Ova knjiga rezultat je mojeg dugogodišnjeg bavljenja sudskom praksom. Polazeći od mnoštva nedoumica s kojima se pravna doktrina i sudska praksa svakodnevno susreću, što je i razumljivo, jer je riječ o živoj materiji, uočio sam da se pobijanje dužnikovih pravnih radnji ističe zbog niza specifičnosti koje karakteriziraju dvojbe koje proizlaze iz normativnog sadržaja zakonskog rješenja toga instituta obveznog prava i teškoća koje prate njegovu primjenu u praksi.Pitanje obilježja i učinaka toga pravnog instituta već dulje vremena predmet je interesa teoretičara i praktičara prava, no usprkos tome, mnoga pitanja vezana uz taj institut još uvijek traže pravi put do najboljeg rješenja.Prilikom pisanja, u opsežnoj i respektabilnoj sudskoj praksi i dogmatskoj nadgradnji koja je prati, pokušao sa...

Nije pretenciozno odmah na početku intuitivno zaključiti da pobijanje dužnikovih pravnih radnji predstavlja važan instrument zaštite ugroženog prava vjerovnika na učinkovito ostvarenje tražbine iako, opsegom skromna zakonska norma, to ne da naslutiti. Diskurzivni pristup samo dodatno učvršćuje takvo stajalište. Njegovu životnost treba promatrati i u okviru sveprisutne tendencije prema potpunijoj zaštiti vjerovnika kao, bez sumnje, rezultatu sve snažnije prisutnog imperativa tržišnog natjecanja, koje svoju nemilosrdnost skriva iza egide o težnji k napretku i sveopćem boljitku. Pri tome, kad govorimo o načelu zaštite vjerovnika, s dogmatičnog i aplikativnog stajališta, moramo voditi računa i o interesu dužnika i oprezno koristiti tu vrstu zaštite, jer on zahvaća u sasvim uredan i perfekta...

Pobijanje pravnih radnji dužnika, dobro je usidreno u samom središtu sustava obveznog prava. To je jedan sasvim poseban i prema mnogočemu specifičan skup pravnih normi koji, na svojevrstan način, predstavlja mješavinu više raznih obveznopravnih instituta. O njemu se zna sve i ne zna se ništa.Da to ne bi izgledalo samo kao vježbanje orakularne funkcije jednog inteligibilnog pojma, možemo ga komparirati s nekim drugim institutima iz istog pravnog okružja.Učinimo li to s pobojnosti pravnih poslova, uočit ćemo razlikovanje u području bitnih obilježja instituta pobojnosti pravnih poslova, budući da predmet pobijanja mogu biti samo pravni poslovi. Kod usporedbe s institutom pobijanja dužnikovih pravnih radnji uočavaju se razlike barem u dva obilježja.Dok se opća pravila o pobojnosti pravnih p...

Spojiti nespojivo ili usporediti neusporedivo, nije eklekticizam već pokušaj da se eratičnost naše pravne struke provuče kroz diskurzivni rakurs.Upravo zato, boljem razumijevanju koncepcije instituta pobijanja dužnikovih pravnih radnji, kao tipičnog obveznopravnog instituta, može pridonijeti i njegova usporedba s nekim sredstvima osiguranja tražbina. Ovim se ne sugerira da je riječ o istim, pa čak ni srodnim institutima. Međutim, ono što u obveznopravnoj strukturi povezuje te institute i dovodi u vezu s institutom pobijanja je svrha tih instituta. Pravo zaloga, jamstva, ugovorne kazne ili osiguranje prijenosom prava vlasništva na stvari i prijenosom prava, kako je već rečeno, nisu pravni instrumenti srodni institutu pobijanja, ali imaju jednu poveznicu, a to je osiguranje položaja vjero...

Svaki uravnotežen i zdrav sustav, ako promijenimo intenzitet ili sadržaj neke njegove komponente, mora biti u stanju kompenzirati tu promjenu i zadržati ravnotežu. Tako se ponaša priroda. To bi trebalo vrijediti i za pravni sustav, barem na teorijskoj razini, ako već ne i u njegovoj praktičnoj provedbi. Naime, lutanja i nedosljednosti u zakonodavnom rješenju problema pobijanja, zajedno s nedoumicama praktičara prava u posezanju za njim, rezultirali su ozbiljnim dvojbama vezanim uz institut pobijanja dužnikovih pravnih radnji i zaštitu vjerovnika koja se uz to vezuje. Ako je jedan od ciljeva učinkovito i brzo ostvarenje tražbine vjerovnika, onda ishodište naših težnji mora biti postizanje ravnoteže između interesa dužnika i potreba vjerovnika. Upozna li se pravna priroda pobijanja, uz nu...

Dualistička koncepcija ovog pravnog instituta odražava se u mogućnosti pobijanja dužnikovih pravnih radnji u stečajnom postupku, prema odredbama propisanima člankom 198. do 215. Stečajnog zakona i pobijanja prema odredbama propisanima normativnim sadržajem odredbi članka 66. do 71. ZOO-a, dakle kad nije otvoren stečajni postupak, kao i nakon obustave stečajnog postupka.Zadatak pobijanja u stečaju ravnomjerno je namirenje svih stečajnih vjerovnika. To znači, kako onih vjerovnika koji su podnijeli prijedlog za pokretanje stečajnog postupka i tužbu radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, tako i onih vjerovnika koji takav prijedlog i tužbu nisu podnijeli. Time pravomoćna presuda donesena u parnici za pobijanje pravnih radnji djeluje prema stečajnom dužniku, odnosno stečajnoj masi i pr...

Vjerovnik ne može pobijati pravnu radnju dužnika koja je poduzeta prije negoli je uopće nastao pravni odnos između vjerovnika i dužnika. Zapravo, pobijanje nije moguće bez ostvarenja općih pretpostavki koje uvjetuju cilj, način i predmet pobijanja. Teret dokazivanja postojanja svih općih i barem jedne posebne pretpostavke je na vjerovniku. Pravo vjerovnika na pobijanje nastaje u trenutku kumulativnog ostvarenja (općih) pretpostavki s kojim trenutkom nastaje i pasivna legitimacija dužnika i treće osobe u sporu. Institut pobijanja pravnih radnji dužnika izvan stečaja u Republici Hrvatskoj utemeljen je na tradiciji uređenja ZOO-a iz 1978. U hrvatskoj su teoriji, koja prati pozitivnopravno uređenje, kad je riječ o općim pretpostavkama, prisutne četiri osnovne pretpostavke: dospjelost tražbi...

Rokovi za podizanje tužbi prekluzivne su prirode i o njima sud vodi računa po službenoj dužnosti. Kad isteknu, vjerovnik gubi pravo pobijati dužnikovu pravnu radnju. Sudska praksa prepoznala je njihovu objektivnu, a ne subjektivnu prirodu i, s tim se u skladu, odnosi prema njima. Iznose jednu ili tri godine, ovisno o tomu kojom se tužbom pobijanje traži, odnosno o kakvom imovinskopravnom raspolaganju dužnika, i prema kojim osobama, je riječ. Ako su u pitanju naplatna raspolaganja prema »običnim« trećim osobama i kod dolozne i kod kulpozne paulijanske tužbe iznose jednu godinu, no ako je riječ o naplatnim raspolaganjima učinjenim trećim osobama koje su dužnikov bračni drug ili srodnik u ravnoj liniji ili u pobočnoj, odnosno tazbinskoj do četvrtog stupnja, ili o besplatnim raspolaganjima ...

Pravna radnja dužnika pobija se tužbom ili prigovorom. Vrsta tužbe kojom će se pobijati neko imovinskopravno raspolaganje dužnika ovisi o tome koje su posebne pretpostavke ostvarene u određenom slučaju. Neovisno o tome kojom se od paulijanskih tužbi pobijanje traži, konačni je cilj da je bez učinka prema vjerovniku, koji se nalazi u položaju tužitelja, pravna radnja dužnika poduzeta na njegovu štetu. Tužba prema ZOO-u ima preventivni karakter i mnogo blaži oblik od svoje inačice u stečajnom postupku.Na isti se način ta definicija percipira i u recentnoj sudskoj praksi. Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo je stajalište da se tužbenim zahtjevom može jedino tražiti utvrđenje da pravna radnja (npr. ugovor o darovanju) gubi učinak prema tužitelju u mjeri koja je potrebna za ispunjenje potr...

Temeljna karakteristika actio Pauliana dolosa sastoji se u tome da se ona podiže kad je dužnik tako raspolagao svojom imovinom da se njegovom pravnom radnjom ona smanjila zbog ispunjenja kakve pravne obveze i da je, pritom, znao da poduzetim raspolaganjem nanosi štetu vjerovniku. U naravi, ovu tužbu nije moguće primijeniti u situaciji u kojoj je dužnikova radnja poduzeta prije nastanka vjerovnikove tražbine. Utoliko znanje dužnika da radnjom šteti vjerovniku mora postojati u trenutku poduzimanja radnje, odnosno kad se radi o pravnom poslu, u trenutku njegova sklapanja. Naknadno saznanje ne škodi, što znači da se dužnikova pravna radnja neće moći pobijati. Ta okolnost može bitno smanjiti mogućnost pobijanja doloznom tužbom, jer dužnik u trenutku poduzimanja radnje često još nije insolven...

Odredbe ZZK propisuju tri vrste zemljišnoknjižnih upisa, uknjižbu, predbilježbu i zabilježbu. Tome treba pridodati i upis – učiniti vidljivim, koji nije zabilježba i koji, iako nije izrijekom naveden u ZZK-u ipak predstavlja često korišten oblik upisa, o kojem će poslije biti nešto više riječi.Uknjižba je upis kojim se knjižna prava stječu, prenose, ograničavaju ili prestaju bez naknadnog opravdanja i u opsegu u kojemu naknadno bivaju opravdana.Za razliku od nje, predbilježba je upis kojim se knjižna prava stječu, prenose, ograničavaju ili prestaju samo pod uvjetom naknadnog opravdanja i u opsegu u kojemu naknadno bivaju opravdana.Za paulijansku zaštitu posebno je značajna zabilježba. Prema svojoj pravnoj prirodi to je upis kojim se čine vidljivim mjerodavne okolnosti za koje je zakonom...

Jasna i koncizna definicija pravnih učinaka pobijanja, impostirana je u sam tekst ZOO-a . Prema njemu, ako sud usvoji tužbeni zahtjev, pravna radnja gubi učinak samo prema tužitelju i samo onoliko koliko je to potrebno za namirenje njegovih tražbina.U njoj su sadržani materijalnopravni i postupovnopravni elementi koji određuju i usmjeravaju pravne učinke pobijanja.Valjanost poduzete pravne radnje između dužnika i protivnika pobijanja (kao treće osobe) time nije dovedena u pitanje, ali se zato probojem načela relativnosti umanjuje njezin pravni učinak i to samo prema vjerovniku, u onoj mjeri koja je dostatna za namirenje njegove dospjele tražbine. Time se ne dira u druga prava, koja proizlaze iz poduzete pravne radnje dužnika u korist treće osobe, ako to nije potrebno za postizanje puno...

Kad je riječ o isključenju pobijanja, ne mogu se pobijati zbog oštećenja vjerovnika uobičajeni prigodni darovi, nagradni darovi, niti darovi učinjeni iz zahvalnosti, razmjerni materijalnim mogućnostima dužnika. Promotrimo li pažljivije zakonski slijed, primijetit ćemo da se ta odredba nastavlja na definiciju kvazipaulijanske tužbe. Ona, međutim, predviđa iznimke od mogućnosti pobijanja besplatnih raspolaganja dužnika, unatoč tome što ta raspolaganja nanose štetu vjerovnicima. Zakonska logika ove iznimke jest u tome da se ne postigne veća šteta od koristi i da oni koji se nisu bitno ili značajno okoristili nekim raspolaganjem ne moraju strahovati od posljedica.Razlog za to može se pronaći u tvrdnji da se radi o ispunjenju neke moralne ili društvene norme, s tim da je takvo stajalište viš...

Pokazalo se da je riječ o institutu koji, uz druga različita sredstva osiguranja i osnaženja pravnog položaja vjerovnika u dvostranoobveznim obveznopravnim odnosima, pridonosi s jedne strane učinkovitijoj pravnoj zaštiti pravnog položaja vjerovnika, a s druge strane jačanju načela dužnosti ispunjenja obveza, kao temeljnog načela obveznog prava. Njegov je razvoj moguće pratiti od rimskog prava, na čijim su postavkama izgrađene i suvremene pravnopozitivne i doktrinarne postavke instituta, do suvremenih uređenja koja se opredjeljuju tako da pojedina od njih posebnim propisima uređuju pobijanje pravnih radnji dužnika, što je slučaj u pravnim sustavima europskog kontinentalnog pravnog kruga koji pripada tzv. germanskom pravnom krugu (austrijsko i njemačko pravo), dok je u pojedinim pravnim s...

1. M. BABIĆ, Međunarodna ekonomija, III. izdanje, Mate, Zagreb,1993. 2. J. BARBIĆ, V. BULJAN, I. CRNIĆ, M. DIKA, A. ERAKOVIĆ, M. RUŽDJAK, N. ŠEPIĆ, Novo ovršno i stečajno pravo, Organizator, Zagreb, 1996.3. J. BARBIĆ, Pravo društva, Knjiga druga, Društvo kapitala, Organizator, Zagreb, 2000.4. J. BARBIĆ, Pravo društva, Knjiga prva, Opći dio, Organizator, Zagreb, 1999.5. J. BARBIĆ, Sudsko i javnobilježničko osiguranje prijenosom vlasništva na stvari i prijenosom prava, u: J. Barbić, V. Buljan, I. Crnić, M. Dika, A. Eraković, M. Ruždjak, N. Šepić, Novo ovršno i stečajno pravo, Organizator, Zagreb, 1996.6. N. BARRY, The French Law of Contract, 2. izdanje, Clarendon Press Oxford7. L. BELANIĆ, G. MIHELČIĆ, V. SKORUP, Pobijanje pravnih radnji dužnika, Zbornik radova Aktualnosti građanskog i tr...