Novi Stečajni zakon (Nar. nov., br. 71/15) stupio je na snagu 1. rujna 2015. Danom njegova stupanja na snagu prestao je važiti Stečajni zakon (Nar. nov., br. 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06, 116/10, 25/12, 133/12 i 45/13) i odredbe članka 1. točka 3., članka 3. točka 10., 11., 12., 14. i 16., članka 17. stavak 7., članka 88. stavak 1. točka 3.–6. te članaka 18.-86. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Nar. nov., br. 108/12, 144/12, 81/13 i 112/13), a odredbe članka 86.c stavak 2. i članka 88. stavak 1. točka 2. toga Zakona izmijenjene su s obzirom na prestanak važenja odredaba o predstečajnoj nagodbi.Tekst novog Stečajnog zakona terminološki je poboljšan, a određeni instituti jasnije su regulirani, tako da su otklonjene mnoge dvojbe koje su se dosad u praksi jav...

Stečajni zakon (Nar. nov., br. 71/15) stupio je na snagu 1. rujna 2015. U pravilu, on sadržava strukturu do sada važećeg Stečajnog zakona. Njime se institut stečajnog plana vraća u stečajni postupak, omogućuje se nastavljanje poslovanja stečajnog dužnika te se uređuje predstečajni postupak koji je do sada bio reguliran Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Osim tih novina, Stečajni zakon sadržava i neke druge novine koje pridonose da je njegov sadržaj razumljiv i primjenjiv.U radu se daje sažeti opći pregled novina u Stečajnom zakonu, pri čemu se slijedi zakonska stuktura. Novine koje su posebno obrađene u ovoj knjizi, ne razmatraju se u autoričinu radu.

Jedna od najvažnijih novina propisana novim Stečajnim zakonom (Nar. nov., br. 71/15) odnosi se na predstečajni postupak. Naime, predstečajni postupak je sada uređen Stečajnim zakonom, a njegovo provođenje je u nadležnosti suda. Financijska agencija, koja je do stupanja Stečajnog zakona provodila taj postupak, sada će u njemu sudjelovati samo kao tehnička pomoć sudu. Autor, koji je bio član radne skupine za izradu Stečajnog zakona u ime Hrvatske odvjetničke komore, u članku komentira i analizira prije svega ono što je novo u odnosu na dosadašnje uređenje predstečajnog postupka, koji je bio reguliran kao upravni postupak Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Nar. nov., br. 108/12, 144/12, 81/13. i 112/13).

Institut pobijanja pravnih radnji stečajnog dužnika nije izložen značajnijim promjenama u novom Stečajnom zakonu (Nar. nov., br. 71/15), pa će se u ovom radu, uz analizu izmijenjenih odredbi, prikazati taj institut u njegovim bitnim odrednicama s teorijskog aspekta (pojmovno i sadržajno određenje instituta), povijesni razvoj te odnos prema pobijanju dužnikovih pravnih radnji izvan stečaja. Nadalje, prikazom zakonskih odredbi, izborom sudske prakse te preporukom o bitnim elementima tužbi za pobijanje pojedinih vrsta pravnih radnji, ovaj institut bit će prikazan i s praktičnog aspekta.

U ovom radu govori se o svim aspektima ostvarivanja razlučnih prava u stečajnom postupku. Kroz analizu pojedinih zakonskih odredbi s područja stvarnog, ovršnog i stečajnog prava obrađuje se institut razlučnog prava (njegovi izvori, sadržaj i vrste), unovčenje predmeta koji se nalaze u stečajnoj masi na kojima razlučno pravo postoji, kao i namirenje razlučnih vjerovnika. U ovome radu posebno ističemo odredbe novog Stečajnog zakona (Nar. nov., br. 71/15) u dijelu u kojem se one odnose na pravni položaj razlučnog vjerovnika u stečajnom postupku.

Autorica u ovom radu piše o novostima vezanim uz stečajne upravitelje kroz prikaz promjena koje su donijele odredbe novog Stečajnog zakona (Nar. nov., br. 71/15), vezano uz pretpostavke za polaganje stručnog ispita, upisivanje na listu, izbor, imenovanje, obuku, usavršavanje, nagrađivanje, brisanje s liste te praćenje i nadziranje njihova rada.

STEČAJNI ZAKON (Nar. nov., br. 71/15)