Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja stambenog naselja na lokaciji vojarne Špansko - Oranice

ODLUKU

o donošenju Detaljnog plana uređenja stambenog naselja na lokaciji vojarne Špansko - Oranice

Članak 1.

Donosi se Detaljni plan uređenja stambenog naselja na lokaciji vojarne Špansko - Oranice (u nastavku teksta: Plan), što ga je 2003. godine izradio Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o.

Članak 2.

Plan se donosi za prostor omeđen Ljubljanskom avenijom na jugu, Zagrebačkom cestom na istoku, Potokom Vrapčak na sjeveru, novom ulicom paralelno s Ulicom Gustava Krkleca na zapadu te granicom čestice k.č.br. 5272/1 k.o. Vrapče na jugozapadu.

Detaljna granica obuhvata označena je na kartografskim prikazima Plana.

Područje obuhvata plana iznosi oko 19,02 ha.

Članak 3.

Plan, sadržan u elaboratu Detaljni plan uređenja stambenog naselja na lokaciji vojarne Špansko - Oranice, sastoji se od:

A) Tekstualnog dijela koji sadrži:

I. Obrazloženje

Uvod

1. Polazišta

2. Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje

B) Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze:

1. Postojeće stanje izgradnje, zelenila, prometnica i komunalne infrastrukturne mreže u mjerilu 1:1.000

2. Detaljna namjena površina u mjerilu 1:1.000

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina u mjerilu 1:1.000

4. Uvjeti gradnje

4.1. Uvjeti gradnje - smještaj građevina na građevnim česticama u mjerilu 1:1.000

4.2.a. Uvjeti gradnje - uređenje građevnih čestica u mjerilu 1:1.000

4.2.b. Uvjeti gradnje - uređenje javnih, zelenih i pješačkih površina u mjerilu 1:1.000

4.3. Uvjeti gradnje - parcelacija u mjerilu 1:1.000

5. Komunalna infrastrukturna mreža u mjerilu 1:1.000

6. Prometno rješenje u mjerilu 1:1.000

7. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u mjerilu 1:1.000

8. Mjere zaštite od požara u mjerilu 1:1.000

9. 1. etapa u mjerilu 1:1.000

10. Izvod iz prvonagrađenoga natječajnog rada

Plan iz stavka 1. ovoga članka ovjerava se pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednice Gradske skupštine Grada Zagreba te je sastavni dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja namjene površina

Članak 4.

U grafičkom prilogu br. 2. NAMJENA POVRŠINA određena je namjena površina građevnih čestica sljedeće namjene:

- stambena (S)

- mješovita - pretežno stambena (M1)

- javna i društvena namjena: osnovna škola (D4) i predškolska ustanova (D3)

- gospodarska namjena - poslovna - pretežno uslužna (K1)

- površine infrastrukturnih sustava za lokacije trafostanica (NTS 1-8 i ZTS 377)

- ulice naselja i parkirališta

- javne zelene površine (Z1)

- sportsko-rekreacijska namjena sa izgradnjom (R2)

- oznake parkova (P1-6)

- oznake ulica (1-6)

- oznake pješačkih trgova i ulica (Pj1-2).

Sve namjene građevnih čestica su određene oblikom i oznakom na grafičkom prikazu br. 2, a površinom u tablici.

1.1. Stambena namjena (S)

Članak 5.

Planirana je gradnja 15 građevina isključivo stambene namjene. To su građevine oznake: 1-1, 1-6, 2A-1, 2A-2, 2A-3, 2A-4, 2A-5, 2A-6, 2A-8, 2A-9, 2A-10, 3-1, 4-2, 5-1 i 5-2. Površina im iznosi 2,07 ha.

1.2. Mješovita, pretežno stambena namjena (M1)

Članak 6.

Planirana je izgradnja 17 građevina na česticama ove namjene. To su građevne čestice građevina: 1-2, 1-3, 1-4, 1-5, 1-7, 2A-7, 2A-11, 2A-12, 2B-1, 2B-2, 2B-3, 2B-4, 2B-5, 3-2, 4-1, 6-1 i 6-2. One su locirane uz središnji trg naselja, uz dijelove pješačke ulice te uz prilazne ulice i Zagrebačku cestu. Sve građevine imaju u dijelu prizemlja predviđene poslovne prostore. No njihova pojedinačna namjena će se odrediti naknadno, vodeći pri tom računa o zadovoljenju potreba stanovnika za raznovrsnim sadržajima.

U ovu grupu spada i zamjenska građevina 2A-13 u Zagrebačkoj 222. Površina im iznosi 2,78 ha.

1.3. Javna i društvena namjena - osnovna škola (D4)

Članak 7.

Za potrebe naselja je planirana gradnja osnovne škole sa sportskom dvoranom. Ona je locirana na sjeveroistočnom dijelu naselja, uz "dječji trg" na kojem završava pješačka ulica. Položaj uz pješački trg omogućuje da se djeca sigurno zadržavaju na vanjskom prostoru prije ili poslije nastave.

Površina građevne čestice škole je 1,65 ha.

1.4. Javna i društvena namjena - predškolska ustanova (D3)

Članak 8.

Predškolska ustanova (dječji vrtić s jasličkim te vrtićkim grupama) je planirana u zapadnom dijelu naselja, također uz "dječji trg". Locirana je tako da se omogućuje lak i jednostavan pristup i pješice i automobilom, a da pri tom nije ugrožena sigurnost djece pri dolasku i odlasku. Površina građevne čestice ove namjene iznosi 0,55 ha.

1.5. Gospodarska namjena - poslovna - pretežno uslužna (K1)

Članak 9.

Za ovu namjenu planirane su dvije lokacije. Jedna je namijenjena za gradnju poslovnog kompleksa u zoni uz Ljubljansku aveniju, a druga je uz križanje Ljubljanske avenije i Zagrebačke ceste. Površina im je 0,57 ha.

1.6. Površine infrastrukturnih sustava - trafostanice (TS)

Članak 10.

Za potrebe izgradnje naselja planira se izgradnja jedne zamjenske te 4 nove transformatorske stanice ravnomjerno raspoređene u naselju na zasebnim građevnim česticama.

1.7. Površine infrastrukturnih sustava - ulična mreža naselja i parkirališta na zasebnim česticama

Članak 11.

Unutar koridora svih ulica u naselju planirani su asfaltirani kolnici, parkirališta, drveće između parking mjesta, pješački hodnici te biciklističke staze. Sve ulice u naselju su dvosmjerne s kolnicima širine 6 m, osim tamo gdje se zbog očuvanja postojećih vrijednih stabala kolnik sužuje na min. 5,50 m.

Planirane su i čestice zasebnih parkirališta uz pojedine građevine.

Ukupna površina ove namjene je 6,05 ha.

1.8. Površine infrastrukturnih sustava - pješački trgovi i ulice

Članak 12.

Planirana su dva trga, jedan u središtu naselja, a drugi - dječji trg uz osnovnu školu i predškolsku dječju ustanovu.

Planirane su dvije pješačke ulice, jedna u smjeru jugoistok-sjeverozapad, a druga u smjeru jugozapad-sjeveroistok. Sjecište im je na pješačkom trgu - središtu naselja. One povezuju sve dijelove naselja s autobusnim stajalištima, središtem, osnovnom školom i vrtićem, s parkovima, te sa šetalištem uz potok Vrapčak. Površina im je 1,91 ha.

1.9. Parkovi i javno zelenilo (Z1)

Članak 13.

Planom je određen sustav 7 manjih međusobno povezanih parkova, tako da čine kontinuirane ozelenjene površine i skladne prostorne cjeline. Oni se protežu od Ljubljanske avenije do potoka Vrapčak, te duž njegova južnog zaobalja, koje se nalazi u obuhvatu plana. Površina im je 2,42 ha.

1.10. Sport i rekreacija s gradnjom (R2)

Članak 14.

Za ovu namjenu je određen prostor u jugozapadnom dijelu naselja. Određene su dvije lokacije. Jedna će služiti za rukomet, mali nogomet, košarku i odbojku (igre na otvorenom). Druga je namijenjena gradnji zatvorenog bazena s pratećim sadržajima. Površina im je 1,01 ha.

Članak 15.

PREGLED NAMJENE POVRŠINA

TABLICA 1

2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti)

2.1.1. Veličina i oblik građevnih čestica

Članak 16.

U grafičkom prilogu br. 3. određeni su uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina po namjenama i česticama. Građevna čestica se oblikuje pod građevinom i njezinim pripadajućim dijelovima (stube, pješačke i kolne rampe, predvrtovi, garaže i sl.), a okoliš postaje javna površina. Za svaku česticu su određene dimenzije, oblik i površina. U tabelarnom prikazu su dane površine svake čestice, a na grafičkom prikazu njihov oblik.

2.1.2. Izgrađenost i iskorištenost

Članak 17.

Planom, na temelju idejnih projekata svih stambenih i stambeno-poslovnih građevina, određena je izgrađenost i iskorištenost građevnih čestica. Oni su rađeni istovremeno s planom. Izgrađenost i iskorištenost građevnih čestica je prikazana u tabeli. Pri razradi projektne dokumentacije za građevnu dozvolu, kod svake građevine su moguća odstupanja do 5%.

2.1.2.1. Stambene i stambeno-poslovne građevine

Članak 18.

Tlocrtna je izgrađenost pojedinačnih čestica velika, s obzirom na to da je čestica gotovo identična tlocrtu građevina. Izgrađenost građevnih čestica i koeficijent iskoristivosti građevnih čestica (odnos bruto razvijene površine i površine građevne čestice - k_i) određeni su za cijeli zahvat u prostoru. Izgrađenost je 46,5%, a koeficijent iskoristivosti 2,8.

Članak 19.

PREGLED PROGRAMSKIH PODATAKA ZA ČESTICE STAMBENE I STAMBENO-POSLOVNE NAMJENE

TABLICA 2

2.1.2.2. Građevine javne i društvene namjene

Članak 20.

Za osnovnu je školu na građevnoj čestici površine oko 16.516 m² osiguran prostor za gradnju, vodeći računa o tome da se na sjevernoj strani čestice osigura prostor za školska igrališta. Uz bruto razvijenu površinu od 8.000 m², te maksimalnu visinu podrum i tri nadzemne etaže, koeficijent iskoristivosti će biti 0,5.

Osnovna je škola predviđena sa 16 učionica, svaka za po 30 učenika, tj. ukupno 480 učenika u jednoj smjeni. Radit će u dvjema smjenama s ukupnim kapacitetom 960 djece. Za potrebe naselja, uz pretpostavku GUP-a da na 5000 stanovnika ima 10% djece školske dobi, trebalo bi osigurati učionički prostor za 500 djece. Preostali dio kapaciteta će se koristiti za potrebe stanovnika okolnog prostora.

U sklopu škole planirana je i trodijelna sportska dvorana bruto razvijene površine od 1500 m². Ta površina je uključena u površinu prikazanu u tablici.

Članak 21.

Predškolska je ustanova predviđena za ukupno 300 djece (jasličke i vrtićke grupe). Za potrebe stanovnika naselja (5000) treba prema odredbama članka 27. GUP-a osigurati (uz pretpostavku da je od tog broja 8% djece predškolske dobi, a da će ustanovu pohađati njih 76%) prostor za 304 djece. Izgrađenost joj može biti do 40%, a iskoristivost do 0,8.

2.1.2.3. Građevine poslovne namjene

Članak 22.

Na čestici oznake P1 će biti samostojeća poslovna građevina, s lokalima i drugim poslovnim sadržajima u prizemlju, drugim poslovnim sadržajima na katovima, te garažama, skladištima i skloništem u podrumu. U njoj može biti i hotel.

Građevine na čestici P2 su planirane kao sklop raznih poslovnih sadržaja, zatvorenog bazena, lokala i drugih poslovnih namjena. To mogu biti razne vrste ureda, a mogu se graditi i drugi poslovni sadržaji. U podrumskim etažama će biti garaže, skladišta i skloništa. Nije dopuštena gradnja velikih trgovačkih centara. Sadržaji lokala se mogu protezati i na prvi kat i na podrum.

Izgrađenost im može biti 100%, a iskoristivost je limitirana nadzemno najvećom dopuštenom bruto razvijenom površinom i iznosi 4,6 za građevinu P1 i 4,0 za P2.

2.1.2.4. Površine drugih namjena

Članak 23.

1. PARKOVI

U parkovima nije predviđena gradnja građevina, osim u parkovima s oznakom "1", "4", "5-6" te "7" gdje će se izgraditi skloništa. Ona moraju biti podzemna, sa što manjom površinom za ulaze na razini terena.

– U parku 1 sklonište površine 400 m² bruto (za 300 osoba) bit će poluukopano, s nasipom iznad krova.

– U parku 4 sklonište s igralištem površine 400 m² bruto na krovu (za 300 osoba) bit će ukopano.

– U parku 5 sklonište površine 200 m² bruto (za 1500 osoba) bit će poluukopano s nadslojem zemlje na razini krune nasipa potoka.

– U parku 6 sklonište površine 400 m² bruto (za 300 osoba) bit će poluukopano.

Mirnodopska namjena ovih skloništa bit će sportsko-rekreacijska ili za kulturno-društvene aktivnosti.

U parku s oznakom "2" će se sagraditi trafostanica površine čestice 35 m², bruto razvijene površine 15 m².

U parkovima će se urediti dječja igrališta za različite dobne skupine, staze, postavit će se klupe i fontane te javna rasvjeta.

2. SPORT I REKREACIJA - IGRALIŠTA

Na ovoj čestici će se izgraditi po jedno univerzalno, košarkaško i odbojkaško igralište, te sklonište za 300 osoba. Mirnodopska namjena mu mora biti u funkciji sporta i rekreacije. Bruto razvijena površina će mu biti 400 m². Na krovu skloništa će se urediti dio igrališta, ulaz u sklonište, te objekt za garderobu i ugostiteljstvo.

3. TRG SREDIŠTA NASELJA

Na njemu je predviđen paviljon, za boravak u natkrivenom prostoru. Bruto razvijena površina će mu biti 100 m². Ispod njega će biti podzemno sklonište za 150 osoba, površine 200 m². Ono može imati prostor za prodaju novina, sladoleda, sokova i duhanskih prerađevina.

Na trgu će se izvesti dječje igralište i postaviti fontana s vodoskokom.

4. DJEČJI TRG

Na njemu će se izgraditi malo amfiteatralno gledalište s pozornicom, a neće se graditi nikakve građevine ili paviljoni. Pozornicu se može natkriti.

5. PJEŠAČKE ULICE

Na njima će se urediti prostori za kretanje i boravak ljudi. Uz križanja se mogu postaviti kiosci.

2.1.2.5. Zatvoreni bazen (B)

Članak 24.

Na čestici oznake B planirana je gradnja kompleksa zatvorenog bazena s pratećim sadržajima. Tlocrtna izgrađenost mu može biti 100%, a iskoristivost maks. 2,0.

2.1.3. Izgrađenost i koeficijent iskoristivosti u naselju ukupno

Članak 25.

Ukupna izgrađenost (odnos tlocrtnih površina svih građevina i ukupna površina naselja) iznosi 23%. Koeficijent iskoristivosti (odnos bruto razvijene površine svih nadzemnih sadržaja u naselju i njegove površine) iznosi 1,30.

Uz pretpostavku da će u ukupno 1.591 stanova živjeti oko 5.000 stanovnika, u naselju će biti oko 262 stanovnika na hektar.

2.2. Veličina i površina građevina (ukupna bruto izgrađena površina građevina, visina i broj etaža)

Članak 26.

Ukupna bruto izgrađena površina za stambene i stambeno-poslovne građevine usklađena je sa istovremeno rađenim idejnim projektima tih građevina. Površine određene u Planu se daljnjom razradom projekata mogu mijenjati do 5%.

2.2.1. Stambene i stambeno-poslovne građevine

Članak 27.

Gradit će se kao slobodnostojeće građevine s najviše 2 podruma i 7 nadzemnih etaža. Visina svake građevine je određena u tablici.

Vodeći računa o odredbama GUP-a podrumi moraju biti polovinom svoga volumena ukopani u teren, a visina poda prizemlja može biti najviše 120 cm iznad kote uređenog terena. Kod građevina kod kojih to zbog drugih razloga nije moguće postići, računat će se da im je visina do 8 nadzemnih etaža.

Ukupna bruto izgrađena površina novih stambenih i stambeno-poslovnih građevina vidljiva je u tablici 2:

2.2.2. Javne i društvene građevine

Članak 28.

Osnovna škola

U sklopu škole će se izvesti sportska dvorana bruto površine 1.500 m². Ukupna nadzemna bruto površina škole će biti 8.000 m², zajedno s dvoranom. Visina školske građevine će biti podrum +3 nadzemne etaže, a dvorana će imati jednu etažu, s mogućnošću izvedbe podruma (skloništa).

Predškolska dječja ustanova

Građevina će imati visinu podrum + 2 etaže, a bruto razvijena nadzemna površina iznosi 3.400 m². U podrumu će biti sklonište.

2.2.3. Poslovne građevine

Članak 29.

Građevina P1

Građevina će biti visine 3 podruma + 6 nadzemnih etaža. Maksimalna bruto razvijena površina iznosi 10.000 m² nadzemno i 4.800 m² podzemno, tj. ukupno 14.800 m².

Građevina P2

Planirano je da se na ovoj građevnoj čestici sagrade na 3 podrumske etaže (garaže) 6 nadzemnih etaža: drugi poslovni sadržaji (12.000 m²), lokali (1.700 m²) te garaže i skladišta u podrumu (10.500 m²).

Maksimalna bruto razvijena površina nadzemnih etaža iznosi 13.700 m², a podzemnih 10.500 m². Sveukupno je u ovoj građevini planirano 25.200 m².

2.2.4. Trafostanice

Članak 30.

Planirana je gradnja jedne zamjenske (TS 377) te 8 novih (od TS1 do TS8), razmještenih po naselju tako da ravnomjerno pokriju potrebe napajanja električnom energijom svih građevina i javnih površina. Ukupna bruto površina im iznosi 120 m².

2.2.5. Zona sporta i rekreacije

Članak 31.

U sklopu ove zone će se na površini od 400 m² izvesti sklonište u podrumu ispod igrališta. Na razini prizemlja će se izvesti objekt garderobe i ugostiteljstva površine 100 m².

2.2.6. Zatvoreni bazen

Članak 32.

Planira se gradnja kompleksa zatvorenog bazena s pratećim sadržajima (plivališta, mali bazen, gledališta, garderobe, tuševi, teretana, ugostiteljstvo, uprava, prodaja sportske opreme itd.) bruto površine 7000 m².

2.2.7. Parkovi

Članak 33.

U parkovima će se izgraditi ukopana i poluukopana skloništa ukupne površine 1400 m².

Članak 34.

Rekapitulacija podataka o izgrađenosti i iskoristivosti na razini naselja:

TABLICA 3

U bruto razvijenu površinu je uključena i površina podzemnih etaža (skloništa, parkirališta, garaže i spremišta).

2.3. Namjena građevina

Članak 35.

U sklopu stambenih građevina se mogu graditi stanovi, garaže, spremišta stanara i zajednička spremišta, te prostori za odlaganje smeća i spremanje bicikla.

U sklopu stambeno-poslovnih građevina dio je prizemlja namijenjen poslovnim sadržajima. To prije svega trebaju biti trgovine, uslužne djelatnosti, društveno-kulturni sadržaji, ugostiteljstvo, ambulanta, dječja ustanova i drugi sadržaji neophodni za svakodnevni život stanovnika. U građevinama na trgu i u pješačkim ulicama nije dopušteno u prizemlju graditi uredske prostore. Svi ostali sadržaji su identični onima predviđenim u stambenim zgradama. Dio zgrade može se namijeniti za dom za umirovljenike.

U zgradi osnovne škole će se sagraditi svi sadržaji neophodni za njeno normalno funkcioniranje, a na istoj čestici će biti i trodijelna sportska dvorana.

U podrumu će se sagraditi sklonište. Mirnodopska namjena mu mora biti kompatibilna školskim sadržajima ili sportskoj dvorani.

Čestice poslovne namjene podrazumijevaju u prizemljima izvedbu lokala trgovačke, ugostiteljske i uslužne namjene, a na katovima raznovrsne poslovne prostore uredske i drugih namjena. Lokale se može graditi i na prvom katu. Nije dopuštena gradnja trgovačkih centara velike pojedinačne površine (iznad 1000 m²). Moguća je gradnja hotela.

Zatvoreni bazen će u sklopu svoje namjene imati potrebne prateće i komercijalne sadržaje.

Skloništa u parkovima (4) te ispod centralnog trga će kao mirnodopsku namjenu imati takve sadržaje koji ne zahtijevaju veliki broj parkirališta i pristupnih površina, kako bi se sačuvalo što više zelenih površina parka.

Sklonište u zoni sporta i rekreacije treba biti u mirnodopskoj namjeni u funkciji kompatibilnoj sportu i rekreaciji.

Društveni prostori i prostori kulture nisu na zasebnim česticama. Bit će u prizemljima stambeno-poslovnih građevina. U njima treba osigurati prostore za knjižničnu djelatnost - knjižnicu s čitaonicom površine 600 m². Prostor za multimedijalnu dvoranu u kojoj bi se odvijali svekoliki kulturni sadržaji (igraonice, radionice, koncerti, predstave itd.) predviđen je nadzemno kao mirnodopska namjena skloništa na trgu. Izložbeni prostor - galerija će biti u prizemlju jedne od građevina na trgu ili u ulici Pj-1. Prostor za manju kino dvoranu bit će mirnodopska namjena skloništa škole.

Planska pretpostavka je da se sadržaji kulture lociraju prije svega u građevine 1-3, 2A-11 i 2A-7, ali se mogu locirati i u druge.

2.4. Smještaj građevina na građevnim česticama

Članak 36.

Smještaj građevina na građevnim česticama određen je na grafičkim prikazima.

Određene su:

- granice gradivog dijela čestice za svaku građevinu;

- namjena građevine i katnost;

- obavezni građevni pravac;

- mjesta mogućih položaja ulaza u građevinu (kolnih i pješačkih);

- zone uređenja predvrtova stanova;

- udaljenosti od rubova građevnih čestica te međusobne udaljenosti građevina.

Granice gradivog dijela čestice definirane su obaveznim građevnim pravcem, dubinom te udaljenostima od susjednih građevnih čestica.

Unutar granica gradivog dijela čestice treba smjestiti tlocrt građevine, tj. vertikalnu projekciju svih zatvorenih prostora svih etaža. Temelji i drenaže mogu biti izvedeni tako da su podzemno izvan zone gradivog dijela i granice čestice do maks. 1 m. Iznimno nadzemni istaci iznad prizemlja mogu biti do najviše 2,0 m izvan granice gradivog dijela čestice, odnosno same čestice kada je susjedna čestica ulica ili park. To je označeno na crtežu.

2.5. Oblikovanje građevina

Članak 37.

Na oblikovanje stambenih i stambeno-poslovnih građevina znatno je utjecalo prvonagrađeno natječajno rješenje, kako po gabaritima tako i po tipologiji. Kroz izradu idejnih projekata svih stambenih i stambeno-poslovnih građevina oblikovni su elementi međusobno usklađeni, ali je istovremeno postignuta specifičnost svake od građevina.

Neke od građevina variraju unutar sličnih gabarita različitu tipologiju tlocrta, druge oblikovanja pročelja, unutar sličnoga prostornog koncepta.

Oblikovna obilježja su vidljiva iz grafičkih prikaza i idejnih projekata.

Građevine poslovne namjene treba oblikovati tako da suvremenim oblikovanjem, materijalima i odnosom prema okruženju jasno prikazuju sadržaje i namjenu same građevine.

Velike gabarite poslovnih građevina poželjno je oblikovnim elementima istaknuti tako da se naglasi reprezentativnost položaja uz Ljubljansku aveniju.

Oblikovanjem škole i dječje ustanove trebao bi se postići sklad međusobnih odnosa s obzirom na to da zajedno oblikuju dječji trg.

Krovovi mogu biti različitih oblika i materijala.

Radi stvaranja cjelovitog doživljaja naselja za svaku od građevina će se boja pročelja odrediti prema posebnoj studiji boja naselja.

2.6. Uređenje građevnih čestica

2.6.1. Čestice stambenih i stambeno-poslovnih građevina

Članak 38.

Na građevnim česticama stambenih i stambeno-poslovnih građevina riješen je dio potreba za površinama za garažiranje automobila, površine za rad vatrogasnih vozila, predvrtovi, krovni vrtovi te terase iznad poluukopanih garaža na kojima su predviđene hortikulturno uređene zelene površine.

Idejnim krajobraznim projektom, rađenim za naselje kao cjelinu, za građevne čestice pojedinih građevina dani su zajednički elementi kojih se treba pridržavati kao minimalnih zajedničkih elemenata identiteta naselja. Oni se za stambene i stambeno-poslovne građevine odnose na sljedeće:

- Sve čestice moraju imati ogradu barem na dijelovima kojima se koristi kao predvrtovima stanova.

- Uz ograde treba saditi živicu ili grmoliko bilje.

- Na slobodnom tlu treba na svakoj čestici predvidjeti sadnju ponekog stabla.

- Ispred prizemnih stanova uredit će se terase ili balkoni.

- Na zajedničkim dijelovima dvorišta ili krovnih vrtova iznad garaža treba ponajprije na većem dijelu plohe urediti ozelenjene površine, a manjim dijelom ih opločiti.

- Parkirališta na otvorenom treba popločiti elementima kroz koje može rasti trava.

- Stanarima treba ostaviti mogućnost da sami hortikulturno urede dio svog predvrta.

- Na rubovima krovova garaža koje su izvan gabarita građevine, a služe za boravak ljudi, treba krovni vrt urediti tako da se zasadi živica u širini od min 80 cm, kako se ne bi moralo raditi visoke ograde.

2.6.2. Čestice osnovne škole i predškolske ustanove

Članak 39.

Na česticama osnovne škole i predškolske ustanove treba sačuvati vrijedna postojeća stabla, posebno označena na grafičkom prikazu. Na objema česticama treba predvidjeti ograde. Uz ograde će se zasaditi živicu koja uz školsku ogradu ima i funkciju zaštite od pogleda i buke. Krajobraznim rješenjem će se riješiti drugi elementi uređenja.

2.6.3. Čestice poslovnih građevina

Članak 40.

Čestice poslovnih građevina će se urediti prema posebnim krajobraznim projektima. Pritom treba naglasiti sklad između pješačkih ploha i reprezentativno uređenih ozelenjenih površina na njima. Na prilazima građevinama mogu se postaviti skulpture i fontane.

2.6.4. Čestica zatvorenog bazena

Članak 41.

Uredit će se tako da se jasno naznače ulazi u kompleks i pješačke veze s okolnih javnih površina.

3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja ulične mreže

Članak 42.

U naselju je planirana izgradnja površina namijenjenih odvijanju cestovnoga motornoga, biciklističkog i pješačkog prometa.

U funkciji cestovnoga motornog prometa predviđena je izgradnja asfaltiranih kolnika širine 6,00 m. Uz kolnike će biti uređena, obostrano ili jednostrano, okomita parkirališta. Tamo gdje je uz parkiralište predviđeno uređenje biciklističkih staza, kao način parkiranja vozila određeno je parkiranje s nadvišenjem. Dimenzije dijela parkirališta na razini kolnika su 2,30 m x 4,60 m, a dubina nadvišenja 0,40 m tako da je ukupna dimenzija stajanki 2,30 m x 5,00 m. Time se onemogućuje da vozilo ugrožava biciklista. Na ulicama kod kojih biciklističke staze nisu predviđene neposredno uz parkirališta, dubina je 5,00 m.

Unutar svih ulica planirano je uređenje izdvojenih biciklističkih staza. Staze su od parkirališta odvojene zaštitnim pojasom širine 0,25 m. Širina staza usklađena je s prostornim mogućnostima.

U ulicama gdje su staze položene obostrano i predviđene za jednosmjerno kretanje biciklista, širina staza je 1,00 - 2,00 m. Širinu dvosmjernih staza položenih samo s jedne strane ulice je 2,00 m.

Za kretanje pješaka u svim je ulicama planirano uređenje pješačkih hodnika širine minimalno 1,50 m. Na potezima gdje je uz pješačke hodnike predviđeno vođenje biciklističkog prometa, pješački hodnici visinski su izdignuti 0,03 m.

Sve površine u osnovnoj razini uličnih koridora treba dimenzionirati na način i u širinama koje će omogućiti sigurno i nesmetano odvijanje prometa svih vrsta i u svim vremenskim razdobljima i uvjetima.

Kolnici svih ulica trebaju biti asfaltirani i širine 6,00 m, iznimno radi očuvanja postojećih stabala min. 5,50 m. S obzirom na to da moraju zadovoljiti zahtjeve u pogledu osiguranja minimalnog osovinskog pritiska od 100 kN, gornji stroj svih ulica kao i prometnih površina predviđenih za pristup i operativni rad vatrogasnih vozila, mora biti izveden od nosivog sloja zbijenoga kamenog materijala, cementom stabiliziranoga nosivoga sloja, gornjega nosivog sloja i habajućeg sloja asfaltnog betona.

U zonama križanja treba osigurati punu preglednost u svim privozima.

Svi pješačko-biciklistički prijelazi na ravnim potezima ulica trebaju biti visinski i oblikovno prilagođeni kretanju pješaka i biciklista. Niveleta kolnika na križanjima s pješačkim ulicama je na mjestima prijelaza izdignuta na razinu pješačke ulice i u funkciji je smirivanja prometa. Posebno je to važno na potezu "Ulice 2" i "Ulice 6" gdje se očekuje veći broj pješaka, a posebno djece školske i predškolske dobi.

Za potrebe kretanja invalidnih osoba na križanjima ulica predviđeni su skošeni rubnjaci u sklopu pješačkih prijelaza obilježenih horizontalnom i vertikalnom signalizacijom.

3.1.1. Glavne gradske ulice i ceste nadmjesnog značenja (elementi trase i mjesta priključenja prometnica manjeg značenja)

Članak 43.

Unutar naselja nije planirana izgradnja glavnih gradskih ulica i cesta nadmjesnog značenja nego samo stambene ulice naselja.

Ljubljanska avenija i Zagrebačka cesta su izvan granica obuhvata Plana.

3.1.2. Gradske i pristupne ulice (situacijski i visinski elementi trasa i križanja i poprečni profili s tehničkim elementima)

Članak 44.

Stambene ulice (ulice "2", "4", "5", "6" i "7") omogućuju pristup do svake pojedinačne građevine odnosno, preko sabirnica naselja (ulice "1" i "3"), priključak na cestovnu prometnu mrežu okolnog područja. Tako su na Zagrebačkoj cesti ("Ulica 3") i Ulici Gustava Krkleca (izvedeni dio "Ulice 1") formirana trokraka križanja na kojima se predlaže regulacija semaforima. Priključak na Ljubljansku aveniju predviđen je spojem tipa uljev-izljev na sjeverni prošireni kolnik avenije.

U situacijskom smislu trase svih ulica su položene u pravcima. Iznimka su "Ulica 1" koja ima neznatan otklon osi (a = 1°) i "Ulica 7" na kojoj su predviđene dvije krivine (a₁ = 61° i R = 18 m, odnosno a₂ = 119° i R₂ = 15 m).

Visinske kote na mjestima priključaka ulica naselja na okolne prometnice određene su postojećim niveletama ovih prometnica. U križanju sa Zagrebačkom cestom to je 118.41 m n.m., u križanju s Ulicom Gustava Krkleca cca 119.80 m n.m., a na mjestu priključka tipa uljev-izljev na sjeverni kolnik Ljubljanske avenije cca 120.00 m n.m.

Važan element ograničenja prilikom određivanja uličnih niveleta je postojeće vrijedno drveće.

U poprečnom smislu sve su ulice planirane s dvostrešnim nagibom od osi prema rubovima kolnika te uzdužnim nagibom parkirališta od vanjskih rubova prema kolniku od 2,5%.

Poprečni nagib biciklističkih staza i pješačkih hodnika je od rubova koridora prema kolniku od 1,5%.

Visina rubnjaka na svim mjestima gdje pješačke hodnike ili zelenilo odvajaju od kolnika iznosi 15 cm. Na parkiralištima i vatrogasnim pristupima visina rubnjaka ne smije prelaziti 12 cm.

Površine predviđene za nadvišenje vozila prilikom parkiranja i zaštitne površine između parkirališta i biciklističkih staza riješiti će se drugačije od površina biciklističkih staza i pješačkih kolnika (popločenje betonskim elementima ili kamenim kockama i sl.).

Ulazi u garaže građevina kao i kolni pristup do parkirališta izvan koridora ulica mora se izvesti skošenim rubnjacima, odnosno tako da se svi priključci na prometnu mrežu naselja ili izdvajanja vozila odvijaju pod kontroliranim uvjetima male brzine i maksimalne preglednosti.

3.1.3. Površine za javni prijevoz (pruge i stajališta)

Članak 45.

Na području obuhvata plana nema tračnih prijevoznih sredstava. Koristit će se autobusna stajališta u Ljubljanskoj aveniji i u Zagrebačkoj cesti na današnjim lokacijama.

Za potrebe dječje ustanove, osnovne škole i sportske dvorane, u Ulici Francesca Tenchinija osigurano je jedno parkirališno mjesto za autobuse.

3.1.4. Javna parkirališta (rješenje i broj mjesta)

Članak 46.

Potrebe za parkiranjem se rješavaju u garažama, na javnim parkiralištima, na građevnim česticama zgrade te na pripadajućim parkiralištima u ulicama.

3.1.5. Javne garaže

Članak 47.

Planom nije predviđena gradnja javnih garaža. One ispod poslovnih građevina dijelom se mogu koristiti kao javne.

3.1.6. Biciklističke staze

Članak 48.

Jedan od prioritetnih ciljeva Plana je stvaranje primjerenih uvjeta za sigurno i nesmetano odvijanje biciklističkog prometa na cijelom području obuhvata. Pored osiguranja dostupnosti preko isključivo pješačko-biciklističkih površina, za kretanje biciklista unutar ulica predviđene su zasebne staze.

Položaj i širine biciklističkih staza usklađene su s prostornim mogućnostima i rasporedom drugih površina u osnovnoj razini koridora (pješačke površine, kolne površine, površine zelenila, parkirališta). Za jednosmjerno kretanje bicikla su staze širine 2,00 m s obje strane kolnika u ulicama "4" i "7", a širine 1,00 m u ulicama "5" i "6". Staze širine 2,00 m za dvosmjerno kretanje biciklista predviđene su samo s jedne strane kolnika u ulicama "1", "2" i "3".

3.1.7. Pješački trgovi

Članak 49.

Na oba trga će se pod opločiti, a dijelom asfaltirati asfaltom u boji. Stabla koja će biti na njima, stvorit će dojam zelenih trgova. Postojeća kvalitetna i zdrava stabla bit će osnova zelenog fonda. Prostor uz njih će se urediti kao zelena zatravnjena ploha. Predviđena je i sadnja u pravilnom rasporedu novih stabala koja će tvoriti višeredni sustav u prostoru.

Na plohama obaju trgova će se postaviti klupe, druga urbana oprema te niska javna rasvjeta.

Na središnjem trgu naselja će se izvesti objekt paviljona, a ispod njega sklonište koje će imati u sebi prostor za prodaju novina, sladoleda, sokova te duhanskih prerađevina, a istovremeno će biti mjesto za boravak u natkrivenom prostoru. Na trgu se planira dječje igralište, postaviti će se fontana s vodoskokom, stalci za bicikle te javni sat.

Na dječjem trgu će se izgraditi malo amfiteatralno gledalište s pozornicom, a neće se graditi nikakve građevine ili paviljoni. Pozornicu se može natkriti. Na trgu je predviđena fontana s vodom za piće te stalci za bicikle.

3.1.8. Pješačke ulice

Članak 50.

Služit će za pješačko i biciklističko kretanje, te za dostavna i interventna vozila. Plohe će im se opločiti, a dijelom izvesti asfaltom u boji. U obje će biti drvoredi. U ulici PJ 2 osnova će mu biti postojeća stabla, a u drugim dijelovima će se zasaditi nova. Na plohu će se postaviti klupe, niska javna rasvjeta te stalci za bicikle i druga urbana oprema.

Kako bi se naglasilo značenje pješačkih ulica, omogućila sigurnost kretanja pješaka te umirilo promet vozila u naselju, pješačke ulice će u svojoj obradi podnih ploha imati kontinuitet i na dijelovima gdje se križaju s ulicama namijenjenim za kretanje vozila. To će biti svojevrsna interpretacija "ležećih policajaca", ali na posve drugačiji način. U materijalu i razini plohe prednost će se dati pješačkim prostorima.

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja ostale prometne mreže

3.2.1. Parkirališno-garažne potrebe

Članak 51.

Parkirališno-garažne potrebe cijelog područja obuhvata zadovoljiti će se tako da će se za sve građevine, razvrstane po zonama, iskazati broj parkirališno-garažnih mjesta u skladu sa sljedećim minimalnim kriterijima:

– za stambeni prostor: 11 pgm na 1000 m² BRP,

– za lokale i slične poslovne sadržaje: 50 pgm na 1000 m² BRP,

– za javne i društvene sadržaje kulture: 20 pgm na 1000 m² BRP,

– za druge poslovne sadržaje: 20 pgm na 1000 m² BRP,

– za predškolsku dječju ustanovu: 1 pgm na jednu grupu djece,

– za školu: 1 pgm po učionici,

– za nenatkrivene sportske sadržaje bez gledališta: 3 pgm na 5 korisnika,

– za bazen 20 pgm na 1000 m² BRP.

U tablici 4. je dan pregled potreba za parkiranjem i njihovo zadovoljenje po zonama i česticama.

Planirani poslovni sadržaji (zone 20 i 21) u cijelosti zadovoljavaju sve potrebe za parkirališnim prostorom unutar garažnih objekata u podzemnim etažama.

Od sveukupnog broja parkirališno-garažnih mjesta unutar svih zona osigurano je min. 5% za potrebe invalidnih osoba.

Precizno razgraničenje i točne pozicije u odnosu prema drugim parkiralištima bit će određene u sklopu projekata ulica.

U građevinama oznake 1-3, 2A-7 i 2A-11 potrebe za parkiranjem za sadržaje kulture (ukupno 1000 m²) računate su sa 20 pgm na 1000 m² BRP, a za ostale potrebe poslovnih prostora sa 50 pgm na 1000 m² BRP, kao i kod ostalih građevina.

Članak 52.

U skladu s navedenim, u sljedećoj tablici iskazane su potrebe stambeno-poslovnih građevina:

TABLICA 4

Planirani poslovni i drugi sadržaji (zone 20 i 21) gotovo u cijelosti sve potrebe za parkirališnim prostorom rješavaju unutar garažnih objekata u podzemnim etažama i uz "Ulicu 7":

TABLICA 5

Uz navedene parkirališne kapacitete unutar cestovnih koridora osigurano je još 1 pm za autobuse i 20 pm neraspoređenih parkirališta u Ulici Francesca Tenchinija.

Osnovna škola (20 pm) i dječja ustanova (16 pm) parkirališne potrebe rješavaju na vlastitim česticama.

Sveukupni iskaz potreba za parkiranjem i njihovo zadovoljenje:

REKAPITULACIJA PO ETAPAMA I NAMJENAMA

TABLICA 6

3.2.2. Uvjeti za nesmetano kretanje invalidnih osoba

Članak 53.

Cijelo je naselje planom određeno kao prostor u kojem se omogućuje nesmetano kretanje invalidnih osoba. U prostoru neće biti arhitektonskih ni urbanističkih barijera. Svi pješački prijelazi trebaju imati skošene rubnjake, ulazne rampe moraju biti najviše nagiba do 10°, a u svim građevinama treba predvidjeti dizala do svih etaža. Najmanje 5% mjesta na javnim parkiralištima osigurano je za vozila invalida. U garažama treba također osigurati odgovarajući broj mjesta za invalide i to bliže dizalima. To će se osigurati u onim građevinama u kojima će se graditi stanovi za invalide.

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijskih mreža

Članak 54.

Za izgradnju nepokretne telekomunikacijske mreže osiguravaju se potrebni prostorni pojasevi u obostranim pješačkim hodnicima.

Distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju treba graditi montažnim betonskim zdencima i PVC cijevima profila f 110, f 50 i f 40 mm u koje će se uvlačiti telekomunikacijski kabeli različitog kapaciteta i namjene.

DTK treba projektirati prema Uputi za planiranje pristupnih mreža od listopada 2000. godine te Uputama za projektiranje i gradnju DTK od srpnja 1997. godine.

Uz cijevi za planirane telefonske kapacitete potrebno je prilikom izgradnje nove DTK mreže u skladu s odredbama Zakona o telekomunikacijama postavit i minimalno dvije dodatne cijevi koje će se koristiti za prijenos radijskih, televizijskih i drugih signalnih kabela te položiti i dodatnu rezervnu cijev.

U cilju proširivanja područja pokrivanja javnih telekomunikacija u pokretnoj mreži omogućava se izgradnja antenskih stupova na čestici P2 ili P1.

Treba projektirati i ugrađivati opremu prema važećim zakonskim propisima (Pravilnik o tehničkim uvjetima gradnje i uporabe telekomunikacijske infrastrukture, Narodne novine 88/01).

Dokumentacija za dobivanje građevne dozvole za izgradnju stambenog naselja na lokaciji Špansko-Oranice za POS, mora sadržavati:

a) projekt TK instalacije u objektu;

b) projekt distributivne telefonske kanalizacije (DTK)

TK instalaciju treba projektirati prema Uputi o izradi instalacija i privoda, a DTK prema Uputi za planiranje pristupnih mreža od listopada 2000. godine te Uputama za projektiranje i gradnju DTK od srpnja 1997. godine.

3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina (opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, opskrba plinom, elektroopskrba i javna rasvjeta)

3.4.1. Vodoopskrba

Članak 55.

Vodoopskrbna mreža treba osigurati potrebne količine sanitarne i protupožarne vode te imati izgrađenu vanjsku nadzemnu hidratansku mrežu. Nadzemne hidrante treba projektirati i postavljati izvan prometnih površina do maksimalne međusobne udaljenosti od 80 m.

Protupožarna količina vode je 15 l/s.

Vodoopskrbnu mrežu treba projektirati prstenasto uz osiguranje dvostrane dobave vode u slučaju puknuća cjevovoda.

Kućni priključci se izvode do glavnoga vodomjernog okna s kombiniranim impulsnim brojilom za sanitarnu i protupožarnu vodu. Vodomjerno okno mora biti postavljeno izvan građevine, ali unutar njezine čestice. Na kućnom priključku unutar javne površine treba biti izgrađen zasun s ugradbenom armaturom.

Za izgradnju vodoopskrbne mreže osigurani su potrebni pojasevi u načelu u pješačkim hodnicima, a kod suženih pješačkih hodnika planirani su u kolniku.

3.4.2. Kanalizacija

Članak 56.

Sustav javne odvodnje je mješovit i služi istovremeno za prihvat oborinskih i otpadnih voda. Cjelokupan sustav javne odvodnje sa svim priključcima (slivnici, kućni priključci i dr.) treba biti vodonepropusan.

U sustav javne odvodnje smiju se upuštati samo propisno pročišćene vode. Površinske vode garaža i parkirališta izvan uličnog pojasa trebaju prije upuštanja u javnu kanalizaciju biti pročišćene na separatoru ulja i masti.

Sve nakapne površine prometnica trebaju biti vodonepropusne radi zaštite podzemnih voda od zagađenja.

Posebnu pozornost treba posvetiti zaštiti podzemnih voda od zagađenja.

Poklopce revizionih okana u kolniku ulica treba u prvom redu postavljati u sredini prometnog traka, a ukoliko to nije moguće onda ih treba postavljati u sredini kolnika.

Sabirne šahtove kućnih priključaka treba postavljati unutar čestice neposredno uz rub regulacijske linije prometnice.

Za priključenje odvodnje naselja izgraditi će se javni kanali odgovarajućih profila u svim ulicama. Odvodnja cijelog naselja priključuje se na jednom mjestu na kolektor dim 300/250 u Ljubljanskoj aveniji.

Kota priključenja glavnoga sabirnog kanala naselja na postojeći kolektor f 300/250 cm u Ljubljanskoj aveniji iznosi 114,40 m n.m.

Kota usporne vode na mjestu priključenja kanalizacije na kolektor dosizat će orijentaciono 117,35 m n.m.

Idejnim projektom odvodnje naselja određeni su profili, nivelete javnih kanala, kote usporne vode u novim kanalima, način priključenja budućega glavnoga sabirnog kanala naselja na postojeći kolektor f 300/250 cm u Ljubljanskoj aveniji. U idejnom projektu ulica projektirana je oborinska odvodnja u skladu sa sljedećim uvjetima:

- Niveleta prometnica i parkirališta, površina uređenog terena, treba biti na koti postojećega okolnog terena, odnosno iznad kote usporne vode u budućim kanalima. Površine locirane niže od kote usporne vode morat će se nasipavati ili odvodniti prepumpavanjem,

- Oborinske vode s prometnih, parkirališnih i pješačkih površina prikupljat će se slivnicima, koji moraju biti projektirani i izvedeni prema tipu poduzeća "Vodoopskrba i odvodnja" d.o.o. - Sektor odvodnje. Stjenke slivnika od gotovih cijevi moraju biti s oblogom betona MB-20 oko cijevi. Debljina podloge mora biti 15 cm. Dubina taložnice u slivniku mora biti najmanje 1,5 m. Priključak slivnika na kanalizaciju mora biti izveden cjevovodom vodonepropusne izvedbe. Slivnici ne smiju biti međusobno spojeni. Uvođenje odvoda jednog slivnika u drugi slivnik se ne dopušta.

- Pad priključka slivnika može iznositi najviše 30%, a priključenje na javni kanal mora se izvesti u revizijskom oknu na 1/3 visine uličnog kanala. Ukoliko je pad priključka veći od 15%, treba ga izvesti sa betonskom podlogom i oblogom.

- Interna kanalizacija mora se izvoditi i koristiti u skladu s odredbama Zakona o vodama, Zakona o komunalnom gospodarstvu, Odluci o odvodnji voda, Odluci o priključenju na komunalnu infrastrukturu, Odluci o vodoprivrednoj osnovi grada Zagreba i Smjernicama za izvedbu interne kanalizacije.

- Kanalizacija prometnica (slivnici prometnica i parkirališta) sa svim pripadajućim uređajima treba biti predviđena i izgrađena vodonepropusno.

- Uvjete priključenja pojedinih stambenih i ostalih objekata investitor je dužan zatražiti od poduzeća "Vodoopskrba i odvodnja" d.o.o., Odjel razvoja, projektiranja i suglasnosti - Odvodnja.

3.4.3. Plinoopskrba

Članak 57.

Planom se određuje plinofikacija cjelokupnog područja obuhvata zemnim plinom srednjotlačnom mrežom plinovoda. Plinovode treba projektirati i izvoditi na sigurnosnim udaljenostima i dubinama u skladu s propisima Gradske plinare Zagreb.

Zidne ormariće s plinskim regulacijskim uređajem treba postavljati na vanjskom zidu građevina, a u građevine se može uvoditi samo niski tlak.

Za srednjotlačne plinovode treba upotrijebiti polietilenske cijevi PEHD visoke gustoće.

Srednjotlačna plinovodna mreža treba biti projektirana i izgrađena u skladu s važećim propisima GPZ i projektnim zadatkom, a što se prije svega odnosi na minimalnu sigurnosnu udaljenost od građevina (2 m za srednjotlačne plinovode) i od drugih vodova komunalne infrastrukture (1 m).

Minimalne sigurnosne udaljenosti plinovoda od ostalih instalacija i objekata moraju biti u skladu s Odlukom o minimalnim sigurnosnim udaljenostima za plinovode i kućne plinske priključke, Odjel investicija GPZ, od 27. travnja 1998. godine.

Prilikom projektiranja i izgradnje plinovoda mora se također poštivati Odluka o načinu izvođenja plinovoda i kućnih plinskih priključaka od polietilena, kao i Odluka o načinu postavljanja traka upozorenja i traka za detekciju (otkrivanja) plinovoda i kućnih priključaka koje je izdala GPZ 14. travnja 1999. godine.

Plinski kućni priključci, uključivo plinski regulacijski uređaji, projektirat će se u sklopu plinske instalacije svakog objekta.

Stambene jedinice imat će etažno plinsko grijanje.

Dimenzije plinovoda u kartografskom prikazu su informativne i podložne su promjenama.

3.4.4. Elektroopskrba

Članak 58.

Napajanje novih i zamjenskih transformatorskih stanica osigurat će se izgradnjom srednjonaponske mreže.

Elektroenergetske kabele, neovisno od naponske razine i vrste potrošnje, treba postavljati isključivo izvan kolnih površina. U tu su svrhu osigurane trase u obostranim pješačkim hodnicima, odnosno duž pješačkih staza i puteva.

Svi elektroenergetski vodovi i vodovi javne rasvjete moraju biti položeni u zemlju (kablirani). Elektroenergetsku opskrbu omogućit će 1 zamjenska te 8 novih transformatorskih stanica opremljenih u skladu sa standardima HEP-a, Elektre Zagreb instalirane snage svaka od 1000 kVA. Radi toga je za svaku od njih osigurana posebna građevna čestica dimenzija 5,0 x 7,0 m. Iznimke su NTS 5 koja će biti u sklopu poslovne građevine P1, te NTS 6-8 koje mogu biti u sklopu građevine P2.

Osnovni uvjeti priključenja stambeno-poslovnih građevina I. etape su:

– uklanjanje postojeće TS 1062, s pripadajućom sadašnjom trasom s.n. priključnog kabela,

– izgradnja nove slobodnostojeće transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV radne oznake ZTS 377 kao zamjena za postojeću TS 377. Ona će služiti za opskrbu građevina: S1, S2, S3, S4, S5, 6-1, 6-2, 2A-8, 2A-9, 2A-10, dječjeg vrtića i Autowilla,

– izgradnja i puštanje u pogon četiriju (x4) novih slobodnostojećih transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV, instalirane snage 1 x 1000 kVA radne oznake NTS 1 do NTS 4.

– iz NTS 1 opskrbljivat će se građevine: 2A-1, 2B-1, 2B-2, 1-4, 1-3, 2B-3 i 2A-11.

– iz NTS 2 opskrbljivat će se građevine: 2A-7, 2B-5, 2A-2, 3-1, 4-1, 5-1, 5-2, 2B-4 i osnovna škola.

– iz NTS 3 opskrbljivat će se građevine: 4-2, 3-2, 1-7, 1-6, 1-2 i 1-1.

– iz NTS 4 opskrbljivat će se građevine: 2A-3, 2A-4, 2A-12, 2A-5, 2A-6 i 1-5.

– Iz NTS 5 opskrbljivat će se građevina P1.

Osnovni uvjet priključenja građevina II etape je:

– izgradnja i puštanje u pogon četiriju novih transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV, instalirane snage 1 x 1000 kVA radne oznake NTS 5 do NTS 8. One će služiti za potrebe zone uz Ljubljansku aveniju.

3.4.5. Javna rasvjeta

Članak 59.

Sve ulice, trgovi i parkovi moraju biti osvijetljeni postavljanjem visokih i niskih stupova javne rasvjete, u skladu s namjenom pojedinog prostora.

Boja svjetla treba biti što bliže dnevnom svjetlu kako bi se isključili negativni efekti iskrivljavanja pravih boja i tonova tih boja.

Sve prometnice i prometne površine uključujući pješačke ulice i trgove trebaju biti rasvijetljeni u klasi javne rasvjete koja odgovara njihovoj prometnoj funkciji, odnosno namjeni.

Prema Preporukama za rasvjetu cesta s motornim i pješačkim prometom određena je klasa javne rasvjete C3 (M4) za kolnik i klasa P4 za pješačke staze.

3.4.6. Opći uvjeti

Članak 60.

Minimalni nadsloj zemlje iznad plinovoda treba iznositi 1,0 m, iznad telekomunikacijskih vodova i elektroenergetskih kabela 0,80 m, iznad vodovoda 1,2 m, a iznad kanalizacije 1,5 m.

Posebne uvjete građenja propisane zakonima i drugim propisima izdala su za to nadležna trgovačka društva, odnosno upravna tijela u postupku prethodne rasprave što je uneseno u ovaj plan.

U poprečnim profilima ulica prikazani su koridori te zaštitni pojasevi za vođenje komunalnih instalacija unutar svih ulica.

Projektiranje i građenje vodova komunalne infrastrukture treba izvoditi uz poštivanje svih zaštitnih mjera i postupaka propisanih za pojedinu vrstu infrastrukture, na udaljenosti najmanje 2,5 m od postojećih ili planiranih stabala.

4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina

4.1. Parkovi

Članak 61.

Zajedničko obilježje svih 7 malih parkova je da su im osnovni fond zelenila postojeća stabla. Njih se dopunjuje sadnjom novih stabala, sadnjom grmlja, uređenjem travnjaka i cvjetnjaka.

Nastojeći naglasiti i oblikovnim izrazom različitost u odnosu na ortogonalnost sustava naselja, u parkovima su sve staze predviđene tako da ne tvore ortogonalni već niz kosih smjerova i ploha. Pojedine od njih služe i kao prilazi ulazima u građevine, a pojedine i kao pristupni putevi za vatrogasna vozila pa se predviđaju asfaltirati. Dio staza će se opločiti, a dio izvesti u sipini.

U parkovima su predviđena dječja igrališta za predškolsku djecu i djecu do 15 godina. Uz igralište će se izvesti fontana za vodu za piće.

Moguća je postava skulptura suvremenih autora.

U parku P1 u kojem je predviđena gradnja skloništa za 300 osoba, iznad stropa skloništa nasut će se visoki sloj zemlje koji će formirati mali brežuljak u parku. On će biti djelomično zasađen grmolikim vrstama, a djelomično zatravnjen, pa će služiti djeci za igru i zimi za sanjkanje.

U parku P4 je predviđeno uređenje igrališta za igre loptom, a ispod njega sklonište za 300 osoba. U parku 5 sklonište za 150 osoba bit će poluukopano.

Detaljnije je to prikazano u idejnom projektu.

4.2. Čestica sporta i rekreacije s igralištima

Članak 62.

Na njoj će se urediti po jedno univerzalno, košarkaško i odbojkaško igralište. Jedno od njih će biti na krovu skloništa za 300 osoba koje je planirano na toj čestici. Česticu treba ograditi niskom ogradom sa živicom. Na prostorima uz ogradu te između igrališta zasaditi će se drveće. Uz ulaz se može urediti cvjetnjak.

5. UVJETI UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH I OSJETLJIVIH CJELINA I GRAĐEVINA

Članak 63.

U obuhvatu plana nisu izgrađene posebno vrijedne cjeline i građevine. U određenoj je mjeri osjetljiva karting staza. Njome će se u prvoj fazi i dalje koristiti. Buka sa staze bi mogla smetati stanovnicima najbližih građevina. Ona je sa sjeveroistočne strane ograđena visokim zidom koji će djelomično sprečavati širenje buke. Nakon provedenih ispitivanja razine buke za vrijeme natjecanja odredit će se potrebne mjere zaštite.

Vrijedan je postojeći fond stabala, naročito onih kvalitetnijih, većih i zdravih. Njih se planom nastoji sačuvati i uklopiti u budući izgled prostora kao dragocjen postojeći motiv i ekološku vrijednost.

6. UVJETI I NAČIN GRADNJE

6.1. Stambene i stambeno-poslovne građevine

Članak 64.

Gradit će se kao slobodnostojeće građevine s najviše 2 podruma i 7 nadzemnih etaža.

Svojim užim (bočnim) pročeljima najčešće su na regulacijskoj liniji ulica. One uz središnji trg naselja su dužim pročeljem orijentirane na njega. Sve ulice su šire od 15 m te građevine mogu imati konzolne istake od prvog kata naviše iznad javnoprometnih površina i parkova.

Koncept gradnje je takav da gotovo sve građevine imaju u podrumskom ili suterenskom dijelu garaže. Vodeći računa o odredbama GUP-a podrumi moraju biti polovinom svoga volumena ukopani u teren, a visina poda prizemlja može biti najviše 120 cm iznad kote uređenog terena. Građevinama kojima to zbog drugih razloga nije moguće postići, računat će se da im je visina 7 ili 8 nadzemnih etaža.

Duža su pročelja građevina, u pravilu, odmaknuta od regulacijksih uličnih linija. Dijelom tog prostora će se koristiti kao predvrtovima stanova.

U dvorišnim se dijelovima čestica na krovu garaža mogu također urediti predvrtovi prizemnih stanova.

Svi garažni krovovi moraju se urediti kao ozelenjeni krovni vrtovi s mogućnošću uređenja terasa.

Garaže se mogu graditi kao skupne ili kao pojedinačni boksovi u podrumima. Ulazi u njih mogu biti iz vanjske komunikacije na razini pola etaže ispod razine prizemlja ili iz internih podrumskih garažnih komunikacija.

Uvjeti su detaljno prikazani na grafičkom prikazu te u pregledu idejnih projekata u prilogu plana.

6.2. Javne i društvene građevine

Članak 65.

Osnovna škola

Sagradit će se na regulacijskoj liniji pješačkog trga, radi stvaranja urbano naglašenog ambijenta. U sjeverozapadnom dijelu čestice uz ulicu izvesti će se sportska dvorana s mogućnošću dijeljenja na tri manje. Ulaz u nju mora se omogućiti i s trga. Između građevine škole i ulice jugoistočno od nje treba osigurati minimalno 5 m zaštitnog zelenila. Visina građevine će biti podrum + 3 nadzemne etaže.

Predškolska dječja ustanova

Ulazne prostore će imati orijentirane na trg. Opskrba je moguća s ulice jugoistočno od građevne čestice. Prostore za boravak djece treba organizirati tako da su orijentirani na jugozapadni dio čestice.

Građevina će imati visinu podrum + 2 etaže.

6.3. Poslovne građevine

Članak 66.

Građevina P1

Sa sve će četiri strane biti na regulacijskim linijama stambene i pješačke ulice, Ljubljanske avenije te Zagrebačke ceste. Građevina će biti atrijska, visine 3 podruma + 6 nadzemnih etaža. Ulaz u građevinu će za pješake biti na svim pročeljima, a rampe za ulaz vozila u garažu iz stambene ulice.

Građevina P2

Planirano je da se na građevnoj čestici sagradi kompleks raznovrsnih poslovnih sadržaja i lokala. Visina će biti 3 podrumske etaže (garaže, sklonište i prateći skladišni i drugi prostori) te 6 nadzemnih etaža.

Pješački ulazi im mogu biti sa svih strana na razini pločnika.

Kolni prilazi rampama moraju biti sa sjeverne strane iz ulice naselja.

6.4. Zamjenska stambeno poslovna građevina Zagrebačka 222

Članak 67.

Planirana je slobodnostojeća građevina visine 2 podruma + 5 nadzemnih etaža. U podrumu će imati garaže, u prizemlju lokale, a na katovima stanove.

6.5. Zona sporta i rekreacije - igrališta

Članak 68.

U sklopu ove zone jedno od igrališta uredit će se na krovu skloništa koje će biti ukopano. Na površini od 400 m² izvest će se polivalentno igralište. Sklonište će imati ulaz organiziran tako da služi i kao objekt u funkciji korisnika ovog centra. U njemu će se urediti prostor za bavljenje rekreacijom (fitnes, stolni tenis, druge sportsko-rekreacijske aktivnosti u zatvorenome) te garderobe i ugostiteljski sadržaji za korisnike igrališta. Nije predviđena izvedba gledališta.

6.6. Zatvoreni bazen (B)

Članak 69.

Može se graditi na cijeloj površini čestice. Pješačke ulice mogu biti sa sve četiri strane. Glavni ulaz se može predvidjeti s pješačke ulice. Kolni pristup treba biti iz Ulice 7. Visina građevine će ovisiti o konceptu njenog rješenja. To će biti jedan od orijentira uz Ljubljansku aveniju te građevinu tako treba i oblikovati.

6.7. Skloništa u parkovima i na centralnom trgu

Članak 70.

Gradit će se kao ukopane i poluukopane građevine. Kod ukopanih će se na krovu izvesti igralište i plohe trga, a kod poluukopanih nadsloj zemlje i prostori za boravak i igru djece.

7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 71.

Unutar zone obuhvata nema zaštićenih ili evidentiranih i za zaštitu predviđenih prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina.

Značajnu ambijentalnu vrijednost imaju drvoredi jablana uz Zagrebačku cestu te uz potok Vrapčak. Jednako je s grupacijama stabala (lipe, divlji kesten, javor, orah itd.) koje se nalaze na pojedinim dijelovima prostora bivše vojarne. Oko petsto tih stabala se planom nastoji očuvati i naselje uklopiti u ambijent koji ona stvaraju.

Na mjestima najveće gustoće zelenila formiraju se parkovi, a uz Ljubljansku na njih će se nastaviti potez zaštitnog zelenila koji će se posaditi.

III. MJERE PROVEDBE PLANA

8. Mjere provedbe plana

8.1. Parcelacija

Članak 72.

Nakon donošenja plana parcelaciju će se provesti u katastarskom operatu. U skladu s člankom 76. GUP-a (Detaljna pravila, a). alineja 4) građevne čestice su oblikovane pod građevinom i njezinim pripadajućim dijelovima (stube, pješačke i kolne rampe, garaže i sl.), a okoliš postaje javna površina. Građevne čestice ulica, trgova i parkova, škole, dječje ustanove, te sporta i rekreacije definirane su tako da se omogući što lakša realizacija.

8.2. Stambene i stambeno-poslovne građevine

Članak 73.

Dokumentacija za građevnu dozvolu treba biti u skladu s izvodom iz DPU-a za one zahvate za koje se prema odredbama Zakona o gradnji izdaje građevna dozvola.

Istovremeno s izradom plana bili su izrađeni idejni projekti stambenih i stambeno-poslovnih građevina. U skladu s planskim rješenjima oni će se, razraditi u glavne projekte za izdavanje građevnih dozvola, tijekom javne rasprave o planu.

8.3. Ulice naselja, pješački trgovi i parkovi

Članak 74.

Tijekom izrade plana izrađeni su idejni projekti ulica, pješačkih ulica i trgova te parkova. Nakon donošenja plana izradit će se glavni i izvedbeni projekti, prikupiti suglasnosti i izdati građevne dozvole.

8.4. Osnovna škola i predškolska ustanova

Članak 75.

Za njihovo će se rješenje raspisati arhitektonski natječaji. Na temelju prvonagrađenih radova izraditi će se glavni projekti i izdati građevne dozvole.

8.5. Poslovne građevine

Članak 76.

Za njih će se projektna dokumentacija raditi kada se pokažu mogućnosti i interes investitora za njihovu gradnju.

Planom se za svaku od njih predviđa provedba arhitektonskog natječaja.

8.6. Zatvoreni bazen

Članak 77.

Za gradnju bazena će se raspisati javni arhitektonski natječaj.

8.7. Etapnost realizacije plana

Članak 78.

Predviđene su dvije etape realizacije. U prvoj će se graditi gotovo sve stambene, stambeno-poslovne građevine, osnovna škola, predškolska ustanova, gotovo sve ulice naselja, pješački trgovi i ulice te parkovi.

U drugoj će se etapi graditi stambenoposlovne građevine 6-1 i 6-2, poslovna građevina P2, zona sporta i rekreacije, ulica naselja U7 te dio ulice U1 što se nalazi iza današnje ograde Karting centra. Realizacija ovog dijela plana je moguća kada karting staza više ne bude u funkciji.

Poslovnu građevinu P1 te zamjensku građevinu Zagrebačka 222 može se graditi u 1. i u 2. etapi.

8.8. Izdavanje građevnih dozvola

Članak 79.

Projekti građevina mogu odstupati od programskih elemenata u planu za najviše 5%. U tablicama su dani podaci o neto površinama za stambene i stambeno - poslovne zgrade po namjenama, te bruto razvijene površine prema obračunu GUP-a.

U gabaritima odstupanja od zone izgradnje i građevne linije označenih na grafičkim prikazima mogu iznositi do 1 m radi temeljenja ili drugih elemenata građevina. Broj parkirališta i garaža označen na grafičkim prikazima za pojedinu zonu ne može se smanjivati već se samo može mijenjati odnos broja parkirališnih i garažnih mjesta tako da se ne stvori manjak u pojedinoj zoni.

9. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 80.

Za zaštitu podzemnih voda:

Zagađenje podzemnih voda i tla spriječit će se izgradnjom nepropusne kanalizacijske mreže. Obavezna je ugradnja dodatnih pročistača (mastolovaca, hvatača ulja i sl.) prije upuštanja otpadnih voda u sustav javne gradske kanalizacije kako za otpadne vode iz garaža tako i za oborinske vode parkirališta i pješačkih površina.

Spoj na javnu kanalizaciju treba izvesti preko jedinstvenih priključaka - mjerno revizijskih okana.

Oborinsku odvodnju s otvorenih površina kolnih komunikacija treba izvesti vodonepropusnim slivnikom.

Radi zaštite od zagađenja treba ustanoviti mjerodavnu visinu podzemnih voda i predvidjeti njihovu odgovarajuću zaštitu.

Svi dijelovi odvodnje trebaju biti vodonepropusni.

Članak 81.

Radi zaštite zraka građevine treba izvesti tako da nisu izvor onečišćenja zraka bilo prašinom, bilo ispustom plinovitih tvari. S obzirom na to da se radi o stambenim, uredskim i javnim društvenim građevinama to će se osigurati. Za odvod zraka iz garaža treba odabrati takva mjesta koja neće ugrožavati ljude u okolnom prostoru. Za to treba predvidjeti odgovarajuće prostore.

Za grijanje naselja te pripremu tople vode koristit će se plinom.

Članak 82.

Za zaštitu od buke treba predvidjeti sve mjere da građevine prema van ne šire buku veću od dopuštene. S obzirom na današnju prometnu buku u Ljubljanskoj aveniji, a vodeći računa o tome da se radi o stambenom naselju i uredskim te javnim građevinama, to će se moći jednostavno provesti. Radi zaštite od buke s Ljubljanske avenije treba prilikom njene rekonstrukcije i proširenja očuvati postojeće i zasaditi novo drveće.

Za zaštitu od buke od Karting centra, koji će u 1. etapi biti i nadalje u funkciji, treba u sklopu centra predvidjeti odgovarajuću zaštitu od buke povišenjem zida, zelenilom i na drugi način, što će se odrediti temeljem odgovarajućih mjerenja buke. U Ulici 1 će se zasaditi drvored stabala da se smanji utjecaj buke.

Članak 83.

Da bi se tlo zaštitilo od zagađenja otpadom treba spriječiti zagađenja sistemom izdvojenog i organiziranog sakupljanja i odvoženja komunalnog otpada.

Zato se u građevini treba osigurati prostorija za postavu plastičnih kontejnera zapremine 1100 l koja se mora moći prati i dezinficirati. Za svaki kontejner (dim 1370 x 1090 x 1460 mm) treba osigurati 3,0 m² površine prostorije koja se mora moći i provjetravati. Na svakih 20 stanova treba predvidjeti jedan kontejner.

Duljina puta za vožnju kontejnera do vozila "Čistoće" može biti do 10 m. Pristupne prometnice za vozila "Čistoće" treba dimenzionirati na od 100 kN osovinskog pritiska, a radijus mora biti 12 m. Tamo gdje nije moguće osigurati prostor u zgradi, izvest će se nadstrešnica za kontejnere izvan zgrade.

U naselju treba voditi računa o odvajanju različitih vrsta otpada radi recikliranja (staklo, PET ambalaža, karton, metal, aluminij, biološki otpad). Za sakupljanje korisnog otpada odrediti će se nekoliko lokacija za postavu odgovarajućih kontejnera.

Članak 84.

Prilikom gradnje građevina i novih trafostanica zbog zaštite od potresa uzet će se u obzir da se na ovom području mogu očekivati potresi od VIII°/IX° MCS.

Članak 85.

Zaštita od požara provodit će se izgradnjom vodoopskrbnih cjevovoda s nadzemnim hidrantima na propisanoj udaljenosti, ne većoj od 80 m.

Prema rješenju vatrogasnih pristupa i površina za operativni rad vatrogasnih vozila, omogućit će se kretanje i intervencija vatrogasnog vozila.

Članak 86.

Radi zaštite postojećeg zelenila, a napose drvoreda kestena u pješačkoj ulici P-1, trase svih vodova komunalne infrastrukture će se voditi na 2,5 m udaljenosti od postojećih stabala.

Drvoredi će se dopuniti istom vrstom, a druga postojeća stabla (javna) zamjenjivati će se kestenom kada će to biti nužno u biološkom smislu.

Prije početka bilo kakvih radova potrebno je zaštititi oplatom visine 3 m sve kvalitetne postojeće drvorede i grupacije stabala koje se planira zadržati (ulica PJ-1, Ulica 2, drvored kestena južno od DV, drvored jablana uz Zagrebačku i uz potok Vrapčak, grupaciju bagrema uz Ljubljansku aveniju, tri posebno kvalitetna kestena sjeverno od bagrema uz Ljubljansku aveniju, te nekoliko grupacija crnog bora).

Sva postojeća stabla koja se zadržavaju trebaju ostati u zelenim pojasevima, ili oko njih može biti izgrađena uzdignuta kazeta, bez zatrpavanja korijenovog vrata, radi što manjeg zadiranja u korijenov sistem stabala;

Na svim parkiralištima trebalo bi predvidjeti sadnju drvorednih stabala u pojasevima minimalne širine 2 m ili interpolirati stabla u parkirališta. Kazete treba pozicionirati nakon svaka četiri parkirališna mjesta. Stup javne rasvjete ne smije biti smješten u istoj kazeti, već ga treba predvidjeti na sjecištu krošanja zbog sprečavanja stalnog orezivanja krošanja stabala.

Oko trafostanica treba predvidjeti sadnju zaštitnog zelenila.

Za sve drvoredne koridore potrebno je predvidjeti minimalnu širinu od 2 m bez infrastrukturnih vodova.

Uz prostore dječjih igrališta, sportskih terena, škola i vrtića ne smije se projektirati sadnja biljnih vrsta koje imaju otrovno lišće ili plodove, kao ni one s trnjem.

Sprave za igru djece trebaju biti polivalentne, prilagođene starosnoj dobi djece za koju se igralište gradi, s predviđenim sigurnosnim zonama i gumenom podlogom.

Oko skloništa prekrivenih plodnom zemljom predviđenih kao sanjkalište, treba predvidjeti rješenje kojim će biti spriječena mogućnost ozljeđivanja djece.

Uz ograde i rampe za ulaz i izlaz iz garaža, predvidjeti će se sadnja penjačica.

9.1. Zaštita i spašavanje

Članak 87.

Tipologijom i razmještajem izgradnje novih objekata, izgrađenost naselja je 20%, a gustoća naseljenosti 280 stanovnika/ha. Predviđenim širinama uličnih koridora kao i visinama objekta osigurana je prohodnost ulica u svim uvjetima te je bitno smanjena povredivost prostora.

Zone i domet ruševina prikazane su u grafičkom prilogu i one su u skladu s Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (Narodne novine 29/83, 36/85 i 42/86.).

U blokovima između ulica "1" i "3", te za poslovne građevine uz Ljubljansku aveniju međusobni razmak objekata manji je od H/2 + H/2 + 5 m.

Da se ne bi osigurala dva slobodna otvora u blokovima, projektnom dokumentacijom treba dokazati da je konstrukcija tih objekata otporna na rušenje od elementarnih nepogoda i da u slučaju ratnih razaranja rušenje objekata neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim objektima.

Objekti unutar tih blokova imaju obostranu orijentaciju svih stanova i poslovnih jedinica te za njih nije potrebno osiguravati kolni prilaz u dvorišta.

U iznimnim uvjetima (elementarne nepogoda ili ratne opasnosti), u slučaju nestanka opskrbe protupožarnom vodom, Petrovaradinskom ulicom i Horvaćanskom cestom brzo se dospijeva do jezera Jarun koje može poslužiti kao trenutno rješenje za opsrkrbu vodom naselja.

Stanovništvo će se zaštititi od ratnih opasnosti izgradnjom skloništa osnovne zaštite otpornosti 50-150 kPa.

U naselju postoji tri vrste objekata: poslovni, stambeni i javni (škola i predškolska ustanova). Za svaku se grupu posebno rješava sklanjanje.

Potrebe sklonišnih mjesta za poslovne objekte određuju se na osnovi predviđenog broja zaposlenih.

Za poslovne objekte P1 i P2 potrebno je 600 sklonišnih mjesta i toliko ih se planira izvesti.

Za bazen (B) potrebno je 200 sklonišnih mjesta.

Javni objekti, prateći sadržaji naselja, osnovna škola i dječji vrtić moraju osigurati potreban broj sklonišnih mjesta prema predviđenom broju učenika i broju zaposlenih.

Osnovna škola

U osnovnoj školi predviđa se osigurati 300 sklonišnih mjesta.

Predškolska ustanova

U dječjem se vrtiću predviđa sklonište sa 200 sklonišnih mjesta.

Zadovoljenje potreba stambenih građevina

Potrebe sklonišnih mjesta za stambene objekte poticane stanogradnje odredile su se prema BRP stambenih objekata i predviđenom broju zaposlenih u lokalima koji se nalaze u prizemlju pojedinih objekata.

Naselje je podijeljeno u zone prema područjima gravitacije predviđenih skloništa te su prema zonama izračunate potrebe i planiran broj sklonišnih mjesta. Skloništa se planiraju kao javna za sve stanovnike u gravitacijskoj zoni gravitacije, s mogućnošću preklapanja potreba po zonama.

Skloništa su planirana u javnim površinama (parkovne površine, trgovi i sportska igrališta) kao samostalni objekti.

Prema BRP stambenih objekata potrebno je 3495 sklonišnih mjesta, a za predviđeni broj zaposlenih u lokalima treba 90 skl. mj.

Ukupne potrebe od 3585 skl. mj. su zadovoljene s planiranih 3600 sklonišnih mjesta.

Skloništa se predviđaju kao dvonamjenska, a svoju pravu ulogu će imati u ratnim uvjetima. Mirnodopska namjena može biti u funkciji stanara okolnih građevina, kao njihove zajedničke, prostorije, društveni ili trgovački sadržaji.

U objektu škole druga namjena može biti kino dvorana, trim-kabinet, fotolaboratorij i sl., a u vrtiću igraonica, scenski prostor i sl.

Sklonište u zgradi bazena može služiti kao teretana, diskoklub i sl.

U poslovnim objektima mirnodopska namjena će se vezati uz sadržaje i namjenu budućih objekata i može biti dio garažnog prostora, lokala i drugih poslovnih sadržaja. U zoni sporta i rekreacije mirnodopska namjena može biti fitnes i drugi sportu kompatibilni sadržaji.

Uvjeti oblikovanja skloništa

– objekt skloništa mora imati građevinsko-tehnička svojstva zaštite i otpornosti kroz konstrukciju, veličinu i položaj prema tlu,

– skloništa treba izvesti u najnižim etažama objekta,

– skloništa moraju sadržavati sve propisane funkcionalne prostorije i uređaje,

– kroz sklonište se ne smiju voditi instalacije objekta,

– instalacije mirnodopske namjene izvesti će se izvan skloništa,

– kota poda skloništa mora biti min. 30 cm viša od najvišega podzemnog vodostaja,

– autonomnost skloništa treba osigurati za min. 7 dana.

Prilikom projektiranja i izvođenja skloništa treba se pridržavati Pravilnika o tehničkim normativima za skloništa (Sl. list 55/83), preuzetim Zakonom o standardizaciji (Narodne novine 53/91, 26/93, 19/94 i 25/96).

Poslovnu građevinu na čestici oznake P1 potrebno je izvesti sukladno članku 25. stavku 4. Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora, (Narodne novine 29/83, 36/85 i 42/86).

9.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planu

Članak 88.

Do realizacije planskih rješenja, na građevinama koje namjenom ili položajem nisu u skladu s Planom mogu se odobravati samo oni zahvati rekonstrukcije, dogradnje ili nadogradnje koji su određeni člankom 102. Oduke o donošenju GUP-a uz sljedeće uvjete:

1. Stambene, odnosno stambeno-gospodarske građevine:

- sanacija i zamjena dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i krovišta u postojećim gabaritima,

- dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih prostora i spremišta za ogrijev tako da s postojećim ne prelazi više od 75 m² bruto-građevne površine svih etaža, s tim da se ne povećava broj stanova,

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu,

- postavljanje novog krovišta bez nadozida, na građevinama s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom, ako se radi o povećavanju stambenog prostora iz točke 1. alineje 2. ovog stavka,

- sanacija postojećih ograda i gradnja potpornih zidova radi sanacije terena.

2. Građevine drugih namjena (gospodarske građevine, građevine javne i društvene namjene, komunalne i prometne te prateće građevine i sl.):

- sanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova građevine i krovišta,

- dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl., površine do 10 BRP-a i do 5% ukupnog BRP-a za veće građevine,

- prenamjena i funkcionalna preinaka građevine, osim u stambenu namjenu,

- dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija,

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu,

- dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i rekonstrucija javnoprometnih površina.

Članak 89.

Radi rješavanja boljega prometnog povezivanja naselja s drugim gradskim dijelovima, Gradski zavod za planiranje razvoja i zaštitu okoliša izraditi će prijedlog poboljšanja prometnih veza gradnjom novih i rekonstrukcijom postojećih ulica te o tome u roku od 6 mjeseci od donošenja Plana izvijestiti Gradsko poglavarstvo.

IV. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 90.

Plan je izrađen u šest izvornika što se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 91.

Ova odluke stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.