U postupku uključivanja Republike Hrvatske u Europsku uniju jedna od zadaća je i usklađenje hrvatskog pravnog sustava s europskom pravnom stečevinom, što uključuje i to da ga se unaprijedi i pojednostavi. Bitno je to i zato što dobra pravna regulativa i dobro uhodan sustav njegove provedbe omogućuju učinkovitost i stabilnost države na korist svih njezinih građana.Odnosi se to i na područje stvarnih prava, katastra i zemljišnih knjiga. U tom smislu predložene su nedavno, i u knjizi prikazane, izmjene i dopune Zakona o zemljišnim knjigama, koje bi trebale osigurati njegovu učinkovitiju provedbu, te su analizirane osnovne karakteristike zemljišnoknjižnog postupka i primjena pravila parničnog postupka u njemu. Također, u knjizi je pisano i o pojedinačnom prevođenju katastarskih čestica u ka...

Rad je napisan na osnovi Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama, koji je Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske, kao nositelj izrade tog akta, svojim dopisom u srpnju 2007. Klasa: 932-01/07-01/294, Ur. br.: 514-03-01-02/03-06-1, uputilo u daljnji zakonodavni postupak.Uz prikaz izmjena i dopuna te razloga na kojima se zasnivaju, autori iznose i svoja stajališta o njima. Navode neka alternativna rješenja na koja se ukazivalo u praksi. Sve to u nastojanju na kojem su zasnovane i predložene izmjene i dopune – učinkovitija provedba Zakona o zemljišnim knjigama u usklađivanju zemljišnoknjižnog, katastarskog i stvarnog stanja.

U radu su obrađena određena teorijska gledišta hipoteke i njihove refleksije na pozitivnopravno uređenje i to dano u mjeri koja je potrebna za pojašnjenje određenih pitanja. Drugim riječima, teorijska osnova instituta prikazana je koliko je to metodološki nužno.Kod fiducijarnih osiguranja upozoreno je na određena pitanja vezana uz njihovo osnivanje u svjetlu dosega odredaba o osiguranjima na nekretninama i njihovim praktičnim aspektima. U posljednjem dijelu rada govori se o sudskom namirenju u ovršnom postupku na nekretninama, odnosno o određenim pitanjima glede namirenja koje je, držimo, korisno raspraviti.

Jedan od načina uređenja suvlasničkih odnosa je i razvrgnuće suvlasničke zajednice. Motivi koji dovode do takvog razvrgnuća mogu biti različiti, pa ovisno o razlozima koji dovode do njega i okolnostima svakog konkretnog slučaja postoji i više načina na koji se suvlasnička zajednica može razvrgnuti.Razvrgnuće suvlasništva, kao i svaki drugi pravni institut, ima svoja pravila odnosno pravni okvir koji nalaže, odnosno zabranjuje određeno postupanje, pa pravo na razvrgnuće suvlasničke zajednice može biti ograničeno zakonom, ali i pravnim poslom.Autor u članku ukazuje na sve specifičnosti toga instituta, što potkrepljuje i bogatom sudskom praksom.

Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Nar. nov., br. 16/07), u poglavlju koje nosi naziv »Pojedinačno prevođenje katastarskih čestica u katastar nekretnina«, uvodi u praksu katastra i zemljišnih knjiga novi pristup ostvarivanja sigurnosti u pravnom prometu nekretnina, a kad je riječ o načelu povjerenja u zemljišne knjige, novi pristup uspostavi tog načela na zemljištima koja su na dan stupanja na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Nar. nov., br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06 i 141/06) i Zakona o zemljišnim knjigama (Nar. nov., br. 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01 i 100/04) u zemljišnim knjigama bila evidentirana kao društveno vlasništvo.U Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (u nastavku teksta: Zakon) se pojedinačno prevođenj...

»Tko želi nešto naučiti, naći će način; tko ne želi, naći će izliku.«Pablo PicassoS obzirom na to da je pravni status nerazvrstanih cesta još uvijek nerazjašnjen, misleći pritom na pitanje titulara vlasništva tih cesta, što u svakodnevnom pravnom životu predstavlja veliki problem, autor* je u ovom članku na jednom mjestu objedinio i obradio sve relevantne propise na temelju kojih se može razmatrati vlasničkopravni status nerazvrstanih cesta i pokušao doći do odgovora na pitanje – tko je vlasnik nerazvrstanih cesta i koji je njihov pravni status. Izlaže pritom i svoja razmišljanja i zaključke u svezi s navedenim pitanjem, a potkrepljuje ih nekim konkretnim primjerima akata jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te sudske prakse.Radi sveobuhvatnosti obrade ove problematike, a...

Prikazujemo osnovne karakteristike zemljišnoknjižnog postupka. Ukazujemo na odredbe koje reguliraju parnični postupak, a mogu se primjeniti u zemljišnoknjižnom postupku i na koji način. Posebno naznačujemo pravila parničnog postupka koja se ne mogu primijeniti u zemljišnoknjižnom postupku i zbog kojih razloga. Prikazujemo i aktuelnu sudsku praksu zemljišnoknjižnog prava koja se odnosi na ovu tematiku.

U Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (čl. 35. st. 1. toga Zakona) propisano je da Republika Hrvatska i druge pravne osobe javnog prava, kao nositelji prava vlasništva u pravnim odnosima imaju jednak položaj kao privatni vlasnici, osim ako zakonom nije što drugo određeno. Mogućnost odstupanja od općeg vlasničkog režima na nekretninama proizlazi iz ustavne obveze države da određena dobra, uključujući i nekretnine za koje je Ustavom ili zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zaštitu. Tu zaštitu država ostvaruje tako što posebnim zakonima, različito od općeg stvarnopravnog uređenja, propisuje načine uporabe i iskorištavanja nekretnina od interesa za Republiku Hrvatsku (poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište, zaštićena prirodna p...