Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Savska Opatovina

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja Savska Opatovina

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja Savska Opatovina (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradila tvrtka Log - urbis d.o.o. iz Zagreba, u suradnji s nositeljem izrade Plana Gradskim zavodom za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša.

Članak 2.

Plan se donosi za prostor omeđen južnim regulacijskim pravcem Ljubljanske avenije na sjeveru, istočnim regulacijskim pravcem ulice Svilkovića na istoku, sjevernim regulacijskim pravcem planirane produžene Horvaćanske ceste na jugu, te dijelom istočnim regulacijskim pravcem ulice Savska Opatovina i dijelom istočnim međama postojećih građevnih čestica na zapadu.

Detaljna granica obuhvata označena je na kartografskim prikazima Plana.

Područje obuhvata plana iznosi oko 10,66 ha.

Članak 3.

Plan, sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja Savska Opatovina sastoji se od:

A) Tekstualnog dijela plana koji sadrži:

I. Obrazloženje

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje

B) Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1 : 1000:

1. Korištenje i namjena površina

2.a Prometna i ulična mreža

2.b Komunalna infrastrukturna mreža

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

4. Način i uvjeti gradnje

5. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

Plan iz stavka 1. ovog članka ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednice Gradske skupštine Grada Zagreba sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničenja površina javnih i drugih namjena

Članak 4.

Površine javnih i drugih namjena određene su i razgraničene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1 : 1 000 kako slijedi:

1.1. Mješovita - pretežito stambena namjena - M1

Članak 5.

U kazetama A1, A2 i A3 planira se gradnja građevina isključivo stambene namjene.

U kazetama B1, B2, C1, C2, C3 i C4 planira se gradnja građevina stambene namjene u sklopu kojih se uređuju i prostori za prateće sadržaje stanovanja kao što su prodavaonice robe dnevne potrošnje, predškolske ustanove, ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, tihi obrt i usluge domaćinstvima, sadržaji kulture, pošte i banke, osobne usluge, poslovni prostori - uredi i ugostiteljstvo.

Površina prostora za prateće sadržaje može biti najviše do 25 % nadzemnog BRP-a građevine.

U kazetama B1, C1, C2, C3 i C4 prizemne se etaže građevina planiraju za prateće sadržaje stanovanja.

U kazeti B2 moguća je gradnja i isključivo stambenih građevina.

1.2. Mješovita - pretežito poslovna namjena - M2

Članak 6.

U kazeti E planira se gradnja građevina poslovne namjene i građevina stambene namjene u sklopu kojih se uređuju i prostori poslovne namjene.

U kazeti E BRP poslovne namjene iznosi 55-65 % ukupnog BRP-a u kazeti.

U kazeti F1 i F2 planira se gradnja građevina poslovne i poslovno-stambene namjene.

Sadržaji poslovne namjene mogu biti poslovni, upravni, uredski, trgovački i uslužni sadržaji i sadržaji za zabavu i ugostiteljstvo.

1.3. Javna i društvena namjena - predškolska - D4

Članak 7.

U kazeti D1 planira se gradnja predškolske ustanove kapaciteta 6 odgojnih skupina.

1.4. Zaštitne zelene površine - Z

Članak 8.

Zaštitne zelene površine se uređuju kao zaštitna tampon - zona od intenzivnog prometa koja je i značajna hortikulturna komponenta u formiranju južnog pročelja Ljubljanske avenije.

1.5. Javni park - Z1

Članak 9.

U kazeti D1 planira se središnji park naselja u kojem se uređuje dječje igralište, zeleni trg ispred dječje ustanove te druge pješačke površine.

U kazeti D2 planira se park stambenog susjedstva u kojem se uređuje dječje igralište.

1.6. Dječje igralište - Z2

Članak 10.

U kazetama D1 i D2 naznačene su načelne lokacije dječjih igrališta.

Dječja igrališta se planiraju u sklopu parkovnih površina, a njihov točan položaj odredit će se temeljem prostornog rješenja kazete, u postupku izdavanja lokacijske dozvole.

1.7. Šetnica - Z3

Članak 11.

U kazetama D1 i D2 planira se uređenje zelene šetnice naselja koja je jednoznačna u smjeru kretanja sjever - jug, dok kroz uređajnu komponentu nosi specifičnosti svake kazete uz koju prolazi.

1.8. Površine infrastrukturnih sustava - IS

Članak 12.

Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se gradi i uređuje ulična mreža, pješačke i biciklističke staze.

1.9. Bilanca namjene površina

Članak 13.

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

Članak 14.

Poslovni prostori će se uređivati, u pravilu, u prizemljima stambenih građevina u kazetama B1, B2, C1, C2, C3 i C4.

Poslovne i poslovno - stambene građevine će se graditi u kazetama F1 i F2 .

Poslovne i stambeno-poslovne građevine gradit će se u kazeti E.

Položaj, veličina i granice kazeta određeni su kartografskim prikazom 3. Uvjeti korištenja uređenja i zaštite površina.

Maksimalni građevni pravci, odnosno najmanja udaljenost građevnog i regulacijskog pravca određeni su kartografskim prikazom 4. Način i uvjeti gradnje.

Obvezni prostorni pokazatelji kazete za namjenu, način korištenja i uređenja površina određeni su člankom 18. ove odluke.

Građevine će se graditi prema uvjetima i prostornim pokazateljima za namjenu, način korištenja i uređenja površina kako slijedi:

2.1. Kazeta E

Članak 15.

- gradnja samostojećih poslovnih i stambeno - poslovnih građevina;

- uređenje većih pješačkih površina i/ili trga ukupne površine najmanje 20% površine kazete i pješačkih tokova određenih u kartografskom prikazu 2.a Prometna mreža;

- BRP poslovne namjene iznosi 55 - 65 % ukupnog BRP-a u kazeti;

- građevna čestica oblikuje se pod građevinom i njezinim pripadajućim dijelovima (stube, pješačke i kolne rampe i sl.,), a okoliš postaje javna površina;

- najveća visina građevina je podrum i 7 etaža uz mogućnost akcenta na uglu ulica Svilkovići i Horvaćanske visine do 9 etaža, tlocrtne površine do 30 % tlocrtne površine građevine;

- najveća izgrađenost zahvata u prostoru kazete je do 50%;

- najmanji koeficijent iskoristivosti (BRP nadzemno/površina zahvata u prostoru - kazete) zahvata u prostoru - kazete je 2,0;

- najveći koeficijent iskoristivosti (BRP nadzemno/površina zahvata u prostoru - kazete) zahvata u prostoru - kazete je 3,0;

- najmanje 20 % površine zahvata u prostoru kazete mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja javnih zelenih površina određeni su člancima 42. i 44. ove odluke;

- najveća dužina uličnog pročelja građevine iznad druge etaže je 60 m;

- najmanja udaljenost građevine od katastarskih čestica izvan zahvata u prostoru je h/2, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina;

- najmanja međusobna udaljenost građevina unutar zahvata u prostoru - kazete je 12 m;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz članka 30. ove odluke.

2.2. Kazeta F1

Članak 16.

- gradnja samostojećih poslovnih i poslovno-stambenih građevina;

- uređenje većih pješačkih površina i/ili trga ukupne površine najmanje 20 % površine kazete i pješačkih tokova koji na najmanje tri mjesta povezuju pješačke tokove naselja s Ljubljanskom avenijom;

- uređenje javnih zelenih površina;

- najveća visina građevina je podrum i 7 etaža uz mogućnost akcenta visine do 9 etaža čija je tlocrtna površina do 30 % ukupne tlocrtne površine svih građevina u kazeti;

- građevna čestica oblikuje se pod građevinom i njezinim pripadajućim dijelovima (stube, pješačke i kolne rampe i sl.,), a okoliš postaje javna površina;

- najveća izgrađenost zahvata u prostoru - kazete je do 50%;

- najmanji koeficijent iskoristivosti (BRP nadzemno/površina zahvata u prostoru - kazete) zahvata u prostoru - kazete je 2,0;

- najveći koeficijent iskoristivosti (BRP nadzemno/površina zahvata u prostoru - kazete) zahvata u prostoru - kazete je 3,0;

- najmanje 20 % površine zahvata u prostoru - kazete mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja javnih zelenih površina određeni su člancima 42. i 44. ove odluke;

- najveća dužina uličnog pročelja građevine iznad druge etaže je 60 m;

- najmanja udaljenost građevine od katastarskih čestica izvan zahvata u prostoru je h/2, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina;

- najmanja međusobna udaljenost građevina unutar zahvata u prostoru - kazete je 12 m;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz članka 30. ove odluke;

- obveza provedbe urbanističko - arhitektonskog natječaja.

2.3. Kazeta F2

Članak 17.

- gradnja poslovnih i poslovno-stambenih građevina, te rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i zamjena postojeće građevine;

- najveća visina građevina je podrum i 7 etaža;

- građevna čestica oblikuje se pod građevinom i njezinim pripadajućim dijelovima (stube, pješačke i kolne rampe i sl.,), a okoliš postaje javna površina;

- najveća izgrađenost zahvata u prostoru kazete je do 50%;

- najmanji koeficijent iskoristivosti (BRP nadzemno/površina zahvata u prostoru - kazete) zahvata u prostoru - kazete je 2,0;

- najveći koeficijent iskoristivosti (BRP nadzemno/površina zahvata u prostoru - kazete) zahvata u prostoru - kazete je 2,2;

- najmanje 20 % površine zahvata u prostoru - kazete mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja javnih zelenih površina određeni su člancima 42. i 44. ove odluke;

- najveća dužina uličnog pročelja građevine iznad druge etaže je 60 m;

- najmanja udaljenost građevine od katastarskih čestica izvan zahvata u prostoru je h/2, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina;

- najmanja međusobna udaljenost građevina unutar zahvata u prostoru - kazete je 12 m;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz članka 30. ove odluke;

- obveza provedbe urbanističko - arhitektonskog natječaja.

2.4. Prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenja površina za kazete E, F1 i F2

Članak 18.

Za kazete E, F1 i F2 najmanji i najveći k_is se odnosi na nadzemni BRP.

Tlocrtna površina (zemljište pod građevinom) - vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih nadzemnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju kada su one konstruktivni dio podzemne etaže.

BRP (bruto razvijena površina) - površina identična građevinskoj bruto površini.

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

Članak 19.

U kazeti D1 planira se gradnja predškolske ustanove (dječjeg vrtića) kapaciteta 6 odgojnih skupina, uređenje šetnice, javnog parka i zelenog trga kao ulaznog trga ispred dječjeg vrtića.

Položaj, veličina i granice kazete određeni su kartografskim prikazom 3. Uvjeti korištenja uređenja i zaštite površina.

Maksimalni građevni pravci, odnosno najmanja udaljenost građevnog i regulacijskog pravca određeni su kartografskim prikazom 4. Način i uvjeti gradnje.

Kazeta D1 uređivat će se prema sljedećim uvjetima:

- uređenje šetnice, javnog parka i zelenog trga prema uvjetima uređenja javnih zelenih površina određenim člancima 39. i 40. ove odluke;

- zeleni trg ima površinu do 50 % površine javnog parka u kazeti;

- uređenje pješačkih tokova određenih u kartografskom prikazu 2.a Prometna mreža;

- obvezna provedba javnog urbanističko - arhitektonskog natječaja.

Predškolska ustanova će se graditi prema sljedećim uvjetima:

- površina građevne čestice iznosi najmanje 4.000 m²;

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 0.4;

- najveća visina građevine je podrum i dvije etaže;

- najmanje 30 % površine građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- potreban broj PGM osigurati unutar građevne čestice prema normativu iz članka 30. ove odluke.

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

Članak 20.

Stambene građevine će se graditi u kazetama A1, A2, A3, B1, B2, C1, C2, C3 i C4.

Stambeno - poslovne građevine će se graditi u kazeti E.

Poslovno-stambene građevine će se graditi u kazetama F1 i F2.

Položaj, veličina i granice kazeta određeni su kartografskim prikazom 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina.

Maksimalni građevni pravci, odnosno najmanja udaljenost građevnog i regulacijskog pravca određeni su kartografskim prikazom 4. Način i uvjeti gradnje;

Obvezni prostorni pokazatelji kazete za namjenu, način korištenja i uređenja površina određeni su člankom 27. ove odluke.

Građevine će se graditi prema uvjetima i prostornim pokazateljima za namjenu, način korištenja i uređenja površina kako slijedi:

4.1. Kazete A1, A2 i A3

Članak 21.

- gradnja skupnih obiteljskih kuća (obiteljske kuće u nizu, prva i zadnja građevina u nizu su polugrađene građevine);

- najveća visina građevina je podrum, dvije etaže i potkrovlje;

- najmanja površina građevne čestice je 132 m²;

- najveća širina građevne čestice je 8 m;

- najveći koeficijent izgrađenost građevne čestice je 0.5;

- najveći BRP na građevnoj čestici je 400 m²;

- najveći ki je 1,2;

- najmanji prirodni teren je 20% površine građevne čestice;

- obvezno uređenje predvrta temeljem projekta krajobraznog uređenja u skladu s člankom 43. ove odluke;

- najmanja udaljenost građevnog pravca od regulacijskog pravca je 5,0 m;

- najmanja udaljenost od međe susjedne građevne čestice je 3,0 m;

- potreban broj PGM osigurati na građevnoj čestici prema normativu iz članka 30. ove odluke.

4.2. Kazeta B1 i B2

Članak 22.

- gradnja samostojećih stambenih građevina s prizemljem poslovne namjene ;

- u kazeti B2 prizemlja mogu biti i stambene namjena;

- u kazeti B1 uređenje pješačke površine - trga ukupne površine najmanje 30 % površine kazete;

- najveća visina građevina je podrum i 5 etaža;

- građevna čestica oblikuje se pod građevinom i njezinim pripadajućim dijelovima (stube, pješačke i kolne rampe i sl.,), a okoliš postaje javna površina;

- najveća izgrađenost zahvata u prostoru - kazete je do 50%;

- najmanji koeficijent iskoristivosti (BRP nadzemno / površina zahvata u prostoru - kazete) zahvata u prostoru - kazete je 2,0;

- najveći koeficijent iskoristivosti (BRP nadzemno / površina zahvata u prostoru - kazete) zahvata u prostoru - kazete je 2,2;

- najmanje 20 % površine zahvata u prostoru - kazete mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja javnih zelenih površina određeni su člankom 43. ove odluke;

- najveća dužina uličnog pročelja građevine iznad druge etaže je 60 m;

- najmanja udaljenost građevine od katastarskih čestica izvan zahvata u prostoru je h/2, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina;

- najmanja međusobna udaljenost građevina unutar zahvata u prostoru - kazete je 12 m;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz članka 30. ove odluke.

4.3. Kazeta C1, C2, C3 i C4

Članak 23.

- gradnja samostojećih stambenih građevina s prizemljem poslovne namjene;

- najveća visina građevina je podrum i 7 etaža;

- građevna čestica oblikuje se pod građevinom i njezinim pripadajućim dijelovima (stube, pješačke i kolne rampe i sl.,), a okoliš postaje javna površina;

- najveća izgrađenost zahvata u prostoru - kazete je do 50%;

- najmanji koeficijent iskoristivosti (BRP nadzemno / površina zahvata u prostoru - kazete) zahvata u prostoru - kazete je 2,0;

- najveći koeficijent iskoristivosti (BRP nadzemno / površina zahvata u prostoru - kazete) zahvata u prostoru - kazete je 2,2;

- najmanje 20 % površine zahvata u prostoru - kazete mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja javnih zelenih površina određeni su člankom 43. ove odluke;

- najveća dužina uličnog pročelja građevine iznad druge etaže je 60 m;

- najmanja udaljenost građevine od katastarskih čestica izvan zahvata u prostoru je h/2, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina;

- najmanja međusobna udaljenost građevina unutar zahvata u prostoru - kazete je 12 m;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz članka 30. ove odluke.

4.4. Kazeta E

Članak 24.

- gradnja samostojećih poslovnih i stambeno - poslovnih građevina;

- uređenje većih pješačkih površina i/ili trga ukupne površine najmanje 20 % površine kazete i pješačkih tokova određenih u kartografskom prikazu 2.a Prometna mreža;

- BRP poslovne namjene iznosi 55 - 65 % ukupnog BRP-a u kazeti;

- građevna čestica oblikuje se pod građevinom i njezinim pripadajućim dijelovima (stube, pješačke i kolne rampe i sl.,), a okoliš postaje javna površina;

- najveća visina građevina je podrum i 7 etaža uz mogućnost akcenta na uglu ulica Svilkovići i Horvaćanske visine do 9 etaža, tlocrtne površine do 30 % tlocrtne površine građevine;

- najveća izgrađenost zahvata u prostoru - kazete je do 50%;

- najmanji koeficijent iskoristivosti (BRP nadzemno / površina zahvata u prostoru - kazete) zahvata u prostoru - kazete je 2,0;

- najveći koeficijent iskoristivosti (BRP nadzemno / površina zahvata u prostoru - kazete) zahvata u prostoru - kazete je 3,0;

- najmanje 20 % površine zahvata u prostoru - kazete mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja javnih zelenih površina određeni su člancima 42. i 44. ove odluke;

- najveća dužina uličnog pročelja građevine iznad druge etaže je 60 m;

- najmanja udaljenost građevine od katastarskih čestica izvan zahvata u prostoru je h/2, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina;

- najmanja međusobna udaljenost građevina unutar zahvata u prostoru - kazete je 12 m;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz članka 30. ove odluke.

4.5. Kazeta F1

Članak 25.

- gradnja samostojećih poslovnih i poslovno-stambenih građevina;

- uređenje većih pješačkih površina i/ili trga ukupne površine najmanje 20 % površine kazete i pješačkih tokova koji na najmanje tri mjesta povezuju pješačke tokove naselja s Ljubljanskom avenijom;

- uređenje javnih zelenih površina;

- najveća visina građevina je podrum i 7 etaža uz mogućnost akcenta visine do 9 etaža čija je tlocrtna površina do 30 % ukupne tlocrtne površine svih građevina u kazeti;

- građevna čestica oblikuje se pod građevinom i njezinim pripadajućim dijelovima (stube, pješačke i kolne rampe i sl.,), a okoliš postaje javna površina;

- najveća izgrađenost zahvata u prostoru - kazete je do 50%;

- najmanji koeficijent iskoristivosti (BRP nadzemno / površina zahvata u prostoru - kazete) zahvata u prostoru - kazete je 2,0;

- najveći koeficijent iskoristivosti (BRP nadzemno / površina zahvata u prostoru - kazete) zahvata u prostoru - kazete je 3,0;

- najmanje 20 % površine zahvata u prostoru - kazete mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja javnih zelenih površina određeni su člancima 42. i 44. ove odluke;

- najveća dužina uličnog pročelja građevine iznad druge etaže je 60 m;

- najmanja udaljenost građevine od katastarskih čestica izvan zahvata u prostoru je h/2, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina;

- najmanja međusobna udaljenost građevina unutar zahvata u prostoru - kazete je 12 m;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz članka 30. ove odluke;

- obveza provedbe urbanističko - arhitektonskog natječaja.

4.6. Kazeta F2

Članak 26.

- gradnja poslovnih i poslovno-stambenih građevina, te rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i zamjena postojeće građevine;

- najveća visina građevina je podrum i 7 etaža;

- građevna čestica oblikuje se pod građevinom i njezinim pripadajućim dijelovima (stube, pješačke i kolne rampe i sl.,), a okoliš postaje javna površina;

- najveća izgrađenost zahvata u prostoru - kazete je do 50%;

- najmanji koeficijent iskoristivosti (BRP nadzemno / površina zahvata u prostoru - kazete) zahvata u prostoru - kazete je 2,0;

- najveći koeficijent iskoristivosti (BRP nadzemno / površina zahvata u prostoru - kazete) zahvata u prostoru - kazete je 2,2;

- najmanje 20 % površine zahvata u prostoru - kazete mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja javnih zelenih površina određeni su člancima 42. i 44. ove odluke;

- najveća dužina uličnog pročelja građevine iznad druge etaže je 60 m;

- najmanja udaljenost građevine od katastarskih čestica izvan zahvata u prostoru je h/2, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina;

- najmanja međusobna udaljenost građevina unutar zahvata u prostoru - kazete je 12 m;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz članka 30. ove odluke;

- obveza provedbe urbanističko - arhitektonskog natječaja.

4.7. Prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenja površina

- kazete A1, A2, A3, B1, B2, C1, C2, C3, C4, E, F1 i F2

Članak 27.

Za kazete A1,A2 i A3 najveći k_is se odnose na ukupni BRP.

Za kazete E, F1 i F2 najmanji i najveći k_is se odnose na nadzemni BRP.

Tlocrtna površina (zemljište pod građevinom) - vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih nadzemnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju kada su one konstruktivni dio podzemne etaže.

BRP(bruto razvijena površina) - površina identična građevinskoj bruto površini.

5. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 28.

Prometna mreža realizirat će se gradnjom prometnog prstena internih ulica, te rekonstrukcijom, odnosno proširenjem postojeće glavne gradske ulice - Svilkovići. Prometna mreža gradit će se u skladu s kartografskim prikazom 2.a Prometna mreža u mjerilu 1 : 1000 i grafičkim prilogom 1. Karakteristični profili prometnica s načelnim položajem vodova infrastrukture u mjerilu 1 : 250.

Planom je određena ukupna širina profila prometnica te raspored pojedinih površina unutar regulacijskih pravaca ulice. Konačno oblikovanje prometnica, uz moguća manja odstupanja rasporeda i širina pojedinih dijelova uličnog profila kao posljedica detaljnog tehničkog rješavanje, definirat će se urbanističko-tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

U kartografskom prikazu 2.a Prometna mreža određeni su i pješački i biciklistički tokovi.

Pješački će se tokovi realizirati gradnjom nogostupa unutar definiranih koridora prometnica, te planiranjem pješačkih staza i/ili prolaza u sklopu cjelovitoga prostornog rješenja pojedine kazete.

U smjeru biciklističkih tokova gradit će se biciklističke staze širine 2 m (iznimno 1,6 m) za dvosmjerni promet, a po 1m (iznimno 0.8) za jednosmjerni promet.

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

Članak 29.

Javna parkirališta planirana su unutar uličnog profila. Uz kolnik će se uređivati stajanke za parkiranje vozila grupiranih, u pravilu, po tri u nizu, s nasadom visokog zelenila između njih. Na javnim parkiralištima potrebno je osigurati najmanje 5 % mjesta za vozila za invalide.

Ne planira se gradnja zasebnih građevina za javne garaže, ali se garaže u sklopu poslovnih građevina mogu dijelom koristiti i kao javne garaže.

5.1.2. Parkirališno - garažne potrebe

Članak 30.

Potreban broj parkirališno - garažnih mjesta određuje se ovisno o namjeni prostora prema sljedećim normativima:

Za stanovanje je potrebno zadovoljiti i kriterij najmanje 1 PGM / 1 stan.

U kazetama A1, A2 i A3 obvezan je smještaj potrebnog broja PGM-a na građevnoj čestici.

U kazetama B1, B2, C1, C2, C3, C4, E, F1 i F2 obvezan je smještaj potrebnog broja PGM-a unutar zahvata u prostoru - kazete.

5.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 31.

Veće pješačke površine - zone i/ili trgovi uređivat će se u kazetama B1, C1, C2, C3, D1, E i F1 u kojima se predviđa višestambena ili mješovita gradnja.

Okvirne veličine predmetnih pješačkih površina određene su uvjetima uređenja prostora i prostornim pokazateljima za način korištenja i uređenja površina za pojedinu kazetu, a njihov položaj i oblik, te način uređenja definirat će se cjelovitim prostornim rješenjem pojedine kazete.

U kazetama B1, E i F1 uređivat će se pješačke zone - trgovi od značenja za cijelo naselje, odnosno poslovnu zonu uz Ljubljansku aveniju, dok će se uređenje pješačkih površina u kazetama C1, C2 i C3 usmjeriti na mjerilo stambenog susjedstva.

U kazeti D1 uredit će se ulazni trg ispred dječjeg vrtića kao zeleni trg koji je dio planiranog javnog parka.

U kazetama D1 i D2 planira se parkovna šetnica kroz naselje širine najmanje 3 metra koja će kao glavni pješački tok u smjeru sjever - jug povezati pješačke površine pojedinih kazeta - stambenih susjedstva.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 32.

Postojeća telefonska instalacija izgrađena u koridoru Ljubljanske avenije omogućit će opskrbu preplatnika u zahvatu, odnosno izgradnju DTK - a instalacije u naselju.

Za izgradnju nepokretne telekomunikacijske mreže osigurani su prostorni pojasevi u obostranim pješačkim hodnicima planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazom 2.b Komunalna infrastrukturna mreža u mjerilu 1 : 1000 i grafičkim prilogom 1. Karakteristični profili prometnica s načelnim položajem vodova infrastrukture u mjerilu 1 : 250.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 33.

Vodovi komunalne infrastrukturne polagat će u koridore planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazom 2.b Komunalna infrastrukturna mreža u mjerilu 1 : 1000 i grafičkim prilogom 1. Karakteristični profili prometnica s načelnim položajem vodova infrastrukture u mjerilu 1 : 250, a dimenzionirat će se prema prostornim pokazateljima iz članka 18. i članka 27. ove odluke.

5.3.1. Vodoopskrba

Članak 34.

Kako bi se ostvarile planske pretpostavke, stvorio prsten oko cijele zone i omogućio razvoj mreže, potrebno je sljedeće: na prostoru neposredno uz Ljubljansku aveniju pomaknuti postojeći cjevovod profila ø 700 prema sjeveru na udaljenost najmanje 7,0 m od maksimalnoga građevnog pravca, te u ulici Savskoj Opatovini odvojku 1 projektirani (djelomično izvedeni) cjevovod profila ø 150 preprojektirati, odnosno položiti unutar kolnika planiranih prometnica i spojiti na cjevovod u Horvaćanskoj cesti.

Vodopskrbna mreža osigurat će potrebne količine sanitarne i protupožarne vode, te izgradnju vanjske hidrantske mreže.

5.3.2. Odvodnja

Članak 35.

Odvodnja oborinskih i otpadnih voda omogućit će se izgradnjom kanalske mreže u kolnicima planiranih prometnica koje će preuzeti kanal u Svilkovićima, odnosno Horvaćanskoj ulici.

5.3.3. Plinoopskrba

Članak 36.

Kako bi se osigurala kvalitetna opskrba plinom i zadovoljile potrebe za pripremom sanitarne vode, grijanja, kuhanja te eventualno hlađenja, neophodno je dograditi sistem na način kako slijedi: u koridoru Ljubljanske avenije treba izgraditi novi plinovod i povezati ga sa postojećim u ulici Svilkovićima i projektiranim u ulici Savskoj Opatovini.

Po budućim prometnicama unutar obuhvata plana potrebno je projektirati i izgraditi srednjetlačnu plinsku mrežu koja će se opskrbljivati plinom iz postojećeg srednjetlačnog plinovoda u ulici Svilkovićima. Minimalna sigurnosna udaljenost srednjotlačnog plinovoda od građevina iznosi 2 m.

5.3.4. Elektroopskrbna mreža

Članak 37.

Izgradnjom 20 kv raspleta iz 4 TS Podsused stvoreni su uvjeti za interpolaciju transformatorskih stanica unutar obuhvata plana.

Transformatorske stanice će se locirati u kazetama poslovne i pretežito poslovne namjene, te po potrebi i u kazetama stambene namjene u kojim se planira gradnja preko 50 stanova. Njihove lokacije i kapaciteti definirat će se kroz detaljniju razradu pojedinih prostornih cjelina - kazeta.

Trase svih kabela (SN, NN i kabeli javne rasvjete) vode se u pješačkim hodnicima planiranih prometnica.

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 38.

Uvjeti uređenja javnih zelenih površina određeni su osnovom krajobraznog uređenja koja je definirana točkom 3.6. u poglavlju I. obrazloženja ovog plana.

Na površinama javnih zelenih površina nije dopuštena gradnja građevina osim skloništa.

Javne zelene površine uređuju se temeljem cjelovitoga prostornog rješenja kazete u kojoj se nalaze.

Za javne zelene površine obvezna je izrada projekta krajobraznog uređenja.

Prema oblikovno - funkcionalnim karakteristikama javne zelene površine se dijele na:

6.1. Javni park - kazete D1 i D2

Članak 39.

U kazeti D1 razrada krajobrazne osnove parka rezultirat će prostornom situacijom koja je uređajno i sadržajno složena. U jednom segmentu parkovne površine formirat će se prostor opremljen prije svega igru, zabavu, okupljanje i socijalno druženje svih dobnih skupina stanovnika u ambijentu pretežito urbanih svojstava. Uredit će se dječje igralište površine najmanje 400 m². U drugom segmentu parkovne površine, stupnjevanjem uređajnog intenziteta i instrumenata oblikovanja - vegetacijskih i vrtno-tehničkih, oblikovat će se prostor prirodnijeg karaktera s obilježjima krajobraznog objekta, dok će se u trećem segmentu, kao kombinacija opločenih površina i visokog zelenila, osmisliti zeleni trg kao ulazni trg ispred dječjeg vrtića površine do 50 % površine javnog parka.

U kazeti D2 planira se uređenje parka stambenog susjedstva. Parkovna površina će se formirati i opremiti za igru, okupljanje i socijalno druženje svih dobnih skupina u ambijentu prirodnog karaktera s obilježjima krajobraznog objekta. Uredit će se dječje igralište površine najmanje 400 m².

6.2. Zelenilo u koridoru šetnice - kazete D1 i D2

Članak 40.

U središnjem pješačkom koridoru - šetnici realizirat će se povećani urbanitet naselja. Potrebno je razviti animaciju poteza i stvoriti žarišta u kojima se uključuju prigodne aktivnosti, a kao podloga služe fiksni i mobilni vrtno-tehnički sadržaji i sukladni sadržaji urbane opreme.

6.3. Zelenilo u koridorima prometnica

Članak 41.

U koridorima ulica sadit će se drvoredi u pojasu stajanki za parkiranje vozila koji su, u pravilu, grupirani po tri u nizu.

Zelenilo se u raznim oblikovnim izrazima i kategorijama uređenja ugrađuje i duž ulica, na parkiralištima i ugibalištima, duž biciklističkih i pješačkih, prolaza i prečaca.

Na taj će se način geometrija dominantnih prometnih pravaca kolnoga, biciklističkog i pješačkog prometa definirati kao zelena okosnica kojom zelenilo najvišeg stupnja urbaniteta prožima naselje.

6.4. Zaštitne zelene površine uz Ljubljansku aveniju - kazete F1 i F2

Članak 42.

Zaštitne zelene površine naselja uspostavljaju ekološku ravnotežu, bioekološku zaštitu i popravljaju uvjete života u naselju.

Na zaštitnim zelenim površinama treba vegetacijskim građevnim materijalom graditi vegetacijsku kulisu koja uz zaštitnu ima i oblikovnu funkciju pročelja naselja.

Zeleni pojas uz Ljubljansku aveniju artikulira se oblikovno - uređajnom doradom postojećega zelenog pojasa uz prometnicu s određenim fundusom postojećega visokog zelenila.

6.5. Zelenilo u okolišu stanovanja - kazete A1, A2, A3, B1, B2, C1, C2, C3 i C4

Članak 43.

Zelenilo u okolišu stanovanja ima karakter vezivnoga uređajnog tkiva i treba ga shvatiti kao kategoriju krajobraznog uređenja u kojem se pri oblikovanju stambenih dvorišta i obiteljske i višestambene gradnje, nalaze reminiscencije na tradicijske vrijednosti izgubljenih utilitarnih i uresnih vrtova zagrebačke periferije.

Uređenjem zelenila uz stanovanje treba stvoriti uvjete sustavnog prožimanja okoline i gradnje.

6.6. Zelenilo u okolišu poslovnih građevina - kazete E, F1 i F2

Članak 44.

U zoni mješovite, pretežito poslovne namjene uređenje okoliša treba nositi pečat urbaniteta više razine s naglaskom na oblikovno - uređajnom intenzitetu.

Okoliš pojedine poslovno - namjenske cjeline jednim dijelom tvori prostorni segment čije krajobrazno uređenje treba sugerirati reprezentativnost i ostvariti prepoznatljivost.

U kazetama E, F1 i F2 najmanje 20 % površine mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja.

U kazeti E treba oblikovati zaštitne zelene površine i/ili drvorede uz ulicu Svilkoviće i Horvaćansku ulicu.

Zelena površina uz Ljubljansku aveniju sa postojećim fundusom visoke vegetacije površina je planom kategorizirana istovremeno kao parkovni i kao zaštitni prostor.

U kazeti F1 fundus postojećih visokostablašica bjelogorice i crnogorice treba respektirati u najvećoj mogućoj mjeri kao postojeće krajobrazne datosti te ga podrediti namjenskom profilu zone svojom uređajnom, strukturnom i sadržajnom osnovom.

6.7. Zelenilo u okolišu dječjeg vrtića - kazeta D

Članak 45.

Zelenilo kao uređajna pratnja sadržaja i građevine za predškolsku namjenu ugrađuje se s prvenstvenom zadaćom popravljanja mikroklimatskih i ugođajnih uvjeta za boravak djece u vanjskom prostoru. Zelenilo ima polivalentnu funkciju zaštite te mikroklimatske i ambijentalne sanacije okoliša.

Najmanje 30 % površine građevne čestice treba biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja.

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 46.

Na području Savske Opatovine nema kulturno-povijesnih cjelina niti graditeljskih posebnosti, međutim postoje prirodne i ambijentalne vrijednosti koje je potrebno očuvati i zaštititi.

Poštujući cjelinu postojeće vegetacijske strukture u sjeverozapadnom dijelu obuhvata plana, obvezom se treba smatrati postavljanje smjernica za zaštitu tog fonda u ukupnosti krajobraznog sustava naselja. Neophodno je stoga da nižoj razini razrade budućega parkovnog prostora prethodi dendrološka inventarizacija s analizom i valorizacijom cjeline i pojedinih sastavnica vegetacijskog sklopa koji ima funkcionalni značaj u zaštiti i parkovnom uređenju naselja.

8. Postupanje s otpadom

Članak 47.

Planom se predviđa sistem izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog i korisnog otpada.

Za višestambene i poslovne građevine prostori za privremeno odlaganje komunalnog otpada osiguravaju se, u pravilu, u sklopu građevina uz uvjet da je do njih na udaljenosti do 10 m omogućen kolni pristup prometnicom dimenzioniranom na osovinski pritisak od 100 kPa.

Kod obiteljske gradnje moguće je osigurati prostor za privremeno odlaganje komunalnog otpada izvan građevine u sklopu hortikulturno uređenog predvrta.

Lokacije za postavljanje kontejnera, posuda i mreža za sakupljanje korisnog otpada odredit će se izvan planiranih koridora prometnica u kazetama višestambene ili poslovne gradnje i oblikovati temeljem prostornog i hortikulturnog rješenja kazete.

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 48.

Planom se predviđa sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš mjerama za zaštitu podzemnih voda, zraka, tla i zaštitu od buke i mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti kako slijedi:

9.1 Zaštita podzemnih voda

Članak 49.

- gradnja nepropusne kanalizacijske mreže s obveznom ugradnjom dodatnih pročistača za otpadne vode iz garaža kao i za oborinske vode parkirališta i pješačkih površina;

- određivanje najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete osigurava prirodni tok voda.

9.2. Zaštita zraka

Članak 50.

- plinofikacija naselja što je, s aspekta zaštite zraka, odabir prihvatljivog energenta za grijanje i pripremu tople vode,

- planiranje energetski učinkovite gradnje;

- određivanje najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete omogućuje sadnju visoke i niske vegetacije.

9.3. Zaštita tla

Članak 51.

- osiguravanje čistoće naselja i sprječavanja zagađenja planiranjem sistema izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada.

9.4. Zaštita od buke

Članak 52.

- planiranje namjene prostoru i gradnje građevina u skladu s odredbama Zakona o zaštiti od buke (NN 20/03) i Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 37/90);

- formiranje zaštitnih zelenih pojaseva sadnjom visokog zelenila uz Ljubljansku aveniju i glavne gradske ulice - Svilkovići i Horvaćansku cestu;

- planiranje drvoreda u koridorima prometnica;

- određivanje udaljenosti građevnog pravca od regulacijskog pravca najmanje 5 m za ulice unutar naselja, a za obodne prometnije ulice najmanje 10 m.

9.5. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

9.5.1. Zaštita od požara

Članak 53.

- osiguranje vatrogasnih prilaza i površina za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s odredbama Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94 i 142/03);

- osiguranje potrebne količine vode i minimalnog tlaka u vodovodnoj mreži, te gradnja nadzemne hidrantske mreže u skladu s odredbama Pravilnika o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara (Sl. list 30/91) koji je preuzet člankom 53. Zakona o normizaciji (NN 55/96);

- planiranje svake prostorne kazete kao požarnog sektora između kojih se nalaze protupožarne barijere najmanje širine h1/2 +h2/2, gdje su h1 i h2 visine građevina uz protupožarnu barijeru;

- sprečavanje širenja požara između građevina unutar kazete određivanjem najmanje međusobne udaljenosti građevina od 15 m;

- pri sprečavanju širenja požara na susjedne građevine kod skupnog načina gradnje predviđati najjednostavniji i najsigurniji način, odnosno izvedbu ravnih krovova vatrotpornosti najmanje 90 minuta;

- svaka građevina imat će na plinskom kućnom priključku glavni zapor za zatvaranje plina za tu građevinu, a na plinovodima će biti ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razdorne nepogode.

9.5.2. Zaštita i sklanjanje stanovništva

Članak 54.

Zone i domet ruševina pojedinih kazeta, te mreža i planirani kapaciteti skloništa prikazani kartografskim prikazom 5. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, u skladu su s Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85 i 42/86).

Za potrebe spašavanje i evakuacije stanovništva i imovine, te očuvanja prometnica i infrastrukture naselja, prometnice treba planirati izvan zona urušavanja građevina i tako osigurati prohodnost ulica u svim uvjetima. Osiguravanjem prohodnosti ulica u svim uvjetima, planiranjem zona i dometa rušenja i protupožarnih sektora i barijera bitno će se smanjiti nivo povredivosti fizičkih struktura.

Međusobni razmak građevina treba biti h₁/2 +h₂/2 + 5 m, a ukoliko je razmak manji projektnom dokumentacijom treba dokazati da je konstrukcija tih građevina otporna na rušenje od elementarnih nepogoda i da u slučaju ratnih razaranje neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim objektima.

Opskrba naselja vodom u iznimnim uvjetima rješavat će se vodom iz jezera Jarun koje je Horvaćanskom cestom veoma blizu području Savske Opatovine.

Zaštita stanovništva od ratnih opasnosti provest će se gradnjom skloništa osnovne zaštitne otpornosti 100 kPa.

Potrebe sklonišnih mjesta za stambenu namjenu određene su na osnovu predviđenog broja stanovnika u rasponu od najmanjeg i najvećeg stambenog BRP, a prema normativu 100 m² BRP/ 3 stanovnika.

Potrebe sklonišnih mjesta za poslovnu namjenu određene su na osnovi predviđenog broja zaposlenih u rasponu od najmanjeg i najvećeg poslovnog BRP, a prema normativu 30 m² BRP/ 1 zaposleni.

Potrebe sklonišnih mjesta za dječji vrtić određene su na osnovi planiranog broja djece i zaposlenih. Sklonište dječjeg vrtića planira se kapaciteta 120 mjesta.

Ukupne potrebe sklonišnih mjesta su određene temeljem mogućeg najmanjeg i najvećeg BRP 2805 - 3447 mjesta.

Planirani kapaciteti skloništa iznose 2830 - 3560 mjesta, dok će se konačni kapaciteti odrediti temeljem detaljnijeg rješavanja prostora, odnosno određivanja stambenog i poslovnog BRP- a koji će se realizirati.

Potrebe sklonišnih mjesta za kazetu osiguravaju se gradnjom skloništa potrebnog kapaciteta unutar zahvata u prostoru - kazete i to gradnjom dvonamjenskog skloništa za svaku građevinu veću od 1.000 m² BRP-a izuzevši potrebe sklonišnih mjesta za kazete obiteljske gradnje A1 - A3 . Njihove potrebe sklonišnih mjesta osigurat će se u skloništu u sklopu građevne čestice dječjeg vrtića u kazeti D1.

Skloništa se mogu graditi u sklopu građevina ili izvan njih na javnim zelenim površinama.

Skloništa se planiraju kao dvonamjenska, a njihova mirnodopska funkcija bit će u skladu s namjenom prostorne kazete u kojoj se nalaze.

10. Mjere provedbe plana

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 55.

Planom se ne predviđa obveza izrade detaljnih planova uređenja.

10.2. Detaljno uređenje prostornih cjelina - kazeta

Članak 56.

Detaljno uređenje prostora realizirat će se temeljem prostornih rješenja za pojedine planske cjeline - kazete. Za kazete A1, A2, A3, B1, B2, C1, C2, C3, C4, D1, D2, E, F1 i F2 koje su određene i prikazane u kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja uređenja i zaštite površina ovog plana potrebno je izraditi cjelovito prostorno i programsko rješenje, te ishoditi lokacijsku dozvolu za cijelu kazetu uz iskazane funkcionalne cjeline unutar zahvata odobrenog lokacijskom dozvolom. Temeljem lokacijske dozvole za kazetu u cjelini moguće je ishoditi građevne dozvole za uređenje pojedine građevine i/ili površina i tako pristupiti etapnoj realizaciji planiranih programa.

10.3. Obveza provedbe urbanističko-arhitektonskih natječaja

Članak 57.

Za kazete F1 i F2 će se provesti urbanističko - arhitektonski natječaj zbog što kvalitetnijeg prostornog i oblikovnog rješenja poteza uz gradsku aveniju.

Za kazetu D1 će se provesti javni urbanističko - arhitektonski natječaj zbog što kvalitetnijeg prostorno - funkcionalno - oblikovnog rješenja dječjeg vrtića, pripadajućeg ulaznog trga, te javnog parka i šetnice.

Za kazetu D2 će se provesti javni urbanističko - arhitektonski natječaj zbog što kvalitetnijeg prostorno - funkcionalno - oblikovnog rješenja javnog parka i šetnice.

10.4. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 58.

Građevine koje su građene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02), a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj Urbanističkim planom uređenja Savska Opatovina, mogu se rekonstruirati, dograditi i nadograditi prema uvjetima određenim člankom 102. Odluke o donošenju GUP-a grada Zagreba kako slijedi :

1. stambene, odnosno stambeno-gospodarske građevine:

- sanacija i zamjena dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i krovišta u postojećim gabaritima;

- dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih prostora i spremišta za ogrjev tako da s postojećim ne prelazi više od 75 m² bruto - građevne površine svih etaža, s tim da se ne povećava broj stanova;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- postavljanje novog krovišta bez nadozida, na građevinama s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom, ako se radi o povećavanju stambenog prostora iz točke 1. alineje 2. ovog stavka;

- sanacija postojećih ograda i gradnja potpornih zidova radi sanacije terena.

2. građevine drugih namjena (gospodarske građevine, građevine javne i društvene namjene, komunalne i prometne te prateće građevine i sl.):

- sanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova građevine i krovišta;

- dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl., površine do 10 m² izgrađenosti za građevine do 100 m² BRP-a i do 5% ukupnog BRP-a za veće građevine;

- prenamjena i funkcionalna preinaka građevine, osim u stambenu namjenu;

- dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javnoprometnih površina.

Građevine koje su građene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju, a kojih namjena jest u skladu s namjenom utvrđenom Urbanističkim planom uređenja Savska Opatovina, a nisu u skladu s uvjetima i načinom gradnje iz ovog plana, mogu se rekonstruirati, dograditi i nadograditi uz iste uvjete iz stavka 1. ovog članka.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 59.

Plan je izrađen u šest izvornika što se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 60.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.