Zakon o nuždnim prolazima

I. OPĆENITE USTANOVE

A. Nužni prolaz

§ 1.

Vlasnik ili posjednik nekretnina može, ukoliko za pojedine odnošaje ne postoje posebni zakonski propisi, zatražiti po ovom zakonu, da mu se odredi nužni prolaz preko tuđih nekretnina:

1. kada su mu nekretnine odvojene od javnog puta tako, da za redovito gospodarenje ili uporabu nema nikakove ili barem dovoljne putne veze i

2. kada korist, što je prolaz ima donijeti dotičnim nekretninama, nadmašuje štetu, što od tuda nastaje za nekretnine, preko kojih se prolaz ima dozvoliti.

Nužni prolaz može prema potrebi biti: staza, progon životinje ili kolnik.

Vlasnik odnosno korisnik zemljišta dužan je dopustiti privremeni prevoz (prisilni put) i smještaj tuđih šumskih proizvoda na svom zemljištu, ako to nije moguće izvršiti na drugi način, ili ako bi drugi način bio nerazmjerno skuplji.

Korisnik prisilnog puta ili smještaja proizvoda dužan je vlasniku odnosno korisniku zemljišta platiti naknadu za to korištenje.

Rješenje o ustanovljenju služnosti iz stava 1. i naknadi iz st. 2. ovog člana donosi, na zahtjev zainteresirane osobe, organ uprave općinske skupštine nadležan za poslove šumarstva.

Žalba protiv rješenja o ustanovljenju služnosti iz st. 3. ovog člana ne zadržava izvršenje rješenja.

Protiv rješenja o naknadi iz st. 3. ovog člana nije dopuštena žalba, niti se može pokrenuti upravni spor, već obje strane mogu, u roku od mjesec dana od dana dostave rješenja, podnijeti prijedlog da sud utvrdi naknadu.

O prijedlogu za utvrđivanje naknade rješava u vanparničnom postupku općinski sud na čijem se području nalazi zemljište na kome se ustanovljava služnost.

§ 2.

Ne može se dozvoliti nužni prolaz:

a) Preko takovih nekretnina, koje se iz javnih obzira ne mogu upotrebiti kao prolaz;

b) kroz zgrade i obrtne građevine;

c) kroz ograđena kućna dvorišta;

d) kroz ograđene zvjerinjake;

e) ako se prolazom hoće da postigne samo udobnija putna veza.

Samo iznimno, ako se to drugim pravcem nikako ili bez nerazmjerno velikog troška postići ne da, može se dozvoliti prolaz preko ograđenih kućnih vrtova i ograđenih vinograda, i to u pravilu samo rubom.

§ 3.

Kao nužan prolaz može se dozvoliti i proširenje već postojećeg prava prolaza (§ 477. br. 1 i 492 o. g. z.), ili suuporaba prolaza preko tuđih nekretnina.

§ 4.

Za vrst, opseg i pravac nužnog prolaza i za način njegove upotrebe mjerodavna je potreba nekretnina, koje nužni prolaz trebaju, ali tako da tuđe nekretnine budu što manje opterećene, njihovi vlasnici čim manje smetani i da onomu, koji nužan prolaz treba, budu prouzročeni što manji troškovi.

Ako su nekretnine izgubile putnu vezu uslijed diobe nekretnina, ima se nužan prolaz bez obzira na stege (§ 2 sl. c i d) dozvoliti u prvom redu preko nekretnina, koje su s njima prvobitno sačinjavale jednu cjelinu.

B. Suvišan prolaz

§ 5.

Vlasnik ili posjednik opterećenih nekretnina može tražiti, da se postojeći prolaz dokine, kad gospodujuće nekretnine za istu gospodarsku svrhu imaju;

a) prikladniji prolaz;

d) drugi prolaz iste vrijednosti, koji čini manje štete i

c) ako postoji javni prolaz iste vrijednosti.

C. Neprikladan prolaz

§ 6.

Vlasnik opterećenih nekretnina može tražiti, da se neprikladan prolaz preloži, ako je to bez štete za ovlaštene nekretnine preko njegovih nekretnina moguće.

§ 7.

Gdje nema u ovom zakonu posebnih odredaba glede neprikladnih i suvišnih prolaza, imadu se na njih uporaviti ustanove o nužnim prolazima.

D. Postojeći nužni prolaz

§ 8.

Stranka može tražiti, da se postojeći prolaz proglasi nužnim prolazom (§ 1 i 2).

O tom zahtjevu odlučuju nadležne oblasti (§§ 17, 30 i 31) redovitim molbenim tečajem.

E. Zastara

§ 9.

Pravo tražiti nužni prolaz ne zastaruje.

F. Odšteta

§ 10.

Za sve štete, koje uslijed dozvole nužnog prolaza nastaju po tuđe nekretnine, imade se dati potpuna odšteta.

Nisu li se stranke, bez povrede prava trećih osoba, inače sporazumjele, daje se odšteta u glavničnom novčanom iznosu. Odštetu dužni su dati oni, kojima je nužni prolaz dozvoljen i to, ukoliko je zajednički, svi za jednoga, a jedan za sve.

Odštetna dužnost tereti ovlaštenike između sebe po razmjerju koristi od nužnog prolaza.

Odštetna glavnica jamči za sva stvarna prava, koja terete dotične nekretnine.

Drugi ovlaštenici mogu tražiti odštetu za svoja prava samo od vlasnika za prolaz upotrebljenih nekretnina.

§ 11.

Imade li se preko nekretnina odrediti nužni prolaz kao stalan uređen put, tada vlasnik nekretnina, koje valja opteretiti, može zahtijevati, da vlasnik odnosno posjednik gospodujućih nekretnina preuzme u svoje vlasništvo za takav nužni prolaz potrebne nekretnine.

Sačinjava li za takav nužan prolaz potrebno zemljište sa dijelom, koji preostaje, takovu gospodarstvenu cjelinu, da bi se cijepanjem cjelokupni posjed raskomadao tako, da se preostajući dio ne može shodno upotrebiti prema dosadanjoj njegovoj upotrebi, tada može vlasnik zahtijevati, da molitelj postupka preuzme u vlasnost cijele nekretnine.

Imade li se molitelju ustupiti u vlasnost samo dio nekretnina, proteže se odšteta i na veću vrijednost koju taj dio ima po svojem mjesnom ili gospodarstvenom savezu sa cjelinom, kao i na manju vrijednost, koju će preostali dio imati.

Pri tom valja, da se naročito uzme u obzir i na poteškoće u gospodarenju, koje su glede preostajućeg dijela možda nastale uslijed odstupa dijela nekretnina za nužni prolaz.

G. Troškovi

§ 12.

U koliko troškovi postupka nisu prouzročeni neopravdanim postupkom protustranke, dužne su ih podmiriti stranke (§ 30), koje su uredovanje po ovom zakonu pokrenule i to po razmjerju koristi, koju imaju s odnosnoga uredovanja.

Korist ustanovljuje se po vrijednosti nekretnina, koje nužni prolaz trebaju odnosno po vrijednosti nekretnina, sa kojih se prolaz ukida.

Troškovi, koji, nastaju radi očuvanja javnih obzira (§ 2 slovo a), podmiruju se iz javnih sredstava.

Troškove ovrhe podmiruje stranka, proti kojoj se ovrha vodi.

Troškove postupka i ovrhe predujmljuje stranka, koja uredovanje traži.

Troškove prijepora oko postojećih nužnih prolaza (§ 8) nosi stranka, čijom krivnjom budu prouzročeni.

II. OBLASTI

§ 13.

Za raspravu zahtjeva, stavljenih po ovom zakonu, nadležan je »općinski odbor za uređenje prolaza.

Ovaj odbor sastoji se od općinskog bilježnika kao predsjednika i dva općinara posjednika kao odbornika. Od ovih potonji ima biti jedan iz onoga sela, u kome se uredovanje poduzima.

Listinu odbornika sastavlja općinsko zastupstvo tako, da mjeseca siječnja svake godine izabere iz svakog sela po tri odbornika.

Ne mogu biti izabrani oni, koji su osuđeni ili pod optužbu stavljeni radi kakova zločina, radi prestupa ili prekršaja proizašlog iz koristoljublja ili vrijeđajući javnu ćudorednost.

Između odbornika sastavlja općinski bilježnik u svakom pojedinom slučaju odbor za uređenje prolaza.

Ako je koji od odbornika zapriječen ili otklonjen (§ 21) imat će pozvati drugog. Ako bude bilježnik zapriječen, ili otklonjen, odredit će mu kotarska oblast zamjenika.

Zasižu li opterećene nekretnine, koje se imadu opteretiti, u područje više općina, zamjenit će općinskog bilježnika izaslanik kotarske oblasti.

B. Za rješenje zahtjeva o privremenim odredbama (§§ 23. i 28) nadležno je općinsko (gradsko) poglavarstvo.

C. Za sva ostala rješenja nadležan je, ukoliko ovim zakonom inače određeno nije:

a) u prvoj molbi, kotarska oblast, dotično gradsko poglavarstvo (§§ 1 i 2 Zakona od 21. lipnja 1895. o ustroju gradskih općina u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji); b) u drugoj molbi županijski upravni odbor; c) u trećoj molbi, a u pogledu gradova, navedenim u § 1 pod slovom a) citiranog zakona, a u drugoj i posljednjoj molbi zemaljska vlada.

§ 14.

O svim odštetnim zahtjevima, nastalim povodom privremenih odredaba (§§ 23-28), odlučuje bezprizivno upravna oblast prve molbe.

Stranci, nezadovoljnoj s odštetom, koju je upravna oblast ustanovila, pristoji pravo uz neproduljivi rok od osam (8) dana iza dostave odluke potjerati protiv protustranke svoje pravo glede odštete putem građanske parnice, što ipak neće smetati ovršbi (§ 32) odštetne odluke upravne oblasti.

Za podmirenje šteta ima se u prvom redu upotrebni ('§ 32.) položena jamčevina (§§ 25 i 26.).

§ 15.

Samo kr. zemaljska vlada odlučuje o tom, da li postoje javni obziri, radi ikojih se neka nekretnina kao prolaz upotrijebiti smije (§ 2. slovo a).

III. POSTUPAK

A. Molba

§ 16.

Oblast postupka na molbu stranaka.

Molbu za poveđenje postupka imade vlasnik ili posjednik predati usmeno ili pismeno kod općinskog (gradskog) poglavarstva u području kojega se nalaze nekretnine, koje nužni prolaz trebaju ili nekretnine sa kojih se neprikladan prolaz preložiti odnosno dokinuti imade.

Traži li više vlasnika ili posjednika određenje istog nužnog prolaza, tada se uredovanje može zatražiti jednom molbom.

Bude li predano više molba radi istog nužnog prolaza povest će se o svima jednak postupak.

Molbi valja priložiti ovjerovljene gruntovne izvatke nekretnina, o kojima se radi, a ako ustreba i katastralne nacrte.

U molbi imade se naročito naznačiti:

a) ime, zvanje i prebivalište vlasnika ili posjednika nekretnina;

b) vrst i pravac nužnog prolaza;

c) gruntovne oznake čestica, o kojima se radi, uz. naznaku vrsti njihovog obrađivanja;

d) razloge, s kojih se zahtjev stavlja.

B. Uredovanje

§ 17.

Općinsko (gradsko) poglavarstvo imade predanu molbu s mjesta podastrijeti upravnoj oblasti prve molbe.

Obnađe li upravna oblast prve molbe, da postupku nema mjesta (§ 2 sl. a), b), c), d) i e) obavijestit će o tom odlukom putem općinskog (gradskog) poglavarstva molitelja.

Odluči li, da se postupak imade povesti, izdat će o tome shodne odredbe i odrediti podjedno zabilježenje povedenog postupka u gruntovnici, te zamoliti nadležni sud kao gruntovnu oblast, da tu zabilježbu provede.

Čim bude predsjednik opć. odbora za uređenje prolaza obaviješten, da je postupak dozvoljen, sastavit će odbor i to abecednim redom, te će za usmenu raspravu na kratko doba odlukom odrediti ročište prema potrebi i na licu mjesta.

§ 18.

Na ročište valja pozvati molitelja i vlasnika nekretnina, koje valja opteretiti.

Radi li se o preloženju ili ukinuću prolaza, ima se pozvati vazda i vlasnik gospodujućeg zemljišta.

Poziv na ročište izdaje se dodatkom, da će se o svakomu, koji ne dođe, držati, da pristaje na molbeni zahtjev, te da će se rasprava i očevid i bez njega obaviti.

Svakako valja na ročište pozvati i faktičnog posjednika nekretnina, kada nije ista osoba sa gruntovnim vlasnikom.

§ 19.

Sazna li općinsko (gradsko) poglavarstvo, općinski odbor ili upravna oblast tečajem postupka, da se je promjenio vlasnik ili posjednik nekretnina, uzeti će tu promjenu u obzir da novi vlasnik odnosno posjednik u mjesto svojih pravnih prednika u daljnjem postupku sudjelovati uzmogne.

Svakako je pravno stanje, stvoreno oblasnom rješitbom, obavezatno i za pravne slijednike stranaka, koje su imenovane u rješidbi, ma da je promjena u vlasništvu ili posjedu nastupila i iza povedena postupka, pa bilo baš i putem sudbene ovršne dražbe (§ 34).

C. DOSTAVA

§ 20.

Sve rješidbe imadu se dostaviti strankama.

Ne bude li dostava moguća, jer je boravište stranke, nepoznato, imenovati će općinsko (gradsko) poglavarstvo odsutniku nepristranu osobu skrbnikom.

Ovaj propis vrijedi i za ostale učesnike postupka.

D. PROCJENITELJI I VJEŠTACI

§ 21.

Bude li obzirom na osobite okolnosti potrebno odredit će općinski odbor jednog ili dva gospodarska procjenitelja ili tehnička vještaka.

Stranke mogu iznijeti prigovore u pogledu nepristranosti pojedinih članova »općinskog odbora za uređenje prolaza«, kao i u pogledu sposobnosti ili nepristranosti procjenitelja ili vještaka, prije ročišta ili na ročištu samom.

Prigovore protiv vještaka i procjenitelja rješava odbor, prigovore protiv članova odbora, predsjednik, a prigovore protiv predsjednika upravna oblast I. molbe. Budu li prigovori uvaženi, imadu se otkloniti bez odlaganja nadomjestiti drugima.

E. RASPRAVA I OČEVID

§ 22.

Općinski odbor za uređenje prolaza« obavit će raspravu saslušav stranke, a prema potrebi i procjenitelje odnosno i vještake.

Raspravom i očevidom valja točno izviditi sve, što je odlučno za rješenje pitanja o:

1. potrebi određenja nužnog prolaza;

2. vrsti i pravcu nužnog prolaza;

3. odšteti, koju valja odrediti, te

4. o načinu budućeg uzdržavanja nužnog prolaza.

Procjenitelji odnosno vještaci dužni su navesti činjenice i razloge, na kojima se osniva njihovo mnijenje.

Ako izjavljeno mnijenje ne bude dovoljno, moći će odbor za uređenje prolaza narediti, da dadu iznovično mnijenje isti ili drugi procjenitelji odnosno vještaci.

Očevid može se protegnuti na takove nekretnine, koje molitelj nije naveo u svojoj molbi, u koliko se nađe, da bi se nužni prolaz zgodnije dao udesiti, kad bi se i one pritegnule.

U tom slučaju valja odmah k raspravi pozvati vlasnike i posjednike takovih nekretnina.

Odbor za uređenje prolaza ima nastojati, da se stranke sporazume.

Uredovanje se dovršuje time, da odbor za uređenje prolaza zapisnički po svojoj savjesti izjavljuje svoje mijenje i prijedlog o molbenom zahtjevu.

Prijedlog za uredovanje prolaza sa raspravnim spisima imade općinsko (gradsko) poglavarstvo odmah predložiti prvoj molbi, izvjestiv ju podjedno, da li je izdalo privremenu odredbu (§§ 23-28).

F. PRIVREMENA ODREDBA TEČAJEM POSTUPKA

§ 23.

S molbom za povedenje postupka (§ 16) ili tečajem rasprave same može vlasnik ili posjednik nekretnina, koje prolaz trebaju, zatražiti, da se izda shodna privremena odredba, kako ne bi bio spriječen neophodno nužni prolaz k nekretninama (§ 1).

O tom zahtjevu valja provesti raspravu te će glede istoga odbor za uređenje prolaza svoj prijedlog staviti općinskom (gradskom) poglavarstvu.

§ 24.

Općinsko (gradsko) poglavarstvo odlučuje o molbi za privremenu odredbu (§ 23).

Bude li molba uvažena, opredijeliti će općinsko (gradsko) poglavarstvo odmah odlukom nužan prolaz, te će se protustranci naložiti, da se izdanoj odredbi pokori, jer će se ista inače na zahtjev stranke prisilno i bez odgode o njezinu trošku provesti (§ 32).

Protiv ovoj odluci dozvoljen je utok u molbeno tečaju bez odgodne moći.

§ 25.

Privremena odredba nužnog prolaza može se izdati i uvjetno ako molitelj položi primjerenu jamčevinu da se podmire štete, koje bi s nužnog prolaza mogle nastati po vlasnika ili posjednika stanovitih nekretnina.

Ako općinsko (gradsko) poglavarstvo odlukom i ne bi odredilo, da se ima dati jamčevina, jamči ipak molitelj nužnoga prolaza za svaku štetu, koja je s privremene odredbe nastala po vlasnika ili posjednika nekretnina.

§ 26.

Bude li privremena odredba izdana uvjetno (§ 25.), izvesti će se prisilno, kada bude jamčevina kod općinskog (gradskog) poglavarstva doista položena (§ 27).

§ 27.

Ne bude li privremenom odredbom samom opredijeljen kraći rok, - prestaje njezina pravna moć, ako stranka mjesec dana iza pravomoćnosti presude ne uplati ili ne položi (§ 37) dopisanu odštetu.

Na zahtjev stranke uspostaviti će oblast prijašnje posjedovno stanje (§32).

G. IZNIMNA PRIVREMENA ODREDBA

§ 28.

Kad je skrajnje doba, da se na nekom zemljištu obavi gospodarska radnja a u to vrijeme k tomu zemljištu ma s kojega razloga nema pristupa, te je očito, da se više ne bi moglo pravodobno pokrenuti uredovanje prema poglavlju III. ovog zakona, moći će općinsko (gradsko) poglavarstvo (§ 16) na molbu vlasnika ili posjednika odmah kratkim putem odlukom izdati iznimnu privremenu odredbu radi nužnoga prolaza.

Prije izrečenja odluke ima se ustvari saslušati protustranka, ne bude li pogibelj u odvlaci.

Ova odluka ovršuje se smjesta (§ 31 do 32).

Protiv ove odluke dozvoljen je utok u molbenom tečaju bez odgodne moći.

Molitelj jamči za svaku štetu (§ 25. al. II), koja bi s određenja nužnoga prolaza nastala.

§ 29.

Iznimnom privremenom odredbom dozvoljeni nužni prolaz traje, dok se ne obavi radnja, radi koje je dozvoljen.

IV. PRESUDA

§ 30.

Oblast prve molbe ima po općinskom (gradskom poglavarstvu podastrti predlog »općinskom odboru za uređenje prolaza« (§ 22), točno ispitati, možebitne mane i netočnosti rasprave ukloniti i zatim o molbenom zahtjevu izreći presudu po svom shodnom osvjedočenju, stečenom savjesnom ocjenom svih okolnosti, a da se pri tom ne veže na nikakova dokazna pravila.

Za rješenje pitanja o zaprekama javnog interesa obvezatan je propis § 15.

Presudom treba naročito da budu rješena pitanja, istaknuta pod tačkom 1-4. alineje II § 22, te da bude podjedno određeno, tko će i u koliko podmiriti troškove postupka.

Ako se dozvoli suuporaba već postojećeg tuđeg prolaza, tada presuda nema da dira u postojeća prava i dužnosti, već se ima ograničiti samo na one odnošaje, koji nastaju uslijed dozvoljene suuporabe (§ 3).

Bude li nužan prolaz određen preko više čestica, koje su vlasnost raznih osoba, tada valja presudom napose ustanoviti odštetu za svakog vlasnika.

Bude li nužan prolaz određen u korist više ovlaštenika, valja za svaku opterećenu česticu presudom ustanoviti odštetu, koju ovlaštenici imadu platiti svi za jednoga i jedan za sve; zatim odštetu, koju svaki ovlaštenik ima platiti sam za sebe, i napokon razmjerje, kojim odšteta kod solidarne dužnosti tereti svakog pojedinog ovlaštenika spram ostalih ovlaštenika.

Dozvoljeni prolaz valja što tačnije opisali, a do potrebe pozvati se i na priugotovljeni nacrt.

Rok plateža troškova postupka (§ 12) dospjeva za osam (8) dana.

U razlozima presude valja, da budu navedene sve okolnosti, koje su mjerodavne za rješidbu.

Presuda se dostavlja strankama i ostalim učesnicima (§ 20) uz naročitu uputu o pravnom lijeku, koji im pripada (§31).

V. PRAVNI LIJEKOVI

§ 31.

I. Protiv odluke, kojom se izriče, da nema mjesta postupku (§ 17. al. 2) i protiv presude kotarske oblasti odnosno gradskog poglavarstva (§ 3. zakona od 21. lipnja 1895. o ustrojstvu gradskih općina u kraljevinama Hrvatskoj i Sloveniji) dopustiv je utok odnosno priziv na županijski upravni odbor, a protiv odluke odnosno presude županijskog upravnog odbora na zemaljsku vladu.

Protiv odluke odnosno presude poglavarstva gradova, navedenih u § 1. gore navedenog zakona dopustiv je utok odnosno priziv na zemaljsku vladu.

II. Posebni pravni lijek nije dopustiv protiv odluke izrečene:

a) o prigovoru u pogledu nepristranosti pojedinih članova »općinskog odbora za uređenje prolaza« kao i u pogledu sposobnosti ili nepristranosti vještaka ili procjenitelja (§ 21),

b) o dozvoli gruntovne zabilježbe po ovom zakonu povedena postupka (§ 17. alineja 3).

Prigovori protiv ovih odluka imadu se svagda spojiti s prizivom protiv presude.

III. Glede prava stranke, koja je nezadovoljna s odštetom, ustanovljenom po upravnoj oblasti, povodom privremenih odredaba, vrijede ustanove § 14.

IV. Priziv i utok valja predati u neproduljivom roku za osam (8) dana od dostave kod oblasti prve molbe odnosno kod općinskog (gradskog) poglavarstva bud usmeno u zapisniku bud pismeno.

Ako se priziv, ili utok šalje poštom, smatra se danom predaje onaj dan, kad je priziv ili utok uz predatnicu na pošti predan.

Stranke valja presudom dotično odlukom naročito uputiti o pravnom lijeku, koji im pristoji.

Osnovanost u pravnom lijeku navedenih novota imade oblast ispitati prije predložen ja spisa višoj molbi.

VI. OVRHA

A. Predaja nužnog prolaza u naravi, te drugi ovršni čini.

§ 32

Na molbu stranke dozvoljava oblast prve molbe ovrhu.

Ovršna molba može se predati i kod općinskog (gradskog) poglavarstva, a ovo će ju dostaviti oblasti prve molbe.

Dozvoljenu ovrhu imade provesti općinsko (gradsko) poglavarstvo (§ 16).

Imade li se stranci predati u posjed presudom određeni nužni prolaz, tada ga valja u naravi označiti, ako to nije učinjeno već prigodom rasprave.

Nepristup protustranke k ovršnom uredovanju ne smeta, da se ovrha provede.

Bude li presudom dosuđena odšteta, udovoljit će se molbi za prisilnu predaju nužnog prolaza - ako stranka dokaže, da je uplatila ili položila (§ 37) odštetnu svotu.

Troškove postupka i ovrhe, kao i dosuđene (§ 14) odštete, prouzročene privremenim odredbama (§§ 23-28), utjeruje općinsko (gradsko poglavarstvo političkom ovrhom na dužnikove nekretnine).

Ovrha na nekretnine može se zatražiti kod realnog suda tek iza bezuspješno povedene ovrhe na pokretnine.

Ako jedan od ovlaštenika, koje solidarna odštetna dužnost tereti, isplati posjedniku ili vlasniku opterećenog zemljišta odštetu, dužan mu je ovaj potonji ustupiti sva svoja prava na solidarnu odštetu.

Platac može od ostalih ovlaštenika, prema razmjeru ustanovljenom u presudi utjerati odštetne iznose ovrhom po ovom zakonu.

B. Gruntovne uknjižbe

§ 33.

Sve gruntovne uknjižbe, koje se osnivaju na pravomoćnoj presudi (§ 30), dozvoliti će uz istodobno brisanje gruntovne zabilježbe (§ 17. al. 3) oblast prve molbe odlukom ureda radi, te će zatražiti provedbu u gruntovne oblasti (§ 34).

Tu odluku izdat će oblast odmah, ne bude li presudom dosuđena kakva odšteta, inače tek nakon što se je stranka iskazala, da je odštetnu svotu namirila ili položila (§ 36 i 37).

Isto tako postupat će oblast ureda radi odmah radi brisanja gruntovne zabilježbe (§ 17. al. 3), bude li molba radi prolaza pravomoćnom presudom odbijena.

Promjena u vlasništvu ili posjedu nekretnina koja bi se međutim zbila, ne smeta, da se izvrše na ovom zakonu osnovana uredovna djela.

§ 35.

Služnosti prolaza, koje su na osnovu ovoga zakona nastale i u gruntovnici uknjižene (§ 33), nemaju se brisati, bude li služno dobro ovršno prodano.

VII. POLOG ODŠTETNE SVOTE

§ 36.

Tko se ne zadovolji odštetnim iznosom, što mu je pravomoćnom presudom (§ 40) upravne oblasti dosuđen, valja da to prijavi neposredno ili putem općinskog (gradskog) poglavarstva presudnoj oblasti u neproduljivom roku od četrnaest (14) dana, iza kako mu je presuda dostavljena, te da izjavi, da je voljan udariti sudbenom parnicom, jer inače takva neće biti dopustiva.

U tom slučaju vlasna je protustranka položiti dotični iznos odštete kod realnog suda, te čim se iskaže o tom pologu, valjala da se pravomoćna presuda provede bez obzira na sudbenu parnicu.

Predmet sudbene parnice jest isključivo samo pitanje o odšteti.

§ 37.

Odštetu valja i osim slučajeva, označenih u § 1425 o. g. z., predati u polog kod upravne oblasti prve molbe:

1 - ako opterećena nekretnina sačinjava povjerbinu;

2 - ako je opterećena stvarnim pravima.

Upravna oblast ima obaviti razdiobu odštetne glavnice § 10.

Stranke i učesnike valja pozvati na razdiobnu raspravu naročitim dodatkom, da će se predmnijevati za onoga, koji k diobnoj raspravi ne pristupi, ma da je o njoj obaviješten, da privoljuje, da se s odštetnom glavnicom raspoloži prema poslijetku diobne rasprave, odnosno, da se izdade stranci, kojoj je presudom upravne oblasti dosuđene (§ 30).

Nastane li kod razdiobe kakav prijepor između interesenata, - predat će upravna oblast odštetnu glavnicu u polog nadležnom realnom sudu.

Sud će provesti razdiobni postupak o položenoj odštetnoj glavnici prema propisima o diobi ovršnom dražbom unišle kupovine.

VIII. DRUGI NOVI PROLAZ; RAŠIRENJE ILI DOKINUĆE PROLAZA

§ 38.

Po ovom. zakonu ustanovljeni nužni prolaz može se napustiti, raširiti ili mjesto njega novi udariti, ako su se međutim znatno promijenile prilike, pod kojima je dozvoljen.

§ 39.

Bude li prema § 38. odlučeno, da se postojeći prolaz napusti, - imade oblast, uvaživ sve mjerodavne okolnosti, po pravičnosti odlučiti, da li vlasnik odnosno posjednik opterećenih nekretnina ima vratiti vlasniku odnosno posjedniku gospodujućih nekretnina, jedan i koliki dio od negda za napušteni prolaz isplaćene odštetne svote.

Slično valja postupati na molbu vlasnika ili posjednika opterećenih nekretnina, ako s nekretninama ima povodom gradnje, promjene obrađivanja ili sličnog nastati takva promjena, prema kojoj se po smislu § 2. prolaz ili uopće dozvoljava ili pak samo iznimice.

Svakako valja u ovom slučaju dokinuće prolaza uvjetovati o tom, da bude dotična promjena doista provedena i da bude za gospodujuće nekretnine drugi nužni prolaz određen (§6).

IX. USPOSTAVA PRIJAŠNJEG STANJA

§ 40.

Ako dosuđena odšteta ne bude položena za mjesec dana nakon pravomoćnosti presude, može svaki posjednik odnosno vlasnik opterećenih nekretnina tražiti uspostavu prijašnjeg stanja.

U tom slučaju ima se eventualno predani prolaz molitelju natrag povratiti, provedenjc presude obustaviti, a ukoliko se odnosi na odštetu, izvan snage staviti i gruntovna zabilježba provedenog postupka brisati.

Vlasnici odnosno posjednici opterećenih nekretnina mogu ovu uspostavu zatražiti i u tečaju ovrhe.

Prije rješenja ove molbe ima oblast preslušati protustranku.

Bude li za iste nekretnine nakon toga zamoljen ponovo nužni prolaz preko istih nekretnina, ima se odšteta s nova ustanoviti naročito obzirom na povišenu vrijednost zemljišta.

X. UZDRŽAVANJE PROLAZA

§ 41.

Uzdržavanje nužnih prolaza, osnovanih po ovom zakonu, prinadležni onim, koji su u smislu presude na to obvezani.

Nema li takvih posebnih odredaba, dužni su prolaz uzdržavati oni, koji se njime služe i to prema razmjeru koristi, koju od prolaza imaju.

§ 42.

Općinska (gradska) pogavarstva bdiju nad tim, da obveznici udovoljavaju dužnostima glede uzdržavanja nužnih prolaza.

Sve prijepore o posjedu, načinu izvršivanja i o uzdržavanju već od prije postojećih prolaza, koje je upravna oblast kao nužne označila (§ 8), kao i onih po ovom zakonu određenih nužnih prolaza, rješavaju općinska odnosno gradska poglavarstva odlukom.

Iste oblasti rješavaju i posjedovna svojatanja ukinutih suvišnih (§5) i preloženih neprikladnih (§ 6) prolaza.

Protiv ove odluke dozvoljen je utok molbenim tečajem.

U svim gore navedenim prijeporima, kao i u inim sporovima, koji nastaju u provođenju odredaba, izdanih temeljem ovoga zakona isključeno je sudjelovanje sudova po zakonu od 8. svibnja 1890. o postupku u slučajevima smetanja posjeda (Sbornik br. 44)

Smetanja posjeda kaznit će se globom do 500 kruna.

Globe idu u zakladu za promicanje gospodarstva u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji.

XI. PROVEDBA

§ 43.

Zakon ovaj staje na snagu tri mjeseca nakon proglašenja.

Provedba ovog zakona povjerava se banu.

Zakon je stupio na snagu 30. jula 1906. godine.