Prvo izdanje ovog rada objavljeno je kao prilog časopisa Informator, u rubrici „Male stranice“, kao zasebni separat i doživio je dobar prijam kod pravničke javnosti. To me motiviralo da rad proširim i dopunim novim brojnim primjerima iz sudske prakse, a neke teme opširnije obradim.Tužbe zbog smetanja posjeda nikad ne gube na aktualnosti jer se ubrajaju u jedne od češćih vrsta sudskih postupaka našeg pravosudnog sustava, a tako je i od kada postoji pisana pravna povijest. Premda je ovo teoretski „nečisto“ područje, koje pravni teoretičari ne vole, zbog čega se učestalo obnavljaju rasprave o njegovu ukidanju, ono ima veliku funkciju u očuvanju pravnog mira i reda.Izvorno zamišljeno kao „mala pravda“, kao jedna vrsta privremene mjere dok se o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ne odluči ...

Sudska zaštita zbog smetanja posjeda nije izgubila na aktualnosti još od samih početaka stvaranja Rimskog prava. Iako se na posjed katkad gleda s dozom sumnjičavosti da to i nije »pravo pravo«, on je svakako činjenica i odraz nesavršenosti ljudske prirode, a prisutan je u našem društvu danas možda više no prije.Posjed je, u daleko pretežitom dijelu, zapravo korištenje nekretnine. U vrijeme komunističke vladavine, od 1945. do 1990., vođenje zemljišnih knjiga (a njima se ponajprije dokazuju vlasništvo i druga stvarna prava na nekretninama), bilo je zapostavljeno. Došlo je do različitih, u osnovi nepravičnih, modaliteta oduzimanja nekretnina i nastanka spektra takozvanih socijalističkih stvarnih prava za koja nitko nije mogao reći što zapravo znače. Prednost se davala katastarskoj izmjeri,...

U našem zakonodavstvu i pravnoj tradiciji sve do 1980. vrijedila je takozvana rimska koncepcija posjeda, propisana paragrafom 309. OGZ-a, koji glasi: »Tko neku stvar ima u svojoj vlasti ili sahrani zove se njezinim držaocem, a ako taj držalac ima volju zadržati ju kao svoju, tad je njezin posjednik.« Za postojanje posjeda zahtijevana su dva konstitutivna elementa: faktična vlast (corpus possessionis) i posjedovna volja (animus possidendi). Kratko rečeno - corpus i animus.Ali, novi ZOVO iz 1980., u članku 70. stavak 1., propisuje jednu novu koncepciju posjeda - takozvanu germansku - jer ju je prvi uveo Njemački građanski zakonik iz 1896. Prema njoj: »Posjed stvari ima svaka osoba koja neposredno vrši faktičnu vlast na stvari.«.Sad se traži samo faktična vlast na stvari. Dakle, samo corpu...

1 U nastavku znak * označava broj primjera iz sudske prakse u poglavlju III.2 U primjerima iz sudske prakse tekst u navodnicima doslovno citira obrazloženje sudske odluke, dok je tekst u kurzivu bez navodnika sentencija - ukratko prepričan bitni dio obrazloženja, odnosno kratka, sažeta izreka, koja sadržava neku opću pravnu misao primjenljivu na različite slučajeve. U citatima iz odluka izvršili smo gdjegdje minimalne gramatičke ispravke i korekcije u smislu ujednačavanja kratica te smo ispustili navođenje mjesta objave zakonskih tekstova i njihovih izmjena. Neki primjeri iz sudske prakse sadržavaju i sentenciju i doslovni tekst obrazloženja, a drugi samo jedno ili drugo. Namjeravali smo biti jezgroviti i izbjeći višestruka ponavljanja redovitim navođenjem i sentencije i teksta obrazlož...

DTK - distribucijska telekomunikacijska kanalizacijaKZ/97- Kazneni zakon (Nar. nov., br. 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 105/04, 84/05, 71/06 i 110/07)OGZ - Opći Austrijski građanski zakonik iz 1811., od 1. svibnja 1853. na snazi u kraljevinama Ugarskoj, Hrvatskoj i SlavonijiOZ - Ovršni zakon (Nar. nov., br. 112/12, 25/13 – v. čl. 101. ZID Zakona o parničnom postupku, 93/14 i 55/16 – Odluka USRH)OZ/96 - Ovršni zakon (Nar. nov., br. 57/96, 29/99, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05 i 121/05).RH - Republika HrvatskaTK - telekomunikacijska kanalizacijaUSRH - Ustavni sud Republike HrvatskeVSNRH - Vrhovni sud Narodne Republike HrvatskeVSH - Vrhovni sud HrvatskeVSRH - Vrhovni sud Republike HrvatskeZIP - Zakon o izvršnom postupku („Službeni list SFRJ“, broj 20/78, 6/82, 74/87, 57/89...