Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Odra II.

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja Odra II.

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja Odra II. (u nastavku teksta: Urbanistički plan) što ga je izradio Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb, 2004. godine

Članak 2.

Urbanistički se plan donosi za područje omeđeno sa sjevera Velikom cestom, s juga Odranskom ulicom, sa zapada Đačkom ulicom, te s istoka Novozagrebačkom ulicom.

Članak 3.

Urbanistički plan sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja Odra II. sastoji se od:

A) tekstualnog dijela u knjizi pod nazivom Urbanistički plan uređenja Odra II;

B) grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:2000:

0. Postojeće stanje;

1. Korištenje i namjena površina;

2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža

2.A Promet

2.B Pošta i telekomunikacije

2.C Energetski sustav

2.D Vodnogospodarski sustav;

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina;

4. Način i uvjeti gradnje

4.A Oblici korištenja

4.B Način gradnje.

Elaborat iz stavka 1., točaka A i B ovoga članka, ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednice Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni je dio ove odluke.

Članak 4.

U smislu ove odluke izrazi i pojmovi koji se rabe imaju sljedeće značenje:

1. pomoćne građevine - su garaže, drvarnice, spremišta i sl.;

2. manje gospodarske građevine - su građevine s pretežito zanatskim, manjim prerađivačkim, poslovnim, ugostiteljskim i sličnim djelatnostima što ne smetaju okolišu i uvjetima stanovanja i rada na susjednim građevnim česticama;

3. poslovne građevine - su gospodarske građevine u kojima se obavlja pretežito uslužna, trgovačka, komunalno-servisna djelatnost ili u kojima prevladavaju uredske prostorije;

4. podrum - na ravnom terenu podrumom se smatra dio građevine ako kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 100 cm od kote konačno zaravnanog terena;

5. niska stambena građevina ili stambeno-gospodarska građevina, s obzirom na način gradnje, može biti:

- slobodnostojeća - građevina koje su sva pročelja odmaknuta od međa susjednih građevnih čestica i javnoprometnih površina ili javnih zelenih površina;

- poluotvorena - građevina koje se jedno pročelje nalazi na nekoj od međa susjednih građevnih čestica, a ostala su pročelja odmaknuta od međa susjednih građevnih čestica i javnoprometnih površina ili javnih zelenih površina, osim kada se građevinski pravac određuje prema postojećem susjednom objektu;

- građevina u nizu - građevina koje se dva pročelja nalaze na međama susjednih građevnih čestica, a druga su pročelja odmaknuta od međa susjednih građevnih čestica i javnoprometnih površina ili javnih zelenih površina, osim kada se građevinski pravac određuje prema postojećem susjednom objektu;

6. etaža - oznaka bilo kojeg kata građevine, uključujući i prizemlje (ali ne i podrum i potkrovlje);

7. potkrovlje - dio građevine ispod krovne konstrukcije što se koristi za stambenu, poslovnu ili javnu namjenu, uvučen u odnosu na etaže, a iznad vijenca posljednje etaže građevine; najveći gabarit potkrovlja niske stambene građevine određen je najvećom visinom nadozida 90 cm, mjerenom u ravnini pročelja građevine i nagibom do 45°, mjereno u visini nadozida; potkrovlje oblikovano ravnim krovom, krovom blagog nagiba do 12° ili bačvastim krovom može imati najviše 75% površine karakteristične etaže i, u pravilu, uvučeno je s ulične strane;

8. tavan - dio neuređenog prostora građevine ispod krovne konstrukcije, uvučen u odnosu na etaže, a iznad vijenca posljednje etaže građevine; visina nadozida je najviše 40 cm, mjereno u ravnini pročelja građevine, s nagibom do 45°, mjereno u visini nadozida;

9. visina (h) građevine - visina mjerena od visine vijenca do konačno zaravnanog terena.

10. tlocrtna površina - površina dobivena vertikalnom projekcijom svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključujući i terase u prizemlju građevine kada su one konstruktivni dio etaže;

11. bruto razvijena površina - površina identična građevinskoj bruto površini.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 5.

Urbanistički plan utvrđuje organizaciju i namjenu prostora u tekstualnom dijelu i na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina.

Na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina detaljno su razgraničene zone različitih namjena:

S - stambena namjena,

M1 - mješovita namjena - pretežito stambena,

M2 - mješovita namjena,

D3 - javna i društvena namjena - zdravstvena,

D4 - javna i društvena namjena - predškolska,

R1 - športsko-rekreacijska namjena,

Z2 - javne zelene površine - igralište,

Z - zaštitne zelene površine.

Unutar zona stambene i mješovite namjene mogu se zadržati postojeće građevne čestice ili formirati nove u skladu s odredbama ove odluke.

Prigodom određivanja lokalnih uvjeta na cijelom području treba analizirati i primijeniti sva ograničenja naznačena u grafičkom i tekstualnom dijelu Urbanističkog plana.

Razgraničenje javnih površina od površina drugih namjena utvrđuje se regulacijskom linijom najmanja udaljenost koja je od osi ceste određena širinom cestovnog pojasa, prema kartografskom prikazu 2A. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Promet.

Minimalna udaljenost regulacijske linije od ruba kolnika ovisi o profilu ulice i može iznositi minimalno 1,5 metara.

Iznimno se u profilu već izgrađenih slijepih ulica može osigurati mogućnost gradnje nogostupa samo uz jednu njenu stranu ili gradnja kolno-pješačkog pristupa.

Nije moguća gradnja građevina i ograda te podizanje nasada koji bi sprečavali proširivanje uskih ulica ili onemogućili ispravljanje oštrih zavoja, odnosno koji bi zatvarali vidno polje i time ometali prometnu sigurnost.

Ako se građevna čestica ograđuje s ulične strane, tada se ulična ograda podiže iza regulacijske linije u odnosu na javnoprometnu površinu.

2. UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 6.

Urbanističkim je planom određena mogućnost smještaja gospodarskih sadržaja:

- u stambeno-gospodarskim građevinama - u zonama M1 i M2;

- gradnjom manjih gospodarskih građevina do 150 m² - u zonama M1 i M2;

- iznimno, gradnjom gospodarskih građevina do 600 m² na pojedinačnim građevnim česticama - u zoni M2.

Gospodarske sadržaje iz stavka 1. ovoga članka moguće je smjestiti pod uvjetom da, svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguravanjem osnovnih priključaka na komunalnu i prometnu infrastrukturu, omogućuju funkcioniranje gospodarskog sadržaja bez štetnih utjecaja na okoliš.

Ne mogu se odobriti djelatnosti koje ugrožavaju kvalitetu stanovanja na susjednim česticama ili ugrožavaju okoliš bukom, smradom, zagađivanjem tla i navode frekventan automobilski promet u naselje.

2.1. Stambeno-gospodarska građevina - u zonama M1 i M2

Članak 7.

Unutar glavne stambene građevine mogu se smjestiti sljedeći sadržaji: garaže, trgovine, tihi obrt, usluge, kulturni, socijalni, zdravstveni, ugostiteljski i drugi poslovni sadržaji, s tim da njihova površina može iznositi najviše 20% bruto razvijene površine stambenog dijela građevine.

Veličina građevne čestice ne može biti manja od:

- 600 m² za slobodnostojeće građevine;

- 480 m² za poluotvorene građevine.

Iznimno, prigodom interpolacija u gusto izgrađenim dijelovima građevinskog područja, veličina građevne čestice za građenje stambeno-gospodarske građevine može biti i manja od utvrđenih u stavku 2. ovoga članka, ako su zadovoljeni uvjeti izgrađenosti građevne čestice i najmanje udaljenosti građevine od javnoprometnih površina, međa i drugih građevina, uzimajući u obzir lokalne uvjete.

Na druge uvjete gradnje primjenjuju se odredbe članka 13. ove odluke.

Navedene djelatnosti ne smiju ugrožavati kvalitetu stanovanja na susjednim česticama, niti ugrožavati okoliš bukom, smradom, zagađivanjem tla, zahtijevati velik broj parkirališta, odnosno navoditi frekventan automobilski promet u naselje.

2.2. Manja gospodarska građevina do 150 m² - u zonama M1 i M2

Članak 8.

U zonama mješovite namjene M1 i M2 mogu se uz stambene ili stambeno-gospodarske građevine graditi manje gospodarske građevine, odnosno prostori za gospodarske djelatnosti manjeg kapaciteta:

- manje proizvodne (tihi obrti i servisi, usluge i sl.);

- poslovne (uredi, drugi poslovni prostori);

- trgovačke (prodavaonice, izložbeni saloni i sl.);

- ugostiteljsko-turističke (manji restorani, caffei i sl.);

- kulturne (galerije, likovne radionice, kulturne organizacije i sl.);

- zdravstvene (liječničke ordinacije i sl.).

Manje gospodarske građevine mogu se graditi najviše kao jednoetažne, s mogućnošću gradnje podruma i tavana, tako da:

- visina od kote konačno zaravnanog terena do vijenca građevine nije viša od visine glavne ulične stambene građevine i ne prelazi visinu od 4,0 m;

- visina od kote konačno zaravnanog terena do sljemena krova ne prelazi visinu sljemena ulične stambene građevine i nije viša od 7,0 m;

- manja gospodarska građevina bude smještena iza građevinske linije glavne građevine i to kao slobodnostojeća, poluotvorena ili prislonjena uz glavnu građevinu;

- ukupna tlocrtna površina manje gospodarske i/ili pomoćne građevine nije veća od 150 m².

Najmanja udaljenost građevina iz stavka 1. ovoga članka od susjednih građevnih čestica mora biti:

- ako se grade kao slobodnostojeće građevine - 1,0 m;

- ako se grade kao poluotvorene građevine, moraju biti smještene s jedne strane uz pretpostavljenu susjednu građevinu i odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici;

- ako građevine imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, od međe te čestice moraju biti udaljene najmanje 3,0 m.

Ako je krov građevine nagnut prema susjednoj građevnoj čestici i ako je streha udaljena od međe susjedne čestice manje od 3,0 m, krov mora imati snjegobrane i oluke.

Prigodom građenja manjih gospodarskih građevina na građevnoj se čestici, prema članku 20. ove odluke, mora osigurati odgovarajući broj parkirališnih mjesta.

2.3. Gospodarska građevina do 600 m² - u zoni M2

Članak 9.

U zoni mješovite namjene M2 mogu se, iznimno, graditi samo gospodarske građevine, odnosno, na pojedinačnim građevnim česticama prostori za gospodarske djelatnosti manjeg kapaciteta:

- manje proizvodne (zanati, servisi, usluge i sl.);

- poslovne (uredi, predstavništva, drugi poslovni sadržaji);

- trgovačke (prodavaonice, izložbeni saloni i sl.).

Građevine iz prethodnog stavka moraju se graditi tako da svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguravanjem osnovnih priključaka na komunalnu i prometnu infrastrukturu omogućuju funkcioniranje gospodarskog sadržaja bez štetnih utjecaja na okoliš, a sve u skladu s lokalnim uvjetima i prema uvjetima (veličina, oblikovanje građevina) određenima za građevine koje u tom prostoru prevladavaju.

Gospodarska građevina iz stavka 1. ovoga članka može se graditi kao slobodnostojeća, s jednom etažom, uz mogućnost gradnje podruma i tavana, uz uvjet da:

- veličina čestice ne može biti manja od 800 m² ni veća od 3.000 m²;

- najveća tlocrtna površina građevine je 600 m²;

- ukupna izgrađenost građevne čestice može iznositi maksimalno 30%, a na česticama većim od 1.080 m² najviše 20%;

- dubina građevne čestice iznosi, u pravilu, najmanje 25,0 m;

- najmanje 30% površine građevne čestice treba urediti kao parkovno, pejsažno ili zaštitno zelenilo, a prema drugim namjenama realiziraju se parkovni, pejsažni ili zaštitni vegetacijski tamponi u skladu s uvjetima zaštite okoliša;

- najmanja udaljenost od međa susjednih građevnih čestica iznosi jednu polovicu visine građevine, ali ne manje od 3,0 m, osim na građevnim česticama koje su uz postojeću građevnu česticu s postojećom stambenom gradnjom gdje se mora osigurati tampon visokoga zaštitnog zelenila, najmanje širine 5,0 m;

- visina građevine (h) je najviše 7,5 m (osim ako tehnološki proces ne zahtijeva veću visinu, npr. dimnjak i sl.);

- pristup građevnoj čestici je javnoprometna površina, najmanje širine kolnika 6,0 m, a ulična ograda mora biti udaljena najmanje 4,5 m od osi javnoprometne površine;

- prema članku 20. ove odluke na građevnoj je čestici potrebno osigurati potreban broj parkirališnih mjesta;

- arhitektonsko oblikovanje građevina i izbor građevnog materijala moraju osiguravati racionalno korištenje energije, biti primjereni Zagrebu, zagrebačkom prostoru i tradiciji, u skladu s uobičajenim načinom građenja, s okolnim građevinama i krajobrazom;

- krovišta moraju biti kosa, dvostrešna, s nagibom 30° - 45°, pokrivena crijepom ili pokrovom boje crijepa, a, iznimno, mogu biti ravna ili s blagim nagibom, te bačvasta; vrsta pokrova, nagibi i broj streha moraju biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine; južna krovišta građevina moguće je oblikovati za ugradnju sunčanih pretvornika.

Gospodarske građevine izgrađenost i visina kojih je veća od propisanih ovim člankom, a koje su sagrađene u skladu s ranije važećim propisima, mogu se rekonstruirati u granicama postojećih horizontalnih i vertikalnih gabarita, uz uvjet da se osiguraju propisane mjere zaštite okoliša.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA JAVNIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI I ŠPORTSKO-REKREACIJSKIH GRAĐEVINA

Članak 10.

Urbanističkim su planom utvrđene zone javnih i društvenih djelatnosti i športsko-rekreacijskih građevina na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina.

Gradnja predškolske dječje ustanove i građevine za šport i rekreaciju planira se na novooblikovanim česticama u središnjem dijelu zone.

Gradnja drugih građevina javnih i društvenih djelatnosti (vjerske građevine, građevine za zdravstvo, kulturu, znanost i socijalnu djelatnost, te drugi sadržaji javnog interesa kao što su: upravne funkcije, pravosuđe, udruge građana, političke stranke i druge organizacije), ako se za to utvrdi potreba, moguća je na prostoru mješovite namjene M1 - pretežito stambene i na prostoru mješovite namjene - M2, a u skladu s uvjetima za gradnju i oblikovanje koji se primjenjuju u tim zonama.

3.1. Oblikovanje građevina javnih i društvenih djelatnosti i športsko-rekreacijskih građevina

Članak 11.

Građevine i sadržaji javnih i društvenih djelatnosti (dječji vrtići i jaslice, osnovne škole, vjerske građevine, zdravstvo, kultura, znanost i socijalna djelatnost, te drugi sadržaji javnog interesa kao što su: upravne funkcije, pravosuđe, udruge građana, političke stranke i druge organizacije) i športsko-rekreacijske građevine mogu se graditi pod sljedećim uvjetima:

- građevna čestica na kojoj će se graditi treba se nalaziti uz već izgrađenu javnoprometnu površinu, širine kolnika najmanje 6,0 m i pješačkog hodnika 1,5 m, odnosno, ako je za javnoprometnu površinu navedenog profila prethodno već izdana lokacijska dozvola;

- iznimno, a u skladu s posebnim propisima, neki se sadržaji mogu smještati u stambene građevine;

- izgrađenost građevne čestice može iznositi najviše 30%;

- građevna čestica treba biti ozelenjena, a najmanje 20% njezine površine treba hortikulturno urediti autohtonim biljnim materijalom;

- na građevnoj čestici ili uz javnoprometnu površinu treba osigurati potreban broj parkirališnih mjesta prema normativu iz članka 20. ove odluke;

- arhitektonskim oblikovanjem i gabaritom građevina se mora uklopiti u okoliš;

- građevine javnih i društvenih djelatnosti moraju osigurati prostor za skloništa;

- građevine trebaju biti sigurne od požara te elementarnih i drugih opasnosti.

Građevine vrtića i jaslica mogu imati do dvije etaže (prizemlje i kat), uz mogućnost gradnje podruma i potkrovlja, s tim da je maksimalna visina (h) 8,0 m.

Udaljenost dječjeg vrtića i jaslica od drugih stambenih i stambeno-gospodarskih građevina mora biti najmanje 10,0 m.

Športsko-rekreacijske građevine: športske dvorane i/ili druge zatvorene i otvorene športske građevine, te drugi prostori što upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja na tim površinama i u građevinama, planirane su u zoni športsko-rekreacijske namjene.

Visina zatvorenih športsko-rekreacijskih građevina može, iznimno, biti i veća od maksimalne visine za zonu, ali ne viša od 12,0 m.

Za zonu javne i društvene namjene - D4 te zonu športsko-rekreacijske namjene - R1 obvezno je, prije ishođenja lokacijske, odnosno građevinske dozvole, provesti urbanističko-arhitektonski natječaj.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 12.

Urbanističkim je planom određena gradnja stambenih građevina unutar zona:

S - stambene namjene;

M1 - mješovite namjene - pretežito stambene;

M2 - mješovite namjene.

Građevine iz stavka 1. ovoga članka mogu se graditi ako postoji najmanja komunalna opremljenost zemljišta: neposredan pristup s javnoprometne površine (postojeća ulica ili javnoprometna površina za koju je izdana lokacijska dozvola) te priključci za opskrbu električnom energijom i vodom. Kod formiranja građevnih čestica uz postojeće ulice potrebno je uzeti u obzir Urbanističkim planom utvrđen koridor prometnice.

Postojeće se građevine mogu rekonstruirati.

Na jednoj se građevnoj čestici mogu, uz jednu stambenu građevinu ili stambeno-gospodarsku građevinu, graditi i pomoćne i manje gospodarske građevine prema odredbama ove odluke.

Građevne se čestice formiraju od većih ili manjih vlasničkih čestica i moraju imati površinu i oblik koji omogućuje njihovo korištenje i gradnju u skladu s predviđenom namjenom, a obavezno moraju imati pristup na ovim urbanističkim planom planirane javne prometne površine.

4.1. Stambena namjena - S

Članak 13.

U zonama S - stambene namjene mogu se graditi i rekonstruirati isključivo stambene građevine.

Uz stambenu građevinu na istoj se građevnoj čestici mogu graditi pomoćne građevine.

Veličina građevne čestice za građenje stambene građevine ne može biti manja od:

- za slobodnostojeće građevine - 350 m², uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine, ne može biti manja od 14,0 m;

- za poluotvorene građevine - 300 m², uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine, ne može biti manja od 12,0 m;

- za građevine u nizu (iznimno prema kartografskom prikazu 4.B Način i uvjeti gradnje - Način gradnje) - 225 m², uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine, ne može biti manja od 9,0 m.

Ukupna izgrađenost građevne čestice može biti:

- za slobodnostojeće građevine - najviše 30%, a na česticama većim od 1.080 m² najviše 20%, uz najmanje 30% neizgrađenoga ozelenjenog tla;

- za poluotvorene građevine - najviše 40%, a na česticama većim od 900 m² najviše 20%, uz najmanje 30% neizgrađenoga ozelenjenog tla;

- za građevine u nizu (iznimno prema kartografskom prikazu 4.B Način i uvjeti gradnje - Način gradnje) - najviše 50%, a na česticama većim od 600 m² najviše 20%, uz najmanje 20% neizgrađenoga ozelenjenog tla.

U izgrađenim dijelovima građevinskog područja, na građevnim česticama veličina kojih je manja od utvrđene u stavku 3. ovoga članka, a izgrađenost veća od utvrđene u stavku 4. ovoga članka, prigodom rekonstrukcije i zamjene građevina novima, ne smije se povećavati izgrađenost čestice.

Udaljenost građevine od međa susjedne građevne čestice, ako se gradi na slobodnostojeći način, mora biti najmanje pola visine (h/2), ali ne manje od 3,0 m.

Iznimno, u već izgrađenim dijelovima naselja, u skladu s lokalnim uvjetima, građevina može biti udaljena i manje od 3,0 m od jedne susjedne međe građevne čestice, ali ne manje od 1,0 m pod uvjetima:

- udaljenost od druge međe susjedne građevne čestice ne može biti manja od 3,0 m;

- na građevini koja je na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe susjedne građevne čestice ne mogu se graditi otvori prema toj međi.

Otvorima na građevini ne smatraju se dijelovi zida od staklene opeke, otvori s neprozirnim staklom veličine do 60x60 cm i ventilacijski otvori maksimalnog promjera 15,0 cm, a kroz koje nije moguć vizualni kontakt.

Balkoni, terase i otvorena stubišta ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe susjedne građevne čestice.

Stambena građevina, što će se graditi na poluotvoreni način, mora s drugim dijelovima građevine (istakom) biti udaljena od međe susjedne građevne čestice najmanje pola visine (h/2), ali ne manje od 3,0 m.

Stambena građevina, što će se graditi u nizu (iznimno prema kartografskom prikazu 4.B Način i uvjeti gradnje - Način gradnje), od stražnje međe građevne čestice mora biti udaljena najmanje h/2, ali ne manje od 3,0 m.

Članak 15.

Arhitektonsko oblikovanje građevina i izbor građevnog materijala moraju osiguravati racionalno korištenje energije, biti primjereni Zagrebu, zagrebačkom prostoru i tradiciji, u skladu s uobičajenim načinom građenja, s okolnim građevinama i krajobrazom.

Krovišta građevina moraju biti kosa, dvostrešna, s nagibom 30°- 45°, pokrivena crijepom ili pokrovom boje crijepa, a, iznimno, mogu biti ravna ili s blagim nagibom, te bačvasta. Vrsta pokrova, nagibi i broj streha moraju biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine. Južna krovišta građevina moguće je oblikovati za ugradnju sunčanih pretvornika.

Uređivanje građevne čestice potrebno je izvesti na način da teren oko kuće, potporni zidovi, terase i drugi dijelovi građevine ne narušavaju izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta.

Građevna čestica mora imati osiguran pristup vozilima s javnoprometnih površina.

Na građevnoj se čestici mora, u skladu sa člankom 20. ove odluke, osigurati potreban broj parkirališnih mjesta.

Ako ne postoji kanalizacijska mreža u zoni gradnje, na građevnoj se čestici mora sagraditi nepropusna septička jama, najmanje udaljenosti 1,0 metar od međe građevne čestice i osigurati pristup za njeno povremeno čišćenje.

Neizgrađeni dio građevne čestice - prirodni teren je najmanje 30% uređen visokim i niskim zelenilom. Postojeće i planirano zelenilo mora biti prikazano u lokacijskoj, odnosno građevinskoj dozvoli.

Predvrtovi se hortikulturno uređuju, bez mogućnosti smještaja dodatnih pokretnih gospodarskih sadržaja.

Ulične ograde moraju, u pravilu, biti od živice, kamena, betona, opeke, metala ili drveta visine do 150 cm, a ograde između susjednih građevnih čestica najviše 200 cm. Ograde ne smiju zatvarati vidno polje sudionicima u javnom prometu.

4.2. Mješovita namjena - pretežito stambena - M1

Članak 16.

U zoni mješovite namjene - pretežito stambene - M1 mogu se graditi stambene građevine ili stambeno-gospodarske građevine.

Na veličinu i izgrađenost građevne čestice za građenje isključivo stambene građevine primjenjuju se odredbe članka 13. stavaka 3. i 4. ove odluke.

Ako se gradi stambeno-gospodarska građevina ili se uz stambenu građevinu na istoj građevnoj čestici gradi manja gospodarska građevina, veličina građevne čestice ne može biti manja od:

- 600 m² za slobodnostojeće građevine;

- 480 m²za poluotvorene građevine.

Iznimno, prigodom interpolacija u gusto izgrađenim dijelovima građevinskog područja, veličina građevne čestice može biti i manja od utvrđenih u stavku 3. ovoga članka, ako su zadovoljeni uvjeti izgrađenosti građevne čestice i najmanje udaljenosti građevine od javnoprometnih površina, međa i drugih građevina, uzimajući u obzir lokalne uvjete.

U izgrađenim dijelovima građevinskog područja, na građevnim česticama veličina kojih je manja od utvrđene u stavku 3. ovoga članka, a izgrađenost veća od utvrđene u članku 13. stavku 4. ove odluke, prigodom rekonstrukcije i zamjene građevina novima ne smije se povećavati izgrađenost građevne čestice.

Na udaljenost građevine od međa susjednih građevnih čestica i broj etaža za stambenu građevinu i stambeno-gospodarsku građevinu primjenjuju se odredbe članka 13. ove odluke.

Unutar glavne stambene građevine mogu se smjestiti sadržaji iz članka 7. stavka 1. ove odluke i uz uvjete iz istoga članka.

Uz stambenu ili stambeno-gospodarsku građevinu može se graditi pomoćna građevina i/ili manja gospodarska građevina, odnosno, prostor za gospodarske djelatnosti manjeg kapaciteta.

Pomoćne građevine mogu se graditi kao garaže i spremišta, pod uvjetima iz članka 14. ove odluke.

Manje gospodarske građevine mogu se graditi pod uvjetima iz članka 8. ove odluke.

Navedene djelatnosti ne smiju ugrožavati kvalitetu stanovanja na susjednim česticama, niti ugrožavati okoliš bukom, smradom, zagađivanjem tla, zahtijevati veliki broj parkirališta, odnosno navoditi frekventni automobilski promet u naselje.

Postojeće pomoćne i manje gospodarske građevine što su sagrađene u skladu s prijašnjim propisima mogu se rekonstruirati, iako njihova udaljenost od međe susjedne građevne čestice ne odgovara udaljenosti određenoj ovim člankom.

Arhitektonsko oblikovanje građevina i uređivanje građevne čestice u svemu je potrebno izvesti prema članku 15. ove odluke.

4.3. Mješovita namjena - M2

Članak 17.

U zonama mješovite namjene - M2 mogu se graditi građevine kao i u zonama stambene namjene - S i mješovite namjene - pretežito stambene - M1, pod uvjetima koji se primjenjuju u tim zonama.

Iznimno, u zoni mješovite namjene - M2 na pojedinačnoj se građevnoj čestici mogu graditi samo gospodarske građevine, odnosno, prostori za gospodarske djelatnosti manjeg kapaciteta iz članka 9. stavka 1. koje svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguravanjem osnovnih priključaka na komunalnu i prometnu infrastrukturu omogućuju funkcioniranje gospodarskog sadržaja, bez štetnih utjecaja na okoliš, a sve u skladu s lokalnim uvjetima i prema uvjetima (veličina, oblikovanje građevina) određenima za građevine koje u tom prostoru prevladavaju.

Na pojedinačnoj se građevnoj čestici može graditi jedna glavna (gospodarska) građevina te jedna pomoćna građevina.

Veličina građevne čestice za gradnju gospodarske građevine na pojedinačnoj građevnoj čestici mora biti najmanje 800 m², a najviše 3.000 m², uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine, ne može biti manja od 20,0 m.

Izgrađenost građevne čestice sa svim građevinama može biti najviše 30%, a na česticama većima od 1.080 m², najviše 20%.

Dubina je građevne čestice, u pravilu, najmanje 25,0 m.

U izgrađenim dijelovima građevinskog područja, na građevnim česticama veličina kojih je manja od utvrđene u stavku 4. ovoga članka, a izgrađenost veća od utvrđene u stavku 5. ovoga članka, prigodom rekonstrukcije i zamjene građevina novima ne smije se povećavati izgrađenost čestice.

Gospodarske se građevine mogu graditi kao slobodnostojeće, jednoetažne, uz mogućnost gradnje podruma i potkrovlja, s tim da je najveća visina 7,5 m, a tlocrtna površina može iznositi najviše 600 m².

Udaljenost gospodarske građevine na pojedinačnoj građevnoj čestici od međa susjednih građevnih čestica mora biti najmanje pola visine (h/2), ali ne manje od 3,0 m (računajući od fasade ili od istaka na fasadi), osim na česticama koje su uz građevnu česticu s postojećom stambenom gradnjom, gdje se mora osigurati tampon visokoga zaštitnog zelenila najmanje širine 5,0 m.

Iznimno, u već izgrađenim dijelovima naselja, u skladu s lokalnim uvjetima, građevina može biti udaljena i manje od 3,0 m od jedne međe susjedne građevne čestice, ali ne manje od 1,0 m pod uvjetima:

- udaljenost od druge međe susjedne građevne čestice ne može biti manja od 3,0 m;

- na građevini koja je na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe susjedne građevne čestice ne mogu se graditi otvori prema toj međi.

Otvorima na građevini ne smatraju se dijelovi zida od staklene opeke, otvori s neprozirnim staklom veličine do 60x60 cm i ventilacijski otvori maksimalnog promjera 15,0 cm, a kroz koje nije moguć vizualni kontakt.

Pomoćne građevine mogu se graditi kao garaže i spremišta, pod uvjetima iz članka 14. ove odluke.

Arhitektonsko oblikovanje građevina i uređivanje građevne čestice potrebno je izvesti prema članku 15. ove odluke.

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 18.

Na kartografskom prikazu 2.A Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Promet ucrtane su sve trase pružanja i širine koridora prometnica koje označavaju i predstavljaju površine namijenjene gradnji ulica i uličnih građevina, prometnih površina pješačkoga, individualnoga i javnoga automobilskog prometa, komunalnih infrastrukturnih postrojenja i uređaja, te zaštitnog zelenila.

Unutar prometnih površina mogu se graditi kolne, biciklističke i pješačke površine, autobusna stajališta, parkirališta, zaštitno zelenilo i slično.

Sve je prometnice potrebno urediti prema njihovu značenju i prometnoj funkciji, a širine koridora određene su uz poštivanje postojećeg stanja, stvarnih prometnih potreba i propisa, a obvezno ih treba opremiti površinskom odvodnjom i javnom rasvjetom, te drugom urbanom i komunalnom opremom prema stvarnoj potrebi (autobusna stajališta, nadstrešnice, klupe, javne telefonske govornice i dr.).

Sadnja drvoreda predviđena je unutar pojasa prometnica tamo gdje to omogućuje raspoloživa širina.

Pristupni putovi trebaju omogućiti pristup osoba s invaliditetom svim građevinama preko iskošenih rubnjaka. Prigodom izdavanja lokacijske dozvole i projektiranja treba se pridržavati važećih propisa o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje urbanističko-arhitektonskih barijera u urbanističkom planiranju i projektiranju.

5.1.1. Dimenzioniranje javnoprometnih površina i udaljenost građevina i ograda od javnoprometnih površina

Članak 19.

Prometnu mrežu treba graditi, odnosno rekonstruirati u okviru koridora određenih ovom odlukom.

Najmanja širina županijskih cesta te kolnika za prometnice s javnim autobusnim prijevozom putnika treba biti 7,0 m, a za lokalne, priključne, pristupne i druge već izgrađene (pretežno) stambene i slijepe ulice 6,0 m, odnosno minimalno 5,5 m.

Ne mogu se graditi druge ulice od ucrtanih na kartografskom prikazu 2.A Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Promet. Poprečne i uzdužne dispozicije postojećih pristupnih putova mogu se zadržati.

U zoni polja preglednosti križanja nije dopuštena sadnja drveća niti bilo kakva gradnja na visini višoj od 1,0 m od površine kolnika.

Pješački nogostupi na građevinskom području zone trebaju biti sagrađeni s obje strane kolnika, minimalne širine 1,2 m.

Biciklističke staze gradit će se kao zasebna površina unutar profila prometnice ili kao signalizacijom obilježeni dio kolnika ili pješačke staze. Širina dvosmjerne biciklističke staze treba biti 2,0 m.

Građevine koje će se graditi uz županijske ili lokalne ceste ne smiju biti na udaljenosti manjoj od udaljenosti određene propisima o javnim cestama, odnosno 15,0 m za županijske ceste, te 10,0 m za lokalne ceste.

Udaljenost građevine od bližeg ruba cestovnog zemljišta ostalih cesta i javnoprometnih površina ne smije biti manja od 5,0 m.

Ograda građevne čestice mora biti udaljena od javnoprometne površine najmanje 4,5 m, računajući od osi kolnika.

Iznimno, u već izgrađenom dijelu zone, udaljenost ograde postojećih građevina od osi kolnika javnoprometne površine može biti i manja od 4,5 m, ali ne manja od 3,5 m, osim ako se, zbog lokalnih uvjeta, to ne može postići.

Ova se odredba ne odnosi na udaljenosti od državnih, županijskih i lokalnih cesta za koje se udaljenosti usklađuju s propisima o javnim cestama.

5.1.2. Parkirališna i garažna mjesta

Članak 20.

Parkirališna i garažna mjesta mogu se graditi i uređivati ovisno o vrsti i namjeni građevine za koje potrebe se one grade.

Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta za pojedine građevine uređuje se na građevnoj čestici te građevine. Iznimno, parkirališna i garažna mjesta mogu se uređivati i graditi i na drugoj građevnoj čestici kao skupni javni ili privatni parkirališno-garažni prostor za više građevina u susjedstvu, ali isključivo istodobno s gradnjom građevina kojima služe.

U zonama uz dječju ustanovu i drugu javnu namjenu mogu se graditi parkirališta i na prostoru ulice i u drvoredu, gdje je to predviđeno ovom odlukom. Parkirališna se mjesta ne mogu graditi uz rub kolnika ceste-ulice razvrstane kao županijska, već moraju biti odvojena od kolnika te priključena na zajednički ulaz-izlaz.

Na 1.000 m² bruto-izgrađene površine (bez garaža i jednonamjenskih skloništa), ovisno o vrsti namjene i namjeni prostora u građevinama, mora se osigurati broj parkirališno-garažnih mjesta prema sljedećoj tablici:

Kada se potreban broj parkirališno-garažnih mjesta, s obzirom na posebnosti djelatnosti ne može odrediti prema stavku 4. ovoga članka, odredit će se po jedno parkirališno-garažno mjesto za:

- pretežito gospodarsku namjenu - na tri do osam zaposlenih u većoj radnoj smjeni;

- športske dvorane i igrališta s gledalištima - na 20 sjedala;

- škole, predškolske ustanove - na jednu učionicu, odnosno za predškolske ustanove za jednu grupu djece;

- ambulante, domove zdravlja, socijalne ustanove i sl.- na četiri zaposlena u smjeni;

- prateće sadržaje u naselju - na tri zaposlena u smjeni.

Parkirališta treba, u pravilu, predvidjeti na prednjem dijelu građevne čestice, ispred ili iza ulične ograde.

Prigodom određivanja parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina s različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.

Postojeće garaže i garažno-parkirališna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje, ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici.

Od ukupnog broja parkirališnih mjesta na javnim parkiralištima za automobile osoba s invaliditetom treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.

Javni autobusni prijevoz putnika opslužuje područje obuhvata s redovitim linijama po obodnim prometnicama.

Na svim postojećim i planiranim autobusnim stajalištima potrebno je sagraditi ugibalište, ako to dopuštaju lokalni uvjeti, koje svojom dužinom može prihvatiti zglobni autobus, postaviti nadstrešnicu u funkciji zaštite od atmosferilija, insolacije i vjetra. Prema mogućnostima, stajalište je potrebno opremiti: klupom, voznim redom, košarom za otpatke, (eventualno) javnom telefonskom govornicom, reklamnim panoom, oznakom i nazivom stajališta.

Predviđa se gradnja novih stajališta na križanju nadvožnjaka Hrašće i Velike ceste.

Autobusna su stajališta označena na kartografskom prikazu 2.A Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Promet.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 21.

Planirana DTK mreža prikazana je u kartografskom prikazu 2.B Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Pošta i telekomunikacije.

DTK i kabele potrebno je polagati izvan kolnika, a na mjestima prijelaza kolnika treba postavljati zaštitne cijevi.

Javne govornice treba postavljati za svakih 200 - 500 stanovnika. Lokacije javnih govornica treba odabrati na mjestima koncentracije stanovnika (autobusna stajališta, ambulanta, trgovine i sl.).

Lokacijskim će se dozvolama odrediti točan položaj vodova i uređaja telekomunikacijske mreže prema važećim propisima i prema stvarnim mogućnostima terena.

Urbanističkim planom predviđena je mogućnost proširenja mreže mobilne telefonije iznimno postavom osnovnih postaja sa fasadnim antenskim nosačima koji ne prelaze visinu krova građevine na koju se postavljaju isključivo na gospodarskim građevinama smještenim na pojedinačnim građevnim česticama, uz prethodnu izradu studije o utjecaju na okoliš i uz potrebu provedbe svih tehnološko-zdravstvenih mjera prije gradnje.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 22.

Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže prikazani su na kartografskim prikazima 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.C Energetski sustav i 2.D Vodnogospodarski sustav.

Lokacijskim će se dozvolama odrediti točan položaj vodova i uređaja komunalne infrastrukturne mreže prema važećim propisima i prema stvarnim mogućnostima terena.

Građevine se mogu priključiti na mrežu gradskih komunalnih instalacija (vodovod, kanalizacija, elektroenergetika, plin) po čitavoj dužini čestice.

Komunalna infrastruktura gradit će se unutar koridora prometnica u planom osiguranim pojasevima - za svaku vrstu infrastrukture, a u skladu s načelnim poprečnim presjecima prometnica i njihovim širinama.

Prije gradnje prometnica u njihovu planiranom koridoru, odnosno u njihovu poprečnom presjeku treba izgraditi planirane vodove komunalne infrastrukture koji nedostaju, prema trasama osiguranima Urbanističkim planom.

Plinovodna mreža (postojeća i planirana) prikazana je na kartografskom prikazu 2.C Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Energetski sustav.

Srednjotlačni će se plinovod polagati podzemno, s nadslojem do kote uređenog terena, minimalno 1,0 m, a kućni priključci od 0,6 do 1,0 m.

U paralelnom vođenju plinovoda udaljenost srednjotlačnog plinovoda od građevine mora biti minimalno 2,0 m, a od komunalnih instalacija prema posebnim uvjetima komunalnih poduzeća. U paralelnom vođenju kućnog priključka uz građevinu minimalna udaljenost mora biti 1,0 m.

Minimalna sigurnosna udaljenost od građevine za visokotlačni plinovod je 10,0 m.

Elektroenergetska mreža (planirana) prikazana je na kartografskom prikazu 2.C Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Energetski sustav.

Uz dvije postojeće transformatorske stanice, prema prethodnim posebnim uvjetima građenja nadležne elektroenergetske službe unutar područja plana osigurane su načelne lokacije za gradnju triju novih transformatorskih stanica i dviju zamjenskih.

Nove i zamjenske trafostanice treba graditi kao tipske, prema standardima opreme i uređaja Elektre Zagreba na vlastitim građevnim česticama najmanje veličine 7,0 x 5,0 m, uz dodatni uvjet da se kamionima osigura pristup neposredno s javnoprometne površine.

Ako se pojavi potrošač s potrebom za velikom vršnom snagom, lokacija nove transformatorske stanice osigurat će se unutar njegove građevne čestice.

Do planiranog kabliranja postojećega čelično-rešetkastog 20 kV nadzemnoga elektroenergetskog voda oznake ZV 5100 Velika Gorica, ne dopušta se nikakva gradnja unutar njegova zaštitnog koridora širine 10,0 m (5,0 m od osi voda na svaku stranu), niti sadnja visokog zelenila.

Kabele treba postavljati na dubini od 0,80 m, a na mjestima prijelaza kolnika obvezno ih treba dodatno odgovarajuće fizički (mehanički) zaštititi uvođenjem u zaštitne cijevi.

Javnu rasvjetu prometnih površina treba uskladiti s klasifikacijom prema standardima, a na temelju prometnih funkcija. Na području obuhvata ovoga plana primjenjivat će se klase javne rasvjete B za javne ceste, klase C za stambene sabirnice i klase D za sve prometne površine sekundarne prometne mreže.

Vodoopskrbna mreža (planirana) prikazana je na kartografskom prikazu 2.D Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Vodnogospodarski sustav.

Opskrbu građevina vodom obvezno treba riješiti priključkom na javnu vodovodnu mrežu, ako za to postoje tehnički uvjeti.

Vodoopskrbnu mrežu treba dimenzionirati hidrauličkim proračunom uz osiguranje potrebnih količina sanitarne i protupožarne vode. Na vodovodnoj mreži treba postaviti vanjske nadzemne hidrante.

Cijevi treba položiti na dubinu na kojoj se ne mogu smrzavati (najmanje 1,2 m nadsloja tla).

Odvodnja otpadnih voda (planirana) prikazana je na kartografskom prikazu 2.D Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Vodnogospodarski sustav.

Sustav javne odvodnje ovim je planom određen kao razdjelni. Postojeću mrežu otpadne kanalizacije potrebno je širiti paralelno s gradnjom prometnica i okolne gradnje, a prihvaćat će fekalne otpadne vode te ispirine koje će precrpnom stanicom u Donjoj Lomnici biti dalje odvođene do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Velike Gorice.

Oborinske će se vode puštati u planirani kanal uz korito potoka Lomnica. Prethodno treba sagraditi kompletnu mrežu oborinske kanalizacije koju treba polagati unutar pojaseva postojećih i planiranih prometnica i prometnih površina.

Kanalizaciju treba graditi tako da je vodonepropusna, a minimalni profil uličnih kanala ne smije biti manji od 40 cm.

Ako na dijelu građevinskog područja na kojem će se graditi građevina postoji javna kanalizacijska mreža, građevina se mora priključiti na tu kanalizacijsku mrežu ukoliko za to postoje tehnički uvjeti.

Iznimno, na području na kojem nije sagrađen javni odvodni sustav, dopušta se gradnja septičkih sabirnih jama samo u individualnoj gradnji.

Septičke jame moraju biti nepropusne i u skladu sa sanitarno-tehničkim i higijenskim uvjetima i propisima te privremenog karaktera (do gradnje javnoga odvodnog sustava kada se moraju sanirati i ukinuti).

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH I ZAŠTITNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 23.

Urbanistički plan utvrđuje zelene površine na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina.

Urbanistički plan utvrđuje i razvrstava zelene površine po namjeni u:

- Z2 - javne zelene površine (igralište);

- Z - zaštitne zelene površine.

Planiranu javnu zelenu površinu treba hortikulturno urediti, zasaditi ukrasnim biljem i, po mogućnosti, saditi autohtone vrste stabala. U blizini stambenih, sportskih i rekreacijskih građevina i površina ne smiju se saditi vrste raslinja koje u pojedinim godišnjim dobima mogu štetno djelovati na dišne organe ljudi.

Igralište i park treba opremiti odgovarajućom opremom (oprema za dječja igrališta, klupe, javna rasvjeta, koševi za smeće).

Za zonu športa i rekreacije i za javne zelene površine izradit će se idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje prije ishođenja lokacijske, odnosno građevinske dozvole.

Planirana javna parkirališta uz javne i društvene građevine i športsko-rekreacijske građevine treba urediti drvoredima. Nakon svaka četiri okomita parkirališna mjesta treba zasaditi stablo.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 24.

Na području obuhvata Urbanističkog plana nema evidentiranih zaštićenih dijelova prirode i nepokretnih kulturnih dobara te, sukladno tome, sa stajališta zaštite i očuvanja kulturnih dobara nema posebnih uvjeta.

S obzirom na mogućnost arheoloških nalaza na ovom području, potrebno je, ako se do takvih nalaza dođe, odmah obustaviti sve radove i obavijestiti nadležnu službu.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 25.

Potrebno je omogućiti uredno odlaganje komunalnog otpada uz javne sadržaje i prometne površine košarama za smeće i kontejnerima, odnosno, na način da se ne nagrđuje okoliš. Do prostora za odlaganje smeća treba omogućiti nesmetan pristup specijalnom vozilu.

Kućni će se otpad odvoziti prema komunalnom redu preko komunalnog poduzeća.

Oporabni otpad: staklo, papir, plastika i metal planira se prikupljati preko većih ili manjih mobilnih kontejnera ravnomjerno raspoređenih u dijelovima naselja s najvećom frekvencijom pješačkih kretanja (autobusna stajališta, javni i trgovački sadržaji i sl.).

9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 26.

U cilju zaštite okoliša postojećih i planiranih stambenih i drugih zona utvrđuju se mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.

1. Zaštita podzemnih voda

Temeljne mjere zaštite okoliša su:

- potpuna odvodnja fekalnih i otpadnih voda i njihovo pročišćavanje na razinu I. kvalitete voda, odvodnja oborinskih voda i zaštita od velikih voda koje su potencijalna opasnost za onečišćenja i zaraze;

- ugradnja uređaja za predtretman otpadnih voda proizvodnih pogona;

- sprečavanje onečišćavanja tla i podzemnih voda;

- stalno održavanje otvorenih odvodnih kanala uz prometnice.

Za svu postojeću i projektiranu kanalizaciju potrebno je atestom dokazati vodonepropusnost.

Zabranjeno je upuštanje oborinskih ili otpadnih voda preko upojnih bunara ili direktnih odlaganja štetnih tvari ili otpada u postojeće depresije, odnosno u jame iskopane u tu svrhu.

Donji rub temelja građevina, u načelu, treba biti 0,50 m iznad maksimalne razine podzemne vode. Ako se temelji grade u nižim razinama, za zaštitu podzemnih voda treba koristiti atestirane hidroizolacijske materijale.

Sve površinske (oborinske) vode s prometnih površina treba preko slivnika s taložnicama vodonepropusno odvesti u oborinsku kanalizaciju. Sve kolne površine trebaju biti izrađene iz vodonepropusnih i nezagađujućih materijala.

Za sve građevine koje se grade ili rekonstruiraju na prostoru obuhvata Urbanističkog plana te druge radova koji mogu trajno, povremeno ili privremeno utjecati na promjene vodnog režima potrebno je pribaviti vodopravne uvjete.

2. Zaštita od buke

Od komunalne buke, generirane prometom motornih vozila na prometnicama višeg reda, moguća je zaštita nasadom bilja ili gradnjom kontinuiranih ekrana neposredno uz regulacijske linije.

Zaštita od buke generirane proizvodnim procesima treba se provesti unutar pripadajuće građevne čestice, odnosno građevine.

3. Zaštita od požara

Potrebno je osigurati dovoljne količine protupožarne vode odgovarajućim dimenzioniranjem javne vodovodne mreže te mrežu vanjskih hidranata na maksimalnoj dopuštenoj međusobnoj udaljenosti od 80,0 metara i s vodovodnim priključkom ne manjeg profila od Ø 100 mm.

Sve postojeće nedovoljno dimenzionirane javne vodovode i hidrantske priključke vanjskih (uličnih) hidranata treba rekonstruirati prema navedenim načelima. Vanjske hidrante treba projektirati i postavljati kao nadzemne.

Potrebno je osigurati vatrogasne prilaze i površine za rad vatrogasne tehnike u skladu s odredbama posebnih propisa.

U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4,0 m ili iznimno manje u skladu s važećim propisima, a od prislonjenih susjednih građevina mora biti odvojena požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta koji nadvisuje krov najmanje 0,5 m.

Preventivno je potrebno primjenjivati minimalne sigurnosne udaljenosti od postojećih i planiranih plinovoda srednjeg i visokog tlaka koji će se projektirati i graditi na području obuhvata ovoga urbanističkog plana ili na njegovu kontaktnom području.

4. Gradnja skloništa osnovne zaštite

Urbanističkim je planom utvrđeno sljedeće:

- na površini predviđenoj za izgradnju dječjeg vrtića planira se gradnja skloništa osnovne zaštite za potrebe dječjeg vrtića i dijela stanovnika u obuhvatu Urbanističkog plana, kapaciteta najmanje 200 sklonišnih mjesta, otpornosti najmanje 100 kPa;

- kod građenja građevina bruto razvijene površine veće od 1.000 m², potrebno je izgraditi dvonamjensko sklonište na građevinskoj parceli;

- za druge sadržaje planirani broj i izvedba sklonišnih mjesta odredit će se prigodom izdavanja lokacijske dozvole.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

10.1. Obveza izrade urbanističko-arhitektonskog natječaja

Članak 27.

Prostor obuhvata Urbanističkog plana uređivat će se na temelju odredbi za provođenje ove odluke.

Provođenje urbanističkog plana pratit će se izvješćivanjem o stanju u prostoru i programom mjera za unapređivanje stanja u prostoru.

Za zonu javne i društvene namjene (građevine dječjeg vrtića i jaslica) te za zonu športa i rekreacije i za javne zelene površine izradit će se idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje prije ishođenja lokacijske, odnosno građevinske dozvole.

Urbanističko-arhitektonski natječaj raspisat će se za cijeli obuhvat, a, iznimno, može se raspisati za pojedinačne zahvate.

Obuhvat obvezne provedbe urbanističko-arhitektonskog natječaja ucrtan je u kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina.

10.2. Rekonstrukcija građevina namjena kojih je protivna planiranoj namjeni

Članak 28.

Građevine koje su građene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj urbanističkim planom, mogu se, do privođenja planiranoj namjeni, rekonstruirati, uz sljedeće uvjete:

1. Stambene građevine i stambeno-gospodarske građevine:

- saniranje i zamjena dotrajalih dijelova nosive konstrukcije i krovišta u postojećim gabaritima;

- dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih i pomoćnih prostora, tako da s postojećim ne prelazi ukupno 75 m² bruto-građevinske površine svih etaža, s time da se ne povećava broj stanova;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, elektroenergetske i telekomunikacijske mreže;

- postavljanje novog krovišta, bez nadozida, na zgrade s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom, ako se radi o povećanju stambenog prostora iz točke 1. alineje 2. ovoga članka;

- saniranje postojećih ograda i gradnja potpornih zidova, radi saniranja terena.

2. Građevine druge namjene (gospodarske građevine, javne, komunalne i prometne građevine, te prateće građevine i dr.):

- saniranje i zamjena dotrajalih dijelova nosive konstrukcije u postojećim gabaritima;

- dogradnja garderoba, manjih spremišta, sanitarija i sl. do najviše 10 m² izgrađenosti za građevine do 100 m² bruto-izgrađene površine i do 5% ukupne bruto-izgrađene površine za veće građevine;

- prenamjena i funkcionalne preinake građevina;

- dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija;

- priključak na građevine i uređaje infrastrukture, elektroenergetske i telekomunikacijske mreže;

- dogradnja i zamjena građevina i uređaja infrastrukture i rekonstrukcija javnoprometnih površina.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 29.

Urbanistički je plan izrađen u šest izvornika ovjerenih pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednice Gradske skupštine Grada Zagreba što se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 30.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.