Digitalna izdanja
Detalji dokumenta
156 str.
978-953-8119-96-5
Vlasničkopravni odnosi
2023.
06850001
Tomislav Aralica
Smetanje posjeda u sudskoj praksi
II. POSJED, SMETANJE I ZAŠTITA POSJEDA
2. Povijest institucije posjeda i njezine zaštite na području Republike Hrvatske
11. Aktivna legitimacija na tužbu zbog smetanja posjeda
12. Pasivna legitimacija u postupku zbog smetanja posjeda
13. Odnos javna cesta (put), javno dobro – smetanje posjeda
14. Posjedovna zaštita korištenja energije, vode, plina i slično
16. Načela postupka zbog smetanja posjeda
17. Tužba zbog smetanja posjeda
19. Ročište za glavnu raspravu
21. Pretvaranje parničnog postupka u izvanparnični
22. Rješenje o smetanju posjeda
23. Deklaratorni i kondemnatorni dio izreke rješenja
24. Primjer izreke rješenja o smetanju posjeda
25. Pravni lijekovi u sporovima zbog smetanja posjeda
26. Ovrha rješenja donesenih u parnicama zbog smetanja posjeda
27. Ponovljeno smetanje posjeda
III. ZAKONSKI TEKSTOVI I SUDSKA PRAKSA
1. ZAKON O VLASNIŠTVU I DRUGIM STVARNIM PRAVIMA
Činom smetanja smatraju se zahvati u tuđu posjedovnu sferu ako su ozbiljni i relativno znatni
Kad se tužitelj nalazi u posjedu prava stvarne služnosti
O smetanju na javnoj cesti/putu
O posjedovnoj zaštiti korištenja energije i slično
O smetanju posjeda distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK)
O budućem i očekivanom smetanju
O pasivnoj legitimaciji neposrednog izvršitelja i nalogodavca
Dopuštena samopomoć i sudska zaštita posjeda
O deklaratornom i kondemnatornom dijelu zahtjeva
Što (ni)je potrebno navesti pri označavanju katastarskih čestica
O pravu na zaštitu posjeda dijelova nekretnine i slično
Zračni prostor druge nekretnine
Kad je utuženo smetanje posjeda, presuđeno smetanje suposjeda i slično
Zadovoljstvo mi je što ova knjiga doživljava svoje treće izdanje, a to je znak da je ispunila svoju svrhu pravnog priručnika namijenjenog sucima, odvjetnicima, sudačkim i odvjetničkim vježbenicima, pravnicima u gospodarstvu i upravi te ostalim pravnim praktičarima. U ovom izdanju potrudio sam se unijeti nove, svježe primjere iz sudske prakse da bi ovaj priručnik učinio aktualnijim i korisnijim.Autor, veljača 2023.
Prvo izdanje ovog rada objavljeno je kao prilog časopisa Informator, u rubrici „Male stranice“, kao zasebni separat i doživio je dobar prijam kod pravničke javnosti. To me motiviralo da rad proširim i dopunim novim brojnim primjerima iz sudske prakse, a neke teme opširnije obradim.Tužbe zbog smetanja posjeda nikad ne gube na aktualnosti jer se ubrajaju u jedne od češćih vrsta sudskih postupaka našeg pravosudnog sustava, a tako je i od kada postoji pisana pravna povijest. Premda je ovo teoretski „nečisto“ područje, koje pravni teoretičari ne vole, zbog čega se učestalo obnavljaju rasprave o njegovu ukidanju, ono ima veliku funkciju u očuvanju pravnog mira i reda.Izvorno zamišljeno kao „mala pravda“, kao jedna vrsta privremene mjere dok se o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ne odluči ...
Sudska zaštita zbog smetanja posjeda nije izgubila na aktualnosti još od samih početaka stvaranja Rimskog prava. Iako se na posjed katkad gleda s dozom sumnjičavosti da to i nije »pravo pravo«, on je svakako činjenica i odraz nesavršenosti ljudske prirode, a prisutan je u našem društvu danas možda više no prije.Posjed je, u daleko pretežitom dijelu, zapravo korištenje nekretnine. U vrijeme komunističke vladavine, od 1945. do 1990., vođenje zemljišnih knjiga (a njima se ponajprije dokazuju vlasništvo i druga stvarna prava na nekretninama), bilo je zapostavljeno. Došlo je do različitih, u osnovi nepravičnih, modaliteta oduzimanja nekretnina i nastanka spektra takozvanih socijalističkih stvarnih prava za koja nitko nije mogao reći što zapravo znače. Prednost se davala katastarskoj izmjeri,...
U našem zakonodavstvu i pravnoj tradiciji sve do 1980. vrijedila je takozvana rimska koncepcija posjeda, propisana paragrafom 309. OGZ-a, koji glasi: »Tko neku stvar ima u svojoj vlasti ili sahrani zove se njezinim držaocem, a ako taj držalac ima volju zadržati ju kao svoju, tad je njezin posjednik.« Za postojanje posjeda zahtijevana su dva konstitutivna elementa: faktična vlast (corpus possessionis) i posjedovna volja (animus possidendi). Kratko rečeno - corpus i animus.No, ZOVO iz 1980., u članku 70. stavak 1., propisuje jednu novu koncepciju posjeda - takozvanu germansku - jer ju je prvi uveo Njemački građanski zakonik iz 1896. Prema njoj: »Posjed stvari ima svaka osoba koja neposredno vrši faktičnu vlast na stvari«.Sad se traži samo faktična vlast na stvari. Dakle, samo corpus, bez ...
(Nar. nov., br. 91/96, 68/98, 137/99 – Odluka USRH, 22/00 – Odluka USRH, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14)Dio drugi POSJEDGlava 1. OPĆE ODREDBE
Popis korištenih kraticaDTK distribucijska telekomunikacijska kanalizacijaKZ/97 Kazneni zakon (Nar. nov., br. 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 105/04, 84/05, 71/06 i 110/07)OGZ Opći Austrijski građanski zakonik iz 1811., od 1. svibnja 1853. na snazi u kraljevinama Ugarskoj, Hrvatskoj i SlavonijiOZ Ovršni zakon (Nar. nov., br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22)OZ/96 Ovršni zakon (Nar. nov., br. 57/96, 29/99, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05 i 121/05)RH Republika HrvatskaTK telekomunikacijska kanalizacijaUSRH Ustavni sud Republike HrvatskeVSNRH Vrhovni sud Narodne Republike HrvatskeVSH Vrhovni sud HrvatskeVSRH Vrhovni sud Republike HrvatskeZIP Zakon o izvršnom postupku („Službeni list SFRJ“, br. 20/78, 6/82, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90 i 35/91 i Nar. nov., br. 5...