Učitavam poveznice...

Detalji dokumenta

358 str.

978-953-8119-89-7

Ustavno pravo

2023.

06810001

Josip Berdica

Društvo i pravo

PREDGOVOR

PREFACE

KAKO SE SLUŽITI KNJIGOM

I. DIO DRUŠTVO

1. ČEMU SOCIOLOŠKI POGLED NA PRAVO?

1.1. IZGRADNJA SOCIOLOŠKOG POGLEDA NA SVIJET

1.2. RAZVOJ SOCIOLOŠKOG MIŠLJENJA

Prilog 1: O SOCIOLOGIJI (FIAMENGO / COMTE)

1.3. VAŽNIJE TEORIJSKE ORIJENTACIJE

2. DRUŠTVO I KULTURA KAO KONTEKST

Integralni tekst 1: SOCIJALIZACIJA I INTERAKCIJA (RITZER)

3. DRUŠTVENE NORME

3.1. OBLICI DRUŠTVENIH NORMI

Prilog 2: »AFGANISTANSKI KOZARI« – ILI: KAKO ISPRAVNO POSTUPITI? (SANDEL)

3.2. Prvi intermezzo: Pravo bez morala?

Integralni tekst 2: SLOBODA I KRIVNJA

3.3. Norme i društvena kontrola

3.4. Kršenje društvenih normi

3.5. Norme, politika i moć

II. DIO PRAVO

4. PRAVO KAO OBLIK DRUŠTVENE NORME

Prilog 3: Pravo i racionalizacija

4.1. Komunikacija, jezik i pravo

Integralni tekst 3: Ustavni sud i tumačenje pravnih normi (Zierlein)

5. DRUŠTVENO PROUČAVANJE PRAVA

5.1. Otkriće prava kao teme sociologije

Integralni tekst 4: O utemeljenju sociologije prava (Gurvitch)

5.2. Otkriće sociološkog u pravu

5.3. Neki suvremeni uvidi

6. ŠTO JE SOCIOLOGIJA PRAVA?

6.1. Određenje područja

6.2. Definicija i predmet

Integralni tekst 5: Definicija sociologije prava (Gurvitch)

6.3. Metode istraživanja

6.3.1. Izvanjsko proučavanje prava

6.3.2. Unutarnje proučavanje prava

Prilog 4: Pregled stanja pravosuđa u RH (EK / Uzelac) Stanje, uzroci krize i moguće mjere

6.4. Ciljevi sociologije prava

6.5. Neki osnovni problemi sociologije prava

Prilog 5: O klasnoj strukturi prava (Haralambos / Holborn)

7. PRAVO KAO KULTURA

7.1. Pojam pravne kulture

7.2. Oblici pravne kulture

Integralni tekst 6: Pravna kultura i sociologija prava (Friedman)

7.3. Drugi intermezzo: Pravo i igra

8. ODABRANE TEME PRAVNE (NE)KULTURE

8.1. O stanju i izazovima pravničkog obrazovanja

8.2. Pravo i književnost

Prilog 6: Izbor iz studija i djelâ (Nussbaum / Beljanski / Tolstoj)

8.3. Utjecaj filma na razvoj pravne kulture

8.4. Prigovor savjesti i pravnička profesija

8.5. Umjetna inteligencija i pravo

9. DODATCI

Dodatak 1: Antropološki pogledi na nastanak prava

Dodatak 2: Fragmenti Platona i Aristotelov »ζῷον πολιτιϰόν«

Dodatak 3: Marx, marksizam i Althusser o pravu i državi

Dodatak 4: O Savignyjevu i Gurvitchevu razumijevanju prava

PREPORUKE ZA DALJNJA PROUČAVANJA

NAVOĐENA I UPOTRIJEBLJENA LITERATURA

BILJEŠKA O AUTORU

ABOUT THE AUTHOR

Ako je vjerovati njemačkom filozofu G. W. Hegelu, o vrijednosti nekog teksta doznaje se iz predgovora jer su u njemu sadržani i početak i kraj, dok sâm tekst predstavlja puko posredovanje. Predgovor najavljuje budućnost prije negoli će ona doći što svakom ostavlja mogućnost izbora – čitati neki tekst ili ne čitati. Udžbenik što ga čitatelj ima pred sobom plod je dugogodišnjeg proučavanja pravnoga fenomena iz perspektive prije svega filozofije (društva) i sociologije koje čine okosnicu znanstvenog interesa autora. Interdisciplinarnost »filozofskog« i »sociološkog« pristupa proučavanju prava kao društvenog fenomena daje naslutiti kako je riječ o složenom, intelektualno zahtjevnom, ali i uzbudljivom pothvatu kojim se želi obuhvatiti jedan društveni fenomen koji prožima ljudsku svakodnevicu...

According to the German philosopher G. W. Hegel, the value of a text may be seen from the preface, since it comprises both the beginning and the end of the text, whereas the text itself serves as a mere mediation. The preface announces the future before it comes, which leaves everyone with a choice – to read or not to read the text. The textbook that the reader is holding is the result of many years of studying the legal phenomenon primarily from the perspective of philosophy (of the society) and sociology, which are in focus of the author’s scholarly interests. The interdisciplinarity of the “philosophical” and “sociological” approaches to the study of law as a social phenomenon indicates that it is a complex, intellectually demanding but also an exciting endeavour aiming at encompassi...

Pred čitateljem se nalazi tekst koji nadilazi »jednodimenzionalni« pristup naslovnoj temi jer je pisan s namjerom da bude interdisciplinaran, odnosno da se naslovna tema prikaže ne samo iz perspektive najopćenitije društvene znanosti (sociologije) i njezinih poddisciplina (sociološke teorije i sociologije prava) već i onih znanosti koje proširuju uvide i spoznaje, odnosno uče višedimenzionalnom pristupu i njeguju dubinu pri izučavanju (filozofija društva, antropologija i filozofija prava). Obrazovanje je vrijednost kojom ljudska osoba prije svega treba razvijati vrline imaginativnog i stvaralačkog aspekta osobnosti te ne manje važnu vrlinu kritičkog mišljenja. S tim ciljem – poticati imaginaciju, stvaralaštvo i kritičko mišljenje – pisan je ovaj udžbenik.Tekst je nastao uporabom recentn...

Oni koji imaju priliku da svoje živote posvete proučavanju društvenog svijeta ne smiju biti neutralni i nezainteresirani za uključenje u bitke o kojima budućnost tog svijeta ovisi.(Bauman, 2015: 59)Poglavlja:1. Čemu sociološki pogled na pravo?2. Društvo i kultura kao kontekst3. Društvene norme

Pravo je negacija nemorala. Ako je dakle nemoral negacija morala (dobrog), a pravo negacija nemorala (zla), onda je pravo negacija negacije morala. To je dakle uspostavljanje dobra koje je bilo narušeno nemoralom.(Legradić, 1968: 38)Poglavlja:4. Pravo kao oblik društvene norme5. Društveno proučavanje prava6. Što je sociologija prava?7. Pravo kao kultura8. Odabrane teme pravne (ne)kulture

§ 1. – Ostala stručna literaturaNa koncu svih poglavlja nalazi se preporučena literatura za daljnje proučavanje naslovnih tema. Izbor stručne literature u ovim preporukama predstavlja općenitije naslove koji mogu poslužiti dubljem i istančanijem proučavanju glavnih tema cijeloga teksta. Svaki od ovdje navedenih izvora predstavlja doprinos naslovnim temama dok same preporuke prate raspored poglavlja u tekstu.• Moore, Jerry D., 2002: Uvod u antropologiju (Jesenski i Turk, Zagreb), osobito: 21–35 (Tylor o razvoju kulture); 69–84 (Durkheimovo organsko društvo); 117–132 (kultura, jezik i pojedinac kod Sapira); 169–183 (Malinowski i funkcije kulture); 317–329 (o interpretativnoj antropologiji Geertza)• Stres, Anton, 2001: Sloboda i pravednost (Kršćanska sadašnjost, Zagreb), osobito: 27–63 (pr...

1. Abercrombie, Nicholas i dr., 2008: Rječnik sociologije (Naklada Jesenski i Turk, Zagreb)2. Adorno, Theodor / Horkheimer, Max, 1980: Sociološke studije (Školska knjiga, Zagreb)3. Althusser, Louis, 2018: Ideologija & ideološki aparati Države (Arkzin, Zagreb)4. Aristotel, 2001: Metafizika (Medicinska naklada, Zagreb)5. _______, 1988: Politika (Globus – Sveučilišna naklada Liber, Zagreb)6. Attenborough, David, 2020: Život na našem planetu (Školska knjiga, Zagreb)7. Bačić, Arsen / Bašić, Mia, 2015: »Pokret pravo i literatura i cilj narativne jurisprudencije« (Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu 52 / 2)8. Balabanić Josip, 2008: »Predgovor: Postanak vrsta knjiga koja ne zalazi«, u: Darwin, C.: Postanak vrsta (Školska knjiga, Zagreb)9. Barbarić, Damir, 2009: Politika Platonovih Zakona ...

Josip Berdica rođen je 17. veljače 1979. u Osijeku. Nakon osnovnoškolskog obrazovanja 1993. upisuje se u Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju s pravom javnosti u Zagrebu, a 1997. godine Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Teologiju u Đakovu. Diplomirao je 2002. godine. Dobitnik je dviju nagrada kao student: Rektorske nagrade (2000.) i Lions organizacije za najboljeg studenta generacije (2001.).Poslijediplomski studij iz filozofije na Hrvatskim studijima – Filozofskom fakultetu Družbe Isusove Sveučilišta u Zagrebu upisao je 2002. godine. Nakon uspješno položenih ispita i ispunjenih obveza, magistarski je rad obranio 2007. godine. Iste godine upisuje doktorski studij filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te prijavljuje disertaciju iz područja filozofije dr...

Josip Berdica was born in Osijek in 1979. He studied at the Catholic Faculty of Theology of the University of Zagreb. In 2002 he started the postgraduate study programme in philosophy at the Faculty of Philosophy of the Society of Jesus in Zagreb. In 2006/2007 he enrolled in two final semesters of Doctoral study programme in philosophy at the Faculty of Humanities of the University of Zagreb and entered for the doctoral dissertation “The Position of a Man in the Idea of Religious Anarchism: Contribution of Anarchism to Social Philosophy”.Since 2003 he has been employed at the Faculty of Law in Osijek, first as a junior researcher – assistant. In 2012 he was elected an assistant professor and since 2018 he has been working at the Faculty of Law as an associate professor. The book titled ...