Zakonodavstvo
Sudska praksa
Alati
Digitalna izdanja
Detalji dokumenta
642 str.
978-953-7327-69-9
Ostalo
2009.
04570001
Mate Babić
Ekonomija, uvod u analizu i politiku
1.1. Ekonomska analiza i ekonomski modeli
1.1.2. Ekonomska teorija i ekonomska analiza
1.1.3. Definicija i zadaća ekonomske analize
1.1.4. Vrste ekonomske analize
1.1.5. Koeficijenti osjetljivosti – kvantitativni izraz međuovisnosti među ekonomskim varijablama
1.1.6. Koeficijent elastičnosti – najčešća mjera osjetljivosti
1.1.7. Ekonomska analiza i ekonomska politika
1.1.10. Statička i dinamička analiza
1.2.1. Prikupljanje relevantnih podataka
1.2.2. Provjera prikupljenih podataka
1.2.3. Utvrdivanje međuovisnoti među ekonomskim pojavama
1.2.5. Varijable ekonomskih modela
1.2.6. Rješenje modela – prevođenje u reducirani oblik i ekonomska analiza
2.1. Zakon opadajućeg graničnog zadovoljstva
2.2. Radost darivanja i ekonomska opravdanost preraspodjele
2.3. Zadovoljstvo potrošnjom više proizvoda
2.4. Uvođenje cijena i potrošačev probitak
2.5. Tržišne strukture i blagostanje
3.3. Potrošačeva ravnoteža – optimalna kombinacija potrošnje
3.4. Izvođenje krivulje potražnje
3.5. Efekt supstitucije i efekt dohotka
3.6.1. Funkcija potražnje s obzirom na cijenu
3.7.1. Funkcija graničnog prihoda
3.8. Funkcija potražnje u odnosu na dohodak – Engelova krivulja
4.3. Odvajanje upravljanja od vlasništva
4.4. Problem odnosa principal – agent
4.5. Ciljevi poslovanja poduzeća
4.7. Bilanca – pokazatelj rezultata
5.1. Ukupna prosječna i granična proizvodnja
5.2.1. Utjecaj promjene kapitalne opremljenosti na proizvodnu funkciju
5.4. Ilustracija ekonomije razmjera
5.5. Granična stopa tehnološke supstitucije
5.6. Optimalna kombinacija proizvodnje
5.10. Analiza tehničkog napretka
5.10.1. Pojam tehničkog napretka
5.10.2. Utjecaj tehničkog napretka na krivulju transformacije
5.11. Maksimiranje funkcije proizvodnje uz dane proizvodne resurse
6.1. Funkcija ukupnih troškova
6.2. Prosječni ili jedinični troškovi
6.4. Odnos među krivuljama troškova
6.4.1. Izvođenje funkcija troškova iz funkcije proizvodnje
6.5. Direktni i indirektni (eksterni) troškovi
6.6. Dugoročne krivulje troškova
6.7. Izvođenje krivulje ponude
7. TRŽIŠNO ODREĐIVANJE CIJENA –ELASTIČNOST
7.1. Rješenje mikroekonomskog modela – određivanje ravnotežne cijene
7.2. Pojam koeficijenta elastičnosti
7.3. Elastičnost potražnje na cijenu
7.3.1. Faktori koji utječu na elastičnost potražnje
7.4. Grafičko mjerenje elastičnosti potražnje
7.6. Elastičnost potražnje na dohodak
7.7. Parcijalna elastičnost potražnje
7.8. Elastičnost potražnje, ukupnog prihoda i graničnog prihoda
7.9. Primjena koeficijenta elastičnosti u poslovnoj politici
8. OSNOVE MIKROEKONOMSKE TEORIJE I POLITIKE CIJENA
8.1. Funkcija cijena u ekonomskom sustavu
8.2. Utjecaj promjene potražnje na ravnotežnu cijenu
8.3. Utjecaj promjene funkcije ponude na ravnotežnu cijenu
8.4. Utjecaj indirektnog poreza na ravnotežnu cijenu i njegovo prevaljivanje
8.5. Utjecaj subvencija na cijene
8.6. Problemi politike cijena u poljoprivredi
8.7. Politika cijena u različitim strukturama tržišta
9. POLITIKA CIJENA U UVJETIMA POTPUNE KONKURENCIJE
9.2. Određivanje cijena na konkurencijskom tržištu
9.3. Politika cijena u kratkom i dugom roku
9.3.1.1. Utjecaj promjene troškova na kratkoročnu ravnotežu
9.3.1.1.1. Promjena fiksnih troškova
9.3.1.1.2. Promjena varijabilnih troškova
9.3.3. Utjecaj promjene troškova na dugoročnu ravnotežu
9.4. Dugoročna krivulja ponude na konkurencijskom tržištu
9.5. Nabavljanje proizvodnih faktora konkurencijskog poduzeća
9.5.1. Nabavljanje faktora proizvodnje na tržištu potpune konkurencije
9.5.2. Nabavljanje faktora proizvodnje na tržištu nepotpune konkurencije
10. POLITIKA CIJENA U UVJETIMA MONOPOLA
10.1. Funkcija potražnje i ukupnog prihoda monopolista
10.4. Zakonsko reguliranje monopola
10.4.1. Reguliranje monopola kontrolom cijena
10.4.2. Reguliranje monopola porezima
10.5. Reguliranje prirodnog monopola
10.6. Nabavljanje faktora proizvodnje monopolista
11. POLITIKA CIJENA U UVJETIMA NEPOTPUNE KONKURENCIJE
11.1. Određivanje nesavršenosti tržišta
11.2. Monopolistička konkurencija
11.2.1. Kratkoročna ravnoteža na tržištu monopolističke konkurencije
11.2.2. Dugoročna ravnoteža na tržištu monopolističke konkurencije
11.5. Liderstvo u određivanju cijena
11.6. Teorija strategijskih igara
12.2.1. Struktura budžetske potrošnje G
12.2.2. Financiranje državnih rashoda
12.3.2. Odlike dobrog poreznog sustava
12.4. Redistribucijska funkcija države
12.4.1. Mjerenje nejednakosti razdiobe dohotka
12.4.2. Efikasnost i pravednost
12.6. Proračun Republike Hrvatske
12.6.1. Osnovne faze izrade državnog proračuna
13. FUNKCIONIRANJE PRIVREDNOG SUSTAVA – DRUŠTVENO RAČUNOVODSTVO
13.1. Ekonomske transakcije i njihovo grupiranje
13.2. Kružni tok privredne aktivnosti
13.2.1. Raščlanjivanje finalne uporabe na potrošnju i akumulaciju
13.2.2. Dezagregiranje finalne potrošnje na osobnu i opću
13.2.3. Analiza kružnog toka privredne aktivnosti otvorene privrede
13.3. Sustav društvenih računa Hrvatske
14. TEMELJNI MAKROEKONOMSKI MODEL
14.1. Krivulja agregatne potražnje
14.3. Rješenje agregatnog makroekonomskog modela
14.4. Utjecaj ekonomske politike na proizvodnju i cijene
14.5. Uloga cijena u narodnoj privredi
14.6. Potencijalna proizvodnja
14.6.1. Radna snaga i nezaposlenost
15. KEYNESIJANSKA MAKROEKONOMIJA
15.3. Formuliranje i rješenje modela
15.3.1. Investicijski multiplikator
15.3.2. Rasprostiranje multiplikativnih efekata
15.3.3. Inflacijski i recesijski jaz
15.5. Pregled teorija funkcije potrošnje
16. MULTIPLIKATOR OSTALIH KOMPONENTI AGREGATNE POTRŠNJE
16.1.1. Financiranje budžetske potrošnje – funkcija poreza
16.1.2. Automatski ili ugrađeni stabilizator
16.1.3. Strukturni i ciklički budžet
16.2.1. Pojam i vrste investicija
16.2.2. Investicije kao funkcija kamatnjaka
16.2.2.1. Metoda sadašnje vrijednosti
16.2.2.2. Interna stopa rentabilnosti
16.3. Investicije kao funkcija jaza između željene i stvarne veličine kapitala
16.4. Teorija Tobinova koeficijenta q
16.5. Multiplikator vanjske trgovine
16.5.1. Utjecaj vanjske trgovine na domaći proizvod
16.5.1.1. Utjecaj izvoza na domaći proizvod
16.6. Ravnoteža na realnom tržištu – IS krivulja
17.1. Financijski sustav u narodnoj privredi
17.1.1. Računi financijskih tokova
17.2. Podrijetlo i funkcije novca
17.2.1. Povijesni razvoj novca
17.3.1. Kvantitativna novčana teorija
17.3.2. Keynesijanska teorija potražnje za novcem
17.3.2.1. Transakcijska potražnja za novcem
17.3.2.2. Potražnja za novcem zbog neizvjesnosti
17.3.2.3. Špekulativna potražnja za novcem
17.3.2.4. Utjecaj inflacije na špekulativnu potražnju
17.3.3. Funkcija potražnje za novcem
18. PONUDA NOVCA U PRIVREDNOM SUSTAVU
18.1. Povijesni razvoj bankarstva
18.2. Stvaranje kredita jedne banke
18.3. Stvaranje kredita u bankarskom sustavu
18.3.1. Upravljanje bankom i bankovne krize
18.4. Moderni bankarski sustav i kontrola novca i kredita
18.5. Bilanca poslovnih banaka
18.7.1. Grafička analiza promjena novčane mase
18.8. Monetarni agregati u Hrvatskoj
18.9. Utjecaj monetarne politike na kamatnjak
18.10. Operativni ciljevi monetarne politike centralne banke
18.11. Monetarni efekti fiskalne politike
18.12. Transmisijski mehanizam monetarne politike
18.13. Ravnoteža na novčanom tržištu – LM krivulja
19.1. Proces ekonomske politike
19.2. Posredni ciljevi (targets)
19.3. Instrumenti i mjere ekonomske politike
19.4. Modeli ekonomske politike
19.5. Pojam i instrumenti politike stabilizacije
19.6. Izbor politike stabilizacije
19.7. Problemi provođenja politike stabilizacije
20.2. Teorije inflacije potražnje
20.2.1. Klasične teorije inflacije potražnje
20.2.2. Keynesijanska teorija inflacije potražnje
20.2.3. Borba protiv inflacije potražnje
20.3.1. Borba protiv inflacije troškova
20.4.2. Stabilizacijski program i Phillipsova krivulja
21.1. Pojam privrednog razvoja
21.1.1. Faze ekonomskog razvoja
21.2. Glavne značajke razvijenih zemalja
21.2.1. Problemi zemalja u razvoju
21.3. Teorija privrednog razvoja
21.4.1. Prezaduženost i razvoj
21.5. Uloga međunarodne pomoći u razvoju
21.6. Politika privrednog razvoja
21.7. Uloga države i tržišta u privrednom razvoju
21.10. Makroekonomska stabilnost i razvoj
21.11. Fiskalna i monetarna politika
21.12. Politika stabilizacije i program strukturnih prilagodbi
21.13. Uloga financijskog sektora u razvoju
21.14. Fiskalni deficit, zaduženost i razvoj
22.1. Harrod-Domarov model rasta
22.2.1. Pretpostavke Harrod-Domarova modela
22.2.2. Statički Harrod-Domarov model rasta
22.3. Problem uravnoteženog rasta u Harrod-Domarovu modelu
22.4. Prirodna stopa rasta i zajamčena stopa rasta
22.6. Utjecaj tehničkog napretka na stopu rasta
III. DIO MEĐUNARODNA EKONOMIJA
23.1. Kretanje svjetske proizvodnje i trgovine
23.3. Razmjena i specijalizacija
23.4. Teorija apsolutnih prednosti A. Smitha
23.5. Teorija komparativnih prednosti D. Ricarda
23.6. Ograničavanje slobode vanjske trgovine
23.6.1. Argumenti ograničenja slobode međunarodne razmjene
23.6.2. Mikroekonomska analiza utjecaja carine
23.7. Nominalna, efektivna i ukupna carinska zaštita
23.7.1. Liberalizacija vanjske trgovine – multilateralni carinski sporazumi
24.1. Pojam i struktura bilance plaćanja
24.1.1. Bilanca tekućih transakcija
24.1.2. Bilanca kapitalnih transakcija
24.2. Bilanca plaćanja Republike Hrvatske
24.3. Inozemna zaduženost Republike Hrvatske
25. DEVIZNI TEČAJ I DEVIZNO TRŽIŠTE
25.2.1. Administrativno određivanje tečaja
25.2.2. Ponuda eura i kune, tečaj i elastičnost
25.3. Promptni i terminski tečaj
25.4. Pokrivanje tečajnog rizika (hedging)
25.4.1. Instrumenti pokrića deviznog rizika
25.6. Sustavi deviznih tečajeva
25.6.2. Zlatno-devizni standard
25.6.3. Sustav fluktuirajućih tečajeva
25.7. Teorije određivanja deviznog tečaja
25.7.1. Teorija kamatnog pariteta
26. MEĐUNARODNI MONETARNI SUSTAV
26.2. Institucije međunarodnog monetarnog sustava
26.2.1. Međunarodni monetarni fond – MMF
26.2.2.1. Sredstva i zajmovi MMF-a
26.3. Ostale međunarodne monetarne organizacije
26.4. Europski monetarni sustav
Kad smo 1991. uveli program studija suvremene ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu po uzoru na najbolje ekonomske fakultete u svijetu, trebalo je tom programu dati potporu u suvremenim udžbenicima, posebno uvoda u ekonomiju. Odlučili smo se na prijevod tada najpopularnijeg takvog udžbenika u svijetu: Ekonomija P. A. Samuelsona i W. Nordhausa. Sjajni poduzetnički duh dr. Đ. Njavre omogućio je da njegovo nakladničko poduzeće MATE dobije ne samo copyright za prijevod, nego i špalte novog, četrnaestog izdanja. Prijevod u kojem je sudjelovalo 17 prevoditelja, pojavio se u Hrvatskoj prije nego u SAD-u, 1992. Otada je napisano nekoliko udžbenika uvoda u ekonomiju u Hrvatskoj, ali je objavljeno i nekoliko novih prijevoda.Na kraju moje karijere, tijekom koje sam napisao nekoliko udžbenika...
U ovom ćemo poglavlju na vrlo jednostavan način uvesti i objasniti pojmove koji čine temelj teorije potražnje kao što su ukupno zadovoljstvo, granično zadovoljstvo (korisnost), zakon opadajućeg graničnog zadovoljstva i druge. Te pojmove ćemo u sljedećem poglavlju analizirati primjenom suvremenih analitičkih metoda.
Već smo naveli da je privreda živi organizam i da kao i ljudski organizam može i oboljeti. Da bismo ga liječili, moramo znati uzrok bolesti, a da bismo to znali, moramo znati kako taj organizam funkcionira. Funkcioniranje privrednog organizma možemo prikazati društvenim računima. U njima možemo vidjeti strukturu privrednog organizma i njegovo funkcioniranje.Proizvodnja, raspodjela, razmjena i potrošnja robe i usluga involvira mnoštvo međuovisnih ekonomskih pojava i procesa. Da bismo mogli utjecati na te pojave i procese, moramo ih razumjeti, a da bismo ih razumjeli, trebamo što više informacija o njima. Te informacije daje nam privredna statistika. S porastom privrednog razvoja raste i broj međuovisnih pojava i procesa, pa raste i opseg potrebnih podataka o njima. To rađa potrebu za sis...
Međunarodna ekonomija s aspekta svjetske proizvodnje i trgovine ima veliki značaj u sklopu procesa funkcioniranja domaće privrede. Koristi od razmjene domaće privrede s drugim privredama ogledaju se u specijalizaciji u proizvodnji, povećanju produktivnosti rada, boljem korištenju komparativnih prednosti, što onda rezultira većim stupnjem materijalnog blagostanja. Unatoč tomu, praksa pokazuje da se međunarodna ekonomska razmjena često ograničava mjerama ekonomske politike, kao što su, primjerice, carine, prelevmani, robne kvote i sl.U ovom poglavlju pojasnit ćemo pojam ekonomska integracija, pojam i strukturu bilance plaćanja, devizni tečaj i devizno tržište te međunarodni monetarni sustav i ulogu EMU.
Ackley, G.: Macroeconomic Theory Macmillan, 1961. Allen, R. G. D.: Macro-Economic Theory, Macmillan, 1967. Archibald, G. C. and Lipsey, R. G.: A Mathematical Treatment of Economics, Weidenbald, And Nicolson, 1967. Awh, R. Y.: Microeconomics, John Wiley and Sons, Inc., 1976. Babić, M.: Osnove input-output analize, Narodne novine, Zagreb, 1989. Babić, M. i Babić, A.: Međunarodna ekonomija, Sigma, Zagreb, 2007. Babić, M.: Makroekonomija, MATE, Zagreb, 2007. Babić, M.: Mikroekonomska analiza, MATE, Zagreb, 2000. Babić, Š.: Uvod u ekonomiku poduzeća, Školska knjiga, Zagreb, 1962. Barrett, N. S.: The Theory of Microeconomic Policy, D. C. Health, Lexington, Mass, 1974. Barro, R. J. i Sala i Martin X.: Economic Growth, McGraw-Hill, 1995. Barro, J. R.: Macroeconomic, John Wiley, 1987. Benić, Đ.:...