Digitalna izdanja
Detalji dokumenta
391 str.
978-953-8119-33-0
Kazneno i postupovno pravo
2018.
06270001
Gregori Graovac
Zaštita prava na osobnu slobodu
2.1. LJUDSKA PRAVA I TEMELJNE SLOBODE
2.1.1. Spornost i višeznačnost pojma “pravo”
2.1.2. Problematičnost definiranja pojma “ljudska prava”
2.1.3. Opće karakteristike ljudskih prava
2.1.4. Generacije ljudskih prava
2.1.5. “Opstojnost” ideje ljudskih prava
2.1.6. Daljnji terminološki problem – distinkcija između “prava” i “sloboda”
2.2. GENEZA PRAVA NA OSOBNU SLOBODU
2.2.1. Početci prava na osobnu slobodu (Magna Carta)
2.2.2. Daljnje oblikovanje i razvitak prava na osobnu slobodu u Engleskoj (Habeas Corpus Act)
2.2.3. Pravo na osobnu slobodu u međunarodnim dokumentima
A. Univerzalna zaštita prava na osobnu slobodu u okviru UN-a
a. Zaštita prava na osobnu slobodu u okviru Vijeća Europe
b. Zaštita prava na osobnu slobodu u okviru Europske unije
c. Zaštita prava na osobnu slobodu u okviru Organizacije američkih država
d. Zaštita prava na osobnu slobodu u okviru Afričke unije
2.3. VAŽNOST PRAVA NA OSOBNU SLOBODU
3. ZAŠTITA PRAVA NA OSOBNU SLOBODU NA TEMELJU ČLANKA 5. EUROPSKE KONVENCIJE U PRAKSI EUROPSKOG SUDA
3.1. OPĆENITO O PRAVU NA OSOBNU SLOBODU (I SIGURNOST) U PRAKSI EUROPSKOG SUDA
3.1.1. Pravo na osobnu slobodu u smislu članka 5. stavka 1. Europske konvencije
E. Posebni kriteriji za specifične situacije
F. Odgovornost države za radnje privatnih osoba
G. Odgovornost države za radnje izvan njezina teritorija
3.1.2. Pravo na osobnu sigurnost u smislu članka 5. stavka 1. Europske konvencije
3.1.3. “Zakonitost” oduzimanja osobne slobode na temelju članka 5. Europske konvencije
B. Zakonitost i odsutnost arbitrarnosti pri oduzimanju osobne slobode
a. Sukladnost oduzimanja osobne slobode s nacionalnim i međunarodnim materijalnim i procesnim pravom
b. Ispitivanje sukladnosti oduzimanja osobne slobode s nacionalnim pravom
c. Odsutnost arbitrarnosti pri oduzimanju osobne slobode
d. Kvalitativni zahtjevi glede “zakona” na kojima se temelji oduzimanje osobne slobode
3.2.1. Svrha oduzimanja osobne slobode na temelju članka 5. stavka 1. točke c) Europske konvencije
C. Priklanjanje većinskom stajalištu i zaključna razmatranja
B. Posebni standardi za kaznena djela koja prijete organiziranom životu u zajednici
C. Kritika posebnih standarda za kaznena djela koja prijete organiziranom životu u zajednici
A. Rizik okrivljenikova nepojavljivanja na suđenju
B. Rizik okrivljenikova ometanja izvršavanja pravde (utjecaja na sudski postupak)
C. Rizik okrivljenikova počinjenja daljnjih kaznenih djela
D. Rizik narušavanja javnog reda i mira
E. Ostale osnove opravdanog produljenja pritvaranja
3.3.1. Članak 5. stavak 1. točka a) Europske konvencije
3.3.2. Članak 5. stavak 1. točka b) Europske konvencije
A. Oduzimanje osobne slobode zbog nepoštovanja zakonitog sudskog naloga
B. Oduzimanje osobne slobode radi osiguranja izvršenja zakonske obveze
a. Kautele protiv potencijalno neprimjereno širokog tumačenja zakonske obveze
3.3.3. Članak 5. stavak 1. točka d) Europske konvencije
3.3.4. Članak 5. stavak 1. točka e) Europske konvencije
B. Oduzimanje osobne slobode osobama s duševnim smetnjama
3.3.5. Članak 5. stavak 1. točka f) Europske konvencije
3.4. PRAVO NA OBAVIJEST (ČLANAK 5. STAVAK 2. EUROPSKE KONVENCIJE)
3.5.1. Pravo na dovođenje pred sud u najkraćem roku
A. Automatski sudski nadzor u najkraćem roku
B. Priroda i svojstva nadzornih tijela sudbene vlasti te postupovni i supstantivni zahtjevi nadzora
a. Priroda i svojstva nadzornih tijela sudbene vlasti
b. Postupovni i supstantivni zahtjevi nadzora
3.5.2. Pravo na suđenje u razumnom roku ili puštanje na slobodu uz eventualno jamstvo
B. Razumno trajanje pritvaranja
a. Razdoblje koje se računa kao pritvaranje u svrhe članka 5. stavka 3. Europske konvencije
b. Razumno trajanje pritvaranja
C. Puštanje na slobodu uz jamstvo
3.6.1. Priroda konvencijskog habeas corpus nadzora
3.6.2. Postupovna jamstva konvencijskog habeas corpus nadzora
B. Pravo na donošenje brze odluke
3.7. PRAVO NA NAKNADU ŠTETE (ČLANAK 5. STAVAK 5. EUROPSKE KONVENCIJE)
4. ZAŠTITA PRAVA NA OSOBNU SLOBODU U KAZNENOM POSTUPKU U PRAKSI USTAVNOG SUDA
4.1. OPĆENITO O USTAVNOM SUDOVANJU I USTAVNOM SUDU
4.2.1. Odredbe Ustava kojima je zaštićeno pravo na osobnu slobodu
A. Temeljna zaštita prava na osobnu slobodu (članak 22. Ustava)
B. Daljnja zaštita prava na osobnu slobodu (članci 24. i 25. Ustava)
C. Zaštita prava na osobnu slobodu i imuniteti
D. Zaključno o ustavnoj zaštiti prava na osobnu slobodu
E. Primjena ustavnih odredaba u ustavnosudskim odlukama
4.2.2. Konstitucionalizacija hrvatskog kaznenog procesnog prava o lišavanju osobne slobode
4.3. ISTRAŽIVANJE PRAKSE USTAVNOG SUDA
4.3.1. Ciljevi i metodologija istraživanja
A. Apstraktna ustavna kontrola
b. Statistički pokazatelji razdoblja “preopterećenosti” i zbirni statistički pokazatelji
c. Neuralgične točke ustavnosudske prakse
Popis sudske prakse Europskog suda
Mojoj obitelji Monografija “Zaštita prava na osobnu slobodu u kaznenom postupku u praksi Ustavnog suda Republike“ autora Gregori Graovca, višeg ustavnosudskog savjetnika na Ustavnom sudu Republike Hrvatske, obranjena je kao doktorska disertacija na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u 2017. godini pod mojim mentorstvom. Njezin cilj bio je utvrditi ustavne standarde zaštite osobne slobode u kaznenom postupku koje je Ustavni sud Republike Hrvatske razvio u svojoj dosadašnjoj praksi, te ih usporediti sa standardima koje je postavio Europski sud za ljudska prava. To je ostvareno temeljitim empirijskim istraživanjem sudske prakse obaju visokih sudova, određivanjem pozitivnih i negativnih obveza u odnosu na članak 5. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te ut...
U dijelovima uže (stručne) i šire (opće) javnosti zaštita prava na osobnu slobodu u kaznenom postupku u praksi Ustavnog suda Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ustavni sud), predmet ove knjige, percipira se kao jedno od najkontroverznijih područja u domeni njegova postupanja. No, neovisno o tomu, riječ je o složenoj materiji od prvorazredne važnosti jer je pravo na osobnu slobodu jedno od najvažnijih ljudskih prava, a ustavnosudska judikatura snažno oblikuje domaću praksu glede te materije, provodeći njezinu konstitucionalizaciju unošenjem zahtijevanih ustavnih i konvencijskih standarda zaštite tog prava. U knjizi je stoga, kao integralni dio našeg pravnog poretka, analizirana i bogata, kompleksna i važna praksa Europskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Europski sud) u toj...
Ako želimo definirati samu definiciju, ona je, najjednostavnije rečeno, pravilo o značenju i uporabi izraza. Pri tome se značenje izraza iz općeg jezika stvara konvencijama i dugim komunikativnim djelovanjem u svakodnevnom društvenom životu. Zbog toga ti se izrazi prema potrebi određuju tzv. leksičkim definicijama, tj. prepoznavanjem načina na koji ih relevantni subjekti upotrebljavaju u relevantnom kontekstu. Na taj se način za potrebe pravnog sustava definiraju riječi koje taj sustav prihvaća iz općeg jezika ne mijenjajući im značenja. S druge strane, stručni se termini (dakle, i pravni termini) ne određuju prepoznavanjem, nego se stvaraju tzv. stipulativnim definicijama, koje tim terminima daju značenja koja ne postoje u općem jeziku.Kaže se da definiranje “najviših” pojmova pravne t...
U prethodnom je poglavlju, između ostalog, sumarno prikazana zaštita prava na osobnu slobodu u okviru Vijeća Europe radi njezina pozicioniranja u domeni zaštite prava na osobnu slobodu na međunarodnoj razini. U ovom poglavlju bit će detaljno obrađena općenita problematika zaštite prava na osobnu slobodu te članak 5. stavak 1. točka c) Europske konvencije u praksi Europskog suda, odredbe kojega se tiču osnove oduzimanja osobne slobode koja je u najvećoj mjeri važna za ovaj rad. Uzimajući u obzir da se prema praksi Europskog suda istražni zatvor nakon prvostupanjske osuđujuće presude promatra kroz vizuru članka 5. stavka 1. točke a) Europske konvencije, i ta je odredba djelomice važna za temu ove knjige. No i pritvaranja predviđena drugim točkama članka 5. stavka 1. Europske konvencije bi...
U ovom će poglavlju, najprije u najosnovnijim crtama, biti riječ o ustavnom sudovanju općenito te o Ustavnom sudu. Nakon toga bit će riječi o odredbama Ustava kojima se štiti pravo na osobnu slobodu, te ulozi Ustavnog suda u konstitucionalizaciji kaznenog procesnog prava. Na kraju bit će izloženo provedeno istraživanje usklađenosti prakse Ustavnog suda glede zaštite prava na osobnu slobodu u kaznenom postupku sa standardima Ustava Republike Hrvatske i Europske konvencije.
Zaštita prava na osobnu slobodu pri istražnom zatvoru u kaznenom postupku u praksi Ustavnog suda djelomično je usklađena sa standardima Europske konvencije kako ih tumači Europski sud. U nastavku teksta navodimo prijedloge za poboljšanje te prakse, manjim dijelom i neovisno o tomu što nije riječ o konvencijskim zahtjevima.1. Kada rješenje nekog pitanja predstavlja autonomnu odluku zakonodavca, tada se Ustavni sud mora beziznimno suzdržavati od svoje intervencije u to područje sve dok je zakonodavčev odabir u okvirima Ustava i Europske konvencije.Primjer suprotnog postupanja Ustavnog suda glede razmatrane materije vezan je uz institut jamstva u zakonskom režimu ZKP-a/08. Jamstvo je moguće izreći u slučajevima opasnosti od bijega, koluzijske i iteracijske opasnosti te, zbog stajališta koj...
Afrička povelja – Afrička povelja o ljudskim pravima i pravima narodaAfrički sud – Afrički sud za ljudska prava i prava narodaAmerička deklaracija – Američka deklaracija o pravima i dužnostima čovjekaAmerička konvencija – Američka konvencija o ljudskim pravimaArapska liga – Liga arapskih državaArapska povelja – Arapska povelja o ljudskim pravimaArapski odbor – Arapski odbor za ljudska pravaAU – Afrička unijaBečka konvencija – Bečka konvencija o pravu međunarodnih ugovoraEU – Europska unijaEuropska komisija – Europska komisija za ljudska pravaEuropska konvencija – Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih slobodaEuropski sud – Europski sud za ljudska pravaKairska deklaracija – Kairska deklaracija o ljudskim pravima u islamuMeđuamerička komisija – Međuamerička komisija za ljudska p...
(praksa u predmetima protiv Republike Hrvatske navedena je posebno, na kraju popisa)A. i drugi protiv Bugarske (presuda, 29. studenoga 2011., zahtjev br. 51776/08) 153, 154A. i drugi protiv Ujedinjenog Kraljevstva (presuda, Veliko vijeće, 19. veljače 2009., zahtjev br. 3455/05) 109, 116, 117, 166, 224, 226, 241Abdulkhakov protiv Rusije (presuda, 2. listopada 2012., zahtjev br. 14743/11) 233, 238Aerts protiv Belgije (presuda, 30. srpnja 1998., zahtjev br. 25357/94) 163, 225Aksoy protiv Turske (presuda, 18. prosinca 1996., zahtjev br. 21987/93) 181Aleksanyan protiv Rusije (presuda, 22. prosinca 2008., zahtjev br. 46468/06) 194Altun protiv Turske (presuda, 1. lipnja 2004., zahtjev br. 24561/94) 65Ambruszkiewicz protiv Poljske (presuda, 4. svibnja 2006., zahtjev br. 38797/03) 134Amuur proti...
1. Ademović, N., Pravo na slobodu i sigurnost, Centar za promociju civilnog društva, Sarajevo, 2005.2. Alston, P. – Goodman, R., International human rights: the successor to “International human rights in context: law, politics and morals”: text and materials, Oxford University Press, Oxford, 2013.3. Amicus curi@e, “Jurisdikcijski sukob” Ustavnog suda s Vrhovnim sudom u hrvatskim prilikama, Informator: instruktivno–informativni list za ekonomska i pravna pitanja, br. 5800. – 5801., Zagreb, 2009., male stranice; napomena: Amicus curi@e je pseudonim koji je uredništvo prihvatilo na molbu autora da rad objavi pod pseudonimom.4. Andrassy, J,. Međunarodno pravo, Školska knjiga, Zagreb, 1990.5. Avramović, S., Habeas Corpus Act, u: Mrđenović, D. (ur.), Temelji moderne demokratije, Nova knjiga,...
Gregori Graovac rođen je 1971. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu te 1996. godine diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, obranivši diplomski rad “Oblikovanje i razvitak ideje narodnog suvereniteta” (mentor: prof. dr. sc. Smiljko Sokol). Na istom je fakultetu, 15. svibnja 2017., obranio (summa cum laude) disertaciju “Zaštita prava na osobnu slobodu u kaznenom postupku u praksi Ustavnog suda Republike Hrvatske” (mentorica: prof. dr. sc. Zlata Đurđević). Pravosudni je ispit položio 1998., nakon odrađenog volonterskog i vježbeničkog staža na Općinskom sudu u Zagrebu i Županijskom sudu u Zagrebu. S izuzetkom kratkog razdoblja u 2001., tijekom kojeg je radio u Hrvatskim željeznicama, od 2000. do 2003. radi kao pravnik u odjelima obiteljskopravne zaštite pojedin...