Zakonodavstvo
Sudska praksa
Alati
Digitalna izdanja
Detalji dokumenta
300 str.
978-953-7812-93-5
Upravni spor
2015.
Petar Bačić, Bosiljka B.Vetma, Silvio Čović, Franciska Dominković, Ante Galić, Mirjana Juričić, Boris Ljubanović, Senka O.Zaninović, Lidija R.Beroš, Marko Šikić, Marina Zagorec, Antun Žagar
Novosti u upravnoj i upravnosudskoj praksi
POSEBNOSTI UPRAVNOG SPORA PUNE JURISDIKCIJE
2. OSVRT NA RAZVOJ UPRAVNOG SPORA PUNE JURISDIKCIJE U HRVATSKOM UPRAVNOM PRAVU
2.1. Upravni spor pune jurisdikcije u odredbama prijašnjih Zakona o upravnim sporovima
2.1.1. Zakon o upravnim sporovima iz 1995.
2.1.2. Proširenje ovlasti iz 1965.
2.1.3. Zakon o upravnim sporovima iz 1977.
2.1.4. Zakon o upravnim sporovima iz 1991.
2.1.5. Mišljenje Ustavnog suda RH od 8. studenoga 2000.
2.1.6. Donošenje novog Zakona o upravnim sporovima
3. EVOLUCIJA UPRAVNOG SPORA PUNE JURISDIKCIJE SLIJEDOM ZAKONA O UPRAVNIM SPOROVIMA IZ 2010.
3.3. Načelo obveznosti sudskih presuda
3.4. Odlučivanje u sporu pune jurisdikcije – pravo i obveza suda
3.5. Dvojbe o definiranju »prirode stvari«
3.6. Obilježja spora pune jurisdikcije i proširenje primjene
3.7. Dvojbe u primjeni zakonskih odredbi
3.8. Bitne razlike spora pune jurisdikcije u odnosu na spor o zakonitosti
EUROPSKI SUDOVI U ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA – Aktualnosti
2. ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA U EUROPI
2.3. Sustavi europskih nacionalnih država
3. EUROPSKI SUD PRAVDE U ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA NA RAZINI EUROPSKE UNIJE
4. KRONOLOGIJA PRISTUPANJA EUROPSKE UNIJE KONVENCIJI O ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA IN BREVIS
4.2. Povelja EU o temeljnim pravima i Ugovor iz Lisabona
OBVEZA DONOŠENJA RJEŠENJA U UPRAVNOM POSTUPKU (s posebnim osvrtom na porezni postupak)
2. OBVEZA DONOŠENJA RJEŠENJA U OPĆEM UPRAVNOM POSTUPKU
3. OBVEZA DONOŠENJA RJEŠENJA U POREZNOM POSTUPKU
4.1. Iznimka od obveza donošenja poreznog rješenja
4.2. Sadržaj pisanog poreznog rješenja
4.3. Donošenje privremenog poreznog rješenja
4.5. Upravni ugovor ili nagodba
5.1. Odredbe Zakona o porezu na dodanu vrijednost
5.2. Odredbe Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost
5.3. Obveza donošenja rješenja o povratu PDV-a
5.4. Obveza donošenja pisanog rješenja
5.4.1. Načelo zaštite stečenih prava
5.4.2. Načelo pravne sigurnosti
5.4.3. Načelo postupanja u dobroj vjeri
FINANCIRANJE DECENTRALIZIRANIH FUNKCIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ
2. MINIMALNI FINANCIJSKI STANDARDI
3. ZAKON O FINANCIRANJU JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE
3.1. Raspodjela prihoda od poreza na dohodak
4. UREDBA O NAČINU IZRAČUNA IZNOSA POMOĆI IZRAVNANJA
UPRAVNOSUDSKA OCJENA ZAKONITOSTI EX OFFO
2. RAZVOJNE FAZE I SADRŽAJ UPRAVNOG SUDOVANJA
2.2. Nadležnost i ovlasti Visokog upravnog suda
3. OCJENA ZAKONITOSTI OPĆEG AKTA U KONKRETNOM SLUČAJU
3.1.2. Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji
3.1.3. Odredbe Ustava RH i Odluke HRT-a
3.2. Presuda Visokog upravnog suda
4. ŠIRE ZNAČENJE KONKRETNOG SLUČAJA
3. UJEDNAČENA SUDSKA PRAKSA – NEKI PRAVNI STANDARDI
4. NEUJEDNAČENA SUDSKA PRAKSA – PRAVNA NESIGURNOST
4.1. Članak 17. Zakona o naknadi
4.1.1. Ne vraća se neizgrađeno zemljište ako je dio prostorne cjelovitosti parka
4.1.2. Zemljište se vraća jer nije izgrađeno u skladu s namjenom za koju je deposedirano
4.1.3. Ne vraća se djelomično izgrađena parcela
4.1.6. Ne vraća se zemljište na kojem je park i rezidencijalni objekt – kulturno dobro
4.1.7. Što je sve potrebno ocijeniti da bi se zemljište smatralo pripremljenim za izgradnju?!
4.1.7.1. Rješenje Ministarstva pravosuđa
4.1.7.2. Još razrađeniji kriteriji
4.1.8. Ne vraća se čestica koja je pripojena, iako nije cijela »privedena svrsi«
4.1.9. Vraća se zemljište ako nije izgrađeno ono što je bilo predviđeno planom
4.1.11. Ne vraća se zelena površina u funkciji objekta
4.1.12. Odredba članka 49. Zakona o naknadi
4.2. Sudska praksa o članku 77. u vezi s člankom 17. Zakona o naknadi
4.2.1.1. Je li Republika Hrvatska obveznik vraćanja (plaćanja) iznosa koji je isplatila općina/grad?
4.3. Dopunsko rješenje i »pravo prirastanja«
4.4. Primjena članka 3. Zakona o naknadi
4.4.4. Faktično oduzimanje, bez osnove iz čl. 2. i 3. Zakona o naknadi, ne uređuje taj zakon
4.4.5. Za utvrđenje prava na naknadu odlučna je nacionalizacija, a ne i deposedacija
4.4.7. Odluka iz postupka osnivanja zemljišnih knjiga ne može se smatrati aktom o oduzimanju
4.5. Članak 4. Zakona o naknadi
4.5.1.1. Pribavljanje mišljenja je zakonski uvjet za donošenje rješenja
4.5.2. Treba li utvrđivati uvjete iz članka 17. Zakona, ako je imovina konfiscirana?
4.5.3. Što učiniti ako su u spisu dva različita mišljenja DORH-a
4.5.4. Ima li pravo na naknadu osoba koja ne raspolaže presudom, niti se ona može pronaći
KONCESIJE NA POMORSKOM DOBRU – Primjena u praksi i neke dvojbe
1.2. O pojmovima dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i javno dobro
1.2.1. Dobra od interesa za Republiku Hrvatsku
1.5. Znanstvena opravdanost rada
2. PRAVNA STEČEVINA EUROPSKE UNIJE (EU) – O KONCESIJAMA NA POMORSKOM DOBRU
2.2. Pravna stečevina EU do 17. travnja 2014.
2.3. Posebno o Direktivi Europskog parlamenta i Vijeća 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji
2.3.1. Uvodno o pravnom okviru
2.3.2. Načelne odredbe Direktive
2.3.3. Predmet primjene, opća načela i definicije pojma koncesija
2.3.4. Postupovni aspekti Direktive
3.2. Pomorsko dobro kao opće dobro i njegova upotreba
3.2.1. Obilježja pomorskog dobra kao općeg dobra
3.2.2. Upotreba pomorskog dobra
3.3. Koncesija i koncesijsko odobrenje – osnovne sličnosti i razlike prema ZPDML-u
3.4. Ovlašteni davatelji koncesija
3.5. Odlučivanje o davanju koncesije na pomorskom dobru prema ZPDML-u
3.6. Oduzimanje i prestanak koncesije po odredbama ZPDML-a
3.7.1. »Redovita« pravna zaštita
3.7.2. Ponavljanje (obnova) postupka davanja koncesije na pomorskom dobru
3.8. Nadzor glede upotrebe i korištenja pomorskog dobra prema ZPDML-u
4. KONCESIJE NA POMORSKOM DOBRU U UPRAVNOPRAVNOJ PRAKSI
4.2.1. Postupanje upravnih tijela
4.2.1.1. Je li Republika Hrvatska obveznik vraćanja (plaćanja) iznosa koji je isplatila općina/grad?
4.2.1.2. Primjenjuje li se Zakon na slučajeve dobrovoljne predaje zemljišta?
4.2.1.3. Republika Hrvatska ima pravo steći i onu imovinu na koju se odnosi međudržavni sporazum
4.3. Primjena u sudskoj praksi i neke dvojbe proizašle iz odluka upravnih sudova
4.3.1. Praksa Visokog upravnog suda Republike Hrvatske (VUSRH)
4.3.2. Analiza odluka Upravnog suda u Splitu
4.3.3. Analiza odluka Upravnog suda u Rijeci
4.3.4. Ustavni sud o pravima na pomorskom dobru
2. DJELATNOST OBRANE OD POPLAVA
2.2. Uređenje i radovi održavanja voda
2.3. Državni plan obrane od poplava
3. PRETPOSTAVKE ZA OSTVARENJE ZAŠTITE OD POSTUPANJA U DJELATNOSTI OBRANE OD POPLAVA
4. POSTUPAK OSTVARIVANJA ZAŠTITE
ZAKONSKO UREĐENJE POREZNOG NADZORA
1. NORMATIVNI OKVIR POREZNOG NADZORA
2.1. Načelo zabrane povratne primjene propisa
2.3. Načelo utvrđivanja materijalne istine
2.4. Načelo pomoći sudionicima
2.5. Načelo službene uporabe jezika i pisma
2.6. Načelo prava na očitovanje poreznog obveznika
2.7. Načelo čuvanja porezne tajne
2.8. Načelo postupanja u dobroj vjeri
2.9. Načelo gospodarskog pristupa
2.10. Načelo sprječavanja zlouporabe pravne forme
2.11. Načelo razmjernosti u zaštiti prava stranaka i javnog interesa
2.12. Načelo samostalnosti i slobodne ocjene dokaza
2.13. Načelo učinkovitosti i ekonomičnosti
2.14. Načelo pristupa podacimai zaštite podataka
2.15. Pravo stranke na pravni lijek
2.16. Načelo zaštite stečenih prava stranaka
3. OSOBE OVLAŠTENE ZA OBAVLJANJE POREZNOG NADZORA
4. DOPUSTIVOST I PREDMET POREZNOG NADZORA
5. NAČELO ODABIRA POREZNIH OBVEZNIKA ZA POREZNI NADZOR
6. OBAVIJEST O POREZNOM NADZORU
7. TIJEK I TRAJANJE POREZNOG NADZORA
8. UTVRĐIVANJE ČINJENICA U POREZNOM NADZORU
9. OBVEZA SUDJELOVANJA POREZNOG OBVEZNIKA U PROVEDBI POREZNOG NADZORA
9.1. Porezni obveznik i osobe ovlaštene na zastupanje i pomaganje
9.2. Zastupnik po službenoj dužnosti
9.3. Imenovanje osobe za davanje obavijesti
11. PRAVO POREZNOG OBVEZNIKA NA OBAVIJEST O ISHODU POREZNOG NADZORA
13. ZAPISNIK O POREZNOM NADZORU
3. ODREDBE ZAKONA O POREZU NA PROMET NEKRETNINA
3.4.3. Porezna oslobođenja pri unosu nekretnina u trgovačko društvo
3.4.4. Porezna oslobođenja pri nasljeđivanju, darovanju i drugom stjecanju nekretnina bez naknade
4. SUDSKA PRAKSA VISOKOG UPRAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE
4.1. Upravnosudska praksa uz odredbu članka 4. Zakona o porezu na promet nekretnina
4.1.1. Ugovor o darovanju – naknadno uknjižbeno očitovanje zemljišnoknjižnog vlasnika
4.1.2. Oprema i uređaj groba izgrađeni na grobnom mjestu smatraju se nekretninom
4.1.3. Tužitelj je nekretninu stekao na temelju pravomoćne sudske odluke konstitutivnog karaktera
4.1.4. Ortački ugovor – tužba se uvažava
4.2. Upravnosudska praksa uz odredbu članka 11. Zakona o porezu na promet nekretnina
4.2.7. Oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnine u slučaju kupnje apartmana
4.2.8. Dio stana u kojem se nalazi poslovni prostor ima drugu namjenu
4.2.9. Otuđenje prije roka – podjela bračne stečevine
4.2.10. Oslobođenje samo za kupnju, a ne i za ostale načine stjecanja
4.3. Pravnosudska praksa uz odredbu članka 12. Zakona o porezu na promet nekretnina
4.3.1. Povećanje temeljnog kapitala unosom nekretnine – porez na promet nekretnina
4.4.1. Podjela bračne stečevine
4.4.2. Postojanje gospodarske zajednice
4.5.Upravnosudska praksa uz odredbu članka 14. Zakona o porezu na promet nekretnina
Upravno pravo i nadalje predstavlja jednu od najdinamičnijih grana prava u Republici Hrvatskoj, koja postaje sve kompleksnija, s tendencijom širenja kako obujma, tako i vrste subjektivnih prava. Dinamičnost upravnog prava i upravnosudske prakse dodatno je potencirana recentnom zakonodavnom intervencijom, kojom su otklonjeni deficiti nekih ključnih instituta Zakona o upravnim sporovima (Nar. nov., br. 20/10 i 143/12), radi otklanjanja disonancija unutar upravnog spora u Republici Hrvatskoj te samim time jačanjem njegove učinkovitosti.Podsjećamo da je svojevrsnu »krizu« upravnog spora, prema Zakonu o upravnim sporovima, stvorio loše izbalansirani tzv. »filtar za žalbu« te u nekim slučajevima potpuni izostanak žalbe kao pravnog lijeka, zbog čega je bilo otežano ostvarivati očekivane visok...
Pozornost autora u ovom radu je usmjerena prema jednoj vrsti upravnog spora – sporu pune jurisdikcije te se ukazuje na njegove posebnosti prema Zakonu o upravnim sporovima (Nar. nov., br. 20/10, 143/12 i 152/14). Istodobno se daje osvrt na njegov pravnopovijesni razvoj u hrvatskom pravu do donošenja novog Zakona o upravnim sporovima koji je stupio na snagu 1. siječnja 2012. i izmjena i dopuna toga Zakona.
Zaštita ljudskih prava na europskom kontinentu odvija se na tri odvojene, ali međusobno veoma povezane razine – međunarodnoj, supranacionalnoj i nacionalnoj razini. Međunarodna razina pritom se najčešće poistovjećuje s Vijećem Europe, a supranacionalna se identificira s Europskom unijom. U ovom radu autor prikazuje njihov međusobni odnos te ukazuje na posebni značaj koji je Konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (Nar. nov. – MU, br. 18/97, 6/99 – proč. tekst, 8/99 – ispr., 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10) Vijeća Europe imala za Europsku uniju i njezine institucije, a posebno za Sud pravde Europske unije. Posebno se analizira pitanje pristupanja Europske unije Konvenciji o zaštiti ljudskih prava.Mišljenje 2/13 Suda pravde Europske unije kojim je, do daljnjega, zaustavlje...
Autor u ovom radu upozorava na obvezu donošenja rješenja u upravnim postupcima, tj. u posebnim poreznim postupcima te upućuje na relevantne odredbe Zakona o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 47/09) i Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13 i 26/15), kojima se normira obveza donošenja rješenja u upravnom postupku. U drugom dijelu rada posebno se analizira pogrešna praksa poreznih tijela u postupanju povodom zahtjeva za povrat poreza na dodanu vrijednost tuzemnim poreznim obveznicima, a prema kojoj se praksi, u takvim postupcima ne donose rješenja. U zaključku rada ističe se kako se negiranjem obveze donošenja rješenja krše brojna postupovna načela: načelo zaštite stečenih prava, načelo pravne sigurnosti, načelo legitimnih očekivanja i načelo postup...
Predmet ovog rada je pravni okvir koji regulira financiranje decentraliziranih funkcija u Republici Hrvatskoj kroz odluke Vlade Republike Hrvatske koje uređuju minimalne standarde za decentralizirane funkcije za 2015., te Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u nastavku teksta: ZFJLP(R)S) i Uredbu o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2015. (u nastavku teksta: Uredba).
U ovom radu autorica, polazeći od nove nadležnosti Visokog upravnog suda Republike Hrvatske prema odredbama Zakona o upravnim sporovima (Nar. nov., br. 20/10, 143/12 i 152/14) i drugim propisima, analizira slučaj s naglaskom na njegovo šire značenje i važnost samog ex offo postupanja u ostvarivanju vladavine prava te zakonom priznatih prava i pravnih interesa građana. Rad je iniciran presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske u jednom konkretnom slučaju ocjene zakonitosti općeg akta javnopravnog tijela i postupanja po službenoj dužnosti.
U radu se daje prikaz brojnih sudskih i upravnih odluka donesenih u primjeni Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (Nar. nov., br. 92/96, 39/99 – Odluka USRH, 42/99 - ispr. Odluke USRH, 92/99 – ispr., 43/00 – Odluka USRH, 131/00 – Odluka USRH, 27/01 – Odluka USRH, 34/01 – ispr. Odluke USRH, 65/01 – Odluka USRH, 118/01 – Odluka USRH, 80/02 i 81/02 – ispr.). S obzirom na to da se najveći broj predmeta, koji su još u postupku rješavanja, odnose na primjenu članka 17. i 77. Zakona o naknadi …, veći dio rada posvećen je odlukama u kojima su izražena shvaćanja kako te odredbe valja primjenjivati u konkretnim slučajevima. Osim toga, u radu se kroz sudsku i upravnu praksu razmatraju i pitanja donošenja dopunskog rješenja, prava prirastanja te ona...
Središnji dio ovog rada bit će neki aspekti zakonske i sudske koncesijske politike na pomorskom dobru vezano uz ovlaštene davatelje koncesija, uvjete za dobivanje koncesije, odlučivanje o davanju koncesije, oduzimanje i prestanak koncesije, pravnu zaštitu i pitanje nadzora glede upotrebe i korištenja pomorskog dobra.Autor iznosi aktualnu upravnosudsku koncesijsku politiku na pomorskom dobru, te daje prikaz i analizu dvojbe koje su proizišle iz navedene prakse, uz kritički osvrt i prijedloge de lege ferenda u ovom području. Pravni režim koncesija na pomorskom dobru u hrvatskom pravnom sustavu uređen je dvojako. Zakon o koncesijama iz 2012., kao opći normativni zakon, uređuje područje koncesija, dok Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama iz 2003., kao lex specialis, regulira davanje kon...
Pravna zaštita od postupanja u vodnokomunalnom i komunalnom gospodarstvu općenito, u domaćem pravu dugo je bila ograničena na odgovornost za štetu prema pravilima odštetnog prava. Pritom je osnovno pravilo odgovornosti za štetu odredba članka 1084. Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15), koja propisuje da osobe koje obavljaju djelatnost od javnog interesa odgovaraju za štetu ako bez opravdanog razloga obustave ili neredovito obavljaju tu djelatnost. Za razliku od odgovornosti za štetu koja je retribucijskog, odnosno reparacijskog karaktera, jer se njome ostvaruje pravna zaštita kada je povreda prava već nastala, Zakon o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 47/09 – u nastavku teksta: ZUP) uveo je mogućnost preventivne zaštite kroz institut zaštite od ...
Porezni nadzor jedan je od oblika upravnog, odnosno inspekcijskog nadzora. U Republici Hrvatskoj porezni nadzor uređen je Općim poreznim zakonom (u nastavku teksta: OPZ) kao općim zakonom koji predstavlja osnovu poreznog sustava te posebnim zakonima o pojedinim vrstama poreza, o čemu autorica piše u ovom priopćenju.
U novom je poreznom sustavu vrlo važno mjesto pripalo porezu na imovinu, a osobito poreznim oblicima vezanim uz nekretnine kao što su zemljišta i građevine. Riječ je o porezu na promet nekretninama koji je u Republici Hrvatskoj reguliran Zakonom o porezu na promet nekretnina (Nar. nov., br. 53/90, 95/94, 69/97, 153/02, 22/11 i 143/14). U ovome priopćenju namjera je autorice prikazati aktualnu sudsku praksu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, koja je od presudnog značenja ponajprije za porezne obveznike, kao stjecatelje nekretnine, i buduće potencijalne ili zainteresirane građane koji to tek namjeravaju postati kako bi unaprijed i na vrijeme bili upoznati sa svrhom samog Zakona te pravnim učincima odredaba toga Zakona.