Jedan od načina uređenja suvlasničkih odnosa u sustavu prava vlasništva na nekretnini uspostava je vlasništva posebnog dijela nekretnine odnosno etažnog vlasništva, kako se u praksi običava reći.Uspostavljanje vlasništva posebnog dijela nekretnine posebno se aktualiziralo u zadnjih desetak godina, odnosno od stupanja na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Zakona o zemljišnim knjigama, iako je to vlasništvo na nekim nekretninama stečeno i prije stupanja na snagu tih propisa, odnosno prije 1. siječnja 1997. S obzirom na tu dvojnost, potrebno je poznavati propise koji su bili temelj za uspostavu vlasništva posebnog dijela nekretnine prije i poslije 1. siječnja 1997. To je posebno bitno za upis tog vlasništva u zemljišne knjige. Kada je riječ o upisu vlasništva posebnog di...

U ovome radu razmatraju se i analiziraju propisi na temelju kojih se vlasništvo posebnog dijela nekretnine stjecalo prije 1. siječnja 1997. i propisi koji su temelj stjecanja toga vlasništva nakon navedenog datuma, kada je, početkom primjene Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Zakona o zemljišnim knjigama, uspostavljen novi stvarnopravni sustav Republike Hrvatske.Ujedno se obrađuje i upis vlasništva posebnog dijela nekretnine prije i poslije 1. siječnja 1997.S obzirom na mnoge dvojbe koje su se u vezi s etažnim vlasništvom pojavile u praksi, autor pokušava razriješiti neke od njih, k tomu i potaknuti stručnu javnost na raspravu i moguću promjenu pro­pisa, poradi ujednačavanja prakse i pojednostavnjenja postupka etažiranja.

Neusklađenost zemljišnoknjižnog i stvarnog stanja glede nekretnina nesoporno je ograničavajući čimbenik gospodarskog razvitka pa i ne treba posebno naglašavati da je usklađenje zemljišnoknjižnog i stvarnog stanja conditio sine qua non razvoja suvremene Hrvatske. Usklađivanje je moguće provesti u parničnom postupku s pomoću “tabularnih” odnosno “formalnih” tužbi ili u izvanparničnom postupku, u postupku pojedinačnog ispravnog postupka. U ovom se radu, ponajprije, prikazuju i kritički razmatraju odredbe Zakona o zemljišnim knjigama, kojima je reguliran pojedinačni ispravni postupak. Na odgovarajućim mjestima, u svrhu lakšeg rje­šavanja nekih problema, uočenih u praksi, predlažu se izmjene ili dopune propisa. Uz tekst su dani ogledni primjeri podnesaka predviđenih u pojedinačnom ispravnom ...

Upis građevine, koja još nije uknjižena u zemljišne knjige pretpostavka je za upis vlasništva na posebnim dijelovima nekretnine, koji su dio te građevine.U različitim razdobljima građevina se mogla upisati u zemljišnu knjigu na različite načine. Tako je od 1990. godine do danas bilo moguće upis građevine provesti na četiri različita načina.Razna ograničenja vezana uz stjecanje prava vlasništva, te općenito pridavanje malog značenja institutu vlasništva do 1990. godine, u velikoj mjeri su uzrokom neusklađenosti zemljišnoknjižnoga stanja sa stvarnim stanjem.U ovome radu daje se pregled propisa važećih od razdoblja neposredno nakon Drugoga svjetskog rata pa do današnjih dana koji su na bilo koji način utjecali na upise u zemljišnu knjigu.Uz navođenje odgovarajućih odredaba razmatranih prop...

Tema ovoga rada jest uspostava etažnog vlasništva i njegov upis u zemljišne knjige. Poseban naglasak stavlja se na upis posebnih dijelova nekretnine stečenih prema propisima važećima do 1. siječnja 1997. te etažnog vlasništva na njima, a osobito na povezivanje zemljišne knjige i knjige položenih ugovora.

U uređenju (su)vlasničkih odnosa danas je sve učestalija potreba izrade elaborata (projekta) etažiranja. No, zbog nepostojanja precizne i adekvatne zakonske regulative izrada je tih elaborata često problematična, a njihov sadržaj uglavnom neusklađen i različit.U ovome članku ne raspravlja se toliko o pravnim aspektima etažnog elaborata koliko se sa stanovišta struke, koja je ovlaštena te elaborate izrađivati, upućuje na specifičnosti etažnog elaborata u postupku uspostave etažnog vlasništva, a posebno na njegov sadržaj i način izrade.

Provođenje postupka etažiranja u Republici Hrvatskoj uvelike je otežano zbog nedostatka precizne regulative, što posljedično dovodi i do različitih postupanja u praksi kako stranaka, tako i zemljišnoknjižnih sudova i upravnih tijela.Neujednačenost postupanja ogleda se u različito izrađenim etažnim planovima (elaboratima), u neznanju o tome koje dokumente (priloge) treba dostaviti upravnom tijelu radi izdavanja potvrde da neki posebni dio nekretnine predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu, itd.U svemu tome posebno je pitanje kako uspostaviti jedinstvo nekretnine kada dio zgrade na nekoj od razina (etaža) tlocrtno prelazi na susjednu katastarsku česticu. Rješenje tog problema autori vide u tzv. prostornom etažiranju.Stoga, autori ovim člankom nastoje pridonijeti poboljšanju i ujednačavanj...

PRILOG I.NAVODILO ZA IZDELAVO IN POTVRITEV ETAŽNEGA NAČRTAI. SPLOŠNA DOLOČBA1. členTo navodilo ureja izdelavo etažnega načrta, vsebino in obliko obrazcev za izdelavo etažnega načrta, postopek potrditve etažnega načrta, način določitve identifikacijske številke stavbe (v nadaljevanju: številka stavbe) in identifikacijske številke posameznega dela stavbe (v nadaljevanju: številka dela stavbe) ter nastavitev in vodenje evidence o številkah stavb in številkah posameznih delov stavb (v nadaljevanju: evidenca o stavbah).II. IZDELAVA ETAŽNEGA NAČRTA2. člen(1) Etažni načrt se izdela na obrazcih z vsebino in v obliki, določeni s tem navodilom.(2) Obrazci etažnega načrta EN 1, EN 2, EN 3-g, EN 3-i in EN 4 so ses- tavni del tega navodila in so objavljeni skupaj z njim.III. VSEBINA ETAŽNEGA NAČRTA3...