Zakonodavstvo
Sudska praksa
Alati
Podzakonski propisi
Detalji dokumenta
Objavljen
Donesen
1. PREGLED I PROCES RAZVOJA STRATEGIJE
1.2. Pravni kontekst i kontekst politika
1.3. Kronologija izrade niskougljične strategije i javno savjetovanje
1.3.1. Vizije za 2050. godinu i prepoznate potrebe po sektorima
2. SITUACIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ
2.3. Emisije stakleničkih plinova
2.3.2. Trend emisija s obzirom na sustav trgovanja emisijskim jedinicama (ETS)
2.3.3. Odvajanje trenda gospodarskog rasta od emisije stakleničkih plinova
3. UKUPNO SMANJENJE EMISIJA STAKLENIČKIH PLINOVA
3.1. Predviđena smanjenja emisija do 2050. godine
3.2. Ciljevi Republike Hrvatske
3.2.1. Ciljevi Republike Hrvatske do 2030. godine
3.2.2. Ciljevi Republike Hrvatske do 2050. godine
3.3.1. Makroekonomski parametri
4. ENERGIJA IZ OBNOVLJIVIH IZVORA
6. SCENARIJI NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA PO SEKTORIMA
6.1. Proizvodnja električne energije i topline
6.1.1. Emisije stakleničkih plinova
6.1.2. Politike i mjere za niskougljični razvoj
6.1.3. Smjernice za niskougljični razvoj
6.2. Proizvodnja i prerada goriva
6.2.1. Emisije stakleničkih plinova
6.2.2. Politike i mjere za niskougljični razvoj
6.2.3. Smjernice za niskougljični razvoj
6.3.1. Emisije stakleničkih plinova
6.3.2. Politike i mjere za niskougljični razvoj
6.3.3. Smjernice za niskougljični razvoj
6.4.1. Emisije stakleničkih plinova
6.4.2. Politike i mjere za niskougljični razvoj
6.4.3. Smjernice za niskougljični razvoj
6.5.1. Emisije stakleničkih plinova
6.5.2. Politike i mjere za niskougljični razvoj
6.5.3. Smjernice za niskougljični razvoj
6.6.1. Emisije stakleničkih plinova
6.6.2. Politike i mjere za niskougljični razvoj
6.6.3. Smjernice za niskougljični razvoj
6.7.1. Emisije stakleničkih plinova
6.7.2. Politike i mjere za niskougljični razvoj
6.7.3. Smjernice za niskougljični razvoj
6.8. Korištenje zemljišta, prenamjena u korištenju zemljišta i šumarstvo (LULUCF)
6.8.1. Emisije ugljikova dioksida i ponori
6.8.2. Politike i mjere za niskougljični razvoj
6.8.3. Smjernice za niskougljični razvoj
7.1. Procjena potrebnih ulaganja
7.2.1. Nove financijske perspektive Europskog zelenog plana
7.2.2. Sredstva vezano za solidarnu pomoć državama vezano za posljedice COVID-19 pandemije
8. UTJECAJ SCENARIJA NA OKOLIŠ, GOSPODARSTVO I DRUŠTVO
8.1. Utjecaj na okoliš i prirodu
8.4. Procjena koristi niskougljičnog razvoja
9. OBRAZOVANJE I AKTIVNO UKLJUČIVANJE GRAĐANA U NISKOUGLJIČNI RAZVOJ
10. ISTRAŽIVANJA, TEHNOLOŠKI RAZVOJ I INOVACIJE
11. NISKOUGLJIČNI RAZVOJ NA LOKALNOJ I REGIONALNOJ RAZINI
12. NISKOUGLJIČNO GOSPODARSTVO I OBRASCI POSLOVANJA
14. PROVEDBA NISKOUGLJIČNE STRATEGIJE
14.1. Institucionalni okvir za provođenje niskougljične strategije
14.2. Pokazatelji provedbe niskougljične strategije
14.3. Praćenje, izvještavanje i verifikacija
14.4. Strateška procjena utjecaja niskougljične strategije na okoliš
Strategija niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu
Pročišćeni tekst vrijedi od 07.06.2021.
Narodne novine
63/2021
)
Hrvatski sabor
1205
Na temelju članka 12. stavka 5. Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja (»Narodne novine«, br. 127/19.) Hrvatski sabor na sjednici 2. lipnja 2021. donio je
STRATEGIJU
NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU
1. PREGLED I PROCES RAZVOJA STRATEGIJE
1.1. Sažetak
Pravna osnova za izradu Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske
Globalna promjena klime danas je jedan od najvećih izazova čovječanstva. Znanstveno je utvrđeno da su vodeći uzroci promjene klime povećana emisija stakleničkih plinova, najviše kao posljedica izgaranja fosilnih goriva i intenzivne poljoprivrede te sječe prašuma.
Žurna potreba djelovanja na ublažavanju klimatskih promjena prepoznata je na globalnoj razini i Republika Hrvatska treba pridonijeti u najv...
1.2. Pravni kontekst i kontekst politika
Globalna promjena klime danas je jedan od najvećih izazova čovječanstva. Znanstveno je utvrđeno da su vodeći uzroci promjene klime povećana emisija stakleničkih plinova, najviše kao posljedica izgaranja fosilnih goriva i intenzivne poljoprivrede te sječa prašuma. Zajedničko djelovanje država u cilju sprječavanja globalnih promjena provodi se kroz UNFCCC-a. Kyotski protokol uz UNFCCC i izmjena iz Dohe Kyotskog protokola nisu spriječili globalni porast emisije. Pariškim sporazumom (2015.), d...
1.3. Kronologija izrade niskougljične strategije i javno savjetovanje
Niskougljična strategija izrađena je kroz četiri koraka. Svaki korak je uključivao konzultacije sa stručnom i zainteresiranom javnosti.
Prvi korak (2012. – 2013. godina)
Prvi korak započeo je 2012. godine kroz LEDS projekt u partnerstvu s UNDP-om, čime je izrađen Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja. Fokus projekta bio je na širokim konzultacijama po sektorima, održavanjem niza sektorskih radionica: energetska postrojenja (proizvodnja, potrošnja, uvoz i izvoz ene...
1.3.1. Vizije za 2050. godinu i prepoznate potrebe po sektorima
Niskougljične sektorske vizije određuju smjer i cilj razvoja pojedinih sektora do 2050. godine. Vizije niskougljičnog razvoja određene su kroz proces konzultacija sa stručnom i zainteresiranom javnosti i one su navedene u tablici 1-1. Kroz proces konzultacija prepoznate su i glavne potrebe pojedinih sektora za niskougljični razvoj i one su navedene u tablici 1-2.
Tablica 1-1: Vizije niskougljičnog razvoja pojedinih sektora do 2050. godine (rezultat konzulta...
1.4. Metodološki pristup
U izradi Niskougljične strategije analiziran je niz scenarija, primijenjeni su mnogobrojni modeli za simulacije i optimiranje, a razvijen je i integralni model za nacionalne projekcije stakleničkih plinova NUSPCRO (Niskougljično strateško planiranje Republike Hrvatske). Dodatna vrijednost je što NUSPCRO omogućava i planiranje scenarija za ostale onečišćujuće tvari, tako se usklađivanje ciljeva po obvezama UNFCCC-a i Konvencije o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka (LRTAP) može pr...
2. SITUACIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ
2.1. Gospodarski pokazatelji
Nakon što je od 2000. do 2008. godine hrvatsko gospodarstvo raslo po prosječnoj godišnjoj stopi od 4,3% koja je bila usporediva s rastom novih članica EU, 2009. godine započela je produljena recesija. Realni BDP se 2014. godine nalazio na 12,4% nižoj razini u odnosu na 2008. godinu. Fizički obujam industrijske proizvodnje smanjen je za 17% od 2008. do 2014. godine, a aktivnost u graditeljstvu zabilježila je još veći pad.
Gospodarski oporavak započeo je 2015. godine. Stopa rasta BDP-...
2.2. Sociološki pokazatelji
Prema zadnjem Popisu stanovništva iz 2011. godine, broj stanovnika u Republici Hrvatskoj iznosi 4.284.889. Prosječna starost u 2011. godini iznosila je 41,7 godina.
Republika Hrvatska već dugi niz godina bilježi vrlo nepovoljne demografske trendove. Demografsko starenje i depopulacija, temeljni su demografski procesi u Republici Hrvatskoj. Hrvatska je jedna od rijetkih europskih država koja već dva desetljeća ima smanjenje broja stanovnika zbog negativnog prirodnog prirasta, a iselj...
2.3. Emisije stakleničkih plinova
Inventar emisija i ponora stakleničkih plinova, izrađuje se u skladu s UNFCCC smjernicama za izvješćivanje o godišnjim inventarima, koje su prihvaćene odlukom 24/CP.19 COP-a (Conference of Parties). Pri izradi proračuna emisije stakleničkih plinova, koristi se metodologija opisana u IPCC Vodiču za izradu Nacionalnih inventara emisija stakleničkih plinova iz 2006. godine. U skladu s Vodičem, izvori emisija i ponori stakleničkih plinova podijeljeni su u pet glavnih s...
2.3.1. Trend emisija
Ukupna emisija stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj, isključujući ponore, u 2018. godini iznosila je 23.792,80 kt CO2e, što predstavlja smanjenje emisija za 25,36% u odnosu na emisiju stakleničkih plinova u 1990. godini. Trend emisija stakleničkih plinova po sektorima, prikazan je na slici 2-1. i tablici 2-1.
Slika 2-1: Trend emisija stakleničkih plinova po sektorima
Tablica 2-1: Emisije/ponori stakleničkih plinova po sektorima u razdoblju od 1990. do 2018. godine (kt CO2-eq)
2.3.2. Trend emisija s obzirom na sustav trgovanja emisijskim jedinicama (ETS)
Republika Hrvatska postala je obveznica EU ETS sustava od 1. siječnja 2013. Obveznici sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova uključeni su tada u jedinstveni plan raspodjele emisijskih jedinica i obvezu kupovanja cjelokupnog ili djelomičnog iznosa emisijskih jedinica po modelu dražbe.
U Republici Hrvatskoj zastupljene su sljedeće djelatnosti EU ETS-a: izgaranje goriva, rafiniranje mineralnog ulja, proizvodnja sirovog željeza ili čelika, proizvodnja cementnog kli...
2.3.3. Odvajanje trenda gospodarskog rasta od emisije stakleničkih plinova
Temeljni cilj Niskougljične strategije je odvajanje trenda gospodarskog rasta od emisija stakleničkih plinova. Na slici 2-4 je prikazan porast BDP-a, krivulja emisije stakleničkih plinova te krivulja intenziteta emisije stakleničkih plinova kao postotak vrijednosti iz 1995. godine.
Slika 2-4: Trend BDP-a, emisija stakleničkih plinova i krivulja intenziteta emisije stakleničkih plinova
...3. UKUPNO SMANJENJE EMISIJA STAKLENIČKIH PLINOVA
3.1. Predviđena smanjenja emisija do 2050. godine
Ukupno smanjenje emisija stakleničkih plinova prema scenarijima NUR, NU1 i NU2 prikazano je u tablici 3-1 i na slici 3-1, a usporedba je napravljena s 1990. godinom.
Ukupno smanjenje emisije prema scenariju NUR, NU1 i NU2, s obzirom na ETS i sektore izvan ETS-a, prikazano je u tablici 3-2, a usporedba je napravljena s 2005. godinom.
Pokazatelji obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti u scenarijima NUR, NU1 i NU2 prikazani su u tablici 3-3.
3.2. Ciljevi Republike Hrvatske
Ciljevi smanjenja emisije stakleničkih plinova temelje se na sljedećem:
• ciljevima smanjenja emisije koji proizlaze iz UNFCCC-a i Pariškog sporazuma
• ciljevima smanjenja emisije koji proizlaze iz interne raspodjele EU, a vezano za sektore izvan ETS-a
• ciljevima udjela obnovljivih izvora energije i ciljevima smanjenja energetske potrošnje, temeljem EU politike
• koristima Republike Hrvatske u smislu postavljenih načela i ciljeva u Poglavlju 1.2. ove Niskouglji...
3.2.1. Ciljevi Republike Hrvatske do 2030. godine
Okvirom klimatsko-energetske politike utvrđene su smjernice djelovanja EU do 2030. godine. Postavljen je cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova za najmanje 40% u odnosu na 1990. godinu. To će se provesti tako da se emisija u ETS-u smanji za 43% u odnosu na 2005. godinu, a u sektorima izvan ETS-a za 30% u odnosu na 2005. godinu.
Utvrđeno je da će se nastaviti s raspodjelom obveza po državama za sektore izvan ETS-a, ali se neće određivati brojčani ciljevi za obnovljive izvore ene...
3.2.2. Ciljevi Republike Hrvatske do 2050. godine
Cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2050. godine je:
• smanjenje emisija stakleničkih plinova s putanjom koja se nalazi u prostoru između niskougljičnog scenarija NU1 i NU2, s težnjom prema ambicioznijem scenariju NU2.
U razdoblju do 2030. godine, razlike između scenarija NU1 i NU2 su relativno male, međutim u 2050. godini ovi su scenariji po dubini primjena mjera i ukupnom smanjenju emisije vrlo različiti. Republika Hrvatska treba odrediti...
3.3. Trend razvoja
3.3.1. Makroekonomski parametri
Broj stanovnika i stopa rasta bruto domaćeg proizvoda
Broj i sastav stanovništva prema različitim demografskim i sociogospodarskim obilježjima, čini temeljnu odrednicu sadašnjeg i predvidivog društvenog i gospodarskog rasta i razvoja. Stanovništvo je temeljni čimbenik koji svojom aktivnošću mijenja društvene, gospodarske, socijalne, kulturne, psihološke i druge uvjete razvoja. Osobito je važno imati u vidu činjenicu da su demografski procesi po svojoj nar...
3.3.2. Utvrđivanje scenarija
Veliki broj čimbenika određuje konstrukciju i odabir scenarija, ovdje se navode neki važniji:
• nužnost kompatibilnosti s postojećim trendovima i politikom
• postizanje ciljeva koje EU postavlja za pojedine države članice: ukupnog cilja smanjenja emisija, smanjenje emisija u sektorima izvan ETS-a, udio obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti
• nacionalni ciljevi iz važećih strategija i planova po sektorima
• raspoloživost tehnologija
• troš...
4. ENERGIJA IZ OBNOVLJIVIH IZVORA
U energetskoj politici EU i Energetske unije, jedan od glavnih ciljeva je povećanje udjela obnovljivih izvora energije, čime se pozitivno utječe na smanjenje ovisnosti o uvozu energenata, smanjenje emisija stakleničkih plinova u proizvodnji električne i toplinske energije, zbrinjavanju organskog otpada, učinkovitom grijanju putem kogeneracijskih postrojenja i otvaranju nove niše u uslužnom i industrijskom sektoru vezanom za tehnološki razvoj postrojenja za korištenje energije iz obnovljivi...
5. ENERGETSKA UČINKOVITOST
Republika Hrvatska je definirala nacionalne ciljeve povećanja energetske učinkovitosti do 2020. godine, u 3. Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti za razdoblje 2014. – 2016. godine, a revidirani su u 4. Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti za razdoblje 2017. – 2019. godina. Okvirni nacionalni cilj povećanja energetske učinkovitosti Republike Hrvatske, izražen kao apsolutni iznos neposredne potrošnje energije u 2020. godini je 281,7 PJ. Odgovarajući cilj izraž...
6. SCENARIJI NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA PO SEKTORIMA
U ovom poglavlju daje se pregled politika i mjera te smjernice za provođenje Niskougljične strategije. Mjere su opisane po pojedinim sektorima. Kompletan popis mjera nalazi se u Prilogu I, II i III. ove Strategije. Temeljem utvrđenih mogućih mjera, njihovom kombinacijom definiraju se scenariji. Kao glavni kriteriji za odabir mjera i dubinu njihove primjene odabrani su slijedeći kriteriji: troškovna učinkovitost, potencijal za zapošljavanje, podizanje konkurentnosti domaće industrije i loka...
6.1. Proizvodnja električne energije i topline
6.1.1. Emisije stakleničkih plinova
Sektor proizvodnje električne energije i topline u 2018. godini činio je 13,8% emisije stakleničkih plinova Republike Hrvatske, a 96% emisija u ovome sektoru obuhvaćeno je ETS-om.
U odnosu na 1990. godinu, u ovom sektoru u niskougljičnim scenarijima NU1 i NU2, postiže se smanjenje emisije za 49,7 do 53,3% u 2030. godini, a za 61,0 do 93,3% u 2050. godini.
6.1.2. Politike i mjere za niskougljični razvoj
U ovom sektoru će doći do velikih promjena, elektrane na fosilna goriva prepuštat će mjesto obnovljivim izvorima energije. Od elektrana na fosilna goriva, najveći značaj imat će plinske kogeneracijske elektrane visoke učinkovitosti. Smjer je prema decentralizaciji proizvodnje električne energije, potrošači (kućanstva i ustanove) će biti i proizvođači energije, razmjena energije dešavat će se na lokalnim razinama, a proizvođači energije i spremišta energije bit će povezani naprednim mrežama...
6.1.3. Smjernice za niskougljični razvoj
Do 2030. godine
• Proizvođači električne energije koji će još uvijek neko vrijeme koristiti fosilno gorivo, trebaju u svojem planiranju uzeti u obzir očekivani prorast cijena emisijskih jedinica. Besplatne jedinice će dobivati jedino toplane, u dijelu isporuke topline za kućanstva i usluge.
• Ako se u tijeku razdoblja do 2030. godine odluči za put prema niskougljičnom gospodarstvu, smjerom scenarija NU2 nakon 2030. godine, što znači i širu primjenu CCS tehnologije, sve postoj...
6.2. Proizvodnja i prerada goriva
6.2.1. Emisije stakleničkih plinova
U ovom dijelu su objedinjena tri sektora prema IPCC metodologiji: rafinerije, sektor proizvodnje krutih goriva i ostala energetska industrija te fugitivne emisije (emisije iz većeg broja malih izvora ili površina – isparavanje, propuštanje, ishlapljivanje i slično).
Sektor proizvodnje i prerade nafte i plina čini 7,4% emisije stakleničkih plinova Republike Hrvatske (2018. godina), od toga je 74,6% emisija iz rafinerija. Iz ovoga sektora 74,3% emisija je obuhvaćeno ETS-om. Navedeno s...
6.2.2. Politike i mjere za niskougljični razvoj
Nafta i naftni derivati
U nadolazećem razdoblju politike dekarbonizacije energetskog sektora, naftni sektor bit će pod snažnim utjecajem povećanja korištenja alternativnih goriva, ali i povećanja energetske učinkovitosti te će se potrošnja naftnih derivata kontinuirano smanjivati. To će se naročito odraziti na rad rafinerija, transport i distribuciju nafte i naftnih derivata te tržište skladištenja.
Bez obzira na predviđeno smanjenje potrošnje naftnih derivata do 2030., odnos...
6.2.3. Smjernice za niskougljični razvoj
Do 2030. godine
• Smanjena potražnja za tekućim fosilnim gorivom u rafinerijama, mogla bi dovesti do viška rafinerijskih kapaciteta i pojačane međunarodne konkurencije – važna je učinkovitost i optimizacija rada rafinerija; u cilju očuvanja konkurentnosti.
• Porast potrošnje tekućih biogoriva potencijalno otvara priliku postojećim rafinerijama za proširenje djelatnosti na napredna biogoriva – potrebno je provesti dodatne analize mogućnosti i isplativosti ovakvih projekata. Ta...
6.3. Promet
6.3.1. Emisije stakleničkih plinova
U 2018. godini, promet je činio 27% ukupnih emisije stakleničkih plinova, a od toga cestovni putnički promet 71,6%, cestovni teretni promet 24,7%, željeznički promet 0,8%, pomorski i riječni promet 2,4% te domaći zračni promet 0,5%. Sektor prometa je imao u 2018. godini emisiju veću od emisije u 1990. godini za 60,4%. Oko 90% emisija domaćeg zračnog prometa je obuhvaćeno ETS-om, odnosno manje od 0,4% emisija iz sektora prometa.
U niskougljičnim scenarijima NU1 i NU2, u odnosu na 199...
6.3.2. Politike i mjere za niskougljični razvoj
Temeljne mjere u prometu uključuju:
• primjenu goriva niske emisije CO2 što uključuje korištenje električnih i hibridnih vozila, vozila koja koriste prirodni plin i bioplin, ukapljeni naftni plin, vozila koja koriste vodik te korištenje biogoriva
• optimizaciju i povećanje učinkovitosti prijevoznih sredstava
• destimulaciju potrošnje dizel goriva i uvoza starih dizel vozila
• promicanje održivog integriranog putničkog i teretnog prometa
• lokal...
6.3.3. Smjernice za niskougljični razvoj
Do 2030. godine
• U sektoru prometa treba ojačati kapacitete za planiranje održive mobilnosti i integralno planiranje mobilnosti u gradovima.
• Potrebno je poticati razvoj integriranog prometa. Potrebno je poticati željeznički promet kako bi postao konkurentan drugim vidovima prometa. Jedan od preduvjeta za ostvarenje je unaprijediti infrastrukturu:
• potrebno je unaprijediti i modernizirati pruge (uključujući elektrifikaciju), sustave signalizacije i kontrole kako bi ...
6.4. Sektor opće potrošnje
6.4.1. Emisije stakleničkih plinova
Emisije u sektoru opće potrošnje (kućanstva, usluge i potrošnja energije u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu), 2018. godine činile su 13,5% ukupnih emisija, od čega se 58,1% odnosi na kućanstva, 18,7% na uslužni sektor te 22,1% na emisije od izgaranja goriva u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu. Unatoč relativno niskom doprinosu ovoga sektora sa stajališta emisija, njegov utjecaj na energetski sustav te potencijal za uštede energije je velik. Potrošnja energije u sektoru opće potrošnj...
6.4.2. Politike i mjere za niskougljični razvoj
U sektoru opće potrošnje postoji veliki potencijal za uštedu energije, a time i smanjenje emisija, prvenstveno kroz:
• dekarbonizaciju nacionalnog fonda zgrada, kroz energetsku obnovu stambenih i nestambenih zgrada, s usmjeravanjem obnove prema dubinskim obnovama i zgrade gotovo nulte energije (nZEB), standardu utvrđenom za obnovu
• zamjenu demoliranog dijela fonda zgradama gotovo nulte energije
• zamjenu postojećih kućanskih uređaja, uredske opreme i rasvjete visokouč...
6.4.3. Smjernice za niskougljični razvoj
Do 2030. godine
• Potrebno je nastaviti provedbu energetske obnove zgrada s konačnim ciljem transformacije postojećeg fonda u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada.
• Zbog zahtjeva za povećanjem učinkovitosti i smanjenjem emisija onečišćujućih tvari, preporuča se poticanje CTS-a na biomasu gdje je moguće, a tek potom individualnih sustava koji koriste modernu biomasu, kao što su peleti ili briketi. Potrebno je napraviti dodatnu analizu potreba za poticajima ...
6.5. Industrija
6.5.1. Emisije stakleničkih plinova
Emisija stakleničkih plinova prerađivačke industrije čini oko 21,1% ukupnih emisija Republike Hrvatske (2018. godina), od čega se 48,3% odnosi na emisije uslijed izgaranja goriva, a 51,7% na procesne emisije. U sklopu ovog sektora nisu uračunate emisije do kojih dolazi uslijed proizvodnje električne energije i topline koja je predana prerađivačkoj industriji, jer se one obračunavaju u drugim sektorima. Najveći izvori emisije stakleničkih plinova, zajedno s velikim energetskim izvorima, ukl...
6.5.2. Politike i mjere za niskougljični razvoj
Utjecaj ETS-a
Budući da je većina industrijskih postrojenja uključena u ETS, ne postoji velika mogućnost izravnog utjecaja države na smanjenje emisije ETS-a. U razdoblju do 2030. godine sudionici ETS-a će i dalje dio jedinica dobivati besplatno. Okvir klimatsko-energetske politike do 2030. godine, produžuje besplatnu dodjelu i dalje na temelju usporedbe s referentnim vrijednostima za proizvode, toplinu, daljinsko grijanje i gorivo.
Za industriju će biti ključna cijena emisijs...
6.5.3. Smjernice za niskougljični razvoj
Do 2030. godine
• ETS ostaje glavni instrument politike smanjenja emisija industrijskog sektora. U svim investicijskim odlukama, potrebno je uvažiti činjenicu da će cijene emisijskih jedinica u razdoblju od 2021. godine do 2030. godine vjerojatno biti na razini oko 35 EUR/t CO2.
• U ovom razdoblju, industrija koja je u ETS-u, treba poduzeti konkretne korake u približavanju referentnim vrijednostima najboljih raspoloživih tehnika. Navedeno podrazumijeva povećanje en...
6.6. Poljoprivreda
6.6.1. Emisije stakleničkih plinova
U ovom poglavlju se govori o emisiji N2O i CH4. Vezivanje ugljika u poljoprivrednu biomasu i tlo obrađuje se u LULUCF sektoru. Emisija CO2 zbog potrošnje goriva u poljoprivredi i ribarstvu obrađuje se u sektoru opće potrošnje.
Poljoprivreda je 2018. godine činila približno 11,4% ukupne nacionalne emisije stakleničkih plinova. Primjena mineralnih gnojiva predstavlja glavne izvore emisije didušikovog oksida (29% sektorske emisije N2O i 15% u...
6.6.2. Politike i mjere za niskougljični razvoj
Pokušaj drastičnog smanjenja emisije u poljoprivredi, imao bi izravni utjecaj na proizvodnju hrane, promjene u prinosima usjeva, načinu korištenja poljoprivrednih površina te promjene u produktivnosti i sastavu stočnog fonda. Primjena mjera u sektoru poljoprivrede, stoga ima snažnu gospodarsku i sociološku dimenziju.
Poljoprivreda je sektor koji je osobito ranjiv na klimatske promjene. Temeljni izazov je kako smanjiti emisije stakleničkih plinova i održati proizvodnju hrane. Klimats...
6.6.3. Smjernice za niskougljični razvoj
Do 2030. godine
• Očekuju se unaprjeđenja u sustavu uzgoja stoke i režimu ishrane (obrada krmiva s ciljem povećanja probavljivosti, poboljšanje kvalitete voluminoznih krmiva i unapređenje sustava napasivanja, upotreba aditiva u hrani za životinje), uz izgradnju bioplinskih postrojenja (uvođenje bioplinskih postrojenja na velikim i srednjim poljoprivrednim farmama – očekivano 25% ukupnog broja grla svinja, goveda i peradi.). U ovome razdoblju će biti jasniji i daljnji trend kretanja ...
6.7. Otpad
6.7.1. Emisije stakleničkih plinova
Sektor otpada sudjeluje u ukupnoj emisiji stakleničkih plinova Republike Hrvatske s 8,6% u 2018. godini, od čega 99,6% potječe iz ključnih izvora emisije: odlaganja krutog otpada i upravljanja otpadnim vodama. Od toga se 86,9% emisije odnosi na odlaganje krutog otpada.
U sektoru otpada je emisija u 2030. godini još uvijek viša u odnosu na 1990. godinu, obzirom da emisije bilježe porast do 2018. godine. U ovom sektoru se u odnosu na 1990. godinu bilježi povećanje emisije za 35% u 203...
6.7.2. Politike i mjere za niskougljični razvoj
Utjecaj održivog gospodarenja otpadom
Sprječavanjem nastajanja, odvojenim prikupljanjem, recikliranjem i oporabom otpada, količina krutog otpada za odlaganje svest će se na minimum. Sva odlagališta bit će sanirana, centri za gospodarenje otpadom koristit će napredne tehnologije kojima se, osim za dobivanje sirovina za materijalnu oporabu, otpad kemijski reciklira čime se dobivaju različiti kemijski spojevi koji se mogu koristiti u industrijskoj proizvodnji (etilen, amonijak i sl.), ...
6.7.3. Smjernice za niskougljični razvoj
Do 2030. godine
• Ušteda sirovina primjenom mjera sprječavanja nastajanja i recikliranja otpada.
• Uspostava sustava odvojenog sakupljanja otpada, u skladu s ciljevima nacionalnog i EU zakonodavstva.
• Potpuna provedba sanacije i zatvaranja postojećih odlagališta.
• Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom prema redu prvenstva koji se provodi u skladu s ciljevima EU direktiva – uspostava centara za gospodarenje otpadom.
• Poticanje proizvodnje iz...
6.8. Korištenje zemljišta, prenamjena u korištenju zemljišta i šumarstvo (LULUCF)
6.8.1. Emisije ugljikova dioksida i ponori
Sektor Korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF), jedini je sektor u kojem se pojavljuju ponori (uklanjanje) ugljikova dioksida iz atmosfere, ali i emisije stakleničkih plinova. LULUCF sektor na međunarodnoj razini reguliran je od strane UNFCCC-a, Kyotskim protokolom, Pariškim sporazumom te politikama EU. U sklopu međunarodnih pregovora o smanjenju emisija stakleničkih plinova, LULUCF sektor je uvijek bio zasebno tretiran s obzirom na činjenicu da se jedino u njemu po...
6.8.2. Politike i mjere za niskougljični razvoj
Za potrebe postizanja cilja o smanjenju emisija stakleničkih plinova za 20% do 2020. godine u odnosu na emisije iz 1990. godine, Europska unija nije uzimala u obzir ponore/emisije iz LULUCF sektora.
Odlukom br. 529/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o pravilima za obračun emisija i uklanjanja stakleničkih plinova koji nastaju iz djelatnosti povezanih s korištenjem zemljišta,...
6.8.3. Smjernice za niskougljični razvoj
Do 2030. godine
• Kontinuirano raditi na unapređenju izračuna emisija/ponora u LULUCF sektoru kroz provedbu različitih projekata čiji rezultati omogućavaju primjenu više razine IPCC metodologije (Tier 2, Tier 3) u izračunu emisija/ponora.
• U suradnji nadležnih tijela razviti smjernice za upravljanje zemljištem s ciljem povećanja ponora u Republici Hrvatskoj. Preduvjeti za njihov razvoj su:
o razviti jedinstveni informacijski sustav zemljišta u Republici Hrvatskoj ili ...
7. FINANCIRANJE
7.1. Procjena potrebnih ulaganja
Dugoročno, ulaganja u niskougljični razvoj trebaju biti ekonomski održiva. Javni izvori financiranja neće biti dostatni te je potrebno naći instrumente za mobilizaciju privatnih sredstva za ulaganje u poslove koji doprinose niskougljičnom razvoju i gospodarskom rastu.
Procjenjuje se da će za tranziciju prema niskougljičnom razvoju biti potrebna ulaganja od 38,65 do 65,92 mlrd. kuna u razdoblju od 2021. do 2030. godine, odnosno od 0,92 do 1...
7.2. Izvori financiranja
Okvir za financiranje mjera u priličnoj mjeri već postoji, u smislu mogućih izvora financiranja, s time što on vrijedi za razdoblje do 2030. godine. Nakon 2030. godine, kako postaje sve dublja primjena mjera i trošak znatno raste, bit će potrebno osigurati široki spektar izvora financiranja.
U ovom su poglavlju sveobuhvatno navedeni izvori financiranja koji su dostupni za realizaciju ciljeva niskougljične strategije.
Kao i u proteklom razdoblju, očekuje se da će i dalje glavn...
7.2.1. Nove financijske perspektive Europskog zelenog plana
Europski zeleni plan (2019.) nova je strategija rasta, kojom se EU nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa. Usto, nastoji se zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital EU-a te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih, uz pravednu i uključiv...
7.2.2. Sredstva vezano za solidarnu pomoć državama vezano za posljedice COVID-19 pandemije
Europa i čitavi svijet sučeljava se sa zdravstvenom krizom koja prerasta u ekonomsku krizu kakve do sada nije bilo. Europska unija odgovara na krizu s fondom solidarne pomoći za oporavak gospodarstva i očuvanje radnih mjesta. Republika Hrvatska je raspoznata kao osobito ranjiva. Planirana pomoć Europske unije kroz fond solidarnosti za oporavak doseže iznos koji je veličine oko dvadeset posto hrvatskog godišnjeg BDP-a. Podupirat će se ulaganja u zeleno gospodarstvo i digitalizaciju, što će ...
8. UTJECAJ SCENARIJA NA OKOLIŠ, GOSPODARSTVO I DRUŠTVO
8.1. Utjecaj na okoliš i prirodu
Iako provedba Niskougljične strategije ima pozitivan učinak na smanjenje emisija stakleničkih plinova, neki aspekti niskougljičnog razvoja predstavljaju potencijalnu prijetnju za pojedine sastavnice okoliša i prirodu. Primjeri su: korištenje obnovljivih izvora energije za proizvodnju električne energije i/ili topline i izgradnja kogeneracijskih postrojenja, trajno skladištenje ugljikovog dioksida te aktivnosti koje mogu dovesti do neposredne ili posredne promjene u korištenju i/ili iskoriš...
8.2. Utjecaj na gospodarstvo
Utjecaj na gospodarstvo očituje se kroz složene strukturne promjene. S pozitivne strane, rastu ekonomska aktivnost, zaposlenost i inovacije u sektorima koji proizvode čistu energiju, ulažu u energetsku učinkovitost, kao i u dijelovima gospodarstva koji će aktivno sudjelovati u održivom gospodarenju otpadom i kružnom gospodarstvu. S time su povezane i značajne dugoročne investicije koje imaju i multiplikativne učinke. S negativne strane, dolazi do određenog rasta troškova energije i s time ...
8.3. Utjecaj na društvo
Sociološki utjecaj se primarno odnosi na zapošljavanje, pozitivni utjecaj javnih prihoda koji se ostvaruju naknadama na emisije CO2. Koristi po društvo su izbjegnuti štetni učinci na zdravlje zbog smanjene emisije SO2, NOx i čestica.
Radna mjesta
Primjenom niskougljičnih tehnologija otvaraju se tzv. ‘zelena’ radna mjesta. To su nova i postojeća radna mjesta koja će se preorijentirati na ‘zelene’ poslove. Određeni postojeći kapaciteti (iz primjerice, građ...
8.4. Procjena koristi niskougljičnog razvoja
Niskougljičnim razvojem doći će do promjena u gospodarstvu i društvu u odnosu na razvoj prema referentnom scenariju. U tablici 8-1 navedene su glavne koristi i izazovi vezani za utjecaje na okoliš, gospodarstvo i društvo uslijed niskougljičnog razvoja.
Tablica 8-1: Glavni pozitivni i negativni utjecaji niskougljičnog razvoja
| Izvor emisije /ponora stakleničkih plinova | Emisije / ponori stakleničkih plinova (kt CO2-eq) | ||||||
| Sektor\Utjecaj |
9. OBRAZOVANJE I AKTIVNO UKLJUČIVANJE GRAĐANA U NISKOUGLJIČNI RAZVOJ Obrazovanje, stjecanje vještina i cjeloživotno učenje po načelima održivog razvoja i niskougljične strategije Obrazovni sustav treba postati predvodnik u promicanju načela niskougljičnog razvoja. Mladi ljudi koji ulaze u obrazovanje danas, bit će nositelji promjena u budućnosti, bez njihovog znanja i uvjerenja ciljevi ove strategije neće se provesti. Stoga je ovo prioritetna aktivnost Niskougljične strategije, dugoročno važnija od bilo koje mjere tehničkog tipa. Prepoznajući ... 10. ISTRAŽIVANJA, TEHNOLOŠKI RAZVOJ I INOVACIJE Niskougljični razvoj je potrebno integrirati u programe poticanja inovacija, istraživanja i razvoja visokih tehnologija u privatnom i javnom sektoru. Republika Hrvatska zaostaje u financiranju istraživanja, razvoja i inovacija za drugim državama EU, koji je na razini oko ili preko 3% BDP-a. U Republici Hrvatskoj u 2018. godini na istraživačko-razvojnu djelatnost utrošeno je 3,7 milijardi kuna, što je za 17,8% više u odnosu na prethodnu godinu, no udio izdataka za istraživanje i razvoj u BD... 11. NISKOUGLJIČNI RAZVOJ NA LOKALNOJ I REGIONALNOJ RAZINI Gradovi sve više postaju središta odvijanja gospodarskih i društvenih aktivnosti kao posljedica kontinuirane urbanizacije i rastućeg trenda tranzicije društava u gospodarstva intenzivne primjene znanja. Kao posljedica ovih promjena u gradovima raste potrošnja resursa, što neizbježno dovodi i do porasta emisije. U nastavku daje se prikaz instrumenata politike ublažavanja klimatskih promjena na lokalnoj i regionalnoj razini. Prostorni i urbanistički planovi Jedan od najv... 12. NISKOUGLJIČNO GOSPODARSTVO I OBRASCI POSLOVANJA Razvoj kružnog gospodarstva Potrebno je provoditi politiku održive potrošnje i proizvodnje pod sloganom »s manje napraviti više i bolje«, potaknuti održive obrasce ponašanja i poslovanja u svim gospodarskim sektorima. Treba povoditi koncept »životni ciklus proizvoda i usluga« (LCA), koji prati okolišni otisak proizvoda i usluga, a utemeljen je na znanstvenim pokazateljima. Cilj je smanjiti potrošnju prirodnih dobara, smanjiti nastanak opasnih i toksičnih tvari, smanjiti emisije u zr... 13. MEĐUNARODNA SURADNJA Temeljni princip UNFCCC-a je solidarnost država i preuzimanje zajedničke, ali različite obveze, sukladno mogućnostima. Globalno tržište proizvoda postaje sve više tržišno povezano, u EU tržište električne energije i plina postaje sve više zajedničko, što kupcima daje veće mogućnosti, niže cijene i sigurniju opskrbu. Mnoge aktivnosti i projekti koji pomažu smanjenju emisije, mogu se provesti efikasnije uz međunarodnu suradnju. Europska politika potiče udruživanje, prijenos zelenih certifika... 14. PROVEDBA NISKOUGLJIČNE STRATEGIJE 14.1. Institucionalni okvir za provođenje niskougljične strategije Nadležnost za energetiku i politike klime je u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR). U MINGOR-u za područje klime zadužena je Uprava za klimatske aktivnosti, a za energetiku Uprava za energetiku. Za područje energetske učinkovitosti u zgradarstvu te aktivnosti vezane na dekarbonizaciju nacionalnog fonda zgrada nadležno je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (MGIPU). MINGOR uspostavlja pravni, strateški i institucionalni okvir za... 14.2. Pokazatelji provedbe niskougljične strategije Pokazatelji za praćenje provedbe Niskougljične strategije su navedeni u tablici 14-1. Tablica 14-1: Pokazatelji provedbe Niskougljične strategije
| |||||||||||||||||||||||