Strategija obrane Republike Hrvatske

Uvod

Sukladno Ustavu i Zakonu o obrani, »Strategija obrane Republike Hrvatske« predstavlja temeljni konceptualni dokument iz nadležnosti Hrvatskoga sabora. Njime se dugoročno uređuje angažiranje raspoloživih obrambenih resursa u odgovoru na sigurnosne izazove i projektiraju osnove njihova budućeg razvoja. Kao takva, ona je izvorni i obvezujući obrambeni dokument na temelju kojega će se razvijati detaljnija konceptualna, planska i organizacijska rješenja na pojedinačnim fun...

1. SIGURNOSNO OKRUŽJE REPUBLIKE HRVATSKE

1.1. Svijet, Europa i regionalno okruŽje – danas i pogled u buduĆnost

Temeljne karakteristike današnjih međunarodnih odnosa su kompleksnost i dinamizam. Nestankom bipolarnog sustava međunarodnih odnosa SAD su ostale jedini akter s cjelovitom sposobnošću vojnoga, političkoga i gospodarskog djelovanja u svjetskim razmjerima. Stoga se može konstatirati da je na sceni svojevrsni unipolarni tip međunarodnih odnosa. Budući da nekoliko država i državnih zajednica već danas raspolažu velikim ekonomskim, vojnim/nuklearnim i demografskim potencijalima, postoji realna ...

1.2. Sigurnosne prijetnje i izazovi

Iako je opasnost od oružanog sukoba globalnih razmjera danas bitno smanjena, rat kao sredstvo rješavanja spornih pitanja u međunarodnoj zajednici nije u potpunosti uklonjen, naročito ne na lokalnim razinama. Uporaba vojnog faktora, kao dominantna prijetnja visokog intenziteta u razdoblju hladnog rata, ustupila je primat drugim ugrožavanjima političke, ekonomsko-socijalne i ekološke prirode. Međutim, to ne znači da se vojna dimenzija ugrožavanja mira i sigurnosti može isključiti. Proliferac...

1.3. Subjekti sigurnosti

Isprepletenost i međuovisnost sigurnosnih prijetnji nadilazi sposobnosti samostalnog odgovora. Stoga se sve više nameće potreba za prihvaćanjem tzv. »sveobuhvatnog pristupa« kojim se opasnosti smanjuju i otklanjaju suradnjom i zajedničkim djelovanjem. Glavni nositelji aktivnosti kreiranja mira i stabilnosti na globalnoj političkoj sceni su UN, OSCE i NATO, a njihova nastojanja dopunjuju aktivnosti niza regionalnih organizacija. Djelovanje glavnih aktera kreće se u pravcu »podjele rada« i m...

1.4. Vojni Čimbenik u regiji

Sigurnost ili ugroženost svake države i društva s vojnog aspekta bitno određuju dva temeljna čimbenika – politička situacija i stanje vojnog čimbenika u njezinu okružju. Pri tome politika kreira odnose među državama u smjeru mira, suradnje i povjerenja ili rata, a vojska, odnosno vojna sila kao sredstvo politike, može biti korištena dvojako – kao sredstvo mira i kao sredstvo rata.

Povijesno iskustvo pokazuje da su političke promjene i previranja konstantna pojava svakog društva i me...

1.5. Implikacije za Republiku Hrvatsku

Republika Hrvatska ocjene vlastitoga sigurnosnog položaja temelji upravo na prethodno opisanim obilježjima sigurnosnih čimbenika i procesa. Opća međunarodna sigurnosna situacija, posebno na europskom prostoru, pokazuje trend poboljšanja u posljednjih desetak godina. Brojni čimbenici upućuju na mogućnost njezina održavanja, pa čak i daljnjeg poboljšanja u razdoblju koje se razmatra u ovom dokumentu. Istovremeno, nisu otklonjene pretpostavke i čimbenici suprotnog predznaka, koji mogu dovesti...

2. Prema strategiji

2.1. OpĆi obrambeni ciljevi Republike Hrvatske

Opći ciljevi Republike Hrvatske na području obrane definirani su na temelju nacionalnih vrijednosti, interesa i sigurnosnih potreba. Kao takvi, oni su trajne prirode te predstavljaju izraz političkih opredjeljenja usmjerenih prema postignuću tih vrijednosti, realizaciji interesa i zadovoljavanju potreba u zadanim uvjetima. Opći ciljevi su:

1) osiguranje punog spektra odgovora na sadašnje i buduće sigurnosne izazove vojne prirode,

2) izgradnja obrane kao sastavne komponente i ...

2.2. Uloga obrambenih potencijala na domaĆoj i meĐunarodnoj sceni

Iako primarno namijenjeni obrani i zaštiti od izravnih ugrožavanja vojne prirode, obrambeni potencijali u suvremenim uvjetima poprimaju multisvrhovita obilježja. To je posljedica širenja spektra sigurnosnih izazova, ali i društvenih očekivanja u odnosu na obrambene institucije. Ta su očekivanja uključena u novu definiciju njihove društvene uloge. Stoga, kao i svi moderni obrambeni sustavi u drugim državama, prvenstveno Oružane snage Republike Hrvatske, ali i druge obrambene institucije, mo...

2.3. Strategijske opcije odgovora na ugroŽavanja vojne prirode

Izazovi po sigurnost Republike Hrvatske u razdoblju na koje se odnosi ova Strategija, izvjesni su. Međutim, teško je točno predvidjeti kako će svijet ili neposredno okružje izgledati 2015. godine. To je moguće samo u granicama prihvatljivog rizika, kako bi se izgradile pretpostavke za planiranje primjerenih obrambenih rješenja i ponašanja. Procjena globalnih događanja i njihovih sigurnosnih implikacija prepoznaje tri moguća opća scenarija. Svijet može ostati isti kao što je danas, postati ...

3. strategijski koncept

Republika Hrvatska svoj strategijski obrambeni koncept razvija na temelju sagledavanja općih obrambenih ciljeva, nove, proširene društvene i međunarodne uloge svojih obrambenih potencijala te sagledavanjem objektivnih funkcionalnih zahtjeva i realnih mogućnosti odgovora na scenarije sadašnjih i budućih sigurnosnih izazova. U okviru prethodno razmatranih planskih scenarija nameću se sljedeće strategijske opcije odgovora Republike Hrvatske koje zadovoljavaju kriterij primjerenosti pojedinim ...

4. Vizija i koncept obrambenog sustava REPUBLIKE HRVATSKE

4.1. Provedbeni obrambeni ciljevi

Opći obrambeni ciljevi definirani u poglavlju 2 dugoročnog su karaktera te, kao takvi, neupitni, bez obzira na trenutne sigurnosne okolnosti i raspoložive resurse. Kao mala država s ograničenim resursima, Republika Hrvatska pri njihovoj razradi i implementaciji čini razliku između ciljeva koje može realizirati u okvirima vlastitih mogućnosti i ciljeva koje može realizirati samo u bliskoj suradnji s dr...

4.2. Vizija obrambenog sustava

Sukladno definiranim potrebama, ciljevima, mogućnostima i konceptu djelovanja, kao i provedenim analizama postojećeg stanja obrambenog sustava Republike Hrvatske i raspoloživih obrambenih resursa, kao finalno stanje obrambenog sustava koje treba postići u idućih 10 – 15 godina definiran je:

Obrambeni sustav sastavljen od visoko kompetentne vojne i civilne komponente, sposobnih za izvršenje šireg spektra nacionalnih i međunarodnih zadaća te prilagodljivih u odnosu na budu...

4.3. Koncept obrambenog sustava

Koncept obrambenog sustava predstavlja rezultat temeljito provedene analize svih elemenata bitnih za strategijsko promišljanje obrane. Njime se nastoji osigurati optimalan integrirani odgovor u odnosu na većinu izvora i oblika ugrožavanja. Zato njegova struktura izražava komplementarnost i međusobno ojačavajući odnos komponenti unutar samog sustava, kao i perspektivu funkcionalnog povezivanja i usklađivanja s identičnim komponentama drugih država. Takvu interaktivnu poziciju na unutrašnjem...

4.4. Misija, uloga i zadaće Oružanih snaga Republike Hrvatske

Oružane snage Republike Hrvatske temeljna su obrambena institucija i jedan od instrumenata za zaštitu ukupnih nacionalnih interesa i ciljeva hrvatskog društva. Kao takve, one ujedno predstavljaju čimbenik nacionalnog identiteta, snage, samopouzdanja i oslanjanja na vlastite sposobnosti u složenim uvjetima međunarodnih odnosa.

Punopravno članstvo u euroatlantskim i europskim sigurnosno-obrambenim strukturama (NATO, EU), kao jedino pouzdano jamstvo sigurnosti i obrane od punog spektra...

4.4.1. Uloga Oružanih snaga Republike Hrvatske

Sukladno Ustavu, Oružane snage Republike Hrvatske štite njezin suverenitet i neovisnost i brane njenu teritorijalnu cjelovitost. Ova, eksplicitno deklarirana uloga Oružanih snaga Republike Hrvatske, implicitno podrazumijeva i njihovu ulogu u odvraćanju moguće oružane agresije na teritorij Republike Hrvatske, te drugih agresivnih postupaka, prijetnji i ucjena.

Pored temeljne uloge propisane Ustavom, politička opredjeljenja za približavanje i uključivanje Republike Hrvatske u euro-atl...

4.4.2. Zadaće Oružanih snaga Republike Hrvatske

Zadaće Oružanih snaga dijele se, uvjetno, na mirnodopske te zadaće u neposrednoj ugroženosti i ratu.

4.4.2.1. Mirnodopske zadaće

Oružane snage Republike Hrvatske imaju sljedeće mirnodopske zadaće:

1) izgradnja i održavanje stupnja borbene spremnosti primjerene ocjeni i procjeni strategijskih uvjeta i sigurnosnih potreba Republike Hrvatske,

2) sudjelovanje u zaštiti suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske,

3) poduzimanje operativnih mjera odgovora i neutralizacije učinaka agresivnih ponašanja i postupaka vojne prirode od strane država ili drugih međunarodnih čimbenika,

4.4.2.2. Zadaće u neposrednoj ugroženosti i ratu

U eventualnoj neposrednoj ugroženosti nastaloj izravnim operativnim pripremama oružanih snaga druge države za poduzimanje postupaka i aktivnosti usmjerenih na povredu suvereniteta i neovisnosti Republike Hrvatske te u ratu, Oružane snage Republike Hrvatske imaju sljedeće zadaće:

1) brza mobilizacija i strategijski razvoj snaga u slučaju pogoršanja političko-sigurnosnih prilika, odnosno u slučaju neposredne ugroženosti Republike Hrvatske stanjem u okružju – sukladno pripremljenim pla...

4.5. Uloga i zadaĆe civilne obrane

Civilna obrana zasebna je komponenta obrambenog sustava Republike Hrvatske unutar definiranoga strategijskog koncepta integralne obrane. Čine je organizacijski, ljudski i materijalni potencijali specifičnih nositelja obrambenih aktivnosti iz civilnog sektora. U funkcionalnom smislu, ova komponenta obrambenog sustava usmjerena je na osiguravanje svih potrebnih pretpostavki za ustrojavanje, opremanje, planiranje i stabilno financiranje obrane Republike Hrvatske, zaštitu i spašavanje l...

4.5.1. Uloga tijela državne vlasti

Institucije zakonodavne i izvršne vlasti Republike Hrvatske, u okviru svojih redovnih nadležnosti i odgovornosti propisanih Ustavom i zakonima, osiguravaju sve potrebne pretpostavke za ustrojavanje, opremanje, planiranje i stabilno financiranje obrane Republike Hrvatske, kako u miru tako i u uvjetima rata, neposredne ugroženosti i drugim kriznim situacijama.

U miru, ove institucije propisuju i donose:

– strategijske dokumente obrane,

– zakonske i podzakonske propise na...

4.5.2. Pripreme nositelja civilne obrane

Pripremama nositelja civilne obrane osigurava se pravodobno poduzimanje potrebnih planskih, organizacijskih, kadrovskih, materijalnih i drugih mjera usmjerenih na razvijanje sposobnosti za ispunjenje funkcionalnih uloga u ratu, neposrednoj ugroženosti i drugim kriznim situacijama.

Glavna funkcionalna područja priprema nositelja civilne obrane su:

– pripreme tijela državne vlasti,

– pripreme gospodarstva i društvenih djelatnosti,

– pripreme za zaštitu...

4.5.2.1. Pripreme tijela državne vlasti

Institucije političkog sustava – Hrvatski sabor, Predsjednik Republike, Vlada i tijela državne uprave – u uvjetima rata i u slučajevima neposredne ugroženosti ostvaruju kroz vlastite aktivnosti, aktivnosti tijela izvršne vlasti nižih razina i sudbenih tijela, ulogu kohezivnoga, motivacijskog i mobilizacijskog čimbenika društva. Stoga je njihovo neprekidno funkcioniranje u takvim uvjetima jedan od esencijalnih zahtjeva čijim se ispunjenjem osigurava uspjeh ukupnih obrambenih nastojanja. U o...

4.5.2.2. Pripreme gospodarstva i društvenih djelatnosti

Gospodarski sustav čini materijalnu osnovu izgradnje, održavanja i razvoja operativnih obrambenih sposobnosti u miru. Njegovi kapaciteti, proizvodi i usluge, selektivno se i prema listi prioriteta angažiraju u održavanju sposobnosti Oružanih snaga Republike Hrvatske i drugih nositelja obrambenih funkcija te za preživljavanje stanovništva u uvjetima rata, stanja neposredne ugroženosti i nesreća većih razmjera.

Nositelji obrambenih priprema gospodarstva i društvenih djelatnosti planir...

4.5.2.3. Pripreme za zaštitu i spašavanje

Zaštita i spašavanje ljudi i imovine od posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških i drugih nesreća većih razmjera te ratnih djelovanja područje je obrambeno-zaštitnog djelovanja koje obuhvaća veći broj različitih nositelja, mjera i aktivnosti. Nositelji priprema za zaštitu i spašavanje su civilna zaštita, vatrogastvo, trgovačka društva, ustanove i institucije čija je redovna djelatnost zaštita i spašavanje ljudi i imovine, tijela državne uprave, jedinice područne i lokalne samouprave, hum...

5. POTREBNE OBRAMBENE SPOSOBNOSTI, SNAGE I RESURSI

Konceptualna opredjeljenja podrazumijevaju potrebu razvijanja odgovarajućih obrambenih sposobnosti te snaga koje mogu biti nositelji njihova ostvarivanja u praksi zaštite i obrane nacionalnih vrijednosti i interesa.

Republika Hrvatska u postojećoj situaciji ne uočava da bilo koja država ima namjeru napasti njezin teritorij. Stoga, njeni obrambeni napori nisu usmjereni protiv nijedne konkretne države, nego se poduzimaju s ciljem očuvanja mira i stabilnosti, obrane vlastite neo...

5.1. Sposobnosti vojne obrane

Prethodno izložena rješenja predstavljaju vrlo zahtjevan konceptualni okvir za definiranje potrebnih vojnih sposobnosti. S obzirom na slojevitost ove kategorije, najprije su definirana temeljna obilježja općih sposobnosti koja moraju zadovoljiti Oružane snage Republike Hrvatske, a zatim se definiraju sposobnosti za njihove pojedine funkcionalne uloge.

5.1.1. Opća obilježja potrebnih vojnih sposobnosti

Da bi se usvojeni strategijski koncept mogao uspješno realizirati, odnosno da bi se mogli ostvariti postavljeni ciljevi, Oružane snage Republike Hrvatske moraju razvijati sposobnosti sukladno sljedećim temeljnim obilježjima:

1) Republika Hrvatska mora i ubuduće održavati i razvijati snage sposobne za izvođenje modernog tipa združenih borbenih operacija u obrani vlastitog teritorija. Ovo najopćenitije definirano obilježje vojnih sposobnosti implicira sp...

5.1.2. Funkcionalne razine sposobnosti

Uspješno ispunjenje postavljenih zadaća Oružanih snaga Republike Hrvatske te načelni zahtjevi u pogledu vojnih sposobnosti, zahtijevaju izgradnju realnih snaga odgovarajućih obilježja i konkretnih sposobnosti operativnog djelovanja. Isto tako, te snage moraju biti u stanju provoditi oblike i sadržaje aktivnosti, borbenih te različitih od borbenih, usmjerenih na ispunjavanje strategijskih zamisli o njihovoj uporabi. Stoga su konkretni zahtjevi za vojnim sposobnostima definirani sukladno gla...

5.1.2.1. Obrana od oružane agresije

Brzi poraz agresora, odnosno u najtežoj varijanti agresije, nanošenje neprihvatljivih gubitaka njegovim snagama i dalje će biti primarna odgovornost Oružanih snaga Republike Hrvatske. Stoga su i njihove ratne zadaće svedene u okvire obrane zemlje od moguće oružane agresije. Zadaće se definiraju općenito, bez specificiranja strategijskog konteksta u kojemu bi bile realizirane. To pitanje razrađuje se planovima operativne uporabe Oružanih snaga Republike Hrvatske. S obzirom na ukupnu skalu m...

5.1.2.1.1. Opća razina potrebnih vojnih sposobnosti

Bez obzira na objektivno limitirane mogućnosti samostalnog odgovora Oružanih snaga Republike Hrvatske na cjelokupnu skalu mogućih ratnih izazova, one moraju biti sposobne samostalno obraniti kompaktnost ključnih dijelova državnog teritorija – u bilo kojoj varijanti eventualne oružane agresije. Bez obzira na vrstu i radikalnost agresije, one moraju raspolagati mogućnostima za sprečavanje prodora snaga agresora u veću dubinu hrvatskog teritorija. Iskustva iz Domovinskog rata generiraj...

5.1.2.1.2. Posebna funkcionalna obilježja i sposobnosti

Polazeći od zadanih strategijskih realnosti, Republika Hrvatska obranu od oružane agresije temelji na:

1) brzoj kontrakoncentraciji Oružanih snaga Republike Hrvatske na strategijskim pravcima djelovanja agresora,

2) udarima po dubini rasporeda agresora i njegovoj vojnoj infrastrukturi,

3) dinamičnoj obrani vlastitog prostora, ako to nametne razvoj vojnih operacija,

4) preuzimanju strategijske inicijative i brzom porazu agresorovih snaga, te

5) sprečavanju...

5.1.2.2. Sposobnosti sudjelovanja u provedbi međunarodnih mirovnih i humanitarnih misija

Oružane snage Republike Hrvatske sudjelovat će u mirovnim i humanitarnim operacijama u okviru multilateralnih snaga odgovornih UN-u i OSCE-u te NATO-u i EU. Sudjelovanje u tim misijama predstavljat će hrvatski doprinos izgradnji međunarodnog mira i stabilnosti, a s druge strane, njene oružane snage stjecat će važna operativna iskustva te doprinositi razvijanju zajedničkih organizacijskih i operativnih standarda.

Za uspješno sudjelovanje u tim aktivnostima razvit će se odgovarajući u...

5.1.2.3. Sposobnosti za međunarodnu vojnu suradnju

Aktivnostima međunarodne vojne suradnje ostvaruje se transparentnost obrambenih potencijala i jača međusobno razumijevanje i povjerenje, što je značajan doprinos međunarodnoj stabilnosti i miru. Isto tako, kroz te aktivnosti razvijaju se partnerski i prijateljski odnosi s pojedinim državama. Stoga će Republika Hrvatska još intenzivnije pristupiti takvim aktivnostima, posebno u odnosu na susjedne države, te euroatlantske sigurnosne i obrambene organizacije i njihove pojedine članice. Sposob...

5.1.2.4. Sposobnosti za pomoć institucijama i stanovništvu u zemlji

Kao država s ograničenim resursima, Republika Hrvatska traži optimalna i ekonomična sigurnosna i obrambena rješenja. U pojedinim situacijama pojačanih ugrožavanja nacionalne i građanske sigurnosti, potrebno je svojevrsno sinergističko djelovanje policijskih, vojnih i drugih snaga, ali i izbjegavanje nepotrebnog udvostručenja sposobnosti i snaga. Cjelokupni obrambeni potencijali, a posebno oružane snage sa svojom organizacijom, znanjima, vještinama i raspoloživim sredstvima, moraju biti na ...

5.2. Sposobnosti civilne obrane

Civilnu obranu čine različiti nositelji koji na temelju konceptualnih, normativnih i planskih dokumenata razvijaju vlastite sposobnosti za djelovanje u ratu, neposrednoj ugroženosti i drugim kriznim situacijama. Mirnodopska kompozicija ove komponente obrambenog sustava oslanja se na tri funkcionalna područja priprema: pripreme tijela državne vlasti, pripreme gospodarstva i društvenih djelatnosti, te pripreme namjenskih funkcionalnih nositelja zaštite i spašavanja. Te pripreme usklađuju se ...

5.3. Financiranje obrane

Planiranje vojnog proračuna zasnivat će se na konceptualnim rješenjima usvojenima u strategijskim dokumentima obrane, uvažavajući procjenu sigurnosnog okružja, potrebe uvjetovane članstvom u sigurnosno-obrambenim asocijacijama te već nastale obveze. Pri tome će se ravnati fiskalnim ograničenjima i gospodarskim mogućnostima države. Funkcijska klasifikacija na području obrane omogućava odvojeno promatranje proračunskih sredstava namijenjenih vojnoj i civilnoj obrani. Klasificirane funkcije u...

6. Zaključna razmatranja

a) Dokumentom Strategija obrane postavljena su temeljna strategijska rješenja i koncepti na području obrane Republike Hrvatske u predstojećem dugoročnom razdoblju. Kao temeljni i dugoročni ciljevi na području obrane koji nisu podložni promjenama geopolitičkog okružja niti unutrašnjoj političkoj situaciji, definirani su:

1) osiguranje punog spektra odgovora na sadašnje i buduće sigurnosne izazove vojne prirode,

2) izgradnja obrane kao sastavne komponente i izraza društvenog bi...