Izvorište ove knjige je magistarski rad pod nazivom »Koncesije za iskorištavanje kopnenog dijela pomorskog dobra, površine mora, podmorja, morskog dna i morskog podzemlja«, uspješno obranjen 2010. godine na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu, u sklopu poslijediplomskog studija Pomorsko pravo i pravo mora. Magistarski rad sam obranio pred komisijom u sastavu: prof. dr. sc. Ivo Grabovac, predsjednik komisije, i članovi – prof. dr. sc. Dragan Bolanča i prof. dr. sc. Damir Aviani. Profesor Aviani bio mi je ujedno i mentor pri izradi magistarskog rada te mu ovom prilikom zahvaljujem na trudu i korisnim savjetima pri izradi rada. Biti u društvu s takvim bardovima prava u Hrvatskoj, pa i šire, već je samo po sebi velika čast, a kamoli pred njima obraniti jednu znanstvenu tezu o kojoj se u ...

Iz recenzije prof. dr. sc. Dragana Bolanče:»Osim činjenice da se radi o prvoj monografiji ove vrste u hrvatskoj pomorskopravnoj jurisprudenciji, velika je vrijednost i znanstveni doprinos ove knjige u tome što je autor u svom rukopisu obuhvatio sve najvažnije koncesije na pomorskom dobru i podvrgao ih ozbiljnom istraživanju. Morao je proučiti niz zakonskih i podzakonskih propisa, iz čega je vidljivo njegovo izvrsno poznavanje pomorskog, međunarodnog i građanskog prava. U knjizi autor koristi odgovarajuću stručnu suvremenu terminologiju i piše jasnim i logičnim stilom veoma prikladnim za čitatelje. Monografija sadržava niz originalnosti, bogata je različitim podacima i prilozima, što sve rezultira jasnim pregledom analizirane materije. Očigledno je da takva izvrsna knjiga može poslužiti ...

»Kako je neumjesno ovu planetu zvati Zemlja kada je ona potpuno jasno Ocean.«Artur C. ClarkIako je koncesija, koja je usko vezana uz more, samo mali dio primjene instituta koncesije u Republici Hrvatskoj, po svojim ekonomskim učincima nije nikako zanemariva, a mogla bi biti kudikamo veća. Tako prihod od četiri gospodarske grane vezane za more (pomorstvo, brodogradnja, turizam i ribarstvo) iznosi 1/3 bruto nacionalnog dohotka Republike Hrvatske. Već sama ova činjenica sama po sebi govori kolika je važnost mora za našu zemlju, a onda iz toga proizlazi i važnost instituta koncesije putem kojeg se vrši valorizacija ovog neprocjenjivog prirodnog resursa kojeg ima Hrvatska, za cjelokupnu zajednicu, od jedinica lokalne samouprave, preko jedinica regionalne (područne) samouprave, pa do državnih...

Definirati pojam koncesija može se iz više aspekata, pa sukladno tome imamo: jezično, pravnoteorijsko i normativno značenje pojma koncesije. O razlikama između ta tri značenja za potrebe ove knjige ćemo samo istaknuti da jezično značenje daju jezikoslovci, pravnoteorijsko značenje daje pravna znanost i pravna praksa, a normativno značenje daje zakonodavac. Iako ima raznih definicija instituta koncesije koji su se od najstarijih do današnjih dana mijenjali sukladno društvenim sustavima, neka su im obilježja ipak svima zajednička.U nastavku dajemo pregled samo nekih od tih definicija, i to nezavisno od toga u kojem značenju se definira pojam koncesija. Sljedeće definicije koncesija poredane su po vremenu svoga nastajanja:• »Concessio versus concedentem latam interpretationem habere debet....

Povijesni razvoj koncesije mogli bismo pratiti od doba Rimskog prava kada je koncesija kao institut po većini autora i nastala,, do današnjeg dana. No, primarni nam cilj nije baviti se povijesnim prikazom instituta koncesije, nego se u njegovom fokusu nalazi proučavanje koje se odnosi na specifično područje davanja koncesija na moru. Pod pojmom koncesije na moru razumijevaju se koncesije na: kopnenom dijelu pomorskog dobra, površini mora, podmorju, morskom dnu i morskom podzemlju. Ograničit ćemo se na proučavanje koncesija na moru na području Hrvatske u zadnjih stotinjak godina.

ZOK/08 odredio je koncesiju kao ugovorom određen odnos čiji predmet može biti: korištenje općeg ili drugog dobra, izvođenje radova ili izvođenje i projektiranje radova i pružanje jedne ili više usluga u općem interesu. Taj odnos je dvostrani pravni odnos (i to upravnopravni i ugovorni) između koncedenta i koncesionara koji se konkretizira kroz donošenje odluke o koncesiji od strane tijela javne vlasti i sklapanje ugovora o koncesiji kojim taj odnos upravo i započinje. Dakle, da bi do koncesijskog odnosa uopće došlo moraju postojati dvije strane, odnosno dva subjekta: koncedent (davatelj koncesije) i koncesionar (ovlaštenik koncesije). Koncedent je prema ZOK/08 ono tijelo, odnosno ona pravna osoba koja je nadležna za davanje koncesije, a koncesionar je fizička ili pravna osoba s kojom je...

Kada govorimo o koncesiji sličnim pravnim institutima, onda možemo reći da ti instituti na prvi pogled imaju stanovitu sličnost s institutom koncesije, ali imaju i bitne razlike po kojima se od razlikuju od koncesija. Temeljni razlog, zbog kojeg dolazi do miješanja instituta koncesije s drugim pravnim institutima, leži u samoj doktrini definicije koncesije gdje pojedini autori polaze od stajališta da je to upravni akt, a drugi da je to ugovor, zanemarujući i jedni i drugi pri tome da je koncesija u svojoj biti mnogo složeniji institut i od jednog i od drugog. Nadalje, u raznim državama koncesija se ne doživljava kao identični pravni institut zbog različitih pravnih sustava iz kojih dolaze pa na konkretnim primjerima (npr. izgradnja Eurotunela između Engleske i Francuske) dolazi do konfr...

Kao što smo u uvodu ovog rada već rekli definiciju pomorskog dobra mogli bismo uvjetno rečeno podijeliti na »morsku«, »podmorsku« i »kopnenu« komponentu. Tzv. »kopnena« komponenta je ona o kojoj se najčešće vode rasprave i koja izaziva najviše prijepora i pažnje iz razloga što se tu bar zasada ostvaruju i pokazuju najveći gospodarski učinci. No, ni u kom slučaju ne treba zanemariti i ostale dvije komponente koje u budućnosti mogu postati još i važnije i profitabilnije od tzv. »kopnene« komponente pomorskog dobra.Pomorsko dobro se, dakle, sastoji od kopnenog dijela pomorskog dobra (skupa sa svojim podzemljem), morske komponente (mora i podmorja) i podmorske komponente (morsko dno i morsko podzemlje). Pomorsko dobro je proglašeno dobrom od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, i ono j...

Iskorištavanje se razlikuje od upotrebe po tome što je kod iskorištavanja uvijek imamo neki mjerljiv rezultat (korist) koji se postiže određenim djelovanjem, dok je kod upotrebe to potencijalna mogućnost da nešto bude primijenjeno, ali ne mora donositi korist. Mogli bismo reći da korist nastaje pravilnom upotrebom i da je korist, u biti, krajnji cilj upotrebe. Pri tome ne mislimo samo na financijsku korist nego na sve oblike koristi.Središnji objekt na kome se temelji mogućnost iskorištavanja mogli bismo jednim imenom označiti kao more koje u sebi obuhvaća svu svoju horizontalnu i vertikalnu rasprostranjenost o kojoj smo već govorili. Znanost o moru naziva se oceanologija, a jedan uži oblik znanosti o moru je oceanografija koja između ostalog proučava: postanak mora, horizontalnu i vert...

Govoreći o koncesijama za iskorištavanje kopnenog dijela pomorskog dobra i priobalja već po samom nazivu uočavamo prostorno određenje područja na kojem se daju ove koncesije. Te koncesije su uglavnom koncesije za gospodarsku upotrebu ali mogu biti i koncesije za posebnu upotrebu. Sukladno tome i postupci za davanje koncesije mogu biti putem javnog prikupljanja ponuda raspisivanjem natječaja ili putem koncesije na zahtjev. O detaljima svakog od ovih postupaka ranije je bilo više riječi tako da ćemo u nastavku dati pobliži opis svake pojedine koncesije koja se pojavljuje ili može pojaviti unutar zadanog prostora.No, bez obzira na prostorni okvir koji čini područje na kojem se ove koncesije daju, još jednom ponavljamo da se koncesije daju za djelatnosti, a ne za prostor, što znači da, prim...

Kada je riječ o koncesijama za iskorištavanje mora i podmorja, onda te koncesije smještamo u područje površine mora i u područje podmorja od površine mora do morskog dna. Najvažnija djelatnost koja se u ovom prostoru odvija svakako je djelatnost vezana uz pomorski prijevoz (putnika i tereta). Tek nakon ove djelatnosti po svom značaju dolazi ribarstvo i onda sve one mnogobrojne druge djelatnosti koje se u ovom području mogu odvijati. O nekim djelatnostima i o njihovom koncesioniranju bit će riječi u nastavku, a neke djelatnosti ćemo samo naznačiti kao moguće u budućnosti, iako sad izgledaju kao znanstvena fantastika.

Već smo naveli što sve spada u jurisdikciju pojedine zemlje kada je u pitanju morsko dno. Bitno je samo ponoviti da se razlikuju ingerencije kada se radi o morskom dnu, koje se nalazi ispod teritorijalnog mora, ili kada se radi o epikontinentalnom dnu. Izvan tih granica prostiralo bi se dno iznad kojega se nalazi otvoreno more i koje pripada baštini cijelog čovječanstva. Ta područja nazivaju se jednim imenom Zona i treba ih lučiti od svih drugih zona (gospodarskih, ekoloških i inih).Kada govorimo o iskoristivosti dna u Hrvatskoj, onda pod dnom razumijevamo debljinu zemlje od oko jedan metar iznad kojega se nalazi stup morske vode. O tom sloju zemlje, sa svim bogatstvima koja se tu nalaze, pišemo u ovom poglavlju. Tu ne spada iskorištavanje ruda i ostalih minerala (nafte i plina) koje se...

Kao morsko podzemlje računa se podzemni dio ispod morskog dna (u dubini od jedan metar pa dalje), a koje spada u jurisdikciju obalne države, odnosno nad kojim obalna država ima neka suverena prava. Dakle, tu bi spadalo podzemlje ispod teritorijalnog mora, ali i podzemlje epikontinentalog pojasa. Kad je u pitanju epikontinentalni pojas, onda, sukladno članku 77. Konvencije/82, obalna država ostvaruje suverena prava radi njegovog istraživanja i iskorištavanja njegovih prirodnih bogatstva. Ako obalna država kojim slučajem ne konzumira ta svoja prava, nitko drugi ne može poduzeti istraživanje ili iskorištavanje bez izričitog pristanka obalne države čiji je to epikontinentalni pojas. U prirodna bogatstva spadaju rudno i drugo neživo bogatstvo podzemlja. Što se tiče bušenja, prema članku 81. ...

Pod pojmom more, za potrebe ove knjige, razumijevamo jedan širi pojam od same morske vode, odnosno poistovjećujemo ga s pojmovnim određenjem pomorskog dobra. Tako bi u tu kategoriju pripadali: kopneni dio pomorskog dobra (morska obala), podzemlje kopnenog dijela pomorskog dobra (sve što se nalazi ispod tla na obali do zamišljenog središta Zemlje), površina mora, stup morske vode od površine mora do morskog dna, morsko dno (do dubine od oko jedan metar) i podzemlje ispod morskog dna (od morskog dna do zamišljenog središta Zemlje).S aspekta jurisdikcije propisa Republike Hrvatske tu bi spadali morska obala, unutarnje morske vode i teritorijalno more (nad kojim RH ima punu suverenost), ZERP i epikontinentalni pojas u kojima Republika Hrvatska ima samo određena suverena prava.More (odnosno ...

1. Ustav Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 56/90, 135/97, 8/98 – proč. tekst, 113/00, 124/00 – proč. tekst, 28/01, 41/01 – proč. tekst, 55/01 – ispr., 76/10 i 85/10 – proč. tekst)2. Konvencija UN o pravu mora (Nar. nov., br. – Međunarodni ugovori, br. 9/00)3. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (Nar. nov., br. 158/03, 100/04 – v. članak 82. Zakona o izmjenama i dopunama zakona o gradnji, danom stupanja na snagu tog zakona 28. srpnja 2004. prestaje važiti odredba čl. 87. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, 141/06 i 38/09)4. Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., br. 138/06, 152/08, 43/09 i 88/10)5. Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu (Nar. nov., br. 33/06, 38/09, 87/09 i 18/11)6. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Nar. nov....

1. Alfirević, Slobodan i dr.: »Epikontinentalni pojas s posebnim osvrtom na pravno reguliranje istraživanja i iskorištavanja epikontinentalnog pojasa Jugoslavije«, Biblioteka Pravnog fakulteta u Splitu i časopisa Naša Zakonitost, Monografije IV, Split, 1976.2. Andrassy, Juraj: »Pravna narav morskog dna i podzemlja otvorenog mora kao «baštine čovječanstva«, Jugoslovenska revija za međunarodno pravo, 1–2, Beograd, 1975.3. Andrassy, Juraj: »Međunarodno pravo,« četvrto izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 1961.4. Andrassy, Juraj: »Epikontinentalni pojas«, JAZU, Zagreb, 1951.5. Andrić, Neda: »Privredno značenje Jadrana za Jugoslaviju s osvrtom na sukobljene interese u namjeni prostora«, Konferencija o zaštiti Jadrana, sažeti prikaz konferencije Opatija 1974., Zagreb, 1977.6. Andrijašević Rac, Se...

1. Pravni leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Čakovec, 2007.2. Pomorski leksikon, Jugoslavenski leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 1990.3. Pomorska enciklopedija, Jugoslavenski leksikografski zavod, 1983.4. Pravna enciklopedija, Savremena administracija, Beograd, 1979.5. Rječnik turizma, Masmedia, http://www.insulae.biz/definicija-reci-koncesija/6. »Pomorska dejstva in podatki«, Evropska komisija, http://ec.europa.eu/maritimeaffairs7. Green Paper, Towards a future Maritime policy for the Union: A European vision for the oceans and seas, Commission of the European Communities, Brussels 7. 6. 2006., COM(2006) 275 final, Volume II, Annex8. Statistički ljetopis, Državni zavod za statistiku, 2007.9. Satelitski atlas Hrvatske, Naklada Ljevak i Gisdata, Zagreb, 2001.10. ...

*A akvatorij 92, 152, 178, 215antinomija 61, 239, 269B brodogradilišne luke 98, 146, 155, 169, 176, 179, 184, 185C charter licenca 119, 120D decentralizacija 80, 84, 85, 257, 306dekoncentracija 85dopuštenje 24, 25, 27, 28, 30, 41, 73, 206, 214, 306dozvola 24, 25, 27, 28, 29, 30, 42, 50, 53, 73, 91, 93, 96, 107, 119, 134, 161, 165, 206, 207, 208, 232, 250, 251, 300, 306država 17, 18, 19, 20, 21, 24, 25, 26, 28, 32, 33, 39, 42, 44, 84, 86, 89, 108, 110, 111, 112, 129, 146, 149, 180, 182, 184, 186, 189, 198, 201, 202, 203, 207, 226, 233, 234, 244, 252, 253, 255, 267, 274, 294državno odvjetništvo 75E epikontinentski pojas 226, 233, 250F fizička osoba 49, 51, 105, 119, 172, 175, 197, 205, 207, 208, 209, 224, 240G garancija 24, 25gospodarski pojas 21, 205, 288, 295gospodarski ribolov 93, 204,...

Predmet ove knjige su koncesije kao pravno-gospodarski instrument iskorištavanja mora, pri čemu pod morem razumijevamo kopneni dio pomorskog dobra, morsku površinu, podmorje, morsko dno i podzemlje ispod morskog dna.Koncesije se dodjeljuju za djelatnosti koje se odvijaju na moru ili uz more u Republici Hrvatskoj i koje podliježu mogućnosti postupka koncesioniranja, a njihov broj i raznolikost tako se brzo širi da je sve teže ovladati različitostima upotrebe mora, a predstavljaju neslućeni još nedovoljno sagledani gospodarski potencijal naše zemlje.Koncesija je dozvola, odnosno odobrenje ili dopuštenje javne vlasti, kojom se određenom subjektu nakon propisanog postupka daje pravo obavljanja određene djelatnosti, koju bez tog odobrenja ne bi mogao ili smio obavljati, a sam odnos se preciz...

Mr. sc. Vanja Seršić rođen je 21. lipnja 1960. godine u Sarajevu.Osnovnu školu i III. gimnaziju završio je u Sarajevu. Na Pravnom fakultetu u Sarajevu diplomirao je 1986. Pravosudni ispit položio je 2000. godine u Zagrebu pred komisijom Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske. Od 2004. bio je post­diplomant na Poslijediplomskom znanstvenom studiju Pomorsko pravo i pravo mora na Pravnom fakultetu u Splitu, gdje je 2010. uspješno obranio magistarski rad »Koncesije za iskorištavanje kopnenog dijela pomorskog dobra, površine mora, podmorja, morskog dna i morskog podzemlja«, čime je stekao titulu magistra znanosti.Radnu karijeru započeo je u Sarajevu gdje je u razdoblju od 1986. do 1992. bio zaposlen u MUP-u BiH, u Odjelu za suzbijanje općeg kriminaliteta, Odsjek za droge, na mjestu višeg ...

»ACI« d.d., Opatija»AURANI« d.o.o., Rab»BOJA« d.o.o., Rab»CROATIA AGENT« d.o.o., Rab»EHO« d.o.o., Rab»GAVRILOVIĆ« d.o.o., PetrinjaGRAD MALI LOŠINJGRAD RAB»KIFLIĆ« d.o.o., Rab»LOŠINJSKA PLOVIDBA« d.d., Rijeka»LUČICA« d.o.o., RabLUČKA UPRAVA Opatija–Lovran–Mošćenička DragaLUČKA UPRAVA RabMarina »ČOMBE«, vl. Zdravko Puljar Matić, Rab»MediaCOMP« d.o.o., RabObrt »KORINO«, vl. Korino Bravarić, RabOdvjetnik Josip Bakota, RabOPĆINA BAŠKAPRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA»RAPSKA PLOVIDBA« d.d., RabRestoran »ASTORIA«, vl. Petar Ribarić, Rab»Ronilačke i zidarske usluge SLAVKO PERKIĆ«, Rab»Ronilačke usluge JOSIP RIBARIĆ«, Rab»ŠPANJOL« d.o.o., RabUgostiteljski obrt »MORE«, vl. Ankica Tariba, RabUgostiteljski obrt »PLAŽA«, vl. Vinko Debelić, Rab»VRELO« d.o.o., Rab