Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Vrbani III.

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja Vrbani III.

Članak 2.

Urbanistički plan uređenja Vrbani III. donosi se za dio područja Grada Zagreba utvrđen GUP-om Grada Zagreba i Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Zagreba i obuhvaća područje između Horvaćanske ceste, Ulice Hrvatskog sokola, Jarunske ulice-produžene I. Vrapčanske ulice - produžene, površine cca 29,0 ha.

Granice obuhvata Plana prikazane su na kartografskim prikazima iz članka 4. točke B. ove odluke.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Ovim se odredbama donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Generalnoga urbanističkog plana Grada Zagreba, te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene prostora, uličnu i komunalnu mrežu, te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Plan sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja Vrbani III. sastoji se od:

A. Tekstualnog dijela u knjizi pod naslovom “Urbanistički plan uređenja Vrbani III.":

I. Obrazloženje

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje

B. Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1.000 i to:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

2.1. Prometna i ulična mreža

2.2. Komunalna infrastrukturna mreža

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE

4.1. Način i uvjeti gradnje - smještaj građevina

4.2. Način i uvjeti gradnje - proračunske zone zahvata i natječaji

Urbanistički plan uređenja Vrbani III. iz stavka 1. točaka A. i B. ovog članka, ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednice Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničenja površina javnih i drugih namjena

Članak 5.

Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene u Urbanističkom planu uređenja su:

- temeljna obilježja prostora Vrbana i Jaruna i ciljevi razvoja zapadnog dijela grada uz Jarunsko jezero;

- valorizacija okolne postojeće prirodne i izgrađene sredine;

- kvalitetno korištenje prostora i okoliša i unapređivanje kvalitete života;

- planirani broj stanovnika;

- racionalno korištenje infrastrukturnih sustava.

Uvjeti određivanja i razgraničenja javnih prometnih površina, površina određenih za gradnju gospodarskih, društvenih, stambenih i športskih građevina te zelenih površina vidljivi su iz grafičkih priloga plana. U grafičkom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA izvršeno je razgraničavanje površina javnih i drugih namjena. Sve su zone određene oblikom na grafičkom prikazu, a površinom u tabeli u prilogu tekstualnog dijela Plana. Planirane su sljedeće namjene:

- Mješovita pretežito stambena namjena (M1);

- Mješovita pretežito poslovna namjena (M2);

- Javna i društvena namjena (D);

- Javna i društvena namjena - predškolska ustanova (D4);

- Javna i društvena namjena - osnovna škola (D5-a);

- Javna i društvena namjena - srednja škola (D5-b);

- Gospodarska namjena - poslovna - pretežito uslužna (K1);

- Površine infrastrukturnih sustava - ulična mreža naselja;

- Površine infrastrukturnih sustava - pješački trgovi i ulice;

- Površine infrastrukturnih sustava - kolno - pješačke površine;

- Javne zelene površine - javni park (Z1);

- Zaštitne zelene površine (Z)

- Šport i rekreacija s mogućnošću gradnje (R1).

Navedeni prostori uređuju se u skladu s Odlukom o donošenju GUP-a grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 14/03) i to:

- zona javne namjene oznake D-a prema odredbama čl. 71.;

- zona javne namjene oznake D-b prema odredbama čl.74.;

- zona športa i rekreacije oznake R1 prema odredbama čl.77.a;

- ostala područja unutar granica obuhvata UPU-a Vrbani III., prema odredbama čl.76.

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

Članak 6.

Građevine gospodarskih trgovačko, poslovno uslužnih djelatnosti mogu se smjestiti na površinama poslovne namjene oznake - K1, mješovite - pretežito poslovne namjene oznake - M2, mješovite - pretežito stambene namjene oznake - M1 (do 12% BRP-a nadzemnog dijela građevine) i površinama namjene športa i rekreacije s izgradnjom oznake - R1 (kao prateći sadržaji osnovnoj namjeni).

Smještaj građevina i odabir djelatnosti uskladit će se s mjerama zaštite okoliša s tim da su dopuštene samo djelatnosti obzirne prema okolišu, koje nisu energetski zahtjevne i ne stvaraju buku veću od dopuštene za stambena naselja, a prometno su primjerenih zahtjeva.

Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti (poslovno, trgovačko, uslužnih sadržaja), određeni su ovim odredbama za provođenje i prikazani na kartografskim prikazima 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA i 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE (4.1. I 4.2.).

2.1. Zona poslovne namjene K1-a

Članak 7.

U zoni poslovne namjene - K1 mogući su poslovni, upravni, uredski, trgovački i uslužni sadržaji, isključivo prateći skladišni prostori i komunalno-servisni sadržaji. Ovi sadržaji trebaju biti strukturirani kao podcentar stambenog naselja (sa tržnicom ili bez nje).

Površina poslovne namjene (K1-a) planirana je uz Horvaćansku kao podcentar stambenog naselja Vrbani III. u kojem se mogu graditi:

- prodavaonice, samoposluživaonice, izložbeno - prodajni saloni i slični prostori i sadržaji;

- ugostiteljski sadržaji;

- manji uredski prostori;

- komunalno servisni i uslužni sadržaji i sl.;

- skladišta koja se mogu graditi isključivo kao prateći sadržaji površine najviše 1/3 osnovne namjene;

- podzemna garaža za potrebe podcentra.

U potpunosti se isključuje mogućnost gradnje velikih trgovačkih centara s velikim nadzemnim parkiralištima, koji su po svojoj strukturi i organizaciji prostora primjereni jedino rubnim dijelovima grada, a ne središtu novoga stambenog naselja.

Podcentar se cjelovito planira, a izvodi kao jedan zahvat, ili u etapama u skladu s člankom 34. ove odluke. U sklopu podcentra potrebno je predvidjeti prostor u javnom korištenju (ulica, trg), uz koje će biti smješteni manji trgovačko-uslužni i ugostiteljski sadržaji.

Za poslovnu zonu unutar prostora visoke gradnje vrijede sljedeća pravila:

- Najmanja udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog pravca je 5 m uz Horvaćansku cestu i 3 m uz Rudešku ulicu, a uz ostale rubove građevinski pravac može biti identičan regulacijskom pravcu, kao što je vidljivo na grafičkom prikazu br.4.a NAČIN I UVJETI GRADNJE.

- Površina vertikalne projekcije dijelova građevine iznad podrumske etaže može biti do 70% površine zahvata u prostoru (proračunske zone). Najveća dopuštena katnost je podrum i dvije nadzemne etaže (Po+P+1), uz uvjet da visina krovnog vijenca ne prelazi 8,00 m od kote uređenog terena. Približni kvantifikacijski pokazatelji dani su u iskazu prostornih pokazatelja.

- Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta određuje se prema normativima Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba (GUP-a). Parkirališne potrebe moraju se osigurati unutar zone K1-a, u sklopu građevine u podrumskoj etaži i na pripadajućim dijelovima obodnih prometnica, u skladu s prometnim uvjetima.

- načelni položaj garaže u podrumskoj etaži označen je u prilogu br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE - smještaj građevina (oblik i dimenzije garaža nisu obvezujuće)

- Građevna čestica oblikuje se pod građevinom i njezinim pripadajućim nadzemnim dijelovima (stube, pješačke i kolne rampe i sl.) uključujući i garažu u podrumu, a preostali dio zahvata postaje površina u javnom korištenju. Isti način korištenja mora imati i neizgrađena ploha iznad garaže u podrumu koja se uređuje kao pješačka površina s hortikulturnim elementima.

- Uvjet za gradnju podcentra je provedba arhitektonskog natječaja.

2.2. Zone mješovite - pretežito poslovne namjene - M2

Članak 8.

Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene planirane građevine su poslovne i stambene, s tim da prevladava poslovna namjena (uredi, trgovine, ugostiteljstvo i sadržaji koji ne ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu stambenog naselja). Na tim se površinama mogu graditi i jednonamjenske građevine (poslovne ili stambene namjene). Površine za pretežito poslovnu namjenu smještene su uz značajne gradske prometnice, produženu Vrapčansku ulicu i djelomično uz Horvaćansku ulicu.

Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene, mogu se graditi i uređivati prostori za stanovanje, prateće sadržaje, javnu i društvenu namjenu, manje robne kuće, hotele, parkove i dječja igrališta.

Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene, ne mogu se graditi veliki opskrbni centri s otvorenim parkiralištem, skladišta kao osnovna namjena i građevine za proizvodnju i preradu.

Zone zahvata označene su na grafičkom prikazu 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE - proračunske zone zahvata i natječaji, a unutar jedne zone moguća je gradnja jedne građevine (zone M2-c) ili dviju građevina (zone M2-a i M2-b).

- U skladu s Odlukom o donošenju GUP-a grada Zagreba, za područje za koje se primjenjuje čl.76, ukupni koeficijent izgrađenosti zemljišta (k_ig) može biti najviše do 0.5.

- Za sve zone mješovite-pretežito poslovne namjene M2 površina vertikalne projekcije dijelova građevine iznad podrumske etaže može biti do 50% površine zahvata u prostoru (proračunske zone). Površina vertikalne projekcije svih dijelova građevine uključujući i podrumsku etažu garaže, može biti najviše do 75% površine zahvata, s tim da najmanje 20% zahvata u prostoru mora biti prirodni teren, hortikulturno uređen.

- Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti k_is (odnos građevinske bruto površine i površine zahvata u prostoru - proračunske zone) za zone mješovite pretežito poslovne namjene M2 uključuje i podzemne etaže garaže i iznosi 5,0 za zonu M2-a; 3,5 za zonu M2-b, te 5,5 za zonu M2-c.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti-nadzemno k_isn (odnos građevinske bruto površine nadzemnih dijelova građevine iznad podrumske etaže i površine zahvata u prostoru) za zone mješovite pretežito poslovne namjene iznosi: 3,2 za proračunsku zonu M2-a; 2 za proračunsku zonu M2-b i 4,0 za proračunsku zonu M2-c.

- Zbirni parametri za programiranje i dimenzioniranje pojedinačne proračunske zone mješovite pretežito poslovne namjene M2 iznose:

o Zona zahvata M2-a

Namjena građevine je pretežito poslovna, visine 4 nadzemne etaže za niži dio građevine i do najviše 17 nadzemnih etaža za viši dio. Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti k_is = 5,0, a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti - nadzemno k_isn = 3,2.

Uvjet za gradnju je provedba arhitektonskog natječaja.

o Zona zahvata M2-b

Namjena građevine je poslovna, visine 4 nadzemne etaže. Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti k_is = 3,5, a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti -nadzemno k_isn = 2,0.

Uvjet za gradnju je provedba arhitektonskog natječaja.

o Zona zahvata M2-c

Namjena građevine je pretežito stambena, visine 9 nadzemnih etaža. Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti k_is = 5,5, a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti-nadzemno k_isn = 4,0.

- Građevna čestica oblikuje se pod građevinom i njezinim pripadajućim nadzemnim dijelovima (stube, pješačke i kolne rampe i sl.) uključujući i garažu u podrumu, a preostali dio zahvata postaje površina u javnom korištenju. Isti način korištenja mora imati i neizgrađena ploha iznad garaže u podrumu koja se uređuje kao urbani parter (kolni pristupi, parkirališta, pješačke površine s hortikulturnim elementima i sl.),

- Parkirališne potrebe osiguravaju se za proračunske zone M2-a, M2-b i M2-c u građevini (garaža u podrumskim etažama) dok se ostatak može smjestiti na obodnim prometnicama gdje je to planom omogućeno. Najmanji broj parkirališnih mjesta za stambenu namjenu je 1,3 PGM/1 stan, a za ostale namjene treba odrediti prema srednjim vrijednostima normativa Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba (GUP-a).

- načelni položaj garaža u podrumskoj etaži označen je u prilogu br. 4.1.NAČIN I UVJETI GRADNJE - smještaj građevina (oblik i dimenzije garaža nisu obvezujuće)

3. Uvjeti smještaja građevina javnih i društvenih djelatnosti

Članak 9.

Građevine javnih društvene djelatnosti mogu se graditi u zonama javne namjene D-a, D-b, D-c, D4-a, i D5-a.

Građevine i pojedini sadržaji javnih i društvenih djelatnosti mogu se smjestiti na površinama javne i društvene, mješovite - pretežito stambene, mješovite - pretežito poslovne, poslovne i športsko-rekreacijske namjene. Uvjeti smještaja građevina javnih i društvenih djelatnosti određeni su ovim odredbama za provođenje i na kartografskim prikazima 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA i 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE (4.1. i 4.2.)

U Urbanističkom planu uređenja osigurani su prostorni uvjeti smještaja i razvoja javnih i društvenih djelatnosti: predškolske ustanove D4-a i osnovne škole D5-a.

Zdravstvena stanica se predviđa u sklopu mješovite namjene M1-k uz javnu pješačku površinu na zapadnom rubu zone, ili na drugoj lokaciji u skladu s člankom 11. ove odluke. Sadržaji kulture predviđaju se unutar zone D-a s mogućim proširenjem i na zonu M2-a. Unutar zone D-b omogućava se smještaj javnih i društvenih sadržaja koji upotpunjuju osnovnu funkciju naselja i gradske četvrti (upravni, socijalni, vjerski, zdravstveni, kulturni, politički i slični sadržaji).

Realizacija pojedinih zona javne i društvene namjene je cjelovita, osim u zoni D-b u kojoj je moguće predvidjeti etapnu realizaciju programa javnih i društvenih sadržaja.

Sadržaji javne i društvene namjene koji ne zahtijevaju vlastitu građevnu česticu mogu se smjestiti i u sklopu građevina u zonama mješovite namjene, poslovne namjene, kao i zoni športa i rekreacije unutar športskih građevina.

Parkirališne potrebe rješavaju se uz obodne ulice gdje je to planom omogućeno, dok se ostatak mora smjestiti na parceli, u podzemnoj garaži ili na terenu ovisno o karakteru građevine javne društvene namjene.

3.1. Predškolska ustanova i osnovna škola

Članak 10.

Predškolska ustanova (dječji vrtić i jaslice) i osnovna škola planirani su tako da pokrivaju potrebe područja Vrbana III., a prema normativima na osnovi posebnih zakona i standarda. Potrebe za predškolskim ustanovama i osnovnom školom određuju se na temelju udjela pretpostavljenog broja djece u odnosu na broj stanovnika.

Prigodom formiranja parcela za predškolsku ustanovu i osnovnu školu mora se osigurati dostupnost prilaza i njihova sigurnost.

Parkirališne potrebe rješavaju se uz obodne ulice gdje je to planom omogućeno, dok se ostatak mora smjestiti na parceli. Broj parkirališnih mjesta treba odrediti prema normativima GUP-a: za škole po 1 PM na jednu učionicu, odnosno 1 PM na jednu grupu djece u dječjoj ustanovi.

Prije građenja pojedinih građevina za svaku zonu treba izraditi cjelovito arhitektonsko-urbanističko rješenje na temelju provedenoga arhitektonskog natječaja.

3.1.1. Predškolske ustanove

Prigodom gradnje predškolskih ustanova primjenjuju se sljedeći normativi GUP-a grada Zagreba:

- broj djece predškolske dobi određuje se sa 8% broja stanovnika, s tim da je obuhvat predškolskim ustanovama 76%;

- veličina građevne čestice određuje se tako da se osigura, u pravilu, 15 - 40 m² građevinskog zemljišta po djetetu, uzimajući u obzir lokalne uvjete.

Za prostor Vrbana III. planirana je jedna kombinirana dječja ustanova (vrtić/jaslice) u zoni D4-a u središnjem dijelu naselja Vrbani III.

Gradnji dječje ustanove mora prethoditi arhitektonski natječaj temeljem detaljnog programa kojim će se odrediti svi potrebni sadržaji. Napominje se da predložena građevna struktura označena u zoni D4-a nije obvezujuća već je provjera kapaciteta. Razgraničenje između zona javne i društvene namjene D4-a i D-c može biti i drugačije uz uvjet da se površina građevne čestice dječje ustanove D4-a tim razgraničenjem ne smanjuje.

3.1.2. Osnovna škola

Prigodom gradnje osnovnih škola primjenjuju se sljedeći normativi GUP-a grada Zagreba:

- broj djece školske dobi određuje se sa 10% broja stanovnika;

- broj učionica određuje se tako da se jedna učionica predviđa na 30 učenika;

- veličina građevne čestice određuje se tako da se osigura 30-50 m² po učeniku, uzimajući u obzir lokalne uvjete.

Normativi za gradnju osnovnih škola primjenjuju se imajući u vidu da se nastava organizira u dvjema smjenama.

Osmorazredna osnovna škola (rad u dvjema smjenama), planirana je u središnjem prostoru naselja Vrbani III. u zoni društvene namjene D5-a. Unutar te namjene mogu se graditi građevine za potrebe školstva s pratećim sadržajima (zatvoreni i otvoreni športski sadržaji).

Gradnji osnovne škole mora prethoditi arhitektonski natječaj temeljem detaljnog programa kojim će se odrediti svi potrebni sadržaji.

Predložena građevna struktura označena u zoni D-5a nije obvezujuća, već je provjera kapaciteta.

3.2. Ostali sadržaji javne i društvene djelatnosti

Članak 11.

3.2.1. Građevine za kulturu

U planiranoj zoni D-a omogućava se gradnja kulturnih i pratećih sadržaja pod sljedećim uvjetima: najveća izgrađenost građevne čestice je 40%, najmanji prirodni parkovno uređeni teren je 30% površine građevne čestice. Najmanja udaljenost građevine od susjedne građevne čestice i od regulacijskih linija je 5,0 m. Visina građevine i koeficijent izgrađenosti građevne čestice nisu propisani i ovise o programu i normativima osnovne namjene.

Gradnji građevine u zoni D-a mora prethoditi arhitektonski natječaj za tu građevinu temeljem detaljnog programa kojim će se odrediti svi potrebni sadržaji.

3.2.2. Zdravstvena i socijalna skrb

Gradnja sadržaja za zdravstvo i socijalnu skrb odredit će se prema potrebama, u skladu s odredbama za uređenje zona mješovite i poslovne namjene (M1, M2, K1).

Zdravstvena stanica BRP-a cca. 400 m² planirana je u sklopu mješovite namjene M1-k uz javnu pješačku površinu na zapadnom rubu te zone, u prizemlju visoke građevine. U slučaju odustajanja od te lokacije ili u slučaju zahtjeva za dodatnim zdravstvenim sadržajima, alternativno ih je moguće smjestiti i u zoni javne i društvene namjene D-b.

3.2.3. Drugi sadržaji javnog i društvenog interesa

U zoni oznake D-b planirana je gradnja kompleksa raznorodnih sadržaja javne i društvene namjene s odgovarajućim pratećim sadržajima pod sljedećim uvjetima: najveća izgrađenost građevne čestice je 40%, najmanji prirodni parkovno uređeni teren je 30% površine građevne čestice. Najmanja udaljenost građevine od susjedne građevne čestice i od regulacijskih linija je 5,0 m. Najveća dopuštena visina je P0+P+2+Pk. Etaža potkrovlja P_k mora biti oblikovana ravnim krovom, odnosno krovnom plohom nagiba do 10 stupnjeva. Ova odredba o oblikovanju potkrovlja ne odnosi se na vjerske sadržaje kod kojih se zbog funkcije i karakterističnog oblikovanja zgrade može graditi vertikalni akcent iznad dopuštene visine (zvonik ili sl.).

Gradnji građevine u zoni D-b mora prethoditi arhitektonski natječaj za tu građevinu temeljem detaljnog programa kojim će se odrediti svi potrebni sadržaji.

U zoni oznake D-c moguća je gradnja građevine jednog sadržaja javne društvene namjene (dom za starije osobe, sadržaji prosvjete, kulture i sl.)

Gradnja je moguća pod sljedećim uvjetima: najveća izgrađenost građevne čestice je 40%, najmanji prirodni parkovno uređeni teren je 30% površine građevne čestice. Najmanja udaljenost građevine od susjedne građevne čestice i od regulacijskih linija je 5,0 m. Najveća dopuštena visina je P0+P+2+Pk. Etaža potkrovlja P_k mora biti oblikovana ravnim krovom, odnosno krovnom plohom nagiba do 10 stupnjeva.

Gradnji građevine u zoni D-c mora prethoditi arhitektonski natječaj za tu građevinu temeljem detaljnog programa kojim će se odrediti svi potrebni sadržaji. Iznimno, nije potrebno provoditi arhitektonski natječaj, ako se zadržava namjena srednje škole (D5), tj Srednja ekonomska škola i gimnazija za koju postoji važeća građevna dozvola. Promjenom te namjene u neku drugu javnu i društvenu namjenu i za zonu D-c je potrebno provesti arhitektonski natječaj. Najmanja udaljenost građevinskog od regulacijskog pravca je 5m. U slučaju zadržavanja namjene srednje škole za koju već postoji važeća lokacijska i građevinska dozvola, ta udaljenost može biti i manja, te se na južnom rubu parcele može preklopiti s regulacijskim pravcem.

Razgraničenje između zona javne i društvene namjene D4-a i D-c može biti i drugačije uz uvjet da se površina građevne čestice dječje ustanove D4-a tim razgraničenjem ne smanjuje.

Drugi sadržaji društvenog interesa (uprava, udruge građana, političke stranke), planiraju se prema potrebama i u skladu s posebnim standardima i na lokacijama unutar mješovite namjene prostora M1 i M2 (do 400 m² u namjeni M1 ili preko 400 m² u namjeni M2 ili poslovnoj namjeni K1).

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

Članak 12.

Stanovanje, kao osnovna gradska namjena, predviđa se u zonama:

- mješovite - pretežito stambene (M1) i

- mješovite - pretežito poslovne namjene (M2).

Stambene građevine planiraju se kao visoke, tj. prema GUP-u grada Zagreba s četiri i više etaža s mogućnošću gradnje podruma.

Visoka stambena građevina je visine od četiri do najviše sedam nadzemnih etaža (tj. od P+3 do P+6), osim u mješovitoj pretežito poslovnoj namjeni M2 uz produženu Vrapčansku ulicu gdje je visine 9 nadzemnih etaža (P+8).

U skladu s Odlukom o donošenju GUP-a grada Zagreba, za područje za koje se primjenjuje čl.76, ukupni koeficijent izgrađenosti zemljišta (k_ig) može biti najviše do 0.5.

4.1. Stanovanje u zoni mješovite pretežito poslovne namjene M2

Članak 13.

Uvjeti gradnje stambeno-poslovne građevine u zoni M2-c i stambenih sadržaja u zoni M2-a određeni su u točki 2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti.

4.2. Stanovanje u zoni mješovite pretežito stambene namjene M1

Članak 14.

U zoni M1 moguća je gradnja stambenih i stambeno-poslovnih građevina, s tim da se pod poslovnim sadržajima podrazumijevaju prateći sadržaji naselja, koji ne zahtijevaju zasebnu građevnu česticu, a odnose se na uredske, trgovačke, uslužne, manje javne, ugostiteljske, komunalne i slične sadržaje koji ne smetaju stanovanju.

Zone zahvata u prostoru - proračunske zone, prikazane su na grafičkom prikazu br. 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE - proračunske zone zahvata i natječaji.

- Na središnjem, pretežito neizgrađenom prostoru, omeđenom produženom Kuzminečkom ulicom na zapadu, novoplaniranom Olimpijskom alejom na istoku, Jarunskom ulicom na jugu te Središnjom ulicom, najmanja projektna jedinica, tj. zona zahvata u prostoru, za izdavanje akta o uređenju prostora predstavlja svaka pojedinačna zona M1 (M1-d, M1-e, M1-f, M1-g, M1-h, M1-k, M1-l, M1-m, M1-p, M1-r, M1-t, M1-u, M1-v, M1-y).

- Za neizgrađene zone M1 između Horvaćanske ceste i Središnje ulice određene su načelne zone zahvata (M1-b, M1-c, M1-z, M1-i, M1-x, M1-w) koje se mogu oblikovati i drugačije, uz uvjet da površina zahvata bude veća od 1000 m². Nove građevine moraju biti usklađene s odabranom karakterističnom tipologijom i mjerilom okolne gradnje.

4.3. Način gradnje stambenih građevina

Članak 15.

Način gradnje novih građevina određuje se prema veličini i obliku zone zahvata u prostoru, odnosno prema ovim odredbama za provođenje. Na prostoru južno od Središnje ulice osnovnu projektnu jedinicu čini sklop od dva visoka volumena povezana zajedničkom garažom.

Struktura građevina prikazana u grafičkom prilogu 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE - smještaj građevina, predstavlja prikaz odabrane tipologije s tim da su vanjski gabariti zone zahvata u prostoru definirani maksimalnim vrijednostima građevnih pravaca, dok su prikazane tlocrtne površine načelne. Moguće je planirati balkone, lođe i istake između građevnog i regulacijskog pravca, s tim da njihova ukupna duljina ne prelazi 40% duljine pročelja. U tom je prostoru moguće smjestiti i pristupne stube i rampe.

Uređenje prostora i način gradnje stambenih i drugih građevina određeni su sljedećim urbanim pravilima:

- Prostorima na kojima se planira gradnja visoke građevine potrebno je osigurati neposredan pristup s ulice, najmanje širine 9,0 m i kompletnu komunalnu opremljenost zemljišta;

- Građevna čestica oblikuje se pod građevinom i njezinim pripadajućim nadzemnim dijelovima (stube, pješačke i kolne rampe i sl.,) uključujući i garažu u podrumu; preostali dio zahvata u prostoru postaje površina u javnom korištenju, kao i dio površine iznad potpuno ukopane ili poluukopane podrumske garaže, koji ne pripada prizemnim stanovima ili poslovnim prostorima (terase, vrtovi).

- Za zone mješovite, pretežito stambene namjene M1 i mješovite-pretežito poslovne namjene M2 površina vertikalne projekcije dijelova građevine iznad podrumske etaže može biti do 50% površine zahvata u prostoru (proračunske zone).

Površina vertikalne projekcije svih dijelova građevine uključujući i podrumsku etažu garaže može biti najviše do 75% površine zahvata, s tim da najmanje 20% zahvata u prostoru mora biti prirodni teren, hortikulturno uređen.

- Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti površine zahvata u prostoru (proračunska zona) k_is za sve zone mješovite pretežito stambene namjene M1 iznosi 3,5 uključujući i podzemne etaže garaže. Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti-nadzemno k_isn (odnos građevinske bruto površine nadzemnih dijelova građevine iznad podrumske etaže i površine zahvata u prostoru) za sve zone mješovite pretežito stambene namjene M1 iznosi 2,8.

- U prostoru sjeverno od središnje ulice visina planirane mješovite-pretežito stambene izgradnje M1 (M1-b, M1-c, M1-z, M1-i, M1-x, M1-w) iznosi podrum i pet nadzemnih etaža (Po+P+4).

- U prostoru južno od središnje ulice u zonama mješovite pretežito stambene namjene M1 (M1-d, M1-e, M1-f, M1-g, M1-h, M1-k, M1-l, M1-m, M1-p, M1-r, M1-t, M1-u, M1-v, M1-y) omogućuje se gradnja dva tipa građevina istog prostornog kapaciteta ali različite visine:

a) prvi tip je načelne visine pet nadzemnih etaža uz mogućnost gradnje stambenog potkrovlja (Po+P+4+Pk) s tim da površina potkrovlja može biti najviše do 50% površine karakteristične etaže;

b) drugi tip je visine 6 ili 7 nadzemnih etaža (Po+P+5 ili Po+P+6) s tim da je niži dio građevine visine najviše 4 nadzemne etaže (Po+P+3), a viši dio građevine iznad četvrte nadzemne etaže može biti najviše do 50% površine karakteristične etaže (peta, šesta i sedma nadzemna etaža); u tom slučaju položaj višeg dijela građevine mora biti lociran prema shemi visina na kartografskom prikazu br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE - smještaj građevina. U jednoj proračunskoj zoni može biti zastupljen samo jedan od predloženih tipova visine izgradnje (a ili b).

- Etaža potkrovlja P_k oblikuje se ravnim krovom, odnosno krovnom plohom nagiba do 10 stupnjeva.

- Na prostoru između Središnje ulice i Jarunske ulice, u zonama mješovite-pretežito stambene namjene M1, garaže smještene u podrumskoj etaži planiraju se kao poluukopane, s tim da su potpuno ukopane prema Jarunskoj ulici i središnjoj linearnoj parkovnoj šetnici koja se proširuje na krov poluukopanih podrumskih garaža koje su prislonjene uz nju.

- Načelni položaj garaža u podrumskoj etaži označen je u prilogu br. 4.1.NAČIN I UVJETI GRADNJE - smještaj građevina (oblik i dimenzije garaža nisu obvezujuće).

- Najmanja udaljenost slobodnostojeće građevine od katastarskih čestica izvan zahvata je h/2, osim od postojećih ili planiranih javno - prometnih površina, s tim da je za gradnju na regulacijskoj liniji najmanja širina koridora ulice 15,0 m; moguć je i drugačiji odnos građevine prema međi uz uvjet da je najmanja međusobna udaljenost segmenata građevine jednaka zbroju polovica njihovih visina.

- Međusobna udaljenost visokih volumena unutar zone zahvata treba biti najmanje zbroju polovica njihovih visina (h₁/2 + h₂/2).

- Građevinski pravac je u principu udaljen od regulacijskog pravca 3,0 m, ako drugačije nije označeno u grafičkom prilogu 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE - smještaj građevina. Prikazane su maksimalne vrijednosti građevinskih pravaca. Za zone mješovite pretežito stambene namjene južno od središnje ulice M1 (M1-d, M1-e, M1-f, M1-g, M1-h, M1-k, M1-l, M1-m, M1-p, M1-r, M1-t, M1-u, M1-v, M1-y) maksimalne vrijednosti građevinskih pravaca su ujedno i obvezne, kao i predložena tipologija izgradnje.

- Parkirališne potrebe rješavaju se unutar zone zahvata u podrumskoj garaži dok se ostatak može smjestiti uz obodne ulice gdje je to planom omogućeno. Potreban broj PGM određuje se prema kriteriju 1,3 PGM/1 stan, a za druge namjene prema normativima Odluke o donošenju GUP-a grada Zagreba.

4.4. Način gradnje pomoćnih građevina

Članak 16.

Na građevnim česticama visokih građevina ne mogu se graditi pomoćne građevine.

Nadstrešnicu u funkciji prostora u javnom korištenju, najveće ukupne površine 25 m^2, moguće je izvesti na parkovnim površinama, dječjim igralištima i površinama u javnom korištenju.

4.5. Uređenje građevne čestice

Članak 17.

Građevna čestica oblikuje se pod građevinom i njezinim pripadajućim nadzemnim dijelovima (stube, pješačke i kolne rampe i sl.,) uključujući i garažu u podrumu, a preostali dio zahvata postaje površina u javnom korištenju. Isti način korištenja mora imati i neizgrađena ploha iznad garaže u podrumu (ili njezin dio koji ne pripada prizemnim stanovima ili poslovnim prostorima) koja se uređuje kao pješačka površina s hortikulturnim elementima uz mogućnost smještaja manjeg dječjeg igrališta ili slično.

5. Uvjeti smještaja građevina športa i rekreacije

Članak 18.

Građevine športa i rekreacije smještavaju se u zoni športsko-rekreacijske namjene - šport s gradnjom (R-1) u istočnom dijelu obuhvata ovog UPU-a.

Na tom se području mogu graditi športske dvorane s gledalištem, zatvoreni bazeni s gledalištem, zgrada Hrvatskoga olimpijskog odbora, te drugi prostori koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja na tim površinama i u građevinama.

Uređenje i gradnja u zoni športa i rekreacije R1 moguća je pod sljedećim uvjetima:

- površina vertikalne projekcije građevina iznad podrumske etaže cjelovite zone R1 iznosi 40%, a izgradnja je predviđena u dijelu zone R1 uz Ulicu Hrvatskog sokola

- najmanji prirodni teren iznosi 30% ukupne površine zone R1 (uređena zelena površina)

- visina građevine uvjetovana je specifičnim zahtjevima vrste športa; građevina (ili njezin dio) u kojoj je smješten prateći sadržaj može biti viša od građevine osnovne namjene

- u ukupnom nadzemnom BRP-u športski sadržaj mora biti zastupljen s najmanje 70%, a drugo mogu biti prateći sadržaji

- posebnu je pažnju potrebno posvetiti dimenzioniranju i cjelovitom oblikovanju i opremanju javnih pješačkih površina koje vode od Horvaćanske ceste do RŠC Jarun, kao i trgovima ispred športskih građevina.

Zona športa i rekreacije, šport s gradnjom (R1) podijeljena je u četiri cjeline:

- unutar zone R1-a planirana je izgradnja podzemne javne garaže, uz rekonstrukciju i korekciju geometrije okretišta tramvaja za skraćivanje tramvajskih linija.

- zone R1-b i R1-c planirane su za izgradnju otvorenih športskih terena. Na ovim se prostorima može iznimno graditi građevine koje upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti (garderobe, sanitarije, ugostiteljski sadržaji) ukupne izgradnje do 150 m² /ha od uređene športsko-rekreacijske površine.

- unutar zone R1-d uz Ulicu Hrvatskog sokola označene su površine za moguću gradnju (kompleks Hrvatskoga olimpijskog odbora, sportska dvorana, zatvoreni bazen i slični sadržaji).

- načelni položaj garaža u podrumskoj etaži označen je u prilogu br. 4.1.NAČIN I UVJETI GRADNJE - smještaj građevina (oblik i dimenzije garaža nisu obvezujuće)

Gradnji građevina u zoni športa i rekreacije (R1) prethodi arhitektonsko-urbanistički natječaj (zajedno sa zonom zaštitnog zelenila Z) prema obuhvatu označenom u grafičkom prikazu 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE - proračunske zone zahvata i natječaji.

Programom za navedeni natječaj odredit će se točni sadržaji i njihova kvantifikacija. Struktura športskih građevina, predložena u grafičkom prikazu 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE - smještaj građevina, nije obvezujuća, već je provjera kapaciteta. Načelna organizacija zone športa i rekreacije s dispozicijom otvorenih i zatvorenih športskih sadržaja kao i uspostavljenim komunikacijama i lokacijom podzemne garaže u sjevernom dijelu zone, obvezna je kod određivanja natječajnog programa.

6. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

Članak 19.

Urbanističkim planom uređenja osigurane su površine i koridori infrastrukturnih sustava i to za:

- prometni sustav;

- sustav telekomunikacije i pošte;

- vodnogospodarski sustav;

- energetski sustav.

Infrastrukturni sustavi grade se prema posebnim propisima i pravilima struke.

U kartografskom prikazu 2.1. PROMETNA I ULIČNA MREŽA određeni su koridori za prometne površine, a u prikazu 2.2. KOMUNALNA I INFRASTRUKTURNA MREŽA s načelnim rasporedom vodova komunalnih instalacija.

6.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 20.

UPU-om Vrbani III., predviđa se gradnja i uređenje osnovne ulične mreže i trgova na način da se osigura usklađen razvoj javnoga, pješačkog i biciklističkog prometa, te osiguraju uvjeti za formiranje nove mreže javnih urbanih prostora.

Osnovna ulična mreža ucrtana je na kartografskom prikazu 2.1. PROMETNA I ULIČNA MREŽA.

6.1.1. Kolni promet

Unutar granica obuhvata UPU-a naselja Vrbani III. nisu uključene obodne gradske avenije i glavne gradske prometnice. Međutim, za funkcioniranje planiranog zahvata u prostoru neophodna je izgradnja obodnih prometnica u cijelosti ili u I. etapi (po jedan kolnik u Jarunskoj ulici i produženoj Vrapčanskoj ulici).

U području naselja planirana je izgradnja pristupnih ulica u funkciji stambenih ulica i sabirnih ulica naselja. Stambene ulice omogućuju pristup do svake pojedinačne građevine koje se preko sabirnih ulica (produžene Rudeške ulice i Olimpijske aleje) spajaju na obodnu mrežu gradskih prometnica (Horvaćansku cestu i Jarunsku ulicu. U tu svrhu formirana su križanja na kojima će se cjelokupan promet odvijati u okvirima i pod uvjetima rada semaforskih svjetlosnih uređaja.

Svi planirani kolnici su širine 6,0 metara, u načelu s obostranim parkiralištima i obostranim pješačkim hodnicima minimalne širine 2,0 m.

Za potrebe kretanja invalidnih osoba ili osoba s djecom u kolicima, na križanjima ulica obavezno je izvesti upuštene - iskošene rubnjake u sklopu pješačkih prijelaza obilježenih horizontalnom i vertikalnom signalizacijom.

Ulaze u garaže građevina, kao i kolni pristup do parkirališta izvan cestovnih koridora obavezno je izvesti preko upuštenih - iskošenih rubnjaka, odnosno na način da se svi priključci na prometnu mrežu naselja i izdvajanja vozila odvijaju pod kontroliranim uvjetima.

6.1.2. Javni gradski prijevoz

Unutar granica obuhvata UPU-a naselja Vrbani III. nije planirana površina za odvijanje javnoga gradskoga prijevoza.

S postojećom tramvajskom linijom u Horvaćanskoj cesti naselje Vrbani III. će biti dobro povezano s ostalim dijelovima grada sredstvima javnoga gradskog prijevoza. Zadržavaju se tramvajska stajališta na današnjim lokacijama, a postojeće okretište tramvaja za skraćivanje tramvajskih linija, uz korekciju geometrije okretišta neophodno je rekonstruirati prilikom izgradnje javne podzemne garaže.

Javni gradski prijevoz planiran je rubnim prometnicama i to autobusne linije produženom Vrapčanskom ulicom i Jarunskom ulicom, a postojeća se autobusna stajališta u Ulici Hrvatskog sokola zadržavaju.

6.1.3. Biciklističke staze

Biciklističke staze i trake predlažu se kao dio pješačke staze obilježen prometnom signalizacijom. Najmanja širina biciklističke staze ili trake za jedan smjer vožnje je 1,0 m, a za dvosmjerni promet 1,60 m. Uzdužni nagib biciklističke staze ili trake, u pravilu, ne može biti veći od 8%.

Biciklistički promet planiran je svim obodnim ulicama (izvan granica UPU-a), a unutar Vrbana III. produženom Rudeškom ulicom (traka za dvosmjerni promet širine 1,60 m) i Olimpijskom alejom (traka za dvosmjerni promet širine 2,0 m). Položaj biciklističkih staza prikazan je u grafičkom prilogu br.2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA.

6.1.4. Javna parkirališta i garaže

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta (broj PGM) određen je Odlukom o donošenju GUP-a grada Zagreba.

Parkirališne potrebe rješavaju se uglavnom gdje je to moguće, obostrano uz ulice (unutar poteza drvoreda po načelu 4 parkirališta/1 stablo), dok se ostatak mora smjestiti unutar pojedinačnih proračunskih zona i to isključivo u podzemnim garažama.

Parkirališta je obavezno izvesti zajedno sa sadnjom visokog zelenila na način da se oformi drvored (umjesto svakog petog parkirališta planira se sadnja drveta).

Potreban broj PGM za stambenu namjenu određuje se prema kriteriju 1,3 PGM/1 stan; za druge namjene primjenjuju se normativi iz GUP-a grada Zagreba (srednja vrijednost).

Potreban broj PGM-a za druge namjene određuje se na 1.000 m² bruto - izgrađene površine, ovisno o namjeni prostora u građevini:

U bruto izgrađenu površinu za izračun PGM-a ne uračunavaju se garaže i jednonamjenska skloništa.

Kada se potreban broj PGM-a, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti prema normativu iz gornje tabele, odredit će se po jedan PGM za:

- hotele i pansione na svake dvije sobe;

- višenamjenske dvorane i sl. na 20 sjedala;

- športske dvorane i igrališta s gledalištima na 20 sjedala i za jedan autobus na 500 mjesta;

- ugostiteljsku namjenu na četiri do 12 sjedećih mjesta;

- škole i predškolske ustanove, na jednu učionicu, odnosno na jednu grupu djece;

- ambulante, socijalne ustanove i sl., na tri zaposlena u smjeni;

- vjerske građevine (eventualno unutar društvene namjene), na pet do 20 sjedala, ovisno o lokalnim uvjetima.

Postojeće se garaže ne mogu prenamijeniti u druge sadržaje, a parkirališta samo iznimno, uz osiguravanje alternativnog smještaja vozila.

Parkiranje je moguće na svim ulicama u naselju, ovisno o lokalnim uvjetima (potrebama za parkiranjem, raspoloživom prostoru, horizontalnoj i vertikalnoj preglednosti, prolazima za pješake i bicikliste, pristupu vatrogasnih vozila, hitne pomoći i sl.).

Javnu garažu moguće je graditi u sklopu športskog centra (R1) na lokaciji ispod pomoćnog tramvajskog okretišta, a garaže posebnog režima korištenja u sklopu trgovačko-poslovne namjene (K1) i mješovite pretežito poslovne namjene (M2).

Od ukupnog broja parkirališnih mjesta na javnim parkiralištima, najmanje 5% mora biti osigurano za vozila invalida. Na parkiralištima s manje od 20 mjesta koja se nalaze uz ambulantu, ljekarnu, trgovinu dnevne opskrbe, restoran i predškolsku ustanovu mora biti osigurano najmanje jedno parkirališno mjesto za vozilo invalida.

Organizacija parkirališnih površina prikazana je na kartografskom prikazu 2.1. PROMETNA I ULIČNA MREŽA.

6.1.5. Trgovi i druge veće pješačke površine

Za kretanje pješaka planirana je izvedba i uređivanje pločnika, trgova, ulica, pješačkih putova, prolaza i šetališta. Urbanističkim planom uređenja predviđa se gradnja i uređenje trgova kao okosnica važnih pješačkih prometnih tokova, te žarišta otvorenoga javnog urbanog prostora. Za planiranje i uređenje trgova potrebno je osigurati prostorno-oblikovne kriterije najvišega urbanog standarda. U planiranju, projektiranju, gradnji i uređenju trgova i ulične mreže potrebno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša.

U naselju je planiran niz od triju ljevkastih pješačkih trgova "središnjeg", "školskog" i "jarunskog", koji su međusobno povezani i cjelovito oblikovani zajedno s planiranim parkovnim površinama. S obzirom na osjetljivost i visoke zahtjeve oblikovanja i opremanja javnog prostora neophodno je izraditi cjelovito urbanističko-pejzažno rješenje, na temelju propozicija Gradskog zavoda za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša i to za dvije cjeline:

a) cjeloviti središnji sustav trgova-parkova, tj. sustav ljevkastih trgova "središnji", "školski" i "jarunski" s pejzažno uređenim površinama (Z1-i, Z1-j, Z1-k),

b) cjelovitu linearnu središnju šetnicu zajedno s pejzažno uređenim površinama (Z1-a, Z1-b, Z1-c, Z1-d, Z1-e, Z1-f, Z1-g).

Realizacija pojedinih trgova/parkova i dijelova javnih pješačkih površina moguća je i u etapama.

Površine za kretanje pješaka moraju biti dovoljne širine, u pravilu, ne uže od 2,0 m. Iznimno, a ovisno o prostornim ograničenjima već izvedenih zgrada u sjevernom dijelu naselja Vrbani III., mogu biti i uže, ali ne uže od 1,2 m.

Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je planiran prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s teškoćama u kretanju, moraju se ugraditi upušteni - iskošeni rubnjaci.

6. 2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 21.

Telekomunikacijska mreža će se graditi u koridorima prometnica i to obostrano u pješačkim hodnicima, izvodima iz postojećih zdenaca uz Horvaćansku cestu. Urbanističkim planom uređenja određene su površine i koridori za rekonstrukciju i gradnju distributivne kanalizacije. Distributivnu kanalizaciju treba graditi u skladu s posebnim propisima, izvođenjem montažnih betonskih zdenaca i PVC cijevi profila Φ 110, Φ 50 i Φ 40 mm, u koje će se uvlačiti telekomunikacijski kabeli različitog kapaciteta i namjene, a treba dodati minimalno dvije cijevi koje će se koristiti za prijenos radijskih, TV i drugih signalnih kabela, pri čemu je jedna rezervna.

Postojeće i planirane građevine i mreže telekomunikacije prikazane su na kartografskom prikazu 2.2. KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA.

Trasa mreže odredit će se u skladu s mogućnostima na terenu u postupku izdavanja akta o uređenju prostora.

U cilju proširenja i pokrivanja mreže pokretne telefonije postava uređaja moguća je na zgradama visine P+4 do P+6.

6.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 22.

Komunalna infrastrukturna mreža vodoopskrbe, odvodnje, toplovoda, elektroenergetike i plina gradit će se pretežito u koridorima prometnica ili otvorenim javnim pješačkim površinama.

Postojeća i planirana mreža infrastrukturnih vodova prikazane su zbirno na kartografskom prikazu 2.2. KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA.

6.3.1. Vodoopskrba

Potrebne količine vode u naselju osiguravaju se spajanjem na postojeće magistralne vodoopskrbne cjevovode i to u Horvaćanskoj cesti i Ulici Hrvatskog sokola. Vodoopskrbna mreža mora osigurati sanitarne i protupožarne količine vode, te imati izgrađenu vanjsku nadzemnu hidrantsku mrežu. Nadzemne hidrante treba projektirati i postavljati izvan prometnih površina do maksimalne međusobne udaljenosti od 80,0 m.

Protupožarna količina vode određena je u količini od 54,0 l/s.

Vodoopskrbna mreža planirana je prstenasto zatvorena, situacijski smještena u kolniku.

Postojeća i planirana mreža prikazane su na kartografskom prikazu 2.2. KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA.

6.3.2. Odvodnja

Cjelokupni sustav javne odvodnje sa svim priključcima treba izvesti vodonepropusno. U sustav javne odvodnje smiju se upuštati samo propisno pročišćene vode. Površinske vode garaža i parkirališta izvan uličnog pojasa trebaju prije upuštanja u javnu kanalizaciju biti pročišćene na separatoru ulja i masti. Poklopce revizijskih okana treba postavljati u sredini prometnog traka (u sredini kolnika), a sabirne šahtove kućnih priključaka postavljati unutar pojedinačne zone zahvata, neposredno uz rub regulacijske linije prometnice.

Vode naselja preuzet će postojeći kolektori u Horvaćanskoj cesti i Ulici Hrvatskog sokola, a neophodna je izgradnja kolektora u Jarunskoj ulici, kojim se planira prihvatiti otpadne vode južnog dijela naselja Vrbani III.

Postojeća i planirana mreža odvodnje prikazane su na kartografskom prikazu 2.2. KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA.

6.3.3. Plinoopskrba

Planom se određuje plinofikacija cjelokupnog područja obuhvata zemnim plinom srednjotlačnom mrežom plinovoda priključkom na postojeći plinovod PE 160 STP izgrađen u Horvaćanskoj cesti. Plinovode treba izvoditi na sigurnosnim udaljenostima i dubinama u skladu s posebnim propisima. Planiranim trasama plinovoda osiguralo se minimalnu sigurnosnu udaljenost od zgrada (2,0 m za srednjotlačni plinovod), a od drugih vodova komunalne infrastrukture 1,0 m, u skladu s posebnim propisima.

Postojeća i planirana mreža vodova plinoopskrbe prikazane su na kartografskom prikazu 2.2. KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA.

6.3.4. Toplinske mreže

Iako je za cijelo naselje Vrbani III. osigurana plinska mreža, ovim se planom omogućava za velike potrošače priključak na toplovod izgrađen u Horvaćanskoj cesti koji svojim kapacitetom to omogućuje. Toplovodni priključci planirani su prvenstveno za športski centar uz Ulicu Hrvatskog sokola (športska dvorana, zatvoreni bazen, športski hotel), poslovnu zonu uz produženu Vrapčansku ulicu, te za središnju grupu društvenih sadržaja, tj. za dječju ustanovu, osnovnu i srednju školu.

Postojeća i planirana mreža toplovoda prikazane su na kartografskom prikazu 2.2. KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA.

6.3.5. Elektroopskrba

Ovim se planom zadržavaju postojeće, kao i lokacijskim dozvolama definirane trafostanice koje će se povezati izgradnjom srednjonaponske mreže. Za potpunu elektroenergetsku opskrbu naselja treba izgraditi još sedam slobodno stojećih transformatorskih stanica instalirane snage svaka 1000 k WA. U tu svrhu treba osigurati građevnu česticu 5x7 m. Točan položaj definirat će se naknadno lokacijskom dozvolom i elektroenergetskim rješenjem DP Elektra Zagreb, a s obzirom na činjenicu da je više proračunskih zona vezano uz izgradnju i funkcioniranje jedne transformatorske stanice. Proračunske zone elektroopskrbe prikazane su u grafičkom prilogu - shemi, u tekstualnom dijelu plana.

Osim navedenih slobodnostojećih stanica neophodno je predvidjeti izgradnju transformatorskih stanica u sklopu građevina i to 3 traformatorske stanice u poslovnoj zoni uz produženu Vrapčansku ulicu i 3 transformatorske stanice u športsko - rekreacijskom kompleksu unutar građevina športske dvorane, zatvorenog bazena i športskog hotela. Iznimno, u slučaju izgradnje športskih terena prije izgradnje navedenih športskih građevina, jednu transformatorsku stanicu neophodno je izgraditi kao slobodnostojeću unutar športskih terena.

Sve elektroenergetske kabele treba voditi podzemno za što su osigurani koridori obostrano u pješačkim hodnicima.

Postojeća i planirana mreža elektroopskrbe prikazane su na kartografskom prikazu 2.2. KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA.

6.3.6. Javna rasvjeta

Sve ulice, trgovi i parkovi moraju biti osvijetljeni postavljanjem visokih i niskih stupova javne rasvjete u skladu s namjenom pojedinog prostora. Boja svjetla treba biti što sličnija dnevnom svjetlu, kako bi se isključili negativni efekti iskrivljavanja pravih boja i njihovih tonova.

Sve prometne površine uključujući pješačke šetnice i pješačke trgove trebaju biti rasvijetljeni izvedbom klase javne rasvjete koja odgovara njihovoj prometnoj funkciji, odnosno namjeni. Za rasvjetu cesta s motornim i pješačkim prometom planirana je izvedba klase javne rasvjete C3 (M4) za kolnik i klase P4 za pješačke staze.

Za sve pješačke ulice i trgove, te parkove, javna rasvjeta dizajnirat će se i odrediti u sklopu projekta uređenja parkovnih i zelenih površina.

7. Uvjeti uređenja javnih i zaštitnih zelenih površina

Članak 23.

7.1. Javne zelene površine (Z1)

U obuhvatu plana planirano je uređenje središnjeg sustava parkovnih površina i parkovnih površina zapadno od Olimpijske aleje.

Unutar pejzažno uređenih površina nije dopuštena gradnja trafostanica, komunalnih građevina, paviljona s ugostiteljskim sadržajima, kioscima i sl. Iznimno je moguća gradnja podzemnih skloništa na lokacijama označenim na grafičkom prikazu broj 3., kao i nadstrešnica i sjenica površine do 25 m².

Za parkovne i pejzažno obrađene površine u središtu naselja potrebno je izraditi cjelovito urbanističko-pejzažno rješenje, na temelju propozicija Gradskog zavoda za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša (uz mogućnost etapne realizacije) i to za:

a) cjeloviti središnji sustav parkova - trgova, tj. sustav ljevkastih trgova s pejzažno uređenim površinama (Z1-i, Z1-j, Z1-k),

b) cjelovitu linearnu parkovnu površinu uz središnju šetnicu (Z1-a, Z1-b, Z1-c, Z1-d, Z1-e, Z1-f, Z1-g).

Središnja pejzažno uređena linearna površina od okolnog je terena uzdignuta cca. 150 cm. Ona se proširuje na krov poluukopanih podrumskih garaža koje su prislonjene uz nju i na tom dijelu su potpuno ukopane. Na krov garaža i na središnju pejzažno obrađenu šetnicu pristupa se modeliranim terenom ili rampama i na taj način svladava ta mala visinska razlika.

Moedliranje terena prisutno je u cijelom naselju. Približne visinske kote dane su na grafičkom prikazu 2.1. Prometna i ulična mreža. Točne kote bit će određene nakon izrade idejnog rješenja ulične mreže. Tada će se odrediti i točna niveleta ove središnje komunikacije.

Tipološki oblik i značaj pojedine pejzažno uređene površine (parka) određuje način i razinu njezine opremljenosti sadržajima i drugom opremom. U potezu središnje linearne parkovne površine uz glavnu pješačku komunikaciju, nalaze se raspoređena dječja igrališta za uzrast 3-7 i 7-15 godina.

Ostale javne parkovne površine mogu se planirati i izvoditi zasebno.

7.2. Zaštitne zelene površine (Z)

Zaštitna zelena površina u sjevero - istočnom uglu obuhvata ovog UPU-a oblikovana je kao dio zaštite reguliranog korita potoka Vrapčaka. Kako se ova zaštitna zelena površina nalazi neposredno uz zonu športa i rekreacije R1, i na nju se odnosi obveza provedbe cjelovitog arhitektonsko-urbanističkog natječaja zajedno sa zonom športa s gradnjom (R1), s kojom čini jedinstvenu cjelinu. Moguća je etapna realizacija.

8. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 24.

Unutar obuhvata UPU-a Vrbani III. niti jedna površina nema značajniju prirodnu ili ambijentalnu vrijednost.

9. Postupanje s otpadom

Članak 25.

Na prostoru UPU-a Vrbani III. moguć je nastanak samo komunalnog otpada. Izdvojeno prikupljanje otpada u naseljima omogućuje se pomoću posuda (spremnika) razmještenih na javnim površinama.

Za svaku se građevinu u postupku izdavanja akta o uređenju prostora mora odrediti mjesto za privremeno odlaganje komunalnog otpada, primjereno ga zaštititi, oblikovati i uklopiti u okoliš.

Kontejneri, posude i spremnici za odlaganje korisnog otpada moraju biti smješteni na uočljivim, ali ne dominantnim mjestima, dostupni kolnom vozilu u skladu s uvjetima nadležne službe.

10. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 26.

Na području UPU-a Vrbani III. ne predviđa se razvoj djelatnosti koje bi mogle ugroziti zdravlje ljudi i štetno djelovati na okoliš. Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš su:

10.1. Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda:

Članak 27.

Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda planira se:

- zaštitom svih vodotoka i stajačica na području Zagreba sa ciljem očuvanja, odnosno dovođenja u planiranu vrstu vode utvrđene kategorije (tako i dijela potoka Vrapčak koji prolazi sjeveroistočnim dijelom obuhvata UPU-a Vrbani III.);

- planiranjem i gradnjom građevina za odvodnju otpadnih voda;

- zabranom, odnosno ograničenjem ispuštanja opasnih tvari propisanih posebnim propisima;

- kontroliranim odlaganjem otpada;

- izvođenjem građevina s temeljima najmanje 50 cm iznad najvišeg nivoa podzemne vode (unutar zone mješovite pretežito stambene namjene M1).

10.2. Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka:

Članak 28.

Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka planira se:

- unapređivanjem javnoga gradskog prijevoza putnika na razini grada, smanjenjem prolaznog kolnog prometa uz preferiranje korištenja bicikla;

- štednjom i racionalizacijom energije, uvođenjem plina, te planiranjem vodova toplovoda.

10.3. Smanjenje prekomjerne buke

Članak 29.

Smanjenje prekomjerne buke planira se:

- provoditi prema posebnim propisima, čime treba onemogućiti nastajanje prekomjerne buke pri lociranju građevina, sadržaja ili namjena te smanjiti prekomjernu buku do dopuštene granice;

- postići uporabom odgovarajućih materijala kod gradnje građevina, njihovim smještajem u prostoru, te postavljanjem zona zelenila prema izvorima buke, a prvenstveno prema prometnicama;

- najveća dopuštena razina vanjske buke ne smije prelaziti razinu od 45 dBA noću i 55% dBA danju;

- sadnjom drvoreda duž ulica i tampona zelenila između građevina;

- sprečavanjem lociranja proizvodnih gospodarstvenih djelatnosti unutar naselja Vrbani III., koje predstavljaju rizik, odnosno opasnost po okoliš (onečišćavanjem zraka, vode, tla, te bukom, kao i opasnošću od akcidenata, eksplozija, požara i sl.).

10.4. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

Članak 30.

Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti planiraju se polazištima i ciljevima Plana, pri čemu je organizacija i namjena prostora planirana integralno s planiranjem zaštite, a što se posebno ističe u sljedećim elementima:

- načinom gradnje, gustoćom izgrađenosti i gustoćom stanovanja ovisno o planiranoj strukturi pojedinih strukturalno i funkcionalno različitih dijelova ovog UPU-a;

- gradnjom gušće ulične mreže područja mješovite namjene ovog UPU-a kojeg karakterizira i veća izgrađenost;

- povećavanjem broja ulazno-izlaznih cestovnih priključaka (za UPU Vrbani III. planirana su 4 cestovna priključaka na okolne glavne gradske prometnice, te još dva za sustave podzemnih garaža mješovite pretežito poslovne namjene (M2) i športa s gradnjom (R1)) ;

- planiranom visinom građevina (prosječna visina 5 nadzemnih etaža);

- određivanjem površina za gradnju prema stupnju ugroženosti od potresa (VIII. zona);

- mjerama za zaštitu i sklanjanje stanovništva, uz obveznu gradnju skloništa prema posebnim propisima i normativima koji uređuju ovo područje;

- mjerama za zaštitu od požara, uz obvezno osiguravanje svih elemenata koji su nužni za učinkovitu zaštitu od požara prema posebnim propisima i normativima koji uređuju ovo područje.

Urbanističkim planom uređenja Vrbani III. obuhvaćen je prostor između Horvaćanske ceste, produžene Vrapčanske ulice, Jarunske ulice i Ulice Hrvatskog sokola. Na tom prostoru planira se izgradnja mješovite stambeno - poslovne namjene s pratećim sadržajima, te površine športa i rekreacije. Osim visokih stambenih zgrada planirani su neophodni javni i društveni sadržaji (osnovna škola, dječji vrtić i podcentar naselja) te poslovne građevine.

Izgrađenost zone UPU-a Vrbani III. je približno 28 (mjereno nadzemno iznad garaže), a 37 % za ukupnu izgradnju. Proračunska gustoća naseljenosti iznosi približno 180 stanovnika/ha.

Za cijelo će se naselje izvesti prometna i komunalna infrastruktura. Predviđenim širinama koridora ulica kao i visinama objekta osigurana je prohodnost ulica u svim uvjetima te je bitno smanjena povredivost prostora.

Zone i domet ruševina moraju biti u skladu s Zakonom o unutarnjim poslovima (Narodne novine 29/91, 19/92, 33/92, 76/94, 161/98 i 29/00) Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (Narodne novine 29/83, 36/85 i 42/86) te Pravilnikom o kriterijima za gradove i naseljena mjesta u kojima se moraju graditi skloništa (Narodne novine 2/91).

Projektnom dokumentacijom treba dokazati da je konstrukcija objekata otporna na rušenje od elementarnih nepogoda i da u slučaju ratnih razaranja rušenje objekata neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim objektima.

Zaštita stanovništva od ratnih opasnosti provest će se izgradnjom skloništa osnovne zaštite otpornosti načelno 100 kPa. Skloništa su dimenzionirana na statičko opterećenje od 50-150 kPa za zaštitu od radijacijskoga, biološkog i kemijskog djelovanja. U njemu se također osiguravaju uvjeti za neprekidno zadržavanje do 7 dana, te potrebno izoliranje od vanjskog prostora.

Pravilnicima se također utvrđuju smjernice za planiranje prostora, s naglaskom na zajedničkim prostornim normativima i standardima, primjenom kojih se postižu optimalni uvjeti života i djelovanja, u vrijeme ratnih opasnosti, posebice tehničko-tehnoloških, i prirodnih nepogoda i katastrofa, a da se broj, opseg i posljedice svedu na najmanju moguću mjeru.

Članak 32.

Pri projektiranju i izgradnji niskotlačnog plinovoda i priključaka moraju se poštovati minimalne sigurnosne udaljenosti (svijetli razmak postojećih i planiranih instalacija i građevina).

Za priključke građevina na plinovode vrijedi isto što i za pripadajuće plinovode s tim da je kod paralelnog vođenja uz zgrade minimalna udaljenost 2,0 m. Iznimno, kod križanja plinovoda i priključaka građevina s ostalim instalacijama dopušteno je da udaljenost po vertikali (svijetli razmak) bude minimalno 0,15 m, ali uz primjenu zaštite jedne od instalacija (plastična ili čelična cijev, barijera od opeka ili betonskih cijevi ili polucijevi) i uz suglasnost vlasnika druge instalacije.

Plinoopskrbni cjevovodi načelno trebaju biti ukopani minimalno 1,0 m ispod nivelete kolnika prometnice. Krajevi zaštitne cijevi ili zaštitne barijere moraju biti na udaljenosti od instalacija, okana ili objekata određenih kao minimalne sigurnosne udaljenosti.

Sve mjere sigurnosti i zaštite predviđene Zakonom i drugim propisima treba u cijelosti primijeniti pri izradi glavnog i izvedbenog projekta plinovoda.

11. Mjere provedbe plana

Članak 33.

Sukladno odredbama GUP-a na prostoru UPU-a Vrbani III. primjenjuju se urbana pravila iz čl. 71., čl. 74., čl. 76. i čl. 77. Odluke o donošenju GUP-a grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 14/03).

11.1. Obveza provedbe arhitektonsko-urbanističkih natječaja

Članak 34.

Na grafičkom prikazu 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE označeni su prostori za koje je obvezna provedba arhitektonskih ili arhitektonsko-urbanističkih natječaja prema proceduri određenoj GUP-om grada Zagreba. Natječaj je potrebno provesti za sljedeće površine zahvata u prostoru-proračunske zone M2-a, M2-b, D-a, D-b, D-c D4-a, D5-a, K1-a i cjelovitu zonu R1 zajedno sa zonom zaštitnog zelenila Z. Rezultati provedenih natječaja su polazišta za definiranje urbanističko - tehničkih uvjeta gradnje za zahvat uređenja prostora.

Za proračunske zone D-a, D-c, D4-a i D5-a arhitektonski natječaj je potrebno provesti za cjelovite proračunske zone.

Za proračunsku zonu društvene namjene D-b potrebno je provesti arhitektonsko-urbanistički natječaj koji se može provesti cjelovito ili u više zahvata, s tim da je najmanja površina obuhvata natječaja 2.500 m².

Iznimno za proračunsku zonu D-c nije potrebno provoditi arhitektonski natječaj, ako se zadržava namjena srednje škole, za koju postoji važeća građevna dozvola. Promjenom te namjene u neku drugu javnu i društvenu namjenu i za tu je zonu potrebno provesti arhitektonski natječaj.

Za proračunsku zonu poslovne namjene K1-a (podcentar naselja Vrbani III.) arhitektonski natječaj mora se provesti cjelovito, zajedno sa zonom javnog parka Z1-h, a realizacija namjene K1 može biti etapna s tim da najmanja površina obuhvata pojedine etape mora biti veća od 3.000 m². Zona parka Z1-h može se realizirati neovisno od zone K1-a.

Za zone mješovite - pretežito poslovne namjene M2-a i M2-b potrebno je provesti zasebne arhitektonske natječaje. Realizacija može biti u dvjema etapama, s tim da površina obuhvata pojedine etape u zoni M2-a ne može biti manja od 4.000 m², a u zoni M2-b ne manja od 3.000 m². Građevine moraju biti smještene uz produženu Vrapčansku ulicu unutar označenih površina za gradnju.

Za zonu športsko-rekreacijske namjene - športa s gradnjom R1 (uključivši i zaštitnu zelenu površinu Z) potrebno je provesti cjeloviti arhitektonsko-urbanistički natječaj s tim da planirane građevine (kompleks Hrvatskoga olimpijskog odbora, športska dvorana, zatvoreni bazen i slični sadržaji) moraju biti smještene u potezu uz Ulicu Hrvatskog sokola unutar označenih površina za gradnju. Planira se etapna realizacija pojedinih grupa sadržaja.

Način provedbe natječaja za uređenje prostora i gradnju građevina određuje Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša.

11.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni.

Članak 35.

Na području obuhvata ovog UPU-a nije planirano zadržavanje građevina čija je namjena protivna planiranoj. Do privođenja planiranoj namjeni građevine koje su protivne planiranoj namjeni i propisanim uvjetima gradnje i uređenja mogu se rekonstruirati u postojećim gabaritima.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 36.

Plan je izrađen u šest izvornika koji se čuvaju u prostornoj dokumentaciji.

Članak 37.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.