Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Odra I"

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Odra I"

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja "Odra I" (u nastavku teksta: Urbanistički plan) što ga je izradio Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša u veljači 1998. godine.

Članak 2.

Urbanistički plan uređenja donosi se za područje omeđeno:

- sa sjeveroistoka: koridorom državne ceste Zagreb - Velika Gorica - Petrinja - Hrvatska Kostajnica i željezničkom prugom Zagreb - Sisak;

- s jugozapada: koridorom Velike ceste;

- sa sjeverozapada: koridorom ceste Odranski prilaz i ukupne je površine, približno, 17,2 ha.

Članak 3.

Urbanistički plan, sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja "Odra I" sastoji se od:

A) Tekstualnog obrazloženja s odredbama za provođenje Urbanističkog plana i

B) Grafičkih priloga

1. Izvadak iz PPGZ-a Grada Zagreba

1.1. Plan osnovne namjene prostora 1:25.000

1.2. Detaljne granice građevinskog područja 1:5.000

2. Granice područja za koje se Plan donosi 1:2.000

3. Plan namjene površina 1:2.000

4. Uvjeti uređenja, korištenja i namjene te zaštite površine 1:2.000

Elaborat iz stavka 1. ovoga članka sastavni je dio ove odluke i ovjerava se pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE PLANA

Članak 4.

A) DETALJNA NAMJENA POVRŠINA

Namjena prostora na području Urbanističkog plana određena je Prostornim planom Grada Zagreba (u nastavku teksta: PPGZ) kao građevinsko područje za gradnju i razvoj naselja te površine rezervirane za stambenu gradnju, prateće i druge sadržaje u naseljima.

Ovim je urbanističkim planom određena detaljnija namjena prostora s uvjetima za građenje i uređivanje prostora koja se odnosi na:

1. površine za gradnju pretežito stambenih građevina;

2. površine za gradnju pretežito poslovnih građevina;

3. javnoprometne površine;

4. pejsažno i zaštitno zelenilo.

B) VRSTE GRAĐEVINA, UVJETI ZA GRADNJU I OBLIKOVANJE GRAĐEVINA I UREĐIVANJE PARCELE

1. Površine za gradnju pretežito stambenih građevina

1.1. Vrste građevina

Građevine su, u pravilu, niske slobodnostojeće i dvojne stambene ili stambeno-poslovne građevine s mogućnošću gradnje pomoćnog objekta za garažu i spremišta ogrjeva, te s prostorima za rad.

1.2. Veličina građevinske parcele i građevinski pravac

1.2.1. Veličina građevinske parcele ne može biti manja od:

- za gradnju slobodnostojeće građevine - 350 m2, s tim da širina građevinske parcele ne može biti manja od 14,0 m, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine;

- za gradnju dvojne, odnosno poluugrađene građevine - 300 m2, s tim da širina građevinske parcele ne može biti manja od 12,0 m, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine.

1.2.2. Građevinski pravac određen je, u pravilu, na udaljenosti od 5,0 m od ovom odlukom određenog regulacijskog pravca.

1.3. Etažnost i visina građevine i njezina udaljenost od međe

1.3.1. Građevine mogu imati najviše podrum i dvije etaže s mogućnošću gradnje stambenog potkrovlja.

1.3.2. Najveća dopuštena visina nadozida potkrovlja iznad stropne konstrukcije iznosi 90 cm.

1.3.3. Potkrovlje građevine može se oblikovati unutar gabarita koji je određen mogućom visinom nadozida i nagibom krova.

1.3.4. Gornji rub stropne konstrukcije podruma može biti najviše 1,0 m iznad kote konačno zatvorenog terena.

1.3.5. Najveća dopuštena visina vijenca građevine od kote konačno zaravnanog terena je 7,5 m.

1.3.6. Pomoćne građevine mogu imati najviše jednu etažu s mogućnošću gradnje kosog krovišta bez nadozida.

1.3.7. Najmanja udaljenost slobodnostojeće građevine od granice susjednih parcela je 3 m.

1.3.8. Iznimno, u već sagrađenim dijelovima građevina može biti udaljena i manje od 3,0 m od granice susjedne parcele, ali ne manje od 1,0 m pod uvjetom da se ne mogu graditi otvori prema susjednoj građevinskoj parceli te da je susjedna građevina od zajedničke međe udaljena najmanje 3,0 m.

1.4. Tlocrtna izgrađenost

Najveća ukupna izgrađenost građevinske parcele može biti 30%, ali tako da trlocrtna zauzetost pomoćnim objektima (garaža, spremište ogrjeva, prostori za rad) nije veća od 150 m².

1.5. Arhitektonsko oblikovanje građevina i uređivanje parcele

1.5.1. Građevine je potrebno oblikovati prema načelima tradicijskog graditeljstva, uz upotrebu kvalitetnih materijala i postojanih boja.

1.5.2. Krovišta stambenih građevina moraju biti kosa, u pravilu dvostrešna, s nagibom najmanje 30°, a najviše 45°.

1.5.3. Krovišta će se, u pravilu, pokrivati crijepom ili pokrovom tamne boje.

1.5.4. Prostor oko stambenih građevina uređivat će se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonog biljnog materijala.

2. Površine za gradnju pretežito poslovnih građevina

2.1. Vrste građevina i sadržaja

2.1.1. Građevine su, u pravilu, poslovne: servisne i uslužne namjene, robne kuće, trgovački i izložbeni saloni, uredi, ugostiteljski objekti, komunalni objekti i uređaji, površine za šport i rekreaciju, parkovi, zaštitno zelenilo, te drugi sadržaji što doprinose atraktivnosti lokacije.

2.1.2. Građevine iz točke 2.1.1. mogu imati skladišne prostore najveće površine do 20% svoje bruto-razvijene površine.

2.1.3. U poslovnim građevinama može se graditi jedan stambeni prostor kao dio objekta osnovne namjene, ukupne bruto-površine do 120 m².

2.2. Veličina građevinske parcele i građevinski pravac

2.2.1. Najmanja površina građevinske parcele za građevine iz točke 2.1. je 1000 m2.

2.2.2. Najveća površina građevinske parcele može biti 3,0 ha.

2.2.3. Građevinski pravac određen je, u pravilu, na udaljenosti od 12,0 m od ovom odlukom određenoga regulacijskog pravca.

2.3. Etažnost i visina građevine i njezina udaljenost od međe

2.3.1. Građevine se mogu sastojati najviše od podruma i dvije etaže.

2.3.2. Visina građevine od kote konačno zaravnanog terena do sljemena krova mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, ali ne smije iznositi više od 10,0 m.

2.3.3. Najmanja udaljenost građevine od međa susjednih parcela iznosi jednu polovicu zabatne visine građevine, ali ne manje od 3,0 m.

2.4. Tlocrtna izgrađenost

Najveća ukupna izgrađenost građevinske parcele može biti 30%.

2.5. Arhitektonsko oblikovanje građevina

2.5.1. Građevine treba projektirati i oblikovati prema načelima suvremenog oblikovanja poslovnih građevina uz upotrebu kvalitetnih materijala i postojanih boja. Pri tome treba primjenjivati najnovija saznanja i tehnologije građenja poslovnih građevina.

2.5.2. Posebnu pozornost treba posvetiti oblikovanju pročelja građevina i elemenata vizualnih komunikacija na građevinama, osobito prema državnoj cesti Zagreb - Sisak, odnosno glavnom južnom pristupu Gradu.

2.5.3. Krovište građevina može biti ravno ili koso, nagiba što ga predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

2.5.4. Vrsta pokrova i broj streha određeni su, u pravilu, usvojenom namjenom i funkcijom građevine.

2.5.5. Na krovištima se mogu ugrađivati sunčani kolektori.

3. Javnoprometne površine i parkirališta

3.1. Građevinska parcela mora imati izravni kolni pristup na javnoprometnu površinu. Profil prometnica određen je Urbanističkim planom.

3.2. Građevinska parcela na kojoj će se građevina graditi mora se nalaziti uz sagrađenu javnoprometnu površinu ili za javnoprometnu površinu mora prethodno biti izdana lokacijska dozvola, a sve u skladu s ovom odlukom.

3.3. Parkirališta na području obuhvata Urbanističkog plana rješavaju se, u pravilu, na građevinskoj parceli građevine.

3.4. Na građevinskoj parceli mora se osigurati prostor za parkiranje vozila prema normativima:

3.5. Na temelju detaljnog programa građenja, u fazi izdavanja lokacijske dozvole potrebno je približno utvrditi, u zadanim okvirima tabele iz točke 3.4., parkirališne potrebe, vodeći pri tome računa o broju zaposlenih, očekivanom broju posjetitelja, načinu opskrbe i blizini javnog prijevoza.

3.6. Parkirališta, osobito za stranke i posjetitelje, u pravilu će se predvidjeti u prednjem dijelu građevinske parcele, ispred ili iza ulične ograde.

3.7. Parkirališne plohe potrebno je izvesti u travnim pločama i štititi ih sadnjom stablašica koje imaju široke krošnje.

3.8. Na parkiralištima se mora osigurati potreban broj parkirališnih mjesta za vozila osoba s teškoćama u kretanju. Ova parkirališna mjesta moraju biti najmanje veličine 300x500 cm i vidljivo označena, a lociraju se na mjestima koja su najbliža pješačkoj površini ili ulazu u građevinu.

4. Pejsažno i zaštitno zelenilo

Pejsažno i zaštitno zelenilo oblikovat će se unutar parcele i na javnim prostorima i time omogućiti stapanje parcele s krajobrazom tako da se:

- najmanje 30% površine građevinske parcele uredi kao parkovno-pejsažno i zaštitno zelenilo;

- rubne dijelove građevinskih parcela prema susjednim parcelama s drugim namjenama uredi kao pojaseve visokih, vegetacijskih tampona zaštitnog zelenila;

- postojeće kvalitetno, visoko zelenilo na građevinskim parcelama u što većoj mjeri sačuva i uključi u novo uređivanje zelenila na građevinskoj parceli;

- maksimalno ozelene parkirališne i zaštitne površine;

- maksimalno ozelene zaštitni koridori između površina za gradnju i koridora državne ceste Zagreb -Velika Gorica te po kosi južnog nadvožnjaka Odra-Hrašće;

- u pravilu, koriste autohtone vrste ukrasnog grmlja i visokog zelenila, a za parkirališta stablašice koje imaju široke krošnje.

C) OPREMANJE PROSTORA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

1. Opremanje prostora

1.1. Ograde građevinskih parcela grade se, u pravilu, od kamena, betona, opeke, metala ili drveta, visine 1,5 m, ozelenjene s ulične strane.

1.2. Iznimno, ograde mogu biti i više od 1,5 m, ako je to nužno radi zaštite građevine ili načina njihova korištenja.

1.3. Prostor unutar obuhvata Urbanističkog plana treba opremiti kvalitetnim elementima urbane opreme i urbanog mobilijara:

- elementima vizualnih komunikacija - informacijskih panoa na čitavom području;

- elementima javna rasvjete ulica, javnih prostora i neizgrađenih površina;

- klupama za sjedenje na neizgrađenim površinama;

- koševima za otpatke;

- drugim elementima urbane opreme i urbanog mobilijara.

1.4. Svi navedeni elementi urbane opreme moraju naglasiti posebnosti i pridonijeti prepoznatljivosti prostora.

1.5. Potrebno je postići ujednačenu, što višu razinu opremljenosti ulica, javnih prostora i neizgrađenih površina.

2. Komunalna infrastrukturna mreža

2.1. Za građevinske parcele osigurat će se priključivanje na neophodne vodove komunalne infrastrukturne mreže u obodnim prometnicama (Velika cesta, Odranski prilaz).

2.2. Za definiranje uvjeta priključivanja građevinskih parcela na vodove komunalne infrastrukture neophodno je izraditi projekte za vodoopskrbu, odvodnju, opskrbu plinom, elektroopskrbu i telekomunikacije na temelju projektnih zadataka nadležnih komunalnih trgovačkih društava.

2.3. Eventualne lokacije komunalnih građevina i uređaja, kao što su trafostanice, plinske redukcijske stanice i sl., odredit će se lokacijskim dozvolama, ovisno o uvjetima gradnje tih građevina, odnosno uređaja.

D) ZAŠTITA OKOLIŠA

1. Djelatnost koja se obavlja, tehnologija i prometne potrebe ne smiju ugrožavati okoliš i kvalitetu života i rada na susjednim parcelama i u naselju (buka, smrad, zagađivanje zraka i podzemnih voda, zagađivanje okoliša i slično).

2. Prigodom planiranja, projektiranja i odabira namjena i tehnologije za djelatnost što se obavlja u skladu s točkama 1.A i 1.B ove odluke osigurat će se propisane mjere zaštite okoliša.

3. Uređivanjem parkovno-pejsažnog i zaštitnog zelenila te drvoreda omogućit će se unapređivanje ugroženih dijelova okoliša te sačuvati osobitost krajolika.

Pritom će se koristiti raslinje što odgovara podneblju.

4. Radi očuvanja ekološke i estetske vrijednosti, odnosno funkcije prostora pri građenju građevina iz točke B - 1. i 2. ovoga članka i uređivanju okoliša sačuvat će se vrijedni vidikovci, vizure i visoko zelenilo.

E) ETAPNOST OSTVARIVANJA PLANA

Plan omogućuje etapno uređivanje prostora, po pojedinačnim novoformiranim parcelama, ovisno o realizaciji prometnica, neophodnoj komunalnoj infrastrukturi i interesima investitora.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 5.

Urbanistički plan uređenja izrađen je u šest primjeraka što se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 6.

Ova odluka stupa na snagu osmoga dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.