zbirni podaci i poveznice
poglavlja
članci
napomene
Učitavam poveznice...

Detalji dokumenta

Objavljen

07.06.2003.

Prestaje važiti

Stupa na snagu

26.05.2003.

Donesen

26.05.2003.

Prestaje važiti

15.01.2008.

Na temelju članka 30. stavka 2. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine« br: 33/02. i 58/02.) na prijedlog načelnika Glavnog stožera i uz suglasnost ministrice obrane donosim PRAVILNIK O VOJNOJ STEZI I. TEMELJNE ODREDBE Članak 1. Pravilnikom o vojnoj stezi (u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisuje se postupak za utvrđivanje stegovne odgovornosti pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Oružane snage). Članak 2. Nadređene osobe utvrđuju stegovnu odgovornost svojih podređenih u skladu sa Zakonom o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Zakon) i ovim Pravilnikom. Iznimno od stavka 1. ovoga članka, o kršenju vojne stege podređenoga koje je počinjeno prema nadređenoj osobi, odlučuje osoba neposredno nadređena osobi prema kojoj je kršenje vojne stege počinjeno. Članak 3. Osoba koja vodi stegovni postupak ne može imati niži osobni čin od osobe protiv koje se postupak vodi. Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka: Ø u postupku raspravljanja pred vojnostegovnim sudovima predsjednik sudskog vijeća može imati niži osobni čin od okrivljenika, Ø načelnici službi Ministarstva obrane neovisno o osobnom činu mogu voditi stegovni postupak za stegovne pogreške protiv djelatnih vojnih osoba raspoređenih na rad u službi kojom rukovode. Članak 4. Pripadnici Oružanih snaga dužni su prijaviti nadređenoj osobi kršenje vojne stege o kojem su obaviješteni ili za koje saznaju na drugi način. Nadređena osoba dužna je poduzeti sve potrebne mjere radi osiguranja dokaza i utvrđivanja činjeničnog stanja kada postoji osnova sumnje da je počinjeno kršenje vojne stege. Članak 5. Postupak utvrđivanja stegovne odgovornosti je javan. Ako to zahtijeva potreba čuvanja tajnih podataka odnosno u drugim zakonom utvrđenim slučajevima, javnost se može isključiti. Članak 6. Razgledavanje stegovnih spisa odobrava nadležna osoba za vođenje stegovnog postupka. Ukoliko spis predmeta sadrži dokumente koji imaju stupanj tajnosti, nadležna osoba odobrit će uvid u spis pod nadzorom i osobu koja spis razgleda upozoriti da je dužna držati tajnom činjenice i podatke koje spis sadrži. U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka nadležna osoba može zabraniti prepisivanje dokumenata iz spisa. Članak 7. Stegovne sankcije izriču se radi odgojnog utjecaja na počinitelja i druge pripadnike Oružanih snaga. Nadređena osoba i tijela koja vode stegovni postupak dužni su s jednakom pažnjom ispitati i utvrditi sve činjenice koje terete osobu protiv koje se vodi postupak kao i činjenice koje joj idu u prilog. Članak 8. Za jedno ili više kršenja vojne stege o kojima se odlučuje istodobno, izriče se samo jedna stegovna mjera ili stegovna kazna. Za isto se kršenje vojne stege pripadniku Oružanih snaga ne može istodobno izreći stegovna mjera odnosno stegovna kazna. Članak 9. Časnik na dužnosti službujućeg u postrojbi, ustanovi odnosno zapovjedništvu i službujući časnik Vojne policije mogu zadržati pripadnika Oružanih snaga koji teže narušava javni red i mir ili remeti red u postrojbi, ustanovi odnosno zapovjedništvu, ali ne dulje od 24 sata. Časnik iz stavka 1. ovoga članka dužan je odmah o zadržavanju izvijestiti osobu ovlaštenu za odlučivanje o pokretanju stegovnog postupka. Članak 10. Zapovjednik privremenog vojnog sastava glede pokretanja stegovnog postupka i izricanja stegovnih mjera ima ovlast zapovjednika koji je osnovao privremeni vojni sastav. Zapovjednik iz stavka 1. ovoga članka o pokretanju stegovnog postupka odnosno o izricanju stegovne mjere izvijestit će zapovjednika postrojbe, ustanove odnosno zapovjedništva u koju je počinitelj raspoređen na službu. Članak 11. Obnašatelj dužnosti ima pravo pokretanja i vođenja stegovnog postupka te izricanja stegovnih mjera kao i osoba čiju dužnost obnaša. Članak 12. U Hrvatskoj ratnoj mornarici časnici koji se nalaze na određenim ustrojbenim mjestima, glede pokretanja i vođenja stegovnog postupka te izricanja stegovnih mjera imaju sljedeće ovlasti: 1. ovlast zapovjednika satnije – zapovjednik broda ili desantnog plovnog sredstva, pomoćnik zapovjednika broda ili zapovjednik brodskog odreda za čije je ustrojbeno mjesto predviđen čin poručnika bojnog broda odnosno satnika; 2. ovlast zapovjednika bojne – zapovjednik plovne postrojbe, zapovjednik ili pomoćnik zapovjednika broda za čije je mjesto predviđen čin kapetana korvete odnosno kapetana fregate; 3. ovlast zapovjednika brigade – zapovjednik plovne postrojbe za čije je ustrojbeno mjesto predviđen čin kapetana bojnog broda. Članak 13. Zapovjednik ratnog broda kao i zapovjednik sastava ratnih brodova, kada se brod ili sastav ratnih brodova nalazi izvan teritorijalnog mora Republike Hrvatske, ima pravo pokretanja i vođenja stegovnog postupka te izricanja stegovnih mjera kao i njegov neposredno nadređeni časnik. Članak 14. Pokretanje stegovnog postupka za kršenje vojne stege počinjeno u prijašnjoj postrojbi, ustanovi odnosno zapovjedništvu u ovlasti je zapovjednika postrojbe, ustanove odnosno zapovjedništva u kojoj je počinitelj raspoređen na službu u vrijeme utvrđivanja njegove stegovne odgovornosti. Nadređena osoba iz stavka 1. ovoga članka o pokretanju postupka izvješćuje zapovjednika postrojbe, ustanove odnosno zapovjedništva u kojoj je počinitelj bio raspoređen na službu u vrijeme kršenja vojne stege. Pokretanje stegovnog postupka za kršenje vojne stege počinjeno u postrojbi, ustanovi odnosno zapovjedništvu u koje je počinitelj privremeno upućen u ovlasti je zapovjednika postrojbe, ustanove odnosno zapovjedništva u vrijeme utvrđivanja stegovne odgovornosti. Nadređena osoba iz stavka 3. ovoga članka o pokretanju stegovnog postupka izvješćuje zapovjednika postrojbe, ustanove odnosno zapovjedništva u koju je počinitelj raspoređen na službu. II. POSTUPAK ZA STEGOVNE POGREŠKE PRIPADNIKA ORUŽANIH SNAGA I STEGOVNE PRIJESTUPE ROČNIKA, KADETA I PRIČUVNIH VOJNIKA Članak 15. Donošenje rješenja o pokretanju stegovnog postupka smatra se prvom radnjom u postupku i protiv njega nije dopuštena žalba. Rješenje o pokretanju stegovnog postupka dostavlja se osobi protiv koje je pokrenut postupak. Članak 16. Kada je pripadnik Oružanih snaga u bijegu i ne može mu se dostaviti rješenje o pokretanju stegovnog postupka, rješenje će se javno istaknuti na oglasnoj ploči postrojbe, ustanove odnosno zapovjedništva u kojem je raspoređen na službu. Članak 17. Nadređena osoba koja je donijela rješenje o pokretanju stegovnog postupka zbog stegovne pogreške ispitat će osobu protiv koje je pokrenut postupak i svjedoke te o tome sastaviti zapisnik odnosno prikupiti sve raspoložive dokaze. U slučaju kada osobu protiv koje je pokrenut stegovni postupak nije moguće ispitati, pribavit će se njezina pisana izjava. Članak 18. Nadređena osoba na dužnosti zapovjednika brigade, njoj ravne ili više dužnosti rješenjem o pokretanju stegovnog postupka može odrediti osobu i rok u kojem će ta osoba utvrditi činjenično stanje i prikupiti dokaze potrebne za odlučivanje o stegovnoj odgovornosti. Osoba određena rješenjem iz stavka 1. ovoga članka dužna je podnijeti pisano izvješće o poduzetim radnjama i prijedlog mjera za daljnje postupanje. Nadređena osoba iz stavka 1. ovoga članka u pravilu odredit će časnika pravne struke kao osobu koja će utvrditi činjenično stanje i prikupiti dokaze. Članak 19. Nakon što osoba koja je donijela rješenje o pokretanju stegovnog postupka utvrdi činjenično stanje i prikupi dokaze u svezi počinjenja stegovne pogreške odnosno kada preispita navode iz izvješća osobe iz članka 18. stavka 1. ovoga pravilnika odlučit će o stegovnoj odgovornosti podređenog. U slučaju kada nadređena osoba utvrdi odgovornost podređenoga za stegovnu pogrešku, rješenjem će izreći stegovnu mjeru počinitelju. Članak 20. Za izricanje stegovnih mjera ovlašteni su: 1. zapovjednik satnije i njoj ravne razine – opomenu, ukor, prekorednu službu u trajanju od tri smjene, zabranu izlaska iz vojarne u trajanju od pet dana, 2. zapovjednik bojne i njoj ravne razine – opomenu, ukor, prekorednu službu u trajanju od tri smjene, zabranu izlaska iz vojarne u trajanju od deset dana, 3. nadređene osobe na dužnosti zapovjednika brigade iste ili više razine – opomenu, ukor, prekorednu službu u trajanju od tri smjene, zabranu izlaska iz vojarne deset dana, smanjenje plaće od 5% do 20% od jedan do tri mjeseca. Članak 21. Kada nadređena osoba utvrdi odgovornost podređenoga za stegovnu pogrešku i ocijeni da nije ovlaštena izreći stegovnu mjeru koju smatra odgovarajućom, ustupit će predmet neposredno nadređenoj osobi na daljnje postupanje. Članak 22. Kada nadređena osoba ocijeni da je počinitelj počinio stegovnu pogrešku za koju je nadležno vojnostegovno vijeće odnosno da je počinitelj počinio stegovni prijestup, ustupit će predmet nadređenom zapovjedniku brigade, njemu ravne ili više dužnosti na daljnje postupanje. Iznimno od stavka 1. ovoga članka osoba na dužnosti zapovjednika brigade, njemu ravne ili više dužnosti podnijet će stegovnu prijavu nadležnom vojnostegovnom tužiteljstvu kada ocijeni da je počinitelj počinio stegovni prijestup. Članak 23. Nadređena osoba iz članka 21. i 22. ovoga pravilnika kojoj je ustupljen predmet, može: Ø predmet nadopuniti, Ø vratiti predmet podređenom s uputom i nalogom na daljnje postupanje, Ø izreći stegovnu mjeru, Ø postupiti u skladu s člankom 21. ovoga pravilnika. Članak 24. Nadređena osoba rješenjem će obustaviti stegovni postupak kada utvrdi da: Ø počinitelj nije stegovno odgovoran, Ø nije dokazano da je počinitelj počinio stegovnu pogrešku koja mu se stavlja na teret, Ø je nastupila zastara vođenja postupka. Članak 25. Osoba iz članka 22. stavka 2. donijet će zaključak o prekidu stegovnog postupka za stegovnu pogrešku s nadnevkom podnošenja stegovne prijave nadležnom vojnostegovnom tužiteljstvu. Danom podnošenja optužnog prijedloga nadležnog vojnostegovnog tužitelja postupak za stegovnu pogrešku rješenjem će se obustaviti. Članak 26. Kada nadređena osoba na dužnosti zapovjednika brigade, njemu ravne ili više dužnosti ocijeni da je podređeni počinio stegovnu pogrešku za čije je izricanje nadležno vojnostegovno vijeće odnosno kada ocijeni da se radi o stegovnom prijestupu ročnika, kadeta ili pričuvnog vojnika ustupit će vojnostegovnom vijeću spis predmeta uz prijedlog za raspravljanje i odlučivanje o stegovnoj odgovornosti pred vojnostegovnim vijećem. A. Vojnostegovna vijeća Članak 27. Za raspravljanje i odlučivanje o stegovnoj odgovornosti pripadnika Oružanih snaga osnivaju se vojnostegovna vijeća na razini: Ø zapovjedništava brigade, Ø zapovjedništava korpusa, Ø zapovjedništava grana i njoj ravne razine, Ø Glavnog stožera Oružanih snaga. Vojnostegovna vijeća ovlaštena su raspravljati i odlučivati o stegovnoj odgovornosti pripadnika Oružanih snaga koji su raspoređeni na službu u postrojbu, ustanovu odnosno zapovjedništvo za koje je vojnostegovno vijeće osnovano. Vojnostegovna vijeća iz stavka 1. podstavka 2., 3. i 4. ovoga članka nadležna su i za raspravljanje i odlučivanje o stegovnoj odgovornosti pripadnika Oružanih snaga raspoređenih u podređene postrojbe, ustanove i zapovjedništva niže ustrojbene razine od razine brigade, a za čiju razinu se ne ustrojava vojnostegovno vijeće. Članak 28. Vojnostegovno vijeće sastoji se od tri člana od kojih je jedan predsjednik vijeća. U vojnostegovno vijeće imenuje se pet zamjenskih članova. Jedan od članova vojnostegovnog vijeća pripadnik je pravne struke. Za obavljanje administrativnih poslova, vođenje upisnika i imenika, rukovanje predmetima te za izvršavanje drugih stručnih poslova imenuje se tajnik vojnostegovnog vijeća. Članak 29. Članovi i tajnik vojnostegovnog vijeća imenuju se na dvije godine i za svoj rad ne primaju nagradu. Članak 30. Vojnostegovno vijeće nakon provedene rasprave na temelju izvedenih dokaza na sjednici vojnostegovnog vijeća i tako utvrđenog činjeničnog stanja donijet će rješenje kojim će: Ø izreći stegovnu mjeru ako se utvrdi da je pripadnik Oružanih snaga odgovoran za počinjeni stegovni prijestup odnosno za stegovnu pogrešku, Ø osloboditi od odgovornosti pripadnika Oružanih snaga. Članak 31. Vojnostegovno vijeće može izreći sve Zakonom propisane stegovne mjere. Članak 32. Vojnostegovno vijeće donijet će rješenje kojim će odbaciti prijedlog za raspravljanje i odlučivanje o stegovnoj odgovornosti pred vojnostegovnim vijećem ukoliko je: Ø nastupila zastara vođenja stegovnog postupka, Ø prijedlog podnijela neovlaštena osoba. Članak 33. Vojnostegovno vijeće donijet će zaključak kojim će obustaviti postupak ukoliko je prestala služba pripadniku Oružanih snaga. Članak 34. Vojnostegovno vijeće dužno je bez odgode donijeti rješenje odnosno zaključak i u roku od tri dana od dana donošenja dostaviti ga nadređenoj osobi po čijem se prijedlogu raspravljalo i odlučivalo i osobi protiv koje se vodio postupak. B. Postupak po žalbi na izrečenu stegovnu mjeru Članak 35. Protiv rješenja kojim je izrečena stegovna mjera može se u roku od tri dana od dana primitka rješenja izjaviti žalba nadređenoj osobi odnosno nadležnom vojnostegovnom sudu. Žalba se podnosi pisano i predaje se neposredno nadređenoj osobi. Neposredno nadređena osoba nakon što zaprimi žalbu dužna ju je u roku od tri dana proslijediti osobi odnosno vojnostegovnom vijeću koje je izreklo stegovnu mjeru. Članak 36. Osoba koja je izrekla stegovnu mjeru, odnosno predsjednik vojnostegovnog vijeća, dužna je utvrditi je li žalba dopuštena, pravodobna i da li ju je podnijela ovlaštena osoba. Žalba će se odbaciti ako je nedopuštena, nepravodobna ili ako ju je izjavila neovlaštena osoba. Osoba iz stavka 1. ovoga članka razmotrit će žalbene navode i kada utvrdi da je žalba opravdana te da nije potrebno provoditi novi ispitni postupak, donijet će rješenje kojim će zamijeniti rješenje koje se žalbom pobija. Ovlaštena osoba nakon što razmotri žalbu i utvrdi da je žalba dopuštena, pravodobna i da ju je izjavila ovlaštena osoba, a ne postupi sukladno stavku 3. ovoga članka, žalbu će sa spisom predmeta dostaviti: 1. nadređenoj osobi – za izrečene stegovne mjere opomene odnosno ukora, 2. nadležnom vojnostegovnom sudu – za ostale stegovne mjere. Članak 37. Odlučujući po žalbi, nadređena osoba odnosno vojnostegovni sud rješenjem će odbaciti žalbu koja je nepravodobna, nedopuštena ili koju je izjavila neovlaštena osoba. Nadređena osoba odnosno vojnostegovni sud usvojit će žalbu i poništiti rješenje o izrečenoj stegovnoj mjeri ukoliko: 1. postupanje počinitelja ne predstavlja kršenje vojne stege, 2. počinitelj nije stegovno odgovoran, 3. je nastupila zastara vođenja stegovnog postupka, 4. nije dokazano da je podnositelj žalbe počinio kršenje vojne stege, 5. je stegovnu mjeru izrekla neovlaštena osoba, 6. je činjenično stanje pogrešno ili nepotpuno utvrđeno, 7. počinitelj nije ispitan, nije pribavljena njegova pisana izjava, 8. rješenje o izrečenoj stegovnoj mjeri ima formalnih nedostataka, 9. kršenje vojne stege predstavlja stegovni prijestup, a podnositelj žalbe je djelatna vojna osoba, državni službenik ili namještenik. Nadređena osoba odnosno vojnostegovni sud smanjit će ili ublažiti izrečenu stegovnu mjeru kada utvrdi da izrečena stegovna mjera ne odgovara težini počinjenog kršenja vojne stege. Nadređena osoba odnosno vojnostegovni sud odbit će žalbu i potvrditi rješenje kada utvrdi da je postupak pravilno proveden i da je izrečena odgovarajuća stegovna mjera. Članak 38. Žalitelju se po žalbi ne može izreći teža stegovna mjera od one protiv koje je izjavio žalbu. C. Ocjena pravilnosti izrečene stegovne mjere vojničkog pritvora Članak 39. Nakon isteka roka za žalbu, ako žalba nije podnesena, rješenje kojim je izrečena stegovna mjera vojničkog pritvora u trajanju do 15 dana uz spis predmeta dostavlja se neposredno nadređenoj osobi na ocjenu pravilnosti. Izrečena stegovna mjera iz stavka 1. ovoga članka ne može se izvršiti dok se ne ocijeni njezina pravilnost. Članak 40. Nadređena osoba iz članka 39. stavka 1. ovoga pravilnika dužna je u roku od pet dana od dana primitka rješenja ocijeniti pravilnost rješenja i izrečene stegovne mjere. Kada nadređena osoba ne ocijeni pravilnost u roku od pet dana od dana primitka rješenja istekom navedenog roka smatrat će se da su doneseno rješenje i izrečene stegovne mjere pravilni. Članak 41. Kada nadređena osoba utvrdi da je rješenje doneseno u skladu sa Zakonom i ovim pravilnikom te ocijeni da je izrečena stegovna mjera odgovarajuća u odnosu na počinjeno kršenje vojne stege, ocijenit će rješenje i izrečenu stegovnu mjeru pravilnom. Članak 42. Nadređena osoba će prema službenoj dužnosti poništiti rješenje o izrečenoj stegovnoj mjeri kada utvrdi da: 1. postupanje počinitelja ne predstavlja kršenje vojne stege, 2. ne postoji odgovornost počinitelja za kršenje vojne stege, 3. je nastupila zastara vođenja postupka, 4. nije dokazano počinjenje kršenja vojne stege, 5. je stegovnu mjeru izrekla neovlaštena osoba, 6. je činjenično stanje pogrešno ili nepotpuno utvrđeno, 7. počinitelj u stegovnom postupku nije ispitan niti je pribavljena njegova pisana izjava, 8. je počinjena bitna povreda postupka, 9. kršenje vojne stege predstavlja stegovni prijestup. Nadređena osoba rješenjem će poništiti izrečenu stegovnu mjeru i obustaviti stegovni postupak zbog razloga iz stavka 1. točke 1., 2., 3. i 4. ovoga članka. Nadređena osoba rješenjem će poništiti izrečenu stegovnu mjeru i izreći odgovarajuću stegovnu mjeru zbog razloga iz stavka 1. točke 5. ovoga članka. Nadređena osoba rješenjem će poništiti izrečenu stegovnu mjeru i vratiti predmet na ponovno postupanje zbog razloga iz stavka 1. točke 6., 7., 8. i 9. ovoga članka. D. Izvršenje stegovne mjere Članak 43. Izrečene stegovne mjere izvršavaju se kada rješenje o izrečenoj stegovnoj mjeri postane izvršno. Ako žalba nije izjavljena, prvostupanjsko rješenje o izrečenoj stegovnoj mjeri postaje izvršno protekom roka za žalbu. Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka stegovna mjera od smanjenja plaća od 5% do 20% u trajanju od jednog do tri mjeseca odnosno mjera vojničkog pritvora u trajanju do 15 dana postaje izvršna danom ocjene pravilnosti rješenja i izrečene stegovne mjere. Drugostupanjsko rješenje kojim se žalba odbacuje ili odbija postaje izvršno danom dostave rješenja počinitelju. Članak 44. Stegovna mjera priopćuje se osobi kojoj je izrečena. Stegovna mjera izrečena ročniku, kadetu, pričuvnom i djelatnom vojniku priopćuje se pred strojem pripadnika postrojbe, ustanove odnosno zapovjedništva. Stegovna mjera izrečena dočasniku, državnom službeniku i namješteniku priopćava se na skupu pripadnika ustrojstvene jedinice u koju su raspoređeni, a stegovna mjera izrečena časniku na skupu časnika istoga ili višega čina. Članak 45. Stegovne mjere opomene i ukora izvršavaju se priopćenjem. Stegovne mjere prekoredne službe u trajanju do tri smjene, zabrane izlaska iz kruga vojarne u trajanju do deset dana te vojničkog pritvora u trajanju do 15 dana izvršavaju se u skladu s odredbama Pravilnika o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske. Stegovnu mjeru smanjenja plaće od 5% do 20% u trajanju od jednog do tri mjeseca izvršava ustrojstvena jedinica nadležna za poslove obračuna i isplate plaće. Članak 46. Izvršenje rješenja kojim je izrečena stegovna mjera osigurava osoba nadređena počinitelju. Izdržavanje stegovne mjere vojničkog pritvora može se na temelju zapovijedi nadređenog zapovjednika brigade, njoj ravne ili više razine odgoditi ili prekinuti u slučaju bolesti počinitelja, smrti ili teže bolesti u njegovoj obitelji, kao i u drugim opravdanim slučajevima. Odgoda odnosno prekid izvršenja stegovne mjere vojničkog pritvora prekida zastaru izvršenja stegovne mjere. Izvršavanje stegovne mjere vojničkog pritvora mora se započeti ili nastaviti u roku od 24 sata od prestanka razloga za odgodu odnosno prekid izvršenja stegovne mjere. Članak 47. Ročnik, kadet, djelatni odnosno pričuvni vojnik otpušta se iz vojničkog pritvora danom izdržavanja stegovne mjere vojničkog pritvora odnosno danom isteka vojnog roka, svršetkom školovanja, prestankom djelatne vojne službe odnosno svršetka vojne vježbe, osim u slučajevima koji se na temelju Zakona i ovog pravilnika ne računaju u služenje vojnog roka. Članak 48. Ročniku kojem je izrečena stegovna mjera vojničkog pritvora u trajanju duljem od deset dana, produžuje se vojni rok za sve dane izrečene stegovne mjere. Ako se ročniku izrekne više stegovnih mjera vojničkog pritvora u ukupnom trajanju duljem od deset dana, vojni rok produžuje se za onoliko dana koliki je zbroj dana vojničkog pritvora. III. STEGOVNI POSTUPAK ZA STEGOVNE PRIJESTUPE A. Prethodni postupak Članak 49. Po saznanju o počinjenju stegovnog prijestupa, odnosno kada postoji osnova sumnje da je stegovni prijestup počinjen, nadređena osoba na dužnosti zapovjednika brigade dužna je sama ili preko Vojne policije poduzeti potrebne mjere radi pronalaženja osumnjičenika, osiguranja i otkrivanja tragova stegovnog prijestupa i predmeta koji mogu poslužiti pri utvrđivanju činjenica. Nadređena osoba iz stavka 1. ovoga članka donijet će rješenje kojim će odrediti osobu ili imenovati povjerenstvo za provođenje ispitnog postupaka. Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba. Članak 50. Tijekom ispitnog postupka potrebno je: Ø ispitati osumnjičenika i sastaviti zapisnik ili uzeti njegovu pisanu izjavu, Ø ispitati druge osobe koje mogu dati podatke važne za utvrđivanje činjeničnog stanja i o tome sastaviti zapisnik ili uzeti izjavu tih osoba, Ø prikupiti obavijesti, službene zabilješke odnosno druge dokaze o počinjenju stegovnog prijestupa i odgovornosti osumnjičenika. Nakon provedenoga ispitnog postupka osoba odnosno čelnik povjerenstva iz članka 49. stavka 2. ovoga pravilnika dužan je podnijeti izvješće o izvršenim radnjama i utvrđenim činjenicama s prijedlogom za daljnje postupanje. Članak 51. Kada nadređena osoba na dužnosti zapovjednika brigade, njoj ravne ili više razine ocijeni da se radi o stegovnom prijestupu, podnijet će stegovnu prijavu nadležnom vojnostegovnom tužiteljstvu. Kada nadređena osoba iz stavka 1. ovoga članka ocijeni da se radi o stegovnoj pogrešci donijet će rješenje o izricanju stegovne mjere odnosno ustupit će spis predmeta uz prijedlog za odlučivanje i raspravljanje o stegovnoj odgovornosti pred vojnostegovnim vijećem. Članak 52. Kada stegovnu prijavu preko Vojne policije podnese osoba iz članka 69. stavka 3. Zakona, Vojna policija preispitat će stegovnu prijavu. Kada je iz stegovne prijave razvidno postojanje osnove sumnje da je počinjeno kršenje vojne stege, Vojna policija pristupit će utvrđivanju činjenica i prikupljanju dokaza. Vojna policija proslijedit će uz izvješće stegovnu prijavu s raspoloživim dokazima nadležnom vojnostegovnom tužiteljstvu kada je: Ø iz stegovne prijave razvidno postojanje osnove sumnje da je osoba počinila stegovni prijestup, Ø na temelju utvrđenih činjenica i prikupljenih dokaza utvrdila postojanje osnove sumnje da je osoba počinila stegovni prijestup, Ø utvrdila nakon utvrđivanja činjenica i prikupljanja podataka da ne postoji osnova sumnje da je učinjen stegovni prijestup. Vojna policija prije nego što proslijedi stegovnu prijavu nadležnom vojnostegovnom tužiteljstvu o tome će obavijestiti zapovjednika postrojbe, ustanove odnosno zapovjedništva u koju je prijavljena osoba raspoređena na službu. Vojnostegovno tužiteljstvo o odluci donijetoj po podnesenoj stegovnoj prijavi obavijestit će podnositelja prijave, Vojnu policiju i zapovjednika iz stavka 4. ovoga članka. Članak 53. Kada je stegovna prijava podnesena u skladu s člankom 52. ovoga pravilnika, stegovni postupak smatra se pokrenutim danom podnošenja optužnog prijedloga nadležnom vojnostegovnom sudu. Članak 54. Stegovna prijava sadrži: Ø osobne podatke o identitetu osumnjičenika, Ø podatke o eventualnom ranijem kršenju vojne stege i izrečenim stegovnim sankcijama, Ø činjenični opis stegovnog prijestupa, Ø pravnu kvalifikaciju stegovnog prijestupa. U prilogu stegovne prijave dostavlja se: Ø zapisnik o ispitivanju osumnjičenika odnosno pisana izjava osumnjičenika, Ø zapisnik o saslušanju svjedoka odnosno pisana izjava svjedoka, Ø dokazi, podaci o eventualnoj šteti te druge prikupljene obavijesti, Ø mišljenje zapovjednika o ljudskim i radnim značajkama osumnjičenika. Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka stegovna prijava koju podnose osobe iz članka 69. stavka 3. Zakona ne sadrži elemente utvrđene ovim pravilnikom. Članak 55. Vojnostegovni tužitelj odlučuje o osnovanosti stegovne prijave. Zamjenik vojnostegovnog tužitelja u pogledu postupanja u dodijeljenom mu vojnostegovnom predmetu ima jednake ovlasti kao i vojnostegovni tužitelj. Članak 56. Vojnostegovni tužitelj dužan je u roku od 15 dana od primitka stegovne prijave, odnosno okončane dopune stegovnog postupka, odlučiti o stegovnoj prijavi tako da je odbaci ili podnese optužni prijedlog vojnostegovnom sudu. Vojnostegovni tužitelj kod donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka nije vezan navodima o činjeničnom stanju, niti pravnom kvalifikacijom stegovnog prijestupa, nego odluku donosi na temelju vlastite ocjene. Članak 57. Kada vojnostegovni tužitelj iz stegovne prijave odnosno iz predmeta ne može ocijeniti vjerodostojnost navoda prijave odnosno kada podaci u prijavi ne daju dovoljno osnova za ocjenu o tome je li stegovni prijestup počinjen, te ako je do vojnostegovnog tužitelja dopro glas da je stegovni prijestup počinjen, vojnostegovni tužitelj će, ukoliko to ne može poduzeti sam ili preko drugih tijela, od Vojne policije zahtijevati da prikupi potrebne obavijesti odnosno poduzme druge radnje radi otkrivanja stegovnog prijestupa i počinitelja. Vojnostegovni tužitelj može pozvati odnosno zatražiti podnositelja stegovne prijave pojašnjenja sadržaja prijave ili je dopuniti odnosno zatražiti potrebne podatke od tijela državne uprave i pravnih osoba. Članak 58. Vojnostegovni tužitelj rješenjem će odbaciti stegovnu prijavu kada: 1. ocijeni da prijavljeni stegovni prijestup ne predstavlja kršenje vojne stege, 2. ocijeni da nema dovoljno dokaza da je osumnjičenik osnovano sumnjiv da je počinio stegovni prijestup, 3. ocijeni da osumnjičenik nije odgovoran za stegovni prijestup, 4. ocijeni da je počinjena stegovna pogreška, 5. ocijeni da prijavljeno djelo ima zakonska obilježja stegovnog prijestupa, ukoliko je djelo beznačajno s obzirom na način postupanja počinitelja, njegovu krivnju i posljedicu, 6. utvrdi da je nastupila zastara ili postoje druge okolnosti koje isključuju progon. Rješenje iz stavka 1. dostavit će se podnositelju stegovne prijave i osumnjičeniku. Članak 59. Protiv rješenja kojim je stegovna prijava odbačena može se podnijeti pisana žalba višem vojnostegovnom tužitelju u roku od osam dana od primitka rješenja. Žalba se predaje vojnostegovnom tužiteljstvu koje je donijelo rješenje kojim je odbačena stegovna prijava. Članak 60. Odlučujući po žalbi kojom je odbačena stegovna prijava viši vojnostegovni tužitelj može rješenjem: Ø odbaciti žalbu ako je nedopuštena, nepravodobna ili ako ju je podnijela neovlaštena osoba, Ø odbiti žalbu ako je neutemeljena, Ø usvojiti žalbu i poništiti rješenje kojim je stegovna prijava odbačena te predmet vratiti prvostupanjskom vojnostegovnom tužiteljstvu na ponovno odlučivanje, Ø usvojiti žalbu i poništiti rješenje kojim je odbačena stegovna prijava i sam podignuti optužni prijedlog. Članak 61. Kada se kršenjem vojne stege prouzroči šteta imovini Republike Hrvatske dane na upravljanje Ministarstvu obrane, vojnostegovni tužitelj dužan je u optužnom prijedlogu istaknuti i zahtjev za naknadu štete. O isticanju zahtjeva za naknadu štete vojnostegovni tužitelj izvijestit će nadležno povjerenstvo iz članka 89. Zakona. Članak 62. Optužni prijedlog dostavlja se vojnostegovnom sudu sa spisom predmeta. Vojnostegovni tužitelj podnosi optužni prijedlog nadležnome vojnostegovnom sudu u potrebnom broju primjeraka za sud, okrivljenika i njegova branitelja. Članak 63. Optužni prijedlog sadrži: 1. osobne podatke okrivljenika odnosno osobni čin, ime i prezime, nadimak, ime i prezime roditelja, djevojačko obiteljsko ime majke, dan, mjesec i godinu rođenja, mjesto rođenja, mjesto stanovanja, narodnost, državljanstvo, stanje u službi, dužnost, nadležni ured za obranu koji ga vodi u vojnoj evidenciji, odlikovanja i nagrade, posljednju službenu ocjenu, stegovnu kažnjavanost, 2. opis djela iz kojeg proistječu zakonska obilježja stegovnog prijestupa, vrijeme i mjesto počinjenja djela te ostale okolnosti potrebne da se stegovni prijestup što točnije odredi, 3. naziv stegovnog prijestupa s navođenjem odredaba zakona, 4. prijedlog o dokazima koje treba izvesti na glavnoj raspravi uz naznaku imena svjedoka, spisa koje treba pročitati i predmeta koji služe za utvrđivanje činjenica, 5. prijedlog vrste i mjere stegovne kazne, 6. kratko obrazloženje kada je predložen prestanak djelatne službe odnosno oduzimanje čina kao vrsta stegovne kazne u optužnom prijedlogu. Članak 64. Nakon zaprimanja optužnog prijedloga predsjednik raspravnog vijeća ispituje sadrži li optužni prijedlog propisane dijelove iz članka 63. ovoga pravilnika. Kada predsjednik raspravnog vijeća utvrdi da optužni prijedlog ne sadrži sve propisane dijelove, vratit će ga vojnostegovnom tužitelju na dopunu. Vojnostegovni tužitelj dužan je u roku od 15 dana nadopuniti optužni prijedlog. Predsjednik raspravnog vijeća na zahtjev vojnostegovnog tužitelja može produljiti rok za dopunu optužnog prijedloga najduže za još 30 dana. Kada predsjednik raspravnog vijeća odbije zahtjev za produžetkom roka za dopunu optužnog prijedloga, odnosno kada vojnostegovni tužitelj ocijeni da mu je određeni rok za dopunu optužnog prijedloga kratak, može u roku od 24 sata od dana dostave rješenja neposredno podnijeti pisanu žalbu Višem vojnostegovnom sudu. Viši vojnostegovni sud dužan je žalbu u roku od tri dana od dana njezina primitka riješiti. Kada vojnostegovni tužitelj ne dopuni optužni prijedlog u roku iz stavka 3. i 4. ovoga članka, predsjednik raspravnog vijeća odbacit će optužni prijedlog i o tome izvijestiti višeg vojnostegovnog tužitelja. B. Glavna rasprava i presuda Članak 65. Predsjednik sudskog vijeća u roku od 15 dana od zaprimanja optužnog prijedloga zapovijeđu određuje dan, sat i mjesto glavne rasprave. Suce porotnike određuje predsjednik suda. Suci porotnici moraju imati osobni čin jednak ili viši od osobnoga čina okrivljenika. Članak 66. Poziv na glavnu raspravu s optužnim prijedlogom dostavlja se okrivljeniku prije zakazane glavne rasprave tako da mu za pripremu obrane ostane najmanje tri dana. Nakon primitka optužnog prijedloga okrivljenik sudu može dostaviti pisanu obranu te predočiti ili predložiti nove dokaze. Članak 67. Okrivljeniku koji je na službi u Oružanim snagama poziv na glavnu raspravu dostavlja se preko postrojbe, ustanove odnosno zapovjedništva. Zapovjednik postrojbe, ustanove odnosno zapovjedništva nakon što zaprimi poziv dužan ga je odmah, a najkasnije u roku od 24 sata uručiti okrivljeniku, te dokaz o uredno iskazanoj dostavi poziva vratiti vojnostegovnom sudu u roku od tri dana. Okrivljeniku koji nije na službi u Oružanim snagama dostava poziva na glavnu raspravu obavlja se poštom ili preko ureda za obranu u čijoj se vojnoj evidenciji okrivljenik vodi. Branitelju se poziv na glavnu raspravu dostavlja poštom, a u iznimnim slučajevima telekomunikacijskim sredstvima o čemu se sačinjava službena zabilješka u spisu. Članak 68. Ako okrivljenik ne dođe na glavnu raspravu, iako je uredno pozvan, ili mu se poziv nije mogao uručiti ili je očigledno da na drugi način izbjegava primitak poziva, sud može odlučiti da se glavna rasprava održi u odsutnosti okrivljenika. Kada se sudi u odsutnosti okrivljenika, sud će imenovati branitelja po službenoj dužnosti iz reda časnika pravne struke. Popis časnika pravne struke koji mogu biti imenovani za branitelje po službenoj dužnosti predsjedniku Višeg vojnostegovnog suda dostavit će načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga. Branitelji iz stavka 2. ovoga članka primaju posebnu naknadu za obranu. Članak 69. Glavna rasprava može se održati i ukoliko okrivljenik uzme branitelja tek na glavnoj raspravi odnosno, ukoliko uredno pozvani branitelj ne pristupi na glavnu raspravu. Iznimno od stavka 1. ovoga članka ukoliko branitelj pozvan telekomunikacijskim sredstavima ne pristupi glavnoj raspravi, rasprava će se odgoditi. Članak 70. Vojnostegovni tužitelj obvezan je biti na glavnoj raspravi. Kada vojnostegovni tužitelj ne dođe na glavnu raspravu, iako je uredno pozvan, glavna rasprava se može održati u odsutnosti vojnostegovnog tužitelja. O izočnosti vojnostegovnog tužitelja s glavne rasprave predsjednik vojnostegovnog suda izvijestit će višeg vojnostegovnog tužitelja. Članak 71. Vojnostegovni tužitelj dužan je najkasnije tri dana prije održavanja glavne rasprave zatražiti od višeg vojnostegovnog tužitelja odobrenje za izočnost s glavne rasprave. O odobrenju za izostanak s glavne rasprave viši vojnostegovni tužitelj dužan je obavijestiti sud prije početka glavne rasprave. Članak 72. Prigovor stvarne i mjesne nadležnosti može se staviti najkasnije do početka glavne rasprave. Protiv rješenja o prigovoru stvarne i mjesne nadležnosti nije dopuštena posebna žalba, ali se isto može pobijati u žalbi protiv presude. Članak 73. Kada je odgoda glavne rasprave trajala dulje od dva mjeseca, odnosno ako se odgođena glavna rasprava drži pred izmijenjenim vijećem, nastavit će se, a vijeće može na prijedlog stranaka ili po službenoj dužnosti odrediti da glavna rasprava počne iznova. Ukoliko je odgođena glavna rasprava iznova započela, vijeće može odlučiti da se svjedoci i vještaci ponovno ne ispituju, nego da se pročitaju njihovi iskazi dani na prijašnjoj raspravi, odnosno da se pročita zapisnik o očevidu. O odgodi zakazane glavne rasprave svi pozvani sudionici u postupku obavijestit će se pisanim putem odnosno telekomunikacijskim sredstvom, o čemu će se sastaviti službena zabilješka u spisu. Članak 74. Za utvrđivanje ili ocjenu neke važne činjenice ako to ocijeni nužnim, sud će pribaviti nalaz i mišljenje vještaka. Vještakom se u smislu stavka 1. ovoga članka smatra osoba koja ima stručna znanja i vještine, a djelatnik je Ministarstva obrane odnosno pripadnik Oružanih snaga te ga je za vještaka imenovao ministar obrane. Članak 75. Predsjednik vijeća vojnostegovnog suda nalogom određuje vještaka. Vještak je dužan odazvati se pozivu predsjednika vijeća. Vještaku pripada novčana nagrada za stručni nalaz i mišljenje. Članak 76. U slučaju neopravdanog izostanka svjedoka, odnosno vještaka, s glavne rasprave, predsjednik vijeća izdat će nalog Vojnoj policiji za njihovo prisilno dovođenje. Članak 77. Okrivljenik može imati branitelja koji ima položaj branitelja u kaznenom postupku. Članak 78. Glavnu raspravu vodi predsjednik vijeća. Članak 79. Glavna rasprava počinje čitanjem optužnoga prijedloga. Ako se okrivljenik očituje krivim u odnosu na sve točke optužbe i ako se suglasi s predloženom vrstom i mjerom stegovne kazne, sud u presudi ne može izreći drugu stegovnu kaznu niti veću mjeru kazne od predložene. Prijepis presude iz stavka 2. ovoga članka ne mora sadržavati obrazloženje. Zapisnik o glavnoj raspravi potpisuju predsjednik vijeća i zapisničar. Primjerak zapisnika daje se tužitelju odnosno okrivljeniku na njegov zahtjev. Članak 80. Nakon zaključene glavne rasprave vojnostegovni sud donosi presudu kojom se: Ø okrivljenika proglašava krivim, Ø okrivljenika oslobađa od optužbe, Ø optužba odbija. Kada se okrivljenik proglašava krivim, osuđuje ga se na stegovnu kaznu ili mu se izriče stegovna mjera za stegovnu pogrešku. Kada vojnostegovni sud konačnom presudom odluči o zahtjevu za naknadu počinjene štete, primjerak presude dostavit će nadležnom povjerenstvu iz članka 89. Zakona. Članak 81. Nakon zaključenja glavne rasprave sud u pravilu odmah izriče presudu i ukratko obrazlaže razloge presude. Ako sud ne može nakon glavne rasprave istoga dana izreći presudu, odgodit će objavu presude najviše za tri dana te će na završetku glavne rasprave odrediti vrijeme i mjesto objave presude. Članak 82. Kada se stranke nakon objave presude odreknu prava na žalbu, prijepis presude ne sadrži obrazloženje. Članak 83. Objavljena presuda mora se napisati i otpremiti u roku od petnaest dana nakon objave. Ovjerovljeni prijepis presude dostavit će se tužitelju, okrivljeniku osobno i njegovu branitelju. C. Postupak po pravnim lijekovima Članak 84. Protiv presude vojnostegovnog suda može se izjaviti žalba Višem vojnostegovnom sudu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se pisano podnosi vojnostegovnom sudu koji je izrekao presudu. Žalbu mogu izjaviti vojnostegovni tužitelj, okrivljenik, odnosno njegov branitelj ukoliko se okrivljenik tome izričito ne protivi. Žalba odgađa izvršenje presude. Članak 85. Protiv rješenja donesenih na glavnoj raspravi nije dopuštena posebna žalba, ali se mogu pobijati u žalbi protiv presude. Protiv rješenja donijetih izvan glavne rasprave može se izjaviti posebna žalba Višem vojnostegovnom sudu u roku od tri dana od dana dostave prijepisa rješenja. Članak 86. O žalbi odlučuje Viši vojnostegovni sud na sjednici vijeća. Na sjednicu vijeća poziva se viši vojnostegovni tužitelj, a može se pozvati i okrivljenik ako je to izrijekom zatražio. Sjednica vijeća može se održati i bez nazočnosti okrivljenika odnosno višeg vojnostegovnog tužitelja. Članak 87. Stegovni postupak završen konačnom presudom ili rješenjem može se obnoviti kada: Ø osuđeniku nije bila dana mogućnost iznošenja obrane i raspravljanja pred vojnostegovnim sudom, Ø se presuda ili rješenje temelji na lažnom iskazu svjedoka, vještaka ili na krivotvorenoj ispravi, Ø se presuda ili rješenje temelji na odluci nekoga drugog tijela, a ta presuda bude pravomoćno preinačena, ukinuta ili poništena, Ø podnositelj zahtjeva sazna za nove činjenice, odnosno nađe ili stekne mogućnost upotrijebiti nove dokaze na osnovi kojih je za njega mogla biti donijeta povoljnija odluka da su te činjenice ili dokazi bili upotrijebljeni u prijašnjem postupku, Ø je osuđeniku za istu povredu vojne stege već bila izrečena stegovna mjera ili stegovna kazna. Članak 88. Prijedlog za obnovu stegovnog postupka mogu podnijeti tužitelj, osuđenik ili njegov branitelj u rokovima propisanim Zakonom o općem upravnom postupku. Vojnostegovni tužitelj može tražiti obnovu postupka uz iste uvjete kao i osuđenik odnosno njegov branitelj. Članak 89. Prijedlog za obnovu stegovnog postupka podnosi se prvostupanjskom vojnostegovnom sudu koji je u prijašnjem postupku sudio u prvom stupnju. Prvostupanjski vojnostegovni sud dužan je ispitati da li je prijedlog za obnovu postupka pravovremen i je li ga izjavila ovlaštena osoba te da li je okolnost na kojoj se prijedlog temelji učinjena vjerojatnom. Kada prvostupanjski vojnostegovni sud utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ovoga članka, svojim će zaključkom odbaciti prijedlog za obnovu postupka. Ukoliko prvostupanjski sud utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ovoga članka, ispitat će jesu li okolnosti odnosno dokazi koji se iznose kao razlog za obnovu takvi da bi mogli dovesti do drukčijeg rješenja, pa ako utvrdi da nisu, odbit će prijedlog svojim rješenjem. Kada prvostupanjski vojnostegovni sud ne odbaci niti odbije prijedlog za obnovu postupka, donijet će zaključak da se obnova postupka dopušta. Članak 90. Kada se obnova stegovnog postupka traži po konačnoj presudi Višeg vojnostegovnog suda, prvostupanjski vojnostegovni sud dužan je odlučiti o prijedlogu za obnovu postupka. Prvostupanjski vojnostegovni sud u postupku odlučivanja o prijedlogu za obnovu postupka preispitat će da li je prijedlog pravovremen i da li ga je izjavila ovlaštena osoba. Kada prvostupanjski vojnostegovni sud utvrdi da je prijedlog za obnovu postupka pravovremen i da ga je izjavila ovlaštena osoba, ustupit će spis predmeta na rješavanje Višem vojnostegovnom sudu. D. Troškovi stegovnog postupka Članak 91. O troškovima u stegovnom postupku vojnostegovni sud odlučuje u presudi. Kada do donošenja presude nedostaju podaci o visini troškova, o troškovima se može iznimno odlučiti i rješenjem kad se ti podaci pribave. Ako je donesena presuda kojom se okrivljenik oslobađa optužbe ili se optužba odbija, troškovi stegovnog postupka iz stavka 1. ovoga članka podmiruju se iz proračunskih sredstava Ministarstva obrane. Visina paušalnog iznosa troškova stegovnog postupka određuje se odlukom ministra obrane. E. Izvršenje presude Članak 92. Izvršenju presude vojnostegovnog suda pristupa se nakon što presuda postane konačna i izvršna. Članak 93. Prvostupanjska presuda postaje konačna i izvršna: Ø istekom roka za žalbu ako žalba nije izjavljena, Ø dostavom odluke stranci kojom se žalba odbacuje ili odbija. Drugostupanjska presuda kojom je preinačena prvostupanjska presuda postaje konačna i izvršna dostavom stranci. Članak 94. Presudu s klauzulom konačnosti i izvršnosti vojnostegovni sud dostavlja: 1. ustrojstvenoj jedinici odnosno osobi nadležnoj za izvršenje presude, 2. postrojbi, ustanovi ili zapovjedništvu u kojoj je osuđenik raspoređen na službu, 3. nadležnom vojnostegovnom tužiteljstvu, 4. Personalnoj službi Ministarstva obrane radi pohrane spremanja u osobnik. Članak 95. Izvršenje stegovne kazne zaustavljanja u napredovanju u službi i promaknuću provodi osoba ovlaštena za predlaganje napredovanja u službi i promaknuća. Članak 96. Izvršenje kazne smanjenja plaće provodi ustrojstvena jedinica nadležna za obračun plaće. Kazna smanjenja plaće određuje se prema visini plaće koja pripada osuđeniku na dan konačnosti presude. Članak 97. Za izvršenje kazne pritvora odgovorna je nadređena osoba na dužnosti zapovjednika brigade, njemu ravne ili više razine u kojoj je osuđenik raspoređen na službu. Kazna pritvora izdržava se u pritvorima koji se ustrojavaju posebnom odlukom ministra obrane. Odlukom osobe iz stavka 1. ovoga članka izvršenje kazne pritvora odgađa se ili prekida u slučaju smrti ili teže bolesti u obitelji osuđenika, bolesti osuđenika i u drugim opravdanim slučajevima. Izvršenje se mora nastaviti u roku od 24 sata od prestanka razloga za odgodu, odnosno prekid izvršenja. Članak 98. Izvršenje kazne vojničkog pritvora provodi se na temelju članka 46. ovoga pravilnika. Članak 99. Izvršenje kazne oduzimanja čina i prevođenje u neposredno niži čin provodi osoba ovlaštena za dodjelu odnosno promaknuće u čin. Članak 100. Izvršenje kazne prestanka djelatne službe provodi načelnik Personalne službe Ministarstva obrane. IV. POSTUPAK ZA POMILOVANJE OSUĐENIKA U STEGOVNOM POSTUPKU Članak 101. Postupak za pomilovanje pokreće se na temelju molbe osuđenika. Članak 102. Molbu za pomilovanje osuđenik podnosi vojnostegovnom sudu pred kojim je vođen stegovni postupak. Vojnostegovni sud iz stavka 1. ovoga članka ustupit će molbu osuđenika za pomilovanje nadređenoj osobi na dužnosti zapovjednika postrojbe, ustanove odnosno zapovjedništva u koje je osuđenik raspoređen. Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka vojnostegovni sud ustupit će molbu osuđenika koji nije u službi u Oružanim snagama zapovjedniku postrojbe, ustanove odnosno zapovjedništva u kojem je osuđenik bio raspoređen prije prestanka djelatne vojne službe odnosno otpusta iz Oružanih snaga. Nadređena osoba preispitat će molbu i očitovati se o radnim i moralnim karakteristikama osuđenika. Nadređena osoba uz očitovanje vojnostegovnom sudu dostavlja: Ø podatke o socijalnim i ekonomskim prilikama osuđenika, Ø podatke o kretanju u službi osuđenika nakon donošenja presude, Ø podatke o počinjenju kaznenih djela nakon izricanja presude, Ø podatke o kršenju vojne stege osuđenika nakon izricanja presude, Ø podatke o radu i ponašanju osuđenika nakon izricanja presude. Članak 103. Vojnostegovni sud molbu osuđenika s cjelovitim predmetom dostavlja Vojnom kabinetu Predsjednika Republike Hrvatske, Povjerenstvu za pomilovanje osuđenika u stegovnom postupku, koje predlaže prihvaćanje ili odbijanje molbe. O Odluci Predsjednika Republike Hrvatske Vojni kabinet obavještava vojnostegovni sud. Vojnostegovni sud o Odluci Predsjednika Republike Hrvatske obavještava osuđenika i nadređenu osobu iz članka 102. stavka 2. i 3. ovoga pravilnika. V. EVIDENTIRANJE I BRISANJE STEGOVNE MJERE I KAZNE Članak 104. O izrečenim stegovnim mjerama i kaznama evidenciju vode postrojbe, ustanove i zapovjedništva Oružanih snaga. Vojnostegovni sudovi vode evidenciju o stegovnim kaznama i mjerama koje su izrekli u skladu s odredbama ovoga pravilnika. Članak 105. Pripadniku Oružanih snaga koji u razdoblju od: Ø dvije godine nakon izrečene stegovne mjere ne počini novu stegovnu pogrešku ili stegovni prijestup izrečena stegovna mjera briše se iz evidencije i smatra se da nije niti izrečena, Ø pet godina nakon izrečene stegovne kazne ne počini novi stegovni prijestup ili stegovnu pogrešku izrečena stegovna kazna se briše iz evidencije i smatra se da nije niti izrečena. Pripadniku Oružanih snaga se s danom donošenja odluke o oprostu stegovne kazne ta stegovna kazna briše iz evidencije i smatra se da nije niti izrečena. Postupak brisanja stegovnih mjera odnosno stegovnih mjera nakon proteka rokova iz stavka 1. ovog članka po službenoj dužnosti provodi osoba odnosno vojnostegovni sud koji je izrekao stegovnu mjeru odnosno stegovnu kaznu. VI. ODLUČIVANJE O STEGOVNOJ ODGOVORNOSTI U RATNOM STANJU Članak 106. U ratnom stanju izriču se stegovne mjere i stegovne kazne koje bi imale svrhu s obzirom na uvjete i okolnosti u kojima bi bile izricane i koje bi se mogle izvršiti i provesti. Članak 107. O stegovnoj odgovornosti za kršenje vojne stege u ratnom stanju odlučuje se odmah, a najkasnije u roku od 48 sati od sata saznanja osobe nadređene počinitelju. Članak 108. Žalba protiv odluke o izrečenoj stegovnoj mjeri izjavljuje se neposredno nakon priopćenja. Članak 109. U ratnom stanju vojnostegovni sud može odlučiti da se rasprava održi i bez okrivljenika ako on zbog ratnih prilika ili neodgodivo važnih zadaća ne može biti nazočan, kada vojnostegovni sud okrivljeniku određuje branitelja po službenoj dužnosti. VII. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE Članak 110. U postupku za utvrđivanje stegovne odgovornosti pripadnika Oružanih snaga ako Zakonom i ovim pravilnikom nije drukčije propisano odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91.). Iznimno od stavka 1. ovoga članka u postupku raspravljanja za stegovne prijestupe pred vojnostegovnim sudom odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, broj: 110/97., 27/98., 58/99., 112/99., 58/02. i 143/02.) i to: Ø članka 3., 4., 5. stavka 1., 8., 9., 10. stavka 1. do 3., 11. i 13. glave I.; Ø članka 29. stavka 1., 3., 5. do 8., 30., 31., članka 32. stavka 1. i 2., 33. do 35., glave II.; Ø glave III.; Ø članka 42., 43. stavka 3., 44. do 46., glave IV; Ø članka 62. stavka 1., 3., 5. i 6., članaka 63., 64., 65. stavka 6., 68. i 70., glave VI.; Ø članka 73. do 81., glave VII.; Ø članka 83. do 85., glave VIII.; Ø članka 88. i 89., glave IX.; Ø članka 120. i 121., 122. stavka 1. do 3., 123. stavka 1., 2. i 5., 125., glave X.; Ø članka 127. – 132. i 135. stavka 1., glave XI.; Ø članka 144. do 153. te 155. glave XII.; glave XIII.; Ø članka 225. do 227., 229., 231., 232. do 238 a., 239., 242. do 243 a., 247. do 264. stavak 1., 3., 4. i 5. te 266., glave XVIII.; Ø članka 268. stavka 3., 269. stavka 1., 271., stavka 1., 282., glave XIX., Ø glave XX., Ø glave XXI., Ø glave XXII., Ø članka 362. do 393., 395. do 397., 398. stavka 1., 3. i 4., glave XXIII., Ø članka 431. do 440., 441., 442. te 445., glave XXV. Članak 111. Načelnici službi Ministarstva obrane ovlašteni su djelatnim vojnim osobama raspoređenim na službu u Ministarstvu obrane izricati stegovne mjere propisane člankom 64. stavkom 1. podstavcima 1., 2. i 5. Zakona te podnijeti stegovnu prijavu vojnostegovnom tužiteljstvu. Članak 112. Ministar obrane donijet će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga pravilnika: Ø Pravilnik o načinu vođenja evidencije stegovnih mjera i kazni, Ø Odluku o određivanju broja i strukture osobnih činova sudaca porotnika Višeg vojnostegovnog suda i prvostupanjskih vojnostegovnih sudova, Ø Odluku o posebnoj nagradi sudaca porotnika, Ø Odluku o određivanju broja i strukture stalnih vještaka vojnostegovnih sudova, Ø Odluku o određivanju broja i strukture branitelja po službenoj dužnosti, Ø Odluku o visini paušalnog iznosa troškova stegovnog postupka, Ø Odluku o ustrojavanju vojničkih pritvora. Članak 113. Na stegovne postupke pokrenute prije stupanja na snagu ovoga pravilnika primjenjuju se odredbe ovoga pravilnika osim odredbe članka 63. točke 6. te članka 67. stavka 2. i 3. Na stegovne postupke započete prije stupanja na snagu ovoga pravilnika ne primjenjuju se odredbe članka 63. točke 5. te članka 80. stavka 2. i 3. Članak 114. Danom stupanja na snagu ovoga pravilnika prestaje važiti Stegovnik oružanih snaga (»Narodne novine«, broj 103/96). Članak 115. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

I II III

Pravilnik o vojnoj stezi (2003)

Pročišćeni tekst vrijedi od 26.05.2003. do 14.01.2008.

Narodne novine 95/2003

Prikaz pročišćenog teksta na dan:

Pravilnik o vojnoj stezi ( 3/08) na snazi od 15.1.2008. u članku 82. propisuje:

"Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti: Pravilnik o vojnoj stezi (»Narodne novine«, broj 95/03), Pravilnik o načinu vođenja evidencije stegovnih mjera i kazni (»Narodne novine«, broj 176/03), Poslovnik o radu vojnostegovnih sudova (»Narodne novine«, broj 139/03), Poslovnik o radu vojnostegovnih tužiteljstava (»Narodne novine«, broj 139/03)."

PREAMBULA

Pravilnik o vojnoj stezi (»Narodne novine«, br. 95/03)

PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE

1209

Na temelju članka 99. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske i članka 30. stavka 2. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 33/02 i 58/02), donosim

ODLUKU

O DONOŠENJU PRAVILNIKA O VOJNOJ STEZI

I.

Ovom Odlukom donosim Pravilnik o vojnoj stezi kojim se propisuje postupak za utvrđivanje stegovne odgovornosti pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Za pristup do sadržaja morate biti korisnik portala www.informator.hr.
Sadržajima se pristupa ovisno o Vašem paketu.

Prijava

Zaboravljena zaporka?

Nemate korisničke podatke? Besplatno se registrirajte i testno pristupajte sadržajima 7 dana.
Kao besplatan korisnik ostvarujete pristup do 20 dokumenata.

Registracija