Upravo je prošla godina dana od stupanja na snagu Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Nar. nov., br. 86/13 – stupio na snagu 4. kolovoza 2012.) i Uredbe o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru (Nar. nov., br. 98/12). U primjeni tih propisa, a u svezi sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (Nar. nov., br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12 i 80/13) pokazale su se određene dvojbe, a u postupcima provođenja legalizacije građevina došlo je do određenih otvorenih pitanja, na koja nastojimo odgovoriti u ovom priručniku.Tako se prvi rad u knjizi odnosi na planove sanacije prostora kao posljedice legalizacije. Naime, problem bespravne gradnje ne odnosi se samo na omogućavanje i stvaranje uvjeta za izdavanje rješenja o izvedenom stanju izgrađen...

Problem bespravne gradnje ne odnosi se samo na omogućavanje i stvaranje uvjeta za izdavanje rješenja o izvedenom stanju izgrađenih zgrada, već je potrebno odrediti uvjete i kriterije za rješavanje problematike nastale u prostoru zbog neprimjereno izgrađenih zgrada, bez nužne tehničke i društvene urbanističke infrastrukture. Posljedica dugogodišnje bespravne gradnje je prostor narušenih osnovnih vrijednosti.Dugi niz godina, kao na jedan od uzroka bespravne gradnje, ukazivalo se na nemogućnost dobivanja i dug postupak izdavanja dozvola za gradnju. Navedeni uzrok bespravne gradnje u potpunosti je uklonjen donošenjem prvo Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Nar. nov., br. 90/11), a nakon što se u njegovoj primjeni utvrdilo da postoji niz problema u provođenju, na sjednici ...

U radu se daje sumaran pregled prisilnih mjera za borbu protiv nezakonitog građenja i mjera kojima se pokušavaju oslabiti neki od uzroka nezakonitog građenja te razvoja normativnih rješenja za legalizaciju nezakonito izgrađenih građevina, koji su prethodili donošenju Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama iz 2012. godine, a daje se i prikaz razloga za donošenje toga Zakona te iscrpan prikaz upravnopravne prakse Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja u provedbi postupka legalizacije prema tom Zakonu.

Sasvim sigurno, najveći interes najšire javnosti u Republici Hrvatskoj izazvala je mogućnost legalizacije bespravno sagrađenih objekata, pri čemu je zaprimljeno u nadležnim uredima oko 800.000 zahtjeva. Očekivanje je da će se veći dio tih zahtjeva uspjeti riješiti u roku dvije godine. U radu se razmatra utjecaj legalizacije na upis građevine u katastar i zemljišnu knjigu, ali se ukazuje i na moguće probleme u praksi, koji mogu nastati zbog činjenice da je zahtjev za legalizaciju mogla podnijeti i osoba koja nije vlasnik nekretnine.

Predmet je ovog rada ustavnosudska zaštita u svezi s legalizacijom i gradnjom, koja je, u pravilu, dvojaka, i to kroz apstraktnu kontrolu propisa koji uređuju određeno područje i kroz postupak pojedinačnih slučajeva na koje su primijenjeni propisi o gradnji.Stoga autorice u ovom radu pišu o praksi Ustavnog suda Republike Hrvatske u provođenju apstraktne kontrole propisa u svezi s gradnjom i prostornim uređenjem u odnosu na primjenu prijašnjih zakona: Zakona o prostornom uređenju (Nar. nov., br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i Zakona o gradnji (Nar. nov., br. 175/03 i 100/04), koji su prestali važiti donošenjem novog Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Nar. nov., br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12 i 80/13) i individualnoj kontroli odnosno u postupcima iniciranim usta...

1. ZAKON O POSTUPANJU S NEZAKONITO IZGRAĐENIM ZGRADAMA (Nar. nov., br. 86/12)