Ovrha je već dugi niz godina glavni razlog neučinkovitosti hrvatskog pravosuđa.U nastojanju da se ovršni postupak učini učinkovitijim, postojeći Ovršni zakon više je puta noveliran. Međutim, ovrha je, iako su učinjeni značajni pomaci nabolje, ostala i dalje generator velikih zaostataka predmeta na sudovima.Polazeći od takve konstatacije, Vlada Republike Hrvatske odlučila se za radikalnu reformu ovršnog sustava te je u tom smislu usvojila Stratešku studiju za učinkovitiji način ovrhe i uvođenja javnih ovršitelja, koja je polazna osnova za uvođenje novog sustava ovrhe odnosno za donošenje novog Ovršnog zakona, Zakona o javnim ovršiteljima te Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima. U trenutku izlaženja ove knjige donesen je samo Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Nar. n...

Vlada Republike Hrvatske je na 79. sjednici održanoj 16. rujna 2010., usvojila Konačni prijedlog novog Ovršnog zakona i Konačni prijedlog Zakona o javnim ovršiteljima te ih uputila u parlamentarnu proceduru. Time se u ovršni sustav Republike Hrvatske uvodi novo tijelo ovršnog postupka – javni ovršitelji.U ovom radu dajemo pregled odredaba Konačnog prijedloga Zakona o javnim ovršiteljima, kojim je regulirano ustrojstvo, ovlasti i način rada javnoovršiteljske službe. Prikazana je i uloga javnih ovršitelja – novog ovršnog tijela u ovršnom postupku.

Provedba ovrhe na novčanim sredstvima uređena je Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Nar. nov., br. 91/10), koji u potpunosti stupa na snagu 1. siječnja 2011.U radu autor daje pregled novog sustava provedbe ovrhe na novčanim sredstvima razmatrajući temeljne odrednice zakonskog uređenja te temeljne karakteristike i načela ugrađena u sam Zakon.

U radu je dan pregled osnovnih odredaba novog Ovršnog zakona, koji je pisan prema Konačnom prijedlogu tog propisa, s odgovarajućom uputom na izmjene zakonskih rješenja koji taj Zakon donosi u odnosu na važeći Ovršni zakon. Naglasak je u radu stavljen isključivo na postupak ovrhe iako se osnovne odredbe odnose i na postupak osiguranja.

U radu dajemo pregledan i temeljit prikaz normi novog Ovršnog zakona, koji je pisan prema njegovom Konačnom prijedlogu, a koje se na izravan ili neizravan način odnose na rad javnih bilježnika i važne su za njihovu svakodnevnu praksu. U tom smislu, razmatrane su osnovne odredbe Ovršnog zakona, zajedničke odredbe koje se odnose na ovrhu, odredbe o predlaganju, određivanju i provedbi ovrhe. Nadalje, razmatrana je ovrha pred javnim bilježnicima, odgoda, obustava i dovršetak ovrhe. Prikazane su i opće odredbe radi naplate novčane tražbine te odredbe koje se odnose na založnopravno osiguranje i osiguranje prijenosom vlasništva na stvari i prijenosom prava kao i postupak za izdavanje potvrde o Europskom ovršnom nalogu te određivanje provedbe ovrhe na temelju Europskog ovršnog naloga.

U članku razmatramo pravne lijekove prema novom sustavu ovrhe u Republici Hrvatskoj, koji će se u cijelosti uspostaviti donošenjem novog Ovršnog zakona i Zakona o javnim ovršiteljima. Rad je pisan prema Konačnom prijedlogu Ovršnog zakona.Kako postupak ovrhe prelazi iz nadležnosti sudova u nadležnost javnih ovršitelja i javnih bilježnika, tako je i sustav pravnih lijekova doživio brojne izmjene koje su prilagođene tijelima koja provode ovrhu (ovršnim tijelima) i odlukama koje ta tijela donose u ovršnom postupku.Redoviti pravni lijekovi su prigovor i žalba, dok izvanredni pravni lijekovi (revizije i ponavljanje postupka) nisu dopušteni, što znači da nije dopuštena niti izvanredna revizija iz članka 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku.

U radu ukazujemo na novine vezane uz ovrhu na pokretnini. Pritom razmatramo institute kojima je reguliran taj predmet ovrhe, ali razmatramo i novi sustav ovrhe u cjelini. Novi sustav ovrhe odražava se na pokretnine kao predmet ovrhe kroz nove ili izmijenjene institute, a prije svega radi uvođenja novog tijela ovršnog postupka – javnog ovršitelja.Tekst je rađen prema Konačnom prijedlogu Ovršnog zakona, donesenom u rujnu 2010. od strane Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske.

U radu se govori o rješenjima Konačnog prijedloga Ovršnog zakona, a koje se odnose na ovrhu na nekretnini. Analiziramo opće odredbe o ovrsi na nekretnini, gdje nije došlo do previše izmjena u odnosu na dosadašnja rješenja, a isto tako govori se i o ulozi javnih ovršitelja u ovrsi na nekretnini, u smislu donošenja ovršnog naloga te same provedbe ovrhe na nekretnini.