Početak normativnog uređivanja javne nabave u Republici Hrvatskoj može se smatrati datum stupanja na snagu Zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 1994. godinu (Nar. nov., br. 28/94).Od 1995. do 1997. godine donesene su tri uredbe o postupku nabave roba i usluga i ustupanju radova.Donošenjem Zakona o nabavi, roba, usluga i ustupanju radova (Nar. nov., br. 142/97) prestalo je podzakonsko reguliranje javne nabave u Republici Hrvatskoj. Usprkos mnogobrojnim nedostacima, taj je Zakon predstavljao značajan iskorak prema modernom uređenju sustava javne nabave. Donošenjem Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 117/01 i 92/05) ozbiljno je započelo usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s europskim na području javne nabave. Međutim, ni taj Zakon nije u potpunosti obuhvatio s...

Naglašavaju se novosti koje donosi novi Zakon u odnosu na još uvijek važeći Zakon o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 117/01 i 92/05) te se ističu njegove prednosti koje bi trebale, prije svega, osigurati obveznicima Zakona da provode postupke javne nabave na lakši, jednostavniji i transparentniji način.Posebno se daje i kratak prikaz razvoja zakonodavnog i institucionalnog okvira sustava javne nabave u Republici Hrvatskoj te se navode relevantne direktive EEZ, Europskog parlamenta i Vijeća EZ koje se odnose na područje javne nabave.

S udjelom javnih izdataka u bruto domaćem proizvodu od gotovo 48% država je u Republici Hrvatskoj vrlo važan gospodarski čimbenik, a kako su državna tijela iz čl. 4. st. 1., pravne osobe iz čl. 4. st. 2. i 4. te udruge iz čl. 4. st. 3. Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 117/01 i 92/05) obveznici primjene spomenutog Zakona, nije teško zaključiti o važnosti i značaju uređenja sustava javne nabave u Republici Hrvatskoj.

Datum stupanja na snagu Zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 1994. godinu (Nar. nov., br. 28/94) možemo smatrati početkom normativnog uređivanja javne nabave u Republici Hrvatskoj. Naime, člankom 24. spomenutog Zakona propisano je da su korisnici (proračuna) obvezni sve nove investicije i ulaganja u investicijsko održavanje koja su u dinarskoj protuvrijednosti veća od 50.000 DEM objaviti putem javnog natječaja i uz prethodnu suglasnost Ureda Vlade Republike Hrvatske za upravljanje imovinom.Od 1995. do 1997. godine donesene su tri uredbe o postupku nabave roba i usluga i ustupanju radova (Nar. nov., br. 13/95, 25/96 i 33/97). Prestankom važenja posljednje Uredbe, odnosno stupanjem na snagu Zakona o nabavi roba, usluga i ustupanju radova (Nar. nov., br. 142/97) p...

Preuzimanjem obveza koje proizlaze iz pravnih i gospodarskih kriterija za članstvo u Europskoj uniji, Republika Hrvatska obvezala se osigurati postizanje uvjeta za ostvarivanje, između ostalog, i konkurentnog tržišnog gospodarstva. Kao što smo već spomenuli, sustav javne nabave predstavlja jedno od aktivnih regulatora i instrumenata u tom području. Zato propise (Zakon) o javnoj nabavi ne možemo smatrati neutralnim, što bi značilo njegovu isključivo regulatornu ulogu u postupcima javne nabave »per se«. Kao što smo već spomenuli, postojeći Zakon o javnoj nabavi nije u potpunosti obuhvatio (interpolirao) sve standarde i zahtjeve najnovijih direktiva u području javne nabave. Osobito je značajno spomenuti da europska pravila javne nabave iznad graničnih vrijednosti dopuštaju široko otvaranje...

Uz do sada poznate postupke javne nabave, otvoreni, ograničeni i pregovarački, novi Zakon propisuje natjecateljski dijalog kao potpuno novi postupak, a natječaj kao sadašnji način nabave, koji se spominje samo u temeljnim pojmovima, uvodi među postupke nabave. Dakle, novi Zakon uređuje pet postupaka nabave i tri načina nabave. Javni naručitelji mogu slobodno birati između otvorenog i ograničenog postupka nabave, dok su pregovarački postupak, natjecateljski dijalog i natječaj predviđeni za posebne slučajeve nabave. Naručitelji (sektorski) mogu slobodno birati između otvorenog, ograničenog i pregovaračkog postupka s predhodnom objavom, dok pregovarački postupak bez predhodne objave mogu koristiti u posebnim slučajevima. Natjecateljski dijalog naručitelji (sektorski) ne mogu koristiti.

Novi Zakon uvodi i uređuje tri načina nabave, i to:

Za početak javne nabave javni naručitelj i naručitelj (sektorski) mora:– imati planirana sredstva za nabavu, što je različito uređenje nego u postojećem Zakonu gdje su sredstva planirana u proračunu, u stvari, izjednačena s pribavljenim ili osiguranim sredstvima– donijeti Odluku o početku postupka nabave, što je također različito uređenje nego u postojećem Zakonu, gdje je propisano donošenje odluke o osnivanju povjerenstva, tj. osnivanje povjerenstva.Odluka o početku postupka nabave obvezno mora sadržavati osam podataka.

Zakon uspostavlja potpuno novi sustav objava. Razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija te brzina i pojednostavnjenja koje donose, nalažu da im se pruži prednost u odnosu na tradicionalne objave. Osim rečenog, osigurava se potpuna transparentnost postupaka, odnosno, izjednačavaju se svi zainteresirani gospodarski subjekti koji žele sudjelovati u javnoj nabavi. U članku 31. Zakon definira šest objava o javnoj nabavi, a javni naručitelj obvezan je u Elektroničkom oglasniku javne nabave u »Narodnim novinama« objaviti sve nabave čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 70.000 kuna, odnosno u Službenom listu Europske zajednice, objaviti nabave čija je procijenjena vrijednost propisana Uredbom o objavama i evidenciji javne nabave (sada 137.000 eura za robe i usluge i 5.2...

Javni naručitelj obvezan je odrediti rokove koji omogućavaju zainteresiranim gospodarskim subjektima dovoljno vremena za pripremu i izradu ponuda, odnosno poduzimanje svih potrebitih radnji. Redoviti rokovi za postupke javne nabave (npr. 52 dana) mogu se skraćivati (npr. na 36 dana) ako je javni naručitelj dostavio na objavljivanje prethodnu obavijest ili ako se objave sastavljaju i prenose elektronički (npr. za 7 dana) ili ako je javni naručitelj dokumentaciju za nadmetanje slobodno, neposredno i u cijelosti elektronički stavio na raspolaganje (npr. za 5 dana). Skraćenje nekih rokova moguće je kumulirati. Na računanje rokova primjenjuju se odredbe sukladno zakonu kojim se uređuje upravni postupak.

Dokumentacija za nadmetanje mora biti izrađena na način da omogući usporedivost ponuda te da se cijene mogu izračunati bez preuzimanja neuobičajenih rizika i utvrditi bez opsežnih radnji ponuditelja, a ako je predmet nabave podijeljen na grupe ili dijelove, dokumentacija se mora izraditi na način da ponuditelj može odrediti cijenu za grupe ili dijelove ponude. Javni naručitelji mogu se koristiti tehničkim konzultacijama, savjetima u pripremi specifikacija, ali se time ne smije kršiti načelo slobode tržišnog natjecanja.

Ponuditelj se u postupku javne nabave mora pridržavati zahtjeva i uvjeta iz dokumentacije za nadmetanje, dokumentacija se, ako nije izričito drukčije određeno, izrađuje na hrvatskom jeziku, a cijene izražavaju kunama. Kao poseban oblik dostave ponude, Zakon utvrđuje elektroničku dostavu ponuda ako ju je javni naručitelj izrijekom dopustio.

U otvorenom i ograničenom postupku javne nabave postupak otvaranja ponuda jest formalan i javan i o njemu se sastavlja zapisnik. Ponude otvaraju najmanje dva predstavnika javnog naručitelja istekom roka za dostavu ponuda na naznačenom mjestu. Javnom otvaranju ponuda, osim predstavnika javnog naručitelja, mogu prisustvovati ovlašteni predstavnici ponuditelja te osobe sa statusom ili bez statusa zainteresirane osobe.U pregovaračkom postupku nabave, formalno otvaranje ponude nije obvezno, a na njemu ne mogu prisustvovati ponuditelji.

Kao što postupak javne nabave započinje odlukom o početku postupka javne nabave, tako i završava konačnošću odluke o odabiru ili konačnošću odluke o poništenju. Javni naručitelj ne smije potpisati ugovor o javnoj nabavi prije isteka roka mirovanja, koji iznosi dvanaest dana od dana dostave odluke o odabiru svakom ponuditelju.

Za razliku od važećeg Zakona, odredbe o nabavi male vrijednosti nisu uređene podzakonskim aktom (uredbom), već u šest članaka u IV. dijelu Zakona.Nabava male vrijednosti nije poseban postupak nabave, već predstavlja vrstu javne nabave čija je osnovna karakteristika da se mora primjenjivati na procijenjenu vrijednost nabave od 70.000,00 kuna do 300.000,00 kuna za robe i usluge, odnosno do 500.000,00 kuna za radove, bez PDV-a. Za procijenjenu vrijednost nabave do 70.000,00 kuna bez PDV-a (tzv. bagatelna nabava) naručitelj ne mora, ali može, provoditi postupke javne nabave propisane ovim Zakonom, a sukladno tome primjenjuje i odredbe o objavama javne nabave. Odredbe o nabavi male vrijednosti propisuju kraće rokove za dostavu zahtjeva za sudjelovanje odnosno za dostavu ponuda, kao i kraće r...

Peti dio Zakona uređuje pravnu zaštitu, a sadrži odredbe o postupku pravne zaštite, kojim je obuhvaćena žalba i njezino izjavljivanje, zahtjev za nastavak postupka javne nabave i privremene mjere, odlučivanje po žalbi, troškovi, naknade i pristojbe postupka, odredbe o zapisnicima i usmenoj raspravi, te sudskoj zaštiti i supsidijarnoj primjeni propisa. Osim odredaba o samom postupku pravne zaštite, u petom su dijelu sadržane i građansko-pravne odredbe.Zakon omogućava pravnu zaštitu u svim fazama postupka nabave, od dana donošenja odluke o početku postupka javne nabave do sklapanja ugovora.Sustav pravne zaštite, osim na općim načelima, temelji se i na načelima zakonitosti, efikasnosti, ekonomičnosti i kontradiktornosti. Nadalje, sustav pravne zaštite sadrži bitne promjene u odnosu na post...

Osim zakonodavnog okvira sustava javne nabave, bitan dio predstavljaju i njegove institucije. Šesti dio Zakona uređuje pitanja nadležnosti Ureda za javnu nabavu koji, zajedno s Državnom komisijom čini institucionalni okvir sustava javne nabave RH. Novi Zakon o javnoj nabavi proširuje granice nadležnosti, pa Ured za javnu nabavu Vlade RH postaje odgovoran za razvoj, unapređenje i koordinaciju cjelokupnog sustava javnih nabava. Naglasak u katalogu nadležnosti svakako je na pripremi i provedbi izobrazbe i usavršavanja sudionika sustava, odnosno Ured je nadležan organizirati specijalističke programe izobrazbe u području javne nabave, sukladno posebnim propisima. Druga značajna nadležnost je provođenje nadzora kroz preventivno-instruktivne djelatnosti u okviru kojih može izvršiti administrat...

U važećem Zakonu o javnoj nabavi sankcionirano je 38 kršenja njegovih odredaba, a raspon kazne kojom se može kazniti pravna i odgovorna osoba je 5.000,00 do 50.000,00 kuna. Novi Zakon smanjio je broj prekršaja, ali značajno povećava raspon novčanih kazni, koji sada iznosi od 50.000,00 do 1.000.000,00 kn za pravne osobe ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno za prekršaj njihovih odgovornih osoba, novčanu kaznu u rasponu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna.

Postupci nabave pokrenuti po sada važećem Zakonu u kojima nisu sklopljeni ugovori o nabavi ili u povodu kojih se vode sudski ili drugi postupci, dovršit će se prema njegovim odredbama, a postupke javne nabave za robe, radove i usluge za koje su sklopljeni ugovori na neodređeno vrijeme, naručitelji su obvezni provesti u roku dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu novog Zakona.

Izrada propisa o javnoj nabavi izuzetno je velik napor, jer njegovi pisci moraju uvažiti odredbe Europskog prava, ispuniti očekivanja naručitelja, ponuditelja, zainteresiranih gospodarskih subjekata, stručne javnosti, medija, pa i neka politička očekivanja. Kritike na račun dosadašnjeg zakonodavstva u području javne nabave nikada nije nedostajalo. U kojoj je mjeri hrvatskih zakonodavac uspio, pokazat će vrijeme koje je pred nama.

Zakon o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 110/07) predviđa veći broj postupaka javne nabave koje naručitelj može primijeniti, ovisno o vrsti i složenosti predmeta nabave.Postupci javne nabave propisani njime, iscrpnije su normirani nego dosad. Osim javnog nadmetanja u otvorenom postupku nabave, nadmetanje po pozivu u ograničenom postupku nabave te izravne pogodbe u pregovaračkom postupku nabave, Zakon, kao novost, predviđa natjecateljski dijalog kao postupak nabave te natječaj koji naručitelju omogućava dobivanje plana ili projekta u području prostornog planiranja, arhitekture i graditeljstva, inžinjerstva ili obrade podataka. Osim tih postupaka javne nabave, Zakon predviđa sklapanje okvirnog sporazuma, uspostavu dinamičkog sustava javne nabave i elektroničku dražbu kao načine provedbe post...

Novi Zakon o javnoj nabavi (u nastavku teksta: Zakon), usvojen je na sjednici Hrvatskoga sabora od 3. listopada 2007., a objavljen je u Narodnim novinama, broj 110, od 25. listopada 2007. Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2008., osim odgovarajućih odredaba koje se odnose na obveze prema institucijama Europske unije, a koje stupaju na snagu na dan prijma Republike Hrvatske u članstvo Europske unije.Prema novom Zakonu, naručitelji koji su obveznici njegove primjene, obvezatni su objaviti sve objave o javnoj nabavi u Elektroničkom oglasniku javne nabave Narodnih novina, za nabave čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 70.000,00 kuna, bez poreza na dodanu vrijednost. Time Zakon značajno pridonosi transparentnosti i učinkovitosti cijeloga sustava javne nabave i tržišnoj konkuren...

U otvorenom postupku javne nabave, naručitelj javno objavljuje poziv za javno nadmetanje, a svi zainteresirani gospodarski subjekti (pravne i fizičke osobe, koje na tržištu izvode radove, isporučuju robu ili pružaju usluge), mogu podnijeti ponude, sukladno zahtjevima i uvjetima iz dokumentacije za nadmetanje. Otvoreni postupak javne nabave je najprikladniji postupak za izbjegavanje korupcije i dogovaranja cijena. Naručitelj u otvorenom postupku ne može unaprijed znati tko će podnijeti ponudu. Ako se ovaj postupak provodi transparentno (javna objava; mogućnost svih gospodarskih subjekata da sudjeluju u postupku; javno otvaranje ponuda; dostupnost Zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda; uvid u ponude drugih ponuditelja, sukladno članku 8. Zakona; mogućnost ulaganja pravnih lijekova u svako...

Ograničeni postupak javne nabave dvostupanjski je postupak. U prvom stupnju naručitelj, nakon donošenja odluke o početku postupka javne nabave, objavljuje poziv na nadmetanje u ograničenom postupku javne nabave, a u drugom stupnju poziva sposobne natjecatelje da dostave ponude. Obvezatan sadržaj objave je podatak o dokazima koje su gospodarski subjekti dužni podnijeti u svrhu dokazivanja sposobnosti.Za razliku od još uvijek važećeg Zakona o javnoj nabavi, novi Zakon ne postavlja nikakve uvjete naručiteljima za provedbu ograničenog postupka javne nabave. Prema prijašnjem Zakonu ovaj se postupak javne nabave mogao provoditi u slučaju postojanja ograničenog broja sposobnih ponuditelja, potrebe zaštite javnoga interesa, te u slučajevima složene ili zahtjevne nabave. Novi Zakon u članku 13. ...

Zakon o javnoj nabavi definira pregovarački postupak javne nabave kao postupak u kojem se naručitelj obraća gospodarskim subjektima prema vlastitom izboru i dogovara uvjete ugovora s jednim ili više gospodarskih subjekata. Taj postupak naručitelji mogu provoditi kao pregovarački postupak s prethodnom objavom poziva na nadmetanje ili pregovarački postupak bez prethodne objave.U pregovaračkom postupku nabave naručitelj pregovara s natjecateljima ili ponuditeljima o ponudama koje su podnijeli radi dobivanja najboljeg rješenja. Taj postupak naručitelj može voditi u više faza.Novi Zakon razrađuje slučajeve u kojima se provodi pregovarački postupak, posebno za radove, posebno za nabavu roba, a posebno za nabavu usluga.Pregovarački postupak s prethodnom objavom poziva za nadmetanje primjenjuje...

Pregovarački postupak javne nabave, bez prethodne objave, naručitelji provode u slučajevima ispunjenja neke od pretpostavki iz članaka 14. stavak 2., članak 15. stavak 2. i članak 16. stavak 2. Zakona (npr. ako se radi o nabavi koju može izvršiti samo određeni gospodarski subjekt; ako je nabava iznimno žurna; u slučajevima nabave dodatnih nepredviđenih radova, dodatnih isporuka roba ili potrebe za dodatnim uslugama, i sl.).Naručitelj, kao i u ostalim postupcima javne nabave, nakon što je planirao određenu nabavu, najprije donosi odluku o početku postupka javne nabave. U odluci o početku postupka javne nabave, osim podataka o predmetu nabave, procijenjenoj vrijednosti nabave su i podaci o zakonskoj osnovi za provedbu postupka nabave, te o odabranom postupku nabave.Nakon odluke o počet...

Natjecateljski dijalog je nova vrsta postupka javne nabave kojeg dosadašnji Zakon o javnoj nabavi nije poznavao, a kojeg naručitelji mogu provoditi ako sklapanje ugovora nije moguće s pomoću otvorenog ili ograničenog postupka javne nabave. U ovom postupku svaki zainteresirani gospodarski subjekt može zatražiti sudjelovanje. Odabir natjecateljskog dijaloga dopušten je ako je riječ o iznimno složenom predmetu nabave (veliki kapitalni projekti), kada javni naručitelji objektivno nisu u mogućnosti definirati sredstva kojima bi postigli cilj ili razmotriti što sve tržište nudi u smislu tehničkih, financijskih, odnosno pravnih rješenja, a to je u slučaju ako javni naručitelj objektivno nije u mogućnosti navesti tehničke specifikacije (tehničke opise predmeta nabave) ili ako ne može navesti pr...

Natječaj je postupak koji omogućava dobivanje plana ili projekta koji je odabrao ocjenjivački sud, u području prostornog planiranja, arhitekture i graditeljstva, inženjerstva ili obrade podataka, nakon provedenog natjecanja, s dodjelom ili bez dodjele nagrada. Natječaj se provodi kao otvoreni natječaj ili ograničeni natječaj, sukladno pravilima struke, a natječajna dokumentacija sadržava podatke o:1. predmetu natječaja – opisu projekta,2. načinu postupanja ocjenjivačkog suda,3. novčanim nagradama ili naknadama, ako se dodjeljuju,4. pravima primjene i korištenja natječajnih radova,5. povratu dokumentacije,6. kriterijima za ocjenjivanje prema redoslijedu njihova značenja u objavi,7. činjenici bira li se jedan ili više pobjednika natječaja,8. razlozima isključenja,9. rokovima.U otvorenom n...

Elektronička dražba dodatni je stupanj otvorenog, ograničenog ili pregovaračkog postupka javne nabave. Kada provodi otvoreni, ograničeni ili pregovarački postupak javne nabave s prethodnom objavom, te pri sklapanju ugovora o javnoj nabavi na temelju dinamičkog sustava nabave i okvirnog sporazuma, naručitelj može sklopiti ugovor nakon provedene jednostavne ili složene elektroničke dražbe.Kod jednostavne elektroničke dražbe odluka o odabiru donosi se temeljem kriterija najniže cijene, dok se kod složene elektroničke dražbe odluka o odabiru donosi na temelju kriterija ekonomski najpovoljnije ponude. Naručitelj može slobodno birati između provedbe jednostavne ili složene elektroničke dražbe.Primjenom e-dražbe se u znatnoj mjeri povećava transparentnost postupka javne nabave te konkurenciju ...

U temeljnim pojmovima, u članku 2. Zakona, okvirni sporazum definiran je kao sporazum između jednog ili više naručitelja i jednog ili više gospodarskih subjekata, svrha kojega je utvrditi uvjete pod kojima se sklapaju ugovori koji se dodjeljuju tijekom određenog razdoblja, posebice glede cijene i, prema potrebi, predviđenih količina.Okvirni sporazum može biti sklopljen nakon provedbe otvorenog, ograničenog, pregovaračkog postupka javne nabave ili postupka natjecateljskog dijaloga. U tom slučaju objava poziva na nadmetanje iz članka 31. stavka 1. toč. 1. Zakona mora sadržavati odredbu da se nakon provedenoga postupka javne nabave sklapa okvirni sporazum. Svim gospodarskim subjektima koji iskažu interes za okvirni sporazum, naručitelj je obvezatan dostaviti dokumentaciju za nadmetanje i...

Dinamički sustav nabave je potpuno elektronički način provedbe postupka javne nabave. Primjenjuje se kod nabave uobičajenih proizvoda koji u potpunosti ispunjavaju zahtjeve naručitelja u obliku u kojem su dostupni na tržištu, u pravilu standardiziranih proizvoda. Primjena ovoga načina nabave omogućava naručitelju ekonomično i učinkovito trošenje sredstava za nabavu. Naručitelj najprije objavljuje poziv na nadmetanje u otvorenom postupku nabave u kojem obavještava potencijalne ponuditelje da će se uspostaviti dinamički sustav nabave, te koji su predmeti nabave u pitanju. U objavi se navodi elektronička adresa na kojoj se može preuzeti dokumentacija za nadmetanje. Naručitelj je obvezatn od dana odašiljanja objave do trenutka završetka dinamičkog sustava osigurati neposredan, neograničen i...

Stupanjem na snagu novoga Zakona o javnoj nabavi prestati će važiti Uredba o postupcima nabave roba, radova i usluga male vrijednosti koja regulira postupke javne nabave roba/usluga/radova do 200.000,00 kuna. Na nabavu roba, usluga i radova »male vrijednosti« primjenjivati će se odredbe 4. dijela Zakona, od članka 128. –133. Zakona.Naručitelji su obvezatni primjenjivati odredbe ovoga dijela Zakona ako procijenjena vrijednost nabave bez poreza na dodanu vrijednost iznosi 300.000,00 kuna i manje za robe i usluge, a 500.000,00 kuna i manje za radove. Ako su u pitanju vrijednosti nabave procijenjene vrijednosti do 70.000,00 kuna, bez poreza na dodanu vrijednost, naručitelj može provoditi postupke javne nabave propisane Zakonom, što znači da nije obveza.Za nabave roba, usluga i radova »male...

Novi Zakon o javnoj nabavi predviđa veći broj postupaka javne nabave koje naručitelj može primijeniti, ovisno o vrsti i složenosti predmeta nabave. Postupci javne nabave propisani njime su podrobnije normirani, čime su otklonjeni prigovori koji su se odnosili na podnormiranost u tom dijelu »staroga« Zakona.Okvirni sporazum, elektronička dražba i dinamički sustav javne nabave, kao načini nabave dodatno će pridonijeti transparentnosti nabave, ali i njezinoj učinkovitosti i ostvarenju cilja »najbolja vrijednost za uloženi novac«.Odabir ponuditelja za nabavu roba, usluga i radova koju će obavljati naručitelji koji su obveznici primjene Zakona, odvijat će se na znatno transparentniji način, s obzirom na obvezu objave nabava u Elektroničkom oglasniku Narodnih novina za vrijednosti od 70.000,0...

U postupku javne nabave, gospodarski subjekti moraju dokazati svoju sposobnost. U Zakonu o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 110/07) propisani su razlozi za isključenje ponuditelja i natjecatelja koji nisu dokazali sposobnost iz postupka nabave.U radu se prikazuju odredbe Zakona o javnoj nabavi koje se odnose na sposobnost gospodarskih subjekata te dokaze za svaki pojedini oblik sposobnosti kojima se ona dokazuje.Nadalje, u radu se obrađuje dio Zakona o javnoj nabavi kojim je propisan postupak donošenja odluke o odabiru i odluke o poništenju i u okviru toga sadržaj odluka, njihova dostava te njihova konačnost.

Tekst novog Zakona o javnoj nabavi objavljen je u Narodnim novinama, broj 110 od 25. listopada 2007. godine. Zakon o javnoj nabavi (dalje u tekstu: Zakon) stupa na snagu 1. siječnja 2008. godine, sukladno članku 177. Zakona. Međutim, ovim člankom propisano je da se stupanje na snagu odredaba Zakona koje se odnose na obveze prema institucijama Europske unije veže uz primitak Republike Hrvatske u članstvo Europske unije.Zakonom su uređeni postupci javne nabave svih vrijednosti u kojima naručitelji i ponuditelji sklapaju ugovore o javnoj nabavi robe, ugovore o javnoj nabavi usluge i ugovore o javnim radovima, zatim nadležnosti Ureda za javnu nabavu i Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave te pravnu zaštitu u svezi s postupcima javne nabave. Zakon, kao i sada važeći Zakon o ja...

Naručitelj određuje u postupku javne nabave što ponuditelji trebaju dostaviti da bi dokazali sposobnost odnosno kako ne bi bili isključeni iz sudjelovanja u postupku javne nabave. U članku 46. Zakona navedeni su slučajevi u kojima je naručitelj obvezan isključiti gospodarske subjekte iz sudjelovanja u postupku javne nabave, pa je tako obvezan isključiti ponuditelje iz postupka javne nabave:1. ako je gospodarskom subjektu ili osobi ovlaštenoj za zastupanje gospodarskog subjekta izrečena pravomoćna osuđujuća presuda za kaznena djela zbog sudjelovanja u zločinačkoj organizaciji, korupciji, prijevari i pranju novca, odnosno odgovarajuća kaznena djela prema propisima zemlje sjedišta gospodarskog subjekta te2. ako gospodarski subjekt nije ispunio obvezu plaćanja svih dospjelih poreznih obveza...

U postupku javne nabave naručitelj može donijeti pisanu odluku o odabiru. To je pisano određenje naručitelja o tome s kojim od ponuditelja namjerava sklopiti ugovor. Odluku o odabiru naručitelj dostavlja svim ponuditeljima.Naručitelj može donijeti i pisanu odluku o poništenju. To je pisano određenje naručitelja o namjeri da poništi postupak javne nabave. Takva odluka dostavlja se gospodarskim subjektima.Naručitelj, nakon što je izvršio pregled i ocjenu ponuda, sastavlja zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda u koji mora navesti analitički prikaz traženih i danih dokaza o sposobnosti, prihvatljivosti ponuda te razloge isključenja ponuda iz članka 84. Zakona.Prije donošenja odluke o odabiru, javni naručitelj obvezan je na osnovi rezultata pregleda i ocjene ponuda isključiti:1. ponudu ponudit...

U postupku javne nabave gospodarski subjekti moraju dokazati sposobnost. Zakon je odredio razloge isključenja te obvezao naručitelja da isključi iz postupka nabave ponuditelje i natjecatelje koji nisu dokazali sposobnost, sukladno odredbama Zakona. Naručitelj će morati donijeti odluku o odabiru ako ima prihvatljivih ponuda za odabir. Više nije nužno, kao prema sada važećem Zakonu o javnoj nabavi, da postoje najmanje dvije prihvatljive ponude za odabir ponude. Ako nakon pregleda i ocjene ponuda preostane jedna prihvatljiva ponuda, naručitelj će izvršiti odabir te ponude. Odluka o odabiru konačna je i konačnošću navedene odluke nastaje ugovorni odnos. Postupak javne nabave može se okončati i konačnošću odluke o poništenju postupka nabave.

Stupanjem na snagu novog Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 110/07) i primjenom novog Elektroničkog oglasnika javne nabave, tj. korištenjem novog sustava objava, obveznici primjene Zakona imat će više mogućnosti za brže i učinkovitije provođenje postupka javne nabave.U radu se razmatraju pitanja u svezi s objavom javnih nadmetanja u Europskoj uniji te objave o javnoj nabavi u Republici Hrvatskoj, prema novom Zakonu o javnoj nabavi. Posebno se obrađuje Elektronički oglasnik javne nabave i u sklopu toga popunjavanje obrazaca i kontrola podataka u Elektroničkom oglasniku javne nabave.

Sukladno direktivama EU o javnoj nabavi, sva javna nadmetanja koja prelaze vrijednosne pragove za objavu u EU moraju se objaviti u Dodatku Službenog lista Europske Unije (tzv. »S-serija«). Službeni list EU, serija »S« sadržava i:• pozive na nadmetanje za nabavu roba, radova i usluga iz svih zemalja članica EU,• objave naručitelja koji obavljaju djelatnosti u području vodoopskrbe, energetike, prometa i poštanskih usluga,• objave o javnoj nabavi institucija EU,• objave o projektima koje financira Europska investicijska banka, Europska središnja banka i Europska banka za obnovu i razvoj,• objave zemalja Europskog gospodarskog područja (Norveška, Lihtenštajn, Island),• objave članica GPA sporazuma zaključenog u sklopu Svjetske trgovinske organizacije (Švicarska),• objave vezane za Europsku ...

Sukladno Direktivama EU o javnoj nabavi, novi Zakon o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 110/07 od 25. listopada 2007. – u nastavku teksta: Zakon) propisuje niz odredaba o objavljivanju, a u dodacima V. i VI. Zakona navedeni su sadržaj i obilježja objava.Odredbe Zakona koje se tiču pravila objavljivanja, a dužni su ih se pridržavati i provoditi javni naručitelji, nalaze se u Dijelu II., člancima 31.–37., a odgovarajuće odredbe Zakona koje moraju provoditi naručitelji koji obavljaju djelatnost na području vodoopskrbe, energetike, prometa i poštanskih usluga nalaze se u Dijelu III. Zakona u člancima 117.–120. U članku 133. propisana je objava za nabave male vrijednosti.U nastavku su navedene i pojašnjene sve objave koje se mogu pojaviti u svezi s primjenom Zakona. Potrebno je napomenuti da će...

Stupanjem na snagu novog Zakona o javnoj nabavi, od 1. siječnja 2008., naručitelji će biti obvezatni primjenjivati novi sustav Elektroničkog oglasnika javne nabave. Elektronički oglasnik javne nabave je internetska aplikacija čiji su nositelj Narodne novine, a koja je razvijana i nadograđivana u suradnji s Uredom za javnu nabavu. To znači da je sustav usklađen sa zakonskim odredbama i ispunjava sve uvjete za poštovanjem načela javne nabave, u prvom redu, načela transparentnosti. Prema novom Zakonu o javnoj nabavi, naručitelji su dužni, u propisanim obrascima, objaviti sve relevantne informacije o javnoj nabavi, za sve nabave čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 70.000,00 kuna.Sredinom 2007. godine je za potrebe godišnjeg statističkog izvještaja o javnoj nabavi u Republici...

S obzirom na to da novi Zakon o javnoj nabavi koristi niz novih pojmova vezanih uz Elektronički oglasnik javne nabave, elektroničku dostavu ponuda, nove postupke i načine nabave, u nastavku je dan prikaz pojmova vezanih uz napredne tehnologije, radi lakšeg snalaženja i razumijevanja novina koje donosi sustav javne nabave.Neki od pojmova još uvijek nisu zaživjeli u hrvatskoj praksi, ali su stvoreni preduvjeti za njihov razvoj i primjenu, što će se, zasigurno, dogoditi u neposrednoj budućnosti.U prilog navedenom jest i činjenica da su na razini EU započeli projekti o interoperabilnim rješenjima javne nabave – primjenjivim na cjelokupnom području EU. S obzirom na to da je poznato da je javna nabava jedan od ključnih sektora europske ekonomije (javni naručitelji nabavljaju u vrijednosti oko...

Stupanjem na snagu Zakona i primjenom novog Elektroničkog oglasnika javne nabave, tj. korištenjem novog sustava objava, obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi imat će više mogućnosti za brže i učinkovitije provođenje postupaka. Uz to, povećat će se točnost statističkih podataka jer će sve objave biti automatski evidentirane. Važno je napomenuti da sve promjene do kojih dolazi u sustavu javne nabave, što se tiče objava, nisu zbog toga da bi se dodatno zakomplicirao proces javne nabave već da bi se kontinuiranim unapređenjem sustav javne nabave uskladio sa sustavom EU i olakšale procedure kod obveznika primjene Zakona.Uredba EK broj 2083/2005 od 19. prosinca 2005. kojom se korigiraju vrijednosni pragovi, propisani Direktivama 2004/17/EC i 2004/18/EC.Tenders Electronic Daily; http://ted...

Za rješavanje po žalbi u postupcima javne nabave nadležna je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave.U odnosu na dosadašnja zakonska rješenja novi Zakon o javnoj nabavi omogućava postupak zaštite prava u svim fazama postupka javne nabave.U radu se daje prikaz i analiza odredaba Zakona kojima je regulirana pravna zaštita s posebnim osvrtom na žalbu kao jedini redoviti pravni lijek, postupanje naručitelja u svezi sa žalbom, odluke Državne komisije za kontrolu posupaka javne nabave, donošenje privremenih mjera i odobravanje nastavljanja postupka javne nabave, te način odlučivanja Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave.Nadalje se komentiraju odredbe o sudskoj zaštiti u upravnom sporu, ništetnosti ugovora o javnoj nabavi, naknadi troškova za pripremu ponude te troško...

Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (u nastavku teksta: Državna komisija) nadležna je za rješavanje po albi u postupcima javne nabave, propisanima Zakonom o javnoj nabavi i u postupcima propisanima posebnim zakonima.Zakon o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 110/2007 – u nastavku teksta: Zakon), odredio je nadležnost Državne komisije dok se ustrojstvo i djelokrug Državne komisije uređuje posebnim zakonom.U odnosu na dosadašnja zakonska rješenja Zakon omogućava učinkovitiju pravnu zaštitu te kontrolu postupaka nabave u svim fazama postupka nabave koji započinje donošenjem odluke o početku postupka nabave. Novi Zakon donosi bitne promjene glede nadležnosti i provođenja postupka kontrole i drugih radnji u svezi s pravnom zaštitom pred Državnom komisijom kao nadležnim tijelom za ...

Postupak pravne zaštite vodi se pred Državnom komisijom na hrvatskom jeziku i uz uporabu latiničnog pisma.Već je u uvodnom dijelu navedeno tko ima legitimaciju za ulaganje žalbe Državnoj komisiji. Nezadovoljna strana (natjecatelj ili ponuditelj u postupku javne nabave, ali i svaki drugi gospodarski subjekt koji ima pravni interes za dobivanje ugovora o javnoj nabavi u predmetnoj javnoj nabavi, odnosno koji je pretrpio ili bi mogao pretrpjeti štetu od navodnoga kršenja subjektivnih prava), može tražiti zaštitu prava, pod uvjetima utvrđenima Zakonom. Žalbe i drugi zahtjevi izjavljuju se Državnoj komisiji, a predaju se naručitelju.Zaštita svojih prava traži se pred Državnom komisijom protiv odluke, radnje, propuštanja radnje naručitelja koju je na temelju ovoga Zakona trebalo obaviti, te p...

Žalba je podnesak žalitelja kojim se pokreće postupak po žalbi o kojoj odlučuje nadležno tijelo za postupanje po žalbi i donosi odluke propisane Zakonom, sukladno članku 151. Zakona.

Prema Zakonu koji je sada u primjeni, žalitelj radi zaštite svojih prava u postupku nabave može uložiti prigovor naručitelju i žalbu Državnoj komisiji. Zaprimljeni prigovor naručitelj može odbaciti ako nije pravovremen. Ako je prigovor pravovremeno uložen, naručitelj ga može uvažiti i donijeti novu odluku koju je dužan dostaviti svim ponuditeljima ili natjecateljima. Podnositelj prigovora može u slučaju negativnog odgovora ili u slučaju nepostupanja naručitelja po prigovoru, uložiti žalbu Državnoj komisiji u propisanim rokovima. Novi Zakon drukčije regulira pravnu zaštitu. Propisuje samo žalbu kao redoviti pravni lijek. Međutim, bez obzira na to što ne poznaje institut prigovora, Zakon daje mogućnost naručitelju da prije dostave žalbe Državnoj komisiji intervenirat, sukladno ovlastima i...

Odredbom članka 151. Zakona taksativno su navedene ovlasti Državne komisije u postupku pravne zaštite. Državna komisija donosi odluku koja je konačna i izvršna. Kad Državna komisija odlučuje o glavnoj stvari, donosi rješenje, a u ostalim slučajevima donosi zaključak (primjerice, ako žalitelj odustane od žalbe tada će Državna komisija donijeti zaključak o obustavi postupka).U postupku pravne zaštite Državna komisija može:1. obustaviti postupak zbog odustanka od žalbe,2. dbaciti žalbu zbog nenadležnosti, nedopuštenosti, neurednosti, nepravodobnosti i zbog toga što je izjavljena od neovlaštene osobe,3. odbiti žalbu zbog neosnovanosti,4. poništiti odluku, postupak ili radnju u dijelu kojem je zahvaćena nezakonitošću,5. proglasiti odluku o pojedinačnim pravima ili postupak ništavim ako je u...

Žalitelj uz žalbu može podnijeti i prijedlog za određivanje privremene mjere osiguranja. Predmet prijedloga može biti zabrana potpisivanja ugovora o javnoj nabavi i izvršavanja ugovornih obveza koje su predmet nabave predmetnog postupka, ali i druga mjera kojoj bi svrha bila sprječavanje nastanka štete do koje bi moglo doći ako se ne usvoji predložena mjera. U prijedlogu za određivanje privremene mjere žalitelj mora učiniti vjerojatnim postojanje okolnosti na kojima temelji svoj zahtjev.Državna komisija odlučuje o određivanju privremene mjere, temeljem članka 151. stavka 1. točke 8. Zakona. Rješenjem kojim se određuje privremena mjera, određuje se i njezino trajanje.Državna komisija će odluku o prijedlogu za određivanje privremene mjere donijeti u roku tri dana od dana kad je privremen...

Zakon propisuje način odlučivanja žalbenog tijela u žalbenim predmetima pa je tako propisao da Državna komisija odlučuje na sjednici vijeća. Odluka je pravovaljana ako su na sjednici prisutna najmanje tri člana. Prema Zakonu sjednici obvezatno prisustvuje predsjednik i/ili njegov zamjenik. Odluka na sjednici vijeća donosi se većinom glasova prisutnih. Odluka, odnosno pisani otpravak odluke, dostavlja se strankama u postupku, Uredu za javnu nabavu Vlade Republike Hrvatske i Državnom uredu za reviziju. Na sjednici vijeća glasuju prisutni članovi vijeća. Ni jedan član vijeća ne može biti suzdržan od glasovanja. O postupku vijećanja i glasovanja vodi se poseban zapisnik koji potpisuju svi prisutni članovi Državne komisije i zapisničar. Državna komisija donosi odluku u roku 15 dana od komple...

Zakon je propisao da se protiv odluke Državne komisije može pokrenuti upravni spor. Dakle, pred Upravnim sudom ocjenjuje se zakonitost donesenog upravnog akta, odnosno odluke koju je donijela Državna komisija u žalbenom postupku. Tužba Upravnom sudu ne zaustavlja sklapanje ugovora. Postupak po upravnoj tužbi u predmetu javne nabave žurne je prirode.Na postupak pred Državnom komisijom koji nije uređen odredbama ovoga Zakona, primijenit će se odredbe zakona kojim se uređuje upravni postupak.

Zakon u članku 164. propisuje slučajeve u kojima je ugovor o javnoj nabavi ništetan. Prema članku 164. Zakona ništetan je ugovor o javnoj nabavi:1. ako je sklopljen protivno ovim Zakonom propisanim postupcima i radnjama kojima je naručitelj razdijelio vrijednost nabave da bi se izbjegla primjena ovoga Zakona;2. ako je sklopljen zbog kompenzacije tražbina i obveza bez provedenog postupka javne nabave;3. ako naručitelj sklopi ugovor o javnoj nabavi suprotno odabranoj ponudi i uvjetima određenima u dokumentaciji za nadmetanje;4. ako je sklopljen prije isteka roka mirovanja;5. ako naručitelj provede postupak nabave ili za provedbu postupka ovlasti treću osobu ili osobu koja nije naručitelj prema ovom Zakonu, da bi na taj način izbjegao primjenu ovoga Zakona;6. ako su sklopljene izmjene i d...

Ured za javnu nabavu Vlade Republike Hrvatske nadležan je za nadzor nad provedbom Zakona i drugih propisa u području javne nabave kroz preventivno-instruktivne djelatnosti te za podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.U svrhu otklanjanja nepravilnosti u postupku javne nabave, Ured za javnu nabavu Vlade Republike Hrvatske može:1. zatražiti od naručitelja dokumentaciju za nadmetanje ili pojedine njezine dijelove, odluke naručitelja i ostale podatke povezane s pojedinom nabavom te očitovanje o izvršenoj nabavi;2. dati mišljenje naručitelju o uočenim nepravilnostima i preporuku o načinu otklanjanja uočenih nepravilnosti.Radi zaštite javnog interesa, Ured za javnu nabavu Vlade Republike Hrvatske ovlašten je pokrenuti postupke pravne zaštite pred Državnom komisijom za kontrolu ...

Zakon propisuje i strože kazne za počinitelje prekršaja. Sukladno članku 172. Zakona, propisane su sljedeće kazne:Novčanom kaznom od 50.000,00 do 1.000.000,00 kuna bit će kažnjena za prekršaj pravna osoba ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave:1. ako nabavi robu, radove ili usluge bez provođenja postupaka javne nabave, propisanih ovim Zakonom, osim u slučajevima kad to Zakon dopušta;2. ako se ne pridržava uvjeta i načina javne nabave prema procijenjenim vrijednostima i dijeli vrijednosti nabave s namjerom izbjegavanja primjene propisanog postupka nabave (čl. 9. st. 3.);3. ako primijeni pregovarački postupak bez prethodne objave, protivno odredbi članaka 14., 15. ili 16. ovog Zakona (čl. 13. st. 4.) i članka 116. ovoga Zakona (čl. 115. st. 2.),4. ako ne dostavi odluk...

Predmet ZakonaČlanak 1.(1) Ovim se Zakonom uređuju:1. postupci javne nabave svih vrijednosti, u kojima naručitelji i ponuditelji sklapaju ugovore o javnim radovima, ugovore o javnoj nabavi robe i ugovore o javnim uslugama,2. nadležnosti Ureda za javnu nabavu Vlade Republike Hrvatske i Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave,3. pravna zaštita u svezi s postupcima javne nabave.(2) Sastavni dio ovoga Zakona jesu:– Dodatak I. Popis djelatnosti u graditeljstvu (javni radovi) (dalje u tekstu: Dodatak I.),– Dodatak II. Popis usluga II. A i II. B (dalje u tekstu: Dodatak II. A ili Dodatak II. B),– Dodatak III. Popis robe za potrebe obrane Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Dodatak III.),– Dodatak IV. Tehničke specifikacije (dalje u tekstu: Dodatak IV.),– Dodatak V. Sadržaj objava (...

ABECEDNO KAZALO POJMOVABroj uz pojam označava članak Zakona o javnoj nabavi a broj iza kose crte stavak odgovarajućeg članka. Kratica j. n. označava pojam javna nabava.AAlternativna ponuda – 72V. ponudaBBitne povrede zakona – 140DDinamički sustav nabave– objave – 31/1/5 i 103/2– pojam – 2– sklapanje ugovora – 19, 104– uspostavljanje i odvijanje – 103Djelatnosti– istraživanja i vođenje nafte, plina, ugljena i ostalih krutih goriva – 108– na području plina, toplinske i električne energije – 107– na području pošte – 111– na području prometa – 109– vodoopskrbe – 106– zračnih, pomorskih i riječnih luka – 110V. Naručitelji koji obavljaju djelatnost na području vodoopskrbe, energetike, prometa i poštanskih uslugaDodaci – 1/2Dokaz sposobnosti– drugih gospodarskih subjekata i zajednica ponuditel...