Digitalna izdanja
Detalji dokumenta
167 str.
953-170-033-8
Porezno pravo
1996.
Dragan Roller
Fiskalna politika u teoriji i praksi
1. FINANCIJSKA ZNANOST I FISKALNA POLITIKA
1.3.1. Pojam fiskalnog sustava
1.3.2. Odnos fiskalnog sustava, politike i tehnike
1.3.3. Mehanizam funkcioniranja fiskalnog sustava
1.4.1. Pojam fiskalne politike
1.4.2. Podjela fiskalne politike
1.4.3. Fiskalna politika i ekonomska politika
1.4.4. Odnos između mjera različitih politika
1.4.5. Fiskalna politika i fiskalna tehnika
1.5.2. Fiskalna tehnika kao pomoćna znanstvena disciplina
1.5.3. Fiskalna tehnika kao način organiziranja i obavljanja rada u fiskalnim poslovima
2. ELEMENTI FISKLANOG SUSTAVA I FISKALNE POLITIKE
2.1.1. Poslovi oko donošenja propisa
2.1.2. Poslovi oko provedbe propisa
2.1.2.1. Poslovi obveznika fiskalne obveze
2.1.2.2. Poslovi upravnih tijela nadležnih za provedbu propisa
2.1.2.3. Poslovi porezne uprave
2.1.2.7. Poslovi fiskalne statistike
2.1.2.8. Poslovi fiskalne kontrole
2.2.1. Izvori fiskalnih prihoda
2.2.2. Predmet fiskalne obveze
2.2.4. Osnovica fiskalne obveze
2.2.4.1. Vrste fiskalnih osnovica
2.2.4.2. Metode utvrđivanja fiskalne osnovice
2.2.8. Nadograđivanje fiskalne obveze
2.2.9. Ostali elementi fiskalne obveze
2.3. Ciljevi i načela fiskalnog zahvaćanja
2.3.1. Ciljevi fiskalnog zahvaćanja
2.3.2. Načela fiskalnog zahvaćanja
2.3.2.1. Načelo izdašnosti (dovoljnosti)
2.3.2.2. Načelo ekonomičnosti (racionalnosti)
2.3.2.3. Načelo poštivanja granice fiskalnog zahvaćanja
2.3.2.4. Načelo izbjegavanja dvostrukog fiskalnog zahvaćanja
2.3.2.5. Načelo snošenja fiskalnog tereta u ovisnosti o ekonomskoj snazi fiskalnog obveznika
2.3.2.6. Načelo elastičnosti (prilagodljivosti) fiskalnog zahvaćanja
2.3.2.7. Ostala načela fiskalnog zahvaćanja
3.1. Oblici fiskalnog zahvaćanja
3.1.1. Klasifikacija fiskalnih oblika
3.1.2. Neposredni i posredni fiskalni oblici
3.1.3. Fiskalni oblici u novcu i naturi
3.1.4. Redoviti i izvanredni fiskalni oblici
3.1.5. Subjektni i objektni fiskalni oblici
3.1.6. Osnovni i posebni oblici
3.1.7. Opći i namjenski oblici
3.2.1 Pojam poreza i njegove karakteristike
3.2.2. Teorije o opravdanosti ubiranja poreza
3.2.2.7 Teorija reprodukcije poreza
3.2.4. Porez na dohodak fizičkih osoba
3.2.5. Porez na dohodak (dobit) poduzeća
3.2.6.1. Svefazni porez na promet
3.2.6.2. Višefazni porez na promet
3.2.6.3. Porez na dodanu vrijednost
3.2.6.4. Porez na promet u proizvodnji
3.2.6.5. Porez na promet u trgovini na veliko
3.2.6.6. Porez na promet u trgovini na malo
3.2.7. Porez na imovinu i prihod od imovine
3.2.8. Porez na nasljedstva i darove
3.2.9. Porez na dobitke od igara na sreću
3.6.2. Klasifikacija javnih zajmova
3.6.2.1. Unutrašnji i vanjski zajmovi
3.6.2.2. Prisilni, patriotski i dobrovoljni zajmovi
3.6.2.3. Kratkoročni, srednjoročni i dugoročni javni zajmovi
3.6.3.1. Poslovi emisije javnog zajma
3.6.3.2. Poslovi otplate javnog zajma
3.6.3.3. Poslovi konverzije zajmova
3.7. Ostali izvori javnih prihoda
4.2. Klasifikacija javnih rashoda
4.2.1. Redoviti i izvanredni rashodi
4.2.2. Rashodi prema subjektu trošenja
4.2.3. Rashodi prema objektu trošenja
4.3. Granica rasta javnih rashoda
5. FISKALNI FEDERALIZAM I HARMONIZACIJA FISKALNIH SUSTAVA
5.1.1. Podjela fiskalnog suvereniteta
5.1.2. Nadležnost za javne rashode
5.1.3. Podjela upravne nadležnosti
5.2. Harmonizacija fiskalnih sustava
5.2.1. Širenje fiskalne osnovice
5.2.2. Snižavanje fiskalnih stopa
5.2.3. Ujednačavanje fiskalnog zahvaćanja
5.2.4. Suzbijanje fiskalne evazije
5.2.5. Utvrđivanje istovrsnih fiskalnih jedinica
5.2.6. Izbor fiskalnih olakšica, oslobođenja i novčanih transfera stanovništvu
5.2.7. Propisivanje novih fiskalnih oblika i ukidanje starih
6. OBLICI FINANCIRANJA JAVNIH POTREBA
6.1. Proračun i proračunska politika
6.1.4. Završni obračun proračuna
7. PRIMJENA SUVREMENIH ZNANSTVENIH DOSTIGNUĆA U FISKALNOJ POLITICI
7.1. Primjena informatičkih dostignuća u fiskalnoj politici
7.1.1. Informacijski sustavi kao temelj suvremenijeg praćenja prihoda i imovine građana
7.1.2. Primjena ekspertnih sustava
7.2. Primjena metoda kvantitativne ekonomske analize u fiskalnoj politici
7.2.1.5. Ekonometrijski modeli
7.2.2. Koeficijent elastičnosti
7.2.2.1. Elastičnost funkcije poreza
7.2.2.2. Elastičnost funkcije fiskalnih stopa
7.2.2.3. Izbor optimalne funkcije stopa
8. UČINCI I PRIMJENE FISKALNE POLITIKE
8.1. Makroekonomski učinci fiskalne politike
8.1.2. Učinci na alokaciju gospodarstvenih resursa
8.1.3. Učinci redistribucije nacionalnog dohotka
8.1.4. Ostali makroekonomski učinci
8.2. Mikroekonomski učinci fiskalne politike
8.2.1. Učinci na uvjete privređivanja sa stajališta poticanja bržeg gospodarstvenog rasta
8.2.2. Učinci fiskalnog zahvaćanja sa stajališta društvene korekture u stjecanju dohotka
8.3. Učinci fiskalne politike prije fiskalnog zahvaćanja
8.3.1. Zakonita fiskalna evazija
8.2.2. Nezakonita fiskaina evazija
8.4. Učinci fiskalne politike nakon fiskalnog zahvaćanja
8.4.1. Faze prevaljivanja fiskalne obveze
8.4.2. Progresivno i degresivno fiskalno zahvaćanje
8.4.2.1. Primjer primjene progresivne ljestvice fiskalnih stopa
8.4.2.2. Primjeri primjene posrednog fiskalnog zahvaćanja
8.4.3. Nefiskalni učinci fiskalnog zahvaćanja
8.4.4. Socijalni učinci fiskalnog zahvaćanja
9. FISKALNI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE
9.1. Porezi na republičkoj razini
9.1.3. Porez na promet proizvoda i usluga
9.1.4. Posebni porezi na promet (akcize)
9.1.5. Porez na dodanu vrijednost
9.1.6. Porez na promet nekretnina
9.1.7. Carine i carinski sustav
9.1.8. Oporezivanje igara na sreću
9.2.1. Porez na nasljestva i darove
9.2.2. Porez na cestovna motorna vozila
9.2.3. Porez na plovne objekte
9.2.4. Porez na priređivanje zabavnih i športskih priredaba
9.3. Općinski i gradski porezi
9.3.4. Porez na tvrtku ili naziv
9.3.5. Porez na korištenje javnih površina
9.3.6. Prirez i mogućnost sniženja stope poreza na dohodak
9.4.1. Doprinosi za mirovinsko i invalidsko osiguranje
9.4.2. Doprinosi za zdravstveno osiguranje
DODATAK A - Statistički podaci - tablice
DODATAK B - Primjer obračuna fiskalnih davanja iz plaća i na plaće za Zagreb u svibnju 1996. godine
U provedbi sustava financiranja javne potrošnje ima mnogo problema. Osim problema definiranja optimalne fiskalne politike i odgovarajućeg kadrovskog ekipiranja nositelja provedbe fiskalnog sustava (tijela fiskalne administracije), javljaju se i problemi organiziranja i obavljanja opsežnih upravnih i fiskalnih poslova (fiskalne tehnike). Oni bi se mogli svesti na tri temeljna pitanja:a) kako odabrati najbolja rješenja u definiranju fiskalne obveze i predložiti ih na usvajanje (odabrati optimalnu fiskalnu tehniku)?b) kako osigurati pravilnu primjenu zakona i drugih propisa u obavljanju fiskalnih poslova?c) kako što racionalnije osigurati obavljanje složenih i opsežnih poslova koje zahtijeva provedba fiskalnih propisa?Fiskalni sustav, politiku i tehniku valja gledati kao na čimbenike koji ...
Pojavom novca javlja se i pojam financija, odnosno pojam financiranja. Jedan od načina financiranja javne potrošnje je i putem fiskalnog zahvaćanja, odnosno uspostavom fiskalnog sustava i vođenjem odgovarajuće fiskalne politike. Novac je potreban za obavljanje gotovo svih ljudskih aktivnosti, stoga predmet financiranja može biti najrazličitija ljudska aktivnost. Ako je riječ o financiranju aktivnosti od općeg (javnog) društvenog interesa govorimo o javnim financijama, a govorimo li o financiranju poslovnih subjekata, govorimo o poslovnim financijama itd.
Da bismo mogli govoriti o fiskalnom sustavu, politici i tehnici moramo se najprije upoznati s osnovnim elementima koji ih čine. To se prije svega odnosi na fiskalne poslove, elemente fiskalne obveze, kao i pojedine fiskalne oblike. Dakako, govorimo li o fiskalnom sustavu i fiskalnoj politici u širem smislu, tada osim spomenutih elemenata, valja nešto reći i o rashodnoj strani, tj. javnim rashodima, te o načinima financiranja javnih potreba.
Općepoznato načelo da bi se trošilo treba imati prihode vrijedi i za javnu potrošnju. Stoga ćemo se u nastavku pozabaviti izvorima javnih prihoda. Glavni izvor sredstava za javnu potrošnju obično potječe iz fiskalnih izvora, tj. prihoda od uvođenja raznih fiskalnih obveza odnosno oblika. Osim toga koriste se i drugi načini financiranja, odnosno prikupljanja sredstava, kao što su donacije, prihodi javnih poduzeća, koncesije, javni zajmovi i dr.
Pojavom organiziranih društvenih oblika javljaju se i javni (zajednički, opće-društveni) troškovi odnosno izdaci. Od rodovske zajednice pa do suvremene države potrebe za financiranjem određenih javnih potreba sve su veće i veće. Dakle, za financiranje tih potreba bila su potrebna sredstva (roba, plodovi, novac). Ta sredstva, koja se najčešće prikupljaju fiskalnim putem, nazivamo fiskalnim (javnim) prihodima, a kad se ta sredstva troše govorimo o javnim rashodima (izdacima).
U svijetu je malo država koje imaju fiskalni sustav uređen tako da postoji samo jedan nositelj fiskalne vlasti. Radi li se o unitarnim državama obično postoji centralna fiskalna vlast i lokalne fiskalne vlasti. Između centralne i lokalnih fiskalnih vlasti postoji određeni financijski odnos. Kad govorimo o tom odnosu govorimo o tzv. fiskalnom federalizmu. Osim financijskog odnosa postoji i podjela funkcija unutar fiskalnog sustava. Najvažniji element u toj podjeli je podjela fiskalnog suvereniteta. Fiskalni suverenitet je pravo odnosno ovlaštenje nositelja fiskalne vlasti, da uvodi određenu fiskalnu obvezu i da se koristi sredstvima ubranim na ime te obveze kao svojim prihodima. Kao što u federalno uređenim državama postoji odnos između užih i širih političko-teritorijalnih jedinica, te ...
Financiranje javnih potreba predmet je tzv. proračunske (budžetske) tehnike, odnosno proračunske politike kao i politike fondova, i dr. javne potrebe se financiraju različitim oblicima. Sredstva prikupljena na ime plaćanja fiskalnih obveza (javni prihodi) raspoređuju se za zadovoljenje javnih potreba različitim načinima financiranja. Jedan od najčešćih oblika financiranja je proračun (budžet). Osim proračuna poznati su fondovi, financijski planovi, financijski programi, posebni računi i dr.
Čovjek je oduvijek težio složene i opsežne fiskalne poslove obaviti što brže racionalnije. Godine 1642. Francuz Blaise Pascal, da bi pomogao svojem ocu — porezniku, sagradio je uz pomoć nekoliko vještih urara mehaničko računalo za zbrajanje i oduzimanje na principu automatskog prijenosa desetica. To je prva poznata primjena mehaničkih računala u fiskalnim poslovima, naravno, izuzme li se primjena abakusa i kamenčića, koja je poznata iz antičkog doba. Nakon 2. svjetskog rata počinje šira primjena kompjutora koja u odnosu na dotadašnja mehanička računala imaju daleko veće mogućnosti. Osim informatičkih dostignuća u fiskalnoj politici, odnosno fiskalnoj tehnici, primjenjuju se razne znanstvene metode (npr. metode znanosti o managementu i dr.), koje otvaraju do tada niz neslućenih mogućnost...
Fiskalno zahvaćanje jednog dijela dohotka (rjeđe imovine) obveznika, odnosno osobe koja snosi fiskalno opterećenje, nije samo jednostavan čin već je vrlo složen proces, koji izaziva niz posljedica i to u prvom redu ekonomske i financijske prirode, a tek onda socijalne, kulturne, moralne itd. Taj se proces izražava raznovrsnim učincima, a sve se svodi pod pojam učinaka primjene određene fiskalne tehnike, odnosno djelovanja fiskalne politike. Da bi se mogli utvrditi stvarni učinci djelovanja određene fiskalne tehnike potrebno je poznavanje i drugih elemenata fiskalne i ekonomske politike. Pitanje utvrđivanja učinaka primjene fiskalne politike ovisi o konkretnim mjerama fiskalne i ekonomske politike. Na primjer, djelovanje fiskalnog zahvaćanja porezom na promet proizvoda na ukupnu tražnju ...
U fiskalnom sustavu Republike Hrvatske u zadnjih šest godina učinjeno je niz promjena. Danas je na snazi jedan moderan sustav sličan fiskalnim sustavima zemalja Europske unije. To se prije svega odnosi na novi porez u našem sustavu, porez na dodanu vrijednost čija je primjena predviđena za 1.1.1997.g. Značajne su i promjene u sustavu poreza na dohodak i porez na dobit, čijim smo novelama u naš sustav unijeli niz iskustava razvijenih zemalja Europe. Fiskalni sustav podijeljen je na više razina od općine, grada, županije do republike. Prikaz fiskalnih oblika daje se prema pripadnosti pojedinih poreza pojedinoj razini, odnosno prema vrsti fiskalnih oblika. Ovdje smo ga pojednostavili, jer potpun prikaz te materije višestruko bi premašio obujam ove knjige.
Prikazana istraživanja u ovoj knjizi pokazala su da je fiskalna tehnika sastavni element svakog fiskalnog sustava i svake fiskalne politike, jer je poznavanje fiskalne tehnike prijeko potrebno pri definiranju fiskalnog sustava. Naime, potrebno je pronaći takvu fiskalnu tehniku koja se ugrađuje u fiskalni sustav tako da se sustav definira za jedno dugoročnije razdoblje i kao takav omogući uspješno vođenje fiskalne politike. U definiranju odgovarajuće fiskalne politike valja voditi računa o mogućim učincima odabrane fiskalne tehnike. Te tvrdnje potvrđuje i sve veća primjena dostignuća informatike i kvantitativnih metoda ekonomske analize u fiskalnoj tehnici.To se u prvom redu odnosi na:— korištenje suvremenih sredstava informatičke opreme u simulacijama modela kao što su ekonometrijski, m...
Financijska literatura obiluje pojmovima. Da bismo čitateljima olakšali korištenje ove i knjige i ostale financijske literature u nastavku dajemo pregled pojmova koji se koriste (i u fiskalnoj politici, ali 1 u drugim disciplinama. AI (Artificial Iteligence) — Umjetna inteligencija, naziv za dio znanosti o kompjutorima koja istražuje mogućnosti uporabe kompjutora u procesima sličnim čovjekovu razmišljanju, vlastitom načinu ispravljanja grešaka, logičnom razmišljanju, učenju itd. oATM (Automated Teller Machine) - Bankomat, uređaj za komunikaciju korisnika računa kod banke i centralnog sustava banke. Koriste se za brzo dobivanje gotova novca s računa (u ograničenim iznosima). Carinska crta (granica) — Crta kojom je omeđeno carinsko područje jedne zemlje. Većim se dijelom podudara s državn...
a) TestDa biste se uvjerili koliko ste čitajući ovu knjigu usvojili gradivo, predlažemo da riješite ovaj test. Test se rješava tako da se zaokruži jedan ili više odgovora, ili se u za to predviđena mjesta upiše kratki tekst. Zaokružite točne odgovore, te ispravno upišite tekstove:1. Lafferova krivulja predstavlja teorijsku postavku da prihodi od poreza opadaju ako se marginalna stopa poreza na dohodak propiše:A. iznad 30%;B. iznad 40%;C. iznad 50%;D. iznad 70%;E. iznad 80%;2. Fiskalni sustav dijelimo na ove podsustave: 3. Fiskalni suverenitet dijeli se na: 4. Fiskalni poslovi dijele se na: 5. Poslovi porezne uprave dijele se na: 6. Predmet fiskalne obveze definiramo kao:A. svaka činjenica koja služi kao povod za fiskalno zahvaćanje,B. ukupnost prihoda i rashoda fiskalnog obveznika,C. d...
(1) KNJIGE L Abramović Ivan: "Tehnička sredstva i organizacija uredskog poslovanja", Informator, Zagreb, 1978.,"Aktuelni problemi financiranja društvenih potreba", knjiga I. i Il., zbornik radova, priredio: Božidar Jelčić, Pravni fakultet Zagreb, Zagreb, 1985.,Ardant Gabriel: "Histoire de V'impot" (I. i II. dio), Fayard, Paris, 1971./1972.,Babić Mate: "Analitički aspekti društvenog računovodstva", Fakultet za vanjsku trgovinu Zagreb, Zagreb, 1980.,Babić Mate: "Makroekonomski modeli", Narodne novine, Zagreb, 1983.,Babić Mate: "Mikroekonomska analiza", Narodne novine, Zagreb, 1981.,Bajt Aleksandar: "Osnove ekonomske analize i politike", Informator, Zagreb, 1979.,Barrere Alain: "Institutions financieres", Dalloz, Paris, 1972.,Barrere Alain: "Politique financiere", Dalloz, Paris, 1958.,Bir...