Novelom Zakona o trgovačkim društvima iz 2007. Republika Hrvatska uskladila je taj zakon s europskom pravnom stečevinom u mjeri u kojoj su s njom usklađeni odgovarajući zakoni onih država članica Unije koje su ispunile svoje obveze da u propisanim rokovima u svoja nacionalna zakonodavstva unesu rješenja što ih sadrže odgovarajuće smjernice Unije. To ne znači da je Zakon u potpunosti usklađen sa sadašnjom europskom pravnom stečevinom, jer je u vrijeme njegova donošenja donesena nova smjernica iz tog područja s kojom još nijedna država članica nije uskladila svoje zakonodavstvo. Rok za usklađenje s tim sekundarnim izvorom europskog prava, naime, još teče. Valja očekivati i daljnje sekundarne izvore europskog prava društava s kojima će se, redom kako budu donašani, usklađivati i naše pravo...

Propisi kojima se uređuje pravo društava svugdje su u svijetu podložni stalnim i čestim promjenama zbog važnosti onoga na što se odnose i potrebe da se zaštite sve interesne skupine u trgovačkim društvima i oko njih od mogućih zlouporaba, iskorištavanja položaja u društvu i prijevarnih postupanja. Ta se potreba naročito javlja u vezi s trgovačkim društvima kapitala, glavnim nositeljima poslovanja u gospodarstvu. Pritom su globalno poznati slučajevi u nekim velikim grupacijama trgovačkih društava bili samo neposredni poticaj za zahvate u nacionalnim zakonodavstvima.Europska unija na to reagira donošenjem novih smjernica kojima mijenja one postojeće ili uređuje pitanja koja do tada još nisu bila uređena i zahtijeva da države članice u skladu s njima usklade svoja zakonodavstva. Republika ...

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima zahvaćeno je u samo nekoliko zajedničkih odredbi Zakona. Ti su zahvati, osim tri, samo tehničke naravi.U čl. 8. stavku 3. točki 2. Zakona sada se propisuje da se, bez razlikovanja podružnica domaćih i stranih pravnih osoba, u prijavi za upis podružnice moraju navesti ime odnosno imena, porezni broj te prebivalište osoba ovlaštenih da u poslovanju podružnice zastupaju osnivača. Time se u skladu s pravnom stečevinom Europske unije izjednačuju domaće pravne osobe s inozemnima pa se tako više ne traži podatak o državljanstvu stranih fizičkih osoba.U čl. 20. st. 1. Zakona otklonjena je dilema koju su potaknuli jezični stručnjaci podrazumijeva li se primjenom hrvatskog jezika na kojem glasi tvrtka trgovačkog društva i korištenje b...

U dijelu Zakona u kojem se uređuju javno trgovačko društvo i komanditno društvo samo su dvije izmjene.Ispravljena je pogreška učinjena u zakonodavnom postupku pri donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima iz 2003. kad su jezični stručnjaci bez konzultiranja s tvorcima zakonskog prijedloga oduzimanje ovlasti za vođenje poslova društva odnosno za zastupanje društva izrazili kao zabranu da se vode ti poslovi odnosno da se zastupa društvo. Tu je riječ o bitnoj razlici, jer nekome samo zabraniti da nešto čini znači da taj i dalje ima ovlast, ali mu se zabranjuje da se njome koristi, tako da se naknadnim otpadanjem zabrane može i dalje koristiti svojom ovlašću, dok se oduzimanjem ovlast gubi i ne može ju se steći ako ju se posebno ne dobije.U tom su smislu izmijenj...

Republika Hrvatska dužna je na temelju preuzetih međunarodnih obveza poduzeti mjere za sprječavanje pranja novca, što na području primjene Zakona o trgovačkim društvima znači ukinuti mogućnost da dioničko društvo izdaje dionice koje glase na donositelja. Za njih se, naime, izdaju isprave o dionicama koje ne glase na ime pa se imena dioničara ne mogu naći ni u registrima dionica. Pri ostvarivanju prava iz tih dionica u društvu se pojavljuje samo onaj tko se može iskazati predočenjem isprave o dionici pa tako ostvariti i pravo na isplatu dividende. Prijenos dionice ostvaruje se golom predajom isprave u kojoj je sadržana. Time se omogućuje prikrivanje porijekla nečijeg novca i izbjegavanje fiskalnih obveza.U namjeri da se onemogući korištenje dioničkog društva za pranje novca i osigura sta...

Odredbe kojima se uređuje društvo s ograničenom odgovornošću izmijenjene su i dopunjene tek u manjoj mjeri radi usklađivanja našeg prava sa sekundarnim izvorima europskog prava. U najvećoj su mjeri intervencije u taj dio zakonskog teksta posljedica dvaju razloga. Njima se, prvo, u naše pravo unose rješenja koja su se javila i na poredbenopravnoj razini, posebice u pravu koje je poslužilo kao uzor prema kojem je Zakon izvorno rađen. Cilj je tih odredbi poboljšati položaj članova društva s ograničenom odgovornošću i suziti prostor za moguće zlouporabe. Valja, pritom, napomenuti da je dio odredbi rađen prema konačnom prijedlogu zakonskog teksta kojim se mijenja materija društava s ograničenom odgovornošću u pravu uzoru te da su zbog brže zakonske procedure ta rješenja prije zaživjela u naš...

Izmjenama i dopunama Zakona učinjeni su manji zahvati i u odredbe o povezanim društvima.Radi usklađenja s pravnom stečevinom Europske unije odredba čl. 475. dopunjena je stavkom 3. kojim se propisuje kad se smatra da jedno društvo u drugome ima prevladavajući utjecaj. Prema novoj odredbi, to su slučajevi kada to društvo kao dioničar ili član društva ima pravo izabrati odnosno imenovati i opozvati imenovanje odnosno razriješiti većinu članova uprave ili nadzornog odbora ili upravnog odbora društva, odnosno kad na temelju sporazuma sklopljenog s drugim dioničarima ili članovima društva ima kontrolu nad većinom glasačkih prava u društvu.Premda je valjalo smatrati da je to proizlazilo i iz prije postojećih odredba, ovom se odredbom to jasnije kazuje.Izmjene zahvaćaju i određenje pojma vanj...

Neke od statusnih promjena trgovačkih društava bile su uređene već u izvornom tekstu Zakona o trgovačkim društvima iz 1993. To su bili pripajanje, spajanje i preoblikovanje. S druge strane, iako je već i prije toga bila moguća, pa se i provodila u praksi, podjela je zakonski uređena tek izmjenama Zakona koje su donesene 2003. godine.Kao dio pravne stečevine Europske zajednice, kao posebni pravni izvori postoje direktive koje reguliraju pripajanje i spajanje te podjelu, ali te se direktive odnose samo na spomenute statusne promjene dioničkih društava. Polazeći od toga da je već prilikom izrade izvornog teksta Zakona o trgovačkim društvima iz 1993. postojala namjera da Zakon tada bude usklađen s europskom pravnom stečevinom, može se kazati da su pripajanje i spajanje uvelike već tim tekst...

Gospodarsko interesno udruženje u našem je pravnom sustavu praktično u potpunosti uređeno po uzoru na pravnu stečevinu Europske unije, tj. prema Uredbi Vijeća (EEZ-a) br. 2137/85 od 25. srpnja 1985. o europskom gospodarskom interesnom udruženju. U Zakonu o trgovačkim društvima prihvaćena su rješenja iz te uredbe, ali tako da je riječ o nacionalnom gospodarskom interesnom udruženju, a ne o onom europskom. Europsko će se gospodarsko interesno udruženje u nas moći koristiti tek nakon što Republika Hrvatska postane punopravnom članicom Europske unije, i to neposrednom primjenom Uredbe, tako da će od tada u nas biti u primjeni dva gospodarska interesna udruženja – domaće uređeno Zakonom o trgovačkim društvima i europsko uređeno Uredbom. Gotovo identična rješenja za oba udruženja olakšat će s...

Izmjene Zakona o trgovačkim društvima iz 2007. godine koje se tiču inozemnih društava i inozemnih ulaganja predstavljaju puno usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom u dijelu u kojem je to područje uopće pokriveno odredbama Zakona o trgovačkim društvima. Premda su te izmjene formalno male, u smislu da je malo odredaba koje se mijenjaju, i to na prvi pogled u vrlo malenom opsegu, one su vrlo značajne zbog toga što se njima Zakonom o trgovačkim društvima u naše pravo uvodi europska pravna stečevina kad je riječ o razgraničenju pravnih instituta prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga. U europskoj je pravnoj stečevini riječ o jednoj od četiriju temeljnih sloboda kojima se osigurava postizanje i očuvanje unutarnjeg odnosno zajedničkog tržišta, pa je i t...