Učitavam poveznice...

Detalji dokumenta

180 str.

978-953-7812-24-9

Ustavno pravo

2012.

05120001

Branko Smerdel

O ustavima i ljudima

PREDGOVOR KNJIZI »O USTAVIMA I LJUDIMA«

PREDGOVOR AUTORA

(1) Za povratak obećanjima »Božićnog Ustava«

(2) Ustav, predsjednik i ini tumači narodne volje

(3) Neposlušne institucije i njihova odgovornost

(4) Neukusno i nedopušteno: gdje su granice slobode izražavanja?

(5) »Uzlet i prizemljenje« hrvatskih neovisnih regulatora

(6) Granice slobode izražavanja: skrnavljenje državnih simbola

(7) Profesor na ispitu iz Ustavnog prava

(8) O sudskoj slozi i izdvojenim mišljenjima

(9) Parlamentarna vladavina i stranačka dominacija

(10) Jesu li bolji ministri političari ili stručnjaci?

(11) Apel eurorealista: sačuvati hrvatski Ustav!

(12) »Što se grbo rodi, USUD ne ispravi.« – Ustavni sud pred izazovima pozitivne diskriminacije

(13) Tko pita ne skita: smije li predsjednik Republike sazvati konzultacije?

(14) Jadranko Crnić: legalist na čelu trnovite, ali zvjezdane ustavne tranzicije

I. dr. sc. Jadranko Crnić, ugledni civilist i legalist kao predsjednik Ustavnog suda

II. Politička i pravna struktura

III. Borba za pravo

IV. Uloga dr. sc. Jadranka Crnića u pripremi provođenja izbora

V. ‘Božićni Ustav’

VI. Vladavina prava

(15) Nemoguća misija: je li moguće spriječiti sukobe interesa?

(16) »Poučak Dengove mačke« i zaštita ljudskih prava: bi li ukidanje specijalnih ombudsmana doista osnažilo pučkog pravobranitelja?

(17) Vlast u zaleđu: je li demokratski prekrajati izborne jedinice?

(18) »Dupli pâs« vladajućih: Zakon o ukidanju zastare (čl. 31. st. 4. Ustava Republike Hrvatske)

(19) Lupus sapiens: o odnosu ljudi i Ustava

(20) Lupus domitus: o odnosu vlasti i Ustava

(21) Suspicio iuris: gdje su korijeni našeg odnosa prema ustavnosti?

(22) Errare humanum est: o čišćenju Ustava i pročišćavanju pročišćenog teksta

(23) Pravo javnosti na pristup informacijama: monitoring treba nadzirati?

(24) Quod populus vult: zakonodavstvo o referendumu ne dopušta žurnost

(25) Ustavne promjene 2011.: koliko je važno biti i postati »ustavna kategorija«

(26) Kohabitacija i organizacija: kome treba pravni savjetnik i kako ga izabrati?

(27) Summum ius: što je to uopće dobar zakon?

(28) Curia locuta, causa autem non finita: zastupnik nema kome pisati

(29) Leges et circenses: kako pisati zakone

(30) Vigilantibus iura: kako imenovati veleposlanike?

(31) Caveat: Ustavokvaritelji (ponovno) nastupaju

(32) Ratio constitutionis: kako popuniti ustavnopravne praznine?

(33) Ars longa, imperium brevis: o ograničenju trajanja mandata?

(34) Može li neprovediv zakon biti ustavan?

(35) Ratio legis: problemi teleološke interpretacije u prijelaznom razdoblju

(36) Parlamentarizam, sloboda govora i zastupnički imunitet

(37) Anomija, javnost i nužnost institucionalizacije

(38) Parlamenti, skupštinska vladavina i demokratski deficit

(39) Još o zamkama gramatičke interpretacije

(40) Ustavno inženjerstvo i konsolidacija pravnog poretka

(41) Tumačiti znači razumjeti: kako su lingvisti ugrozili stabilnost države

(42) Ustavno korektna čestitka

POGOVOR - RIJEČ UREDNICE O DJELU

U zemljama s dužom ustavnom tradicijom zanimanje za ustav uvijek je nadilazilo okvire koje su zacrtavali političari svojim trenutnim politikama. Kao rezultat povijesne dinamike koja se je odvijala u sredinama relativno razvijene pismenosti, ustav je od početka obilježavala organska povezanost s javnosti. Na to nas upućuju brojni primjeri. Tako je proces stvaranja američke republike i potreba ratifikacije američkog Ustava iz 1787. godine potaknuo federaliste, kao »prijatelje Ustava« i antifederaliste kao njihovu opoziciju, na javnu raspravu koja u američkom društvu u kontinuitetu traje do danas. Klasični »Spisi o federalizmu« (Federalist’s papers) Alexandera Hamiltona, Jamesa Madisona i Johna Jaya, ali i prilozi drugih »prijatelja Ustava« govore o neprocjenjivom značenju dijaloga o ustav...

Ustavno pravo se u nas oduvijek smatralo teoretskim predmetom. Iz toga je slijedio zaključak da ustavno pravo nema baš nikakve veze s praksom. Usprkos velikim promjenama i nesumnjivom napretku političke kulture, ustavno se pravo i dalje slabo poznaje i primjenjuje u praksi. Smatra se da je Ustav predmet brige Ustavnog suda, dok sudovi i ostala državna tijela primjenjuju zakone. To shvaćanje trebalo bi intenzivnije mijenjati.Ustavi, kao i drugi pravni propisi, ne propisuje ono što se do­ga­đa samo po sebi. Svrha njegovih odredaba je ograničiti i us­mjeriti one ljude koji su nositelji vlasti. Kako su ustvrdili još ame­rički ustavotvorci, ljudi nisu anđeli i zbog toga je potrebno postojanje vla­sti. Vlast obavljaju ljudi koji (isto) nisu anđeli, pa je potrebno osigurati uzajamni nadzor. Ko...

Geneza kolumne »O ustavima i ljudima u fokusu Informatora« bljesak je jedne jasne i iskričave pravne ideje o širenju saznanja primjene Ustava Republike Hrvatske u praksi i povezivanja same ustavne teorije kroz začudne staze parlamentarizma i vladavine prava u svijetu i kod nas. Prof. dr. sc. Branko Smerdel otpočeo je kroz odškrinuta vrata lista Informator širiti i bogatiti svojom maštovitom i kritički, duhovito usmjerenom pravnom misli, vidike čitatelja lista Informator, svaki tjedan, od broja lista Informator 5923–5924 od 15. prosinca 2010., kad je objavljena kolumna broj 1, pa sve do broja 6031 od 24. prosinca 2011., kad je objavio i odškrinuta vrata zatvorio s kolumnom broj 42, znakovita naslova »Ustavno korektna čestitka«.Zaokružen je tako ciklus, nadasve, zanimljivih i prodornih ko...