U odnosu na prvo izdanje ove knjige, ona je obogaćena prije svega novom, recentnom sudskom praksom, upućujemo na nove, izmijenjene ili dopunjene propise, a uz pojedina poglavlja proširene su i uvodne napomene.Zadržana je i bitna značajka knjige, da čitatelja upućuje na propise, sudsku praksu i literaturu.U svemu ostalome vrijede napomene uz prvo izdanje ove knjige.U Zagrebu 9. siječnja 2010.Ivica Crnić

Ova je knjiga ponajprije posvećena onima koji doživljavaju, pučki rečeno, nepravdu od strane države.Htio sam im pomoći da sami procijene koliko je njihovo poimanje nepravde zaista objektivno, tj. na koji stupanj zaštite svojih prava mogu računati, dakako, u sklopu postojećeg pravnog sustava. Ili drugim riječima, da procijene ima li njihovo subjektivno nezadovoljstvo nekim potezima državnih tijela i svoje racionalno, zakonsko utemeljenje utoliko da od države mogu osnovano zahtijevati naknadu štete.Knjiga se, dakle, bavi pitanjima odgovornosti države za štetu, a ne i drugim oblicima odgovornosti države prema svojim građanima.U svom djelovanju državna tijela, naime, mogu štetu prouzročiti fizičkim i pravnim osobama. Moderne države svjesne su tog rizika kojem su izložene fizičke i pravne os...

U ovoj se knjizi upotrebljavaju određene kratice, a dio njih označuje i izvore odakle su crpljeni prikazani primjeri iz sudske prakse. Izvori za sudsku praksu navedeni su kako bi čitatelj u njima mogao potražiti možebitnošire objašnjenje, ako ono postoji. Kratice, i dijelom izvori za sudsku praksu, jesu: alt. – alternativa čl. – članak Europska – Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Nar. nov. Međunarodni ugovori, br. 6/99 i 8/99 – ispr., 14/02, 1/06, 13/03, 9/05 i 1/06) Godišnjak – zbornik radova sa savjetovanja Aktualnosti građanskog trgovačkog, radnog i upravnog prava, Opatija. Broj označuje redni broj godišnjaka, a broj iza crte godinu kad je savjetovanje održano. HPR – časopis Hrvatska pravna revija, izdanje Inženjerskog biroa, Zagreb. Prvi broj označuje redni ...

Odgovornost države za štetu koju njezina tijela ili službenici nanesu građanima ili pravnim osobama počela se u svom modernom obliku razvijati u XIX. stoljeću.Modernu odgovornost države njezinim građanima ili pravnim osobama, pa čak i strancima koji borave na njezinu teritoriju, trebalo bi shvaćati kao posljedicu specifičnog položaja države prema tim subjektima. Država, naime, uz ostalo, ima i zadaću jamčiti pravnu i stvarnu sigurnost tim subjektima. Dakle, nije riječ o klasičnoj odgovornosti, već o specifičnoj vrsti odgovornosti kojom građani dobivaju zaštitu od rizika šteta što ih je prouzročila država radom državnih tijela ili službenika odnosno namještenika ili radnika pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u na njih prenesenim poslovima državne uprave (u daljnjem tekstu, skraćeno: ...

Člankom 13. Zakona o sustavu državne uprave propisano je da štetu koja građaninu, pravnoj osobi ili drugoj stranci nastane nezakonitim ili nepravilnim radom tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave, naknađuje Republika Hrvatska.Rečeni propis izričita je i najšira pravna osnova prema kojoj država odgovara za štetu.Postoji i niz drugih posebnih propisa prema kojima država, u osnovi na bitno istom načelu odgovornosti za nezakonit i nepravilan rad svojih tijela ili službenika, preuzima obvezu naknade štete. Primjerice:1. Zakonom o službi u oružanim snagama propisano je da za štetu koju pripadnik Oružanih snaga u službi i u svezi s obavljanjem službe počini tre...

Ponekad propisi nameću obvezu strankama da prije pokretanja određenog sudskog postupka suprotnoj strani podnesu zahtjev za mirno rješenje spora. Time zakon nameće obvezu pokušaja razrješenja spornih odnosa izvan suda.Postupanje osobe koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske, kao i postupanje države kad ona namjerava tužiti neku fizičku ili pravnu osobu, uređuje čl. 186.a ZPP-a, ali i neki posebni propisi. Propis čl.186.a ZPP-a noveliran je izmjenama i dopunama tog Zakona iz 2008. (Nar. nov., br. 84/08 – dalje: ZIDZPP).Bitna je novina, nakon stupanja na snagu ZIDZPP-a , tj. od 1. listopada 2008., da i država kad namjerava protiv neke fizičke ili pravne osobe podnijeti tužbu mora toj osobi podnijeti zahtjev za mirno rješenje spora na način koji je odgovarajući onome prem...

Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske proširene su granice odgovornosti države za štetu nanesenu građanima ili pravnim osobama. Naime, u hrvatskoj pravnoj tradiciji odgovornost države za rad njezinih tijela (sudova, državne uprave i slično) u pravilu bila je ograničena na nezakonit ili nepravilan rad sudaca, državnih službenika i slično.Odredbom čl. 63. UZUSRH-a država je na sebe preuzela odgovornost za štetu ne samo zbog nezakonitog ili nepravilnog rada sudova, već i u slučajevima kad sudovi nisu odluke donijeli u razumnom roku, tj. za neučinkovit rad sudova. Naime, suđenje u razumnom roku jedan je od standarda prava na pošteno suđenje.Granice odgovornosti države za neučinkovit rad proširene su praksom Ustavnog suda Republike Hrvatske i na tijela državne uprave. Naime, U...

Uvodne napomeneU prethodnom odjeljku ovog rada pisali smo o odgovornosti države za neučinkovit rad sudova, a ovdje je riječ o odgovornosti za nezakonit ili nepravilan rad sudova.Sudovi su tijela sudbene, dakle, jedne od triju ravnopravnih državnih vlasti, pa država odgovara prema već spomenutim ustavnim načelima i za zakonit i za pravilan rad sudova. Zakon o sudovima sadržava i posebne odredbe o odgovornosti sudaca za štetu koju počine u obnašanju sudačke dužnosti. Prema propisu čl. 106. ZS-a, Republika Hrvatska odgovara za štetu koju u obnašanju sudačke dužnosti nanese sudac. Taj propis glasi:(1) Republika Hrvatska odgovara za štetu koju u obnašanju sudačke dužnosti nanese sudac stranci, svojim nezakonitim ili nepravilnim radom.(2) Republika Hrvatska zatražit će od suca povrat isplaće...

Uvodne napomeneNeopravdana osuda ili neutemeljeno uhićenje osobito su grub atak na duševno zdravlje, dostojanstvo, čast, ugled, slobodu i prava čovjeka i građanina, pa je potpuno razumljivo da se tako oštećenim osobama već Ustavom Republike Hrvatske jamči pravo na naknadu štete i javnu ispriku. Prema čl. 25. st. 4. Ustava svatko tko je nezakonito lišen slobode ili osuđen ima, u skladu sa zakonom: 1. pravo na odštetu i 2. pravo na javnu ispriku. No, Ustav upućuje na to da se provedba toga načela uredi zakonom. To je učinjeno odredbama Zakona o kaznenom postupku i Zakona o prekršajima .

Prema čl. 13. ZSDU-a štetu koja građaninu, pravnoj osobi ili drugoj stranci nastane nezakonitim ili nepravilnim radom tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave, naknađuje Republika Hrvatska. Spomenuti propis opća je pravna osnova prema kojoj država odgovara za štetu. Država odgovara za nezakonit ili nepravilan rad: a) tijela državne uprave, b) tijela jedinica lokalne samouprave i uprave u prenesenim im poslovima državne uprave, c) pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenesenim im poslovima državne uprave.Prema tom propisu prosuđuje se odgovornost države za rad državne uprave, policije, inspekcije, carine. Više o tom propisu vidjeti u uvodu ovog rada pod ...

Uvodne napomeneZakon o sustavu državne uprave opći je propis koji uređuje odgovornost države za štetu koju u radu ili u svezi s radom prouzroče osobe u njezinoj službi. Već smo u uvodu ovog rada spominjali da je člankom 13. rečenog Zakona propisano da štetu koja građaninu, pravnoj osobi ili drugoj stranci nastane nezakonitim ili nepravilnim radom tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave, naknađuje Republika Hrvatska.U odnosu na pripadnike Oružanih snaga Republike Hrvatske ta je odgovornost države bila, od državnopravnog osamostaljenja Republike Hrvatske do danas, uređena u više posebnih zakona koji su uređivali obavljanje te službe, i to:– člankom 218. st. ...

Zakonom o izmjeni Zakona o obveznim odnosima brisana je odredba čl. 180. ZOO/91 prema kojoj za štetu nastalu zbog akta nasilja ili terora te prilikom javnih demonstracija i manifestacija odgovara društveno-politička zajednica, i to ona čiji su organi prema važećim propisima bili obvezni spriječiti takvu štetu. Spomenutim, Zakonom o izmjeni Zakona o obveznim odnosima određeno je da se postupci za naknadu štete, pokrenuti prema čl. 180. ZOO/91, prekidaju, te da će se nastaviti nakon što se donese poseban propis kojim će se urediti odgovornost za štetu nastalu uslijed terorističkih akata.Zakon o obveznim odnosima više ne uređuje pitanje odgovornosti za terorističke akte, javne demonstracije ili manifestacije o čemu je prije postojao propis čl. 180. ZOO/91. Ta pitanja od 31. srpnja 2003....

Uvodne napomeneVeć smo uvodno rekli da država preuzima dogovornost za štetu i u situacijama kad ona nije posljedica nezakonitog, nepravilnog ili neučinkovitog rada državnih tijela ili službenika.Postoje, naime, situacije kada država obeštećuje žrtvu i kada nema njezine subjektivne ili objektivne odgovornosti. To ona čini na načelima društvene solidarnosti, ravnomjernog snošenja javnog tereta te pravičnog i brzog obeštećenja. Primjeri takvog oblika odgovornosti države su Zakon o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija i Zakon o obnovi. Država, dakle, tim posebnim propisima uređuje na koji će način, pod kojim uvjetima i u kojem postupku obeštetiti fizičke ili pravne osobe u slučaju štete prouzročene terorističkim aktom odnosno javnim demonstracijam...

Uvodne napomeneOpći propisi građanskog prava, pa tako ni ZOO-a, ne sadrže propise o odgovornosti države za ratnu štetu vlastitim državljanima ili pravnim osobama.S obzirom na ratna djelovanja na području Republike Hrvatske, donesen je Zakon o utvrđivanju ratne štete (Nar. nov., br. 61/91 i 70/91). Prema članku 1. tog Zakona, njegov je cilj popisati i procijeniti ratne štete učinjene u Republici Hrvatskoj, njezinim fizičkim i pravnim osobama u svezi s neprijateljskim te ratnim operacijama koje se protiv nje vode od 15. kolovoza 1990. do njihova prestanka.Prema članku 2. Zakona o utvrđivanju ratne štete, ratna šteta u smislu tog Zakona može biti imovinska i neimovinska, posredna i neposredna, učinjena od neprijatelja, ilegalnih skupina, legalnih tijela Republike Hrvatske, kao i saveznik...

Uvodne napomene Odgovornost Republike Hrvatske za štetu nastalu u bivšoj SFRJ, za koju je odgovarala bivša SFRJ, uređena je Zakonom tog naziva objavljenim u Nar. nov., br. 117/03, koji je stupio na snagu 31. srpnja 2003. Donošenju tog Zakona prethodila je odredba čl. 184.b ZOO/91 (Nar. nov., br. 112/99), koja je glasila: (1) Postupci za naknadu štete nastale u bivšoj SFRJ, koji se vode protiv Republike Hrvatske kao pravne sljednice bivše SFRJ, prekidaju se.(2) Postupci iz stavka 1. ovoga članka nastavit će se nakon donošenja posebnog propisa kojim će se urediti odgovornost za štetu nastalu u bivšoj SFRJ za koju je odgovarala bivša SFRJ. U ovom odjeljku rada donosimo cjelovit tekst tog Zakona s napomenama i sudskom praksom uz pojedine članke.ZAKON O ODGOVORNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE ZA ŠT...

Već smo u uvodu ovog rada rekli da primarna odgovornost Republike Hrvatske za štetu postoji neovisno o tome na kojoj je razini djelovanja (Republika, županija, općina, odnosno grad ili pravna osoba s javnim ovlastima) šteta nastala, kao posljedica nezakonitog ili nepravilnog rada državnih tijela. O tome više vidjeti u dijelu ovog rada pod međunaslovom 2. Odgovornost za nezakonit i/ili nepravilan rad.U praksi su se, međutim, pojavila i druga pitanja, poput pitanja pravnog sljedništva. Stajališta sudske prakse o tome i o nekim drugim pravnim pitanjima prikazujemo u nastavku.Sudska praksa1. Pravni sljednici općine koja je prestala postojati solidarno odgovaraju trećima za obveze prijašnje općine neovisno o njihovom međusobnom dogovoru o preuzimanju prava i obveza (čl. 87. st. 1. Zakona o l...

Posebni propisi koji uređuju odgovornost države za štetu, u pravilu, nemaju odredbe o načinu na koji se ta šteta treba popraviti i u kojem obujmu, tj. odredbe o popravljanju štete u užem smislu. U takvom se slučaju primjenjuju opći propisi obveznog prava, najčešće ZOO-a. Ovaj se rad u skladu sa svojim naslovom bavi pitanjima odgovornosti države za štetu. Imajući na umu tu činjenicu, ovdje ćemo prikazati samo neke bitne značajke instituta popravljanja štete.

Uvodne napomeneU ovom poglavlju prikazujemo propise koji se češće spominju u tekstu ove knjige. Riječ je, dakako, samo o informaciji, pa čitatelj prije njihove primjene mora konzultirati izvorni tekst objavljen u službenom glasilu – Narodnim novinama.

KNJIGE Bodiroga-Vukobrat, Nada i Barić, Sanja, Povelja temeljnih ljudskih prava Europske unije s komentarom, Organizator, Zagreb, 2002. Borković, Ivo, Upravno pravo, peto izdanje, Informator, Zagreb, 1995. Brezak, Milan, Pravo na osobnost, izdanje Nakladnog zavoda Matice hrvatske, Zagreb, 1998. Crnić, Ivica, Odštetno pravo, drugo, bitno izmijenjeno i dopunjeno izdanje,izdanje Zgombića i partnera, Zagreb, 2008. Crnić, Ivica, Parnični postupak i naknade štete, biblioteka Pravne teme 2,izdanje Organizatora, Zagreb, 2008. Crnić, Ivica, Neimovinska šteta, biblioteka Pravne teme, izdanje Organizatora, Zagreb, 2006. Crnić, Ivica, Zakon o obveznim odnosima, treće dopunjeno i izmijenjeno izdanje, biblioteka Pravo 51, izdanje Organizatora, Zagreb, 2006.Dropulić, Juliano, Pravo na privatni život i...

PRILOZI Broj označuje stranicu u knjizi A Actor sequitur forum rei – 62 Agresija na Republiku Hrvatsku – 144, 179 Afekcijska cijena – 245 Akcija Oluja – 155, 157 Akt – milosti – 106–108 – terora, osnovna obilježja – 181 v. teroristički akti Aktivna legitimacija – 18 Alkohol – 115, 158 Apatridi, v. osobe bez državljanstvaArbitraža – 53 B Banka, propuštanje nadzora – 32 Bečka konvencija – 234 Bespravna izgradnja – 123, 124 Bijeg – 92, 99, 126 Biološka – bit fizičke osobe – 247 – šteta – 103 Bivša SFRJ – odgovornost Republike Hrvatske za štetu nastalu u bivšoj SFRJ – 232–239 – stranačka sposobnost bivše SFRJ – 237 – uporaba ratnog zrakoplovstva u terorističke ciljeve – 183 Bol v. duševna bol v. fizičke boliBomba – 136, 183v. eksplozijav. teroristički aktiBombardiranje – 161C Carina – 36, 1...

IVICA CRNIĆ u javnosti je poznat kao autor niza pravnih knjiga i drugih radova.Rođen je 9. siječnja 1951. u Zagrebu. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1973.Od 8. rujna 2008. radi kao odvjetnik u Zagrebu. Od 16. svibnja 2005. do 7. rujna 2008. bio je sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Od 15. svibnja 2001. do 15. svibnja 2005. bio je predsjednik i sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a nakon toga je, do izbora novog predsjednika tog suda, privremeno obavljao tu dužnost, od 16. svibnja 2005. do 19. svibnja 2005. Od 19. studenoga 1995. do 14. svibnja 2001. bio je odvjetnik u Zagrebu. Od 15. travnja 1992. do 18. svibnja 1995. bio je prvo ministar bez lisnice, a zatim ministar pravosuđa, jedno vrijeme ujedno i ministar uprave Republike Hrvatske. Prije toga bio je sudac Vrho...