Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Slobodne carinske zone Jankomir

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja Slobodne carinske zone Jankomir

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja Slobodne carinske zone Jankomir (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradio CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim zavodom za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša.

Članak 2.

Urbanistički plan uređenja Slobodne carinske zone Jankomir donosi se za dio područja Grada Zagreba utvrđen Generalnim urbanističkim planom Grada Zagreba i Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Zagreba i obuhvaća područje između Ljubljanske avenije, Škorpikove ulice, postojeće izgradnje na sjevernoj strani obuhvata i vodozaštitnog područja Staro Savišće, površine cca 67,5 ha.

Granice obuhvata Plana prikazane su na kartografskim prikazima iz članka 4. točke B. ove odluke.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Ovim se odredbama donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Generalnoga urbanističkog plana Grada Zagreba, te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene gospodarskih i drugih površina, uličnu i komunalnu mrežu te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Plan sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja Slobodne carinske zone Jankomir sastoji se od:

A. Tekstualnog dijela u knjizi pod naslovom "Urbanistički plan uređenja Slobodne carinske zone Jankomir":

I. Obrazloženje

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje

B. Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:2.000 i to:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

2.A. Promet

2.B. Telekomunikacije i energetski sustavi

2.C. Vodnogospodarski sustav

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE

Urbanistički plan uređenja Slobodne carinske zone Jankomir iz stavka 1. točaka A. i B. ovog članka, ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednice Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 5.

Osnovna namjena i način korištenja prostora, te razgraničenje, razmještaj i veličina javnih prometnih površina, površina određenih za gradnju građevina gospodarskih djelatnosti te zelenih površina detaljno su prikazani na kartografskom prikazu Plana broj 1. - Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:2.000, i to:

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

Članak 6.

Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina određenih za gradnju građevina gospodarskih djelatnosti (G, K1 i K2) na području obuhvata Plana definirani su:

- u tekstualnom obrazloženju poglavljima:

3.2. Osnovna namjena prostora

3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina

- na kartografskim prikazima u mjerilu 1:2.000:

1. Korištenje i namjena površina

4. Način i uvjeti gradnje

Članak 7.

Građevine gospodarskih djelatnosti se mogu graditi na površinama:

- gospodarske namjene (G)

- poslovne namjene (K1)

- trgovačkih kompleksa (K2).

Članak 8.

U sklopu gospodarske namjene (G), mogu se graditi građevine svih gospodarskih namjena.

Detaljna pravila za izgradnju na području gospodarske namjene (G) propisuju sljedeće uvjete:

- gradnja novih i rekonstrukcija postojećih građevina,

- moguća je gradnja jedne ili više samostojećih građevina na svakoj parceli,

- najmanja površina građevinske čestice iznosi 3.000 m²,

- najveća izgrađenost građevinske čestice je 50% (k_ig = 0,5),

- najmanje 20% građevinske čestice je prirodni teren,

- najveći nadzemni k_is za proizvodnu namjenu i trgovačke komplekse iznosi 1,2,

- najveći nadzemni k_is za poslovnu namjenu iznosi 2,0,

- visina i broj etaža građevine određuje se ovisno o tehnologiji i namjeni, a najviša visina građevina može iznositi 9 etaža,

- obvezan je smještaj vozila na pripadajućoj građevinskoj čestici ,

- dimenzioniranje broja parkirališnih mjesta treba izvršiti prema odrednicama članka 21. Odluke o donošenju UPU-a SCZ Jankomir,

- potrebno je osigurati neposredni kolni pristup s javnoprometne površine, najmanje širine kolnika 6,50 m,

- najmanja udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog pravca je 10,0 m,

- najmanja udaljenost građevina od međa građevinske čestice je 6,0 m (osim od javnoprometne površine),

- pri rekonstrukciji i gradnji zamjenske građevine postojeća izgrađenost građevinske čestice (k_ig) i visina, veći od propisanih, mogu se zadržati, ali bez povećavanja, a najmanji prirodni teren je postojeći.

Članak 9.

U sklopu poslovne namjene (K1), mogu se graditi:

- poslovni, upravni i uredski sadržaji,

- trgovački i uslužni sadržaji,

- gradske robne kuće,

- proizvodne građevine bez negativnog utjecaja na okoliš,

- komunalno-servisni i prateći skladišni prostori,

- poslovni hoteli,

- prodavaonice, izložbeno-prodajni saloni i slične građevine,

- ugostiteljske građevine i građevine za zabavu,

- prometne građevine,

- športske površine i rasadnici,

- građevine za malo poduzetništvo (moguća je gradnja i jednog stana, isključivo u sklopu poslovne građevine),

- benzinske postaje.

Na površinama poslovne namjene (K1) mogu se locirati samo sadržaji koji ne utječu negativno na stanje gradskog okoliša.

Detaljna pravila za izgradnju na području poslovne namjene (K1) propisuju sljedeće uvjete:

- gradnja novih i rekonstrukcija postojećih građevina,

- moguća je gradnja jedne ili više samostojećih građevina na svakoj parceli,

- najmanja površina građevinske čestice iznosi 3.000 m² osim za rekonstrukcije i interpolacije na postojećim manjim građevinskim česticama,

- najveća izgrađenost građevinske čestice je 50% (k_ig = 0,5),

- najmanje 20% građevinske čestice je prirodni teren,

- najveći nadzemni k_is za poslovnu namjenu iznosi 2,0,

- visina i broj etaža građevine određuje se ovisno o tehnologiji i namjeni, a najviša visina građevina može iznositi 9 etaža,

- obvezan je smještaj vozila na pripadajućoj građevinskoj čestici ,

- dimenzioniranje broja parkirališnih mjesta treba izvršiti prema odrednicama članka 21. Odluke o donošenju UPU-a SCZ Jankomir,

- potrebno je osigurati neposredni kolni pristup s javnoprometne površine, najmanje širine kolnika 6,50 m,

- najmanja udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog pravca je 10,0 m,

- najmanja udaljenost građevina od međa građevinske čestice je 6,0 m (osim od javnoprometne površine),

- pri rekonstrukciji i gradnji zamjenske građevine postojeća izgrađenost građevinske čestice (k_ig) i visina, veći od propisanih, mogu se zadržati, ali bez povećavanja, a najmanji prirodni teren je postojeći.

Članak 10.

U sklopu površine za trgovačke komplekse (K2), mogu se graditi veliki trgovački centri i veliki trgovački pogoni koji svojom vrstom, položajem i opsegom bitno utječu na urbanistički razvoj.

Na površinama za trgovačke komplekse (K2) mogu graditi i sve građevine poslovne namjene (K1), pod uvjetom da ne utječu negativno na stanje gradskog okoliša.

Detaljna pravila za izgradnju na površinama za trgovačke komplekse (K2) propisuju:

- gradnja novih i rekonstrukcija postojećih građevina

- moguća je gradnja jedne ili više samostojećih građevina na svakoj parceli,

- najmanja površina građevinske čestice iznosi 3.000 m²

- najveća izgrađenost građevinske čestice je 50% (k_ig = 0,5)

- najmanje 20% građevinske čestice je prirodne teren

- najveći nadzemni k_is za trgovačke komplekse iznosi 1,2

- visina i broj etaža građevine određuje se ovisno o tehnologiji i namjeni, najviša visina građevina može iznositi 9 etaža

- obvezan je smještaj vozila na pripadajućoj građevinskoj čestici

- dimenzioniranje broja parkirališnih mjesta treba izvršiti prema odrednicama članka 21. Odluke o donošenju UPU-a SCZ Jankomir

- potrebno je osigurati neposredni kolni pristup s javnoprometne površine, najmanje širine kolnika 6,50 m

- najmanja udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog pravca je 10,0 m

- najmanja udaljenost građevina od međa građevinske čestice je 6,0 m (osim od javnoprometne površine)

- pri rekonstrukciji i gradnji zamjenske građevine postojeća izgrađenost građevinske čestice (k_ig) i visina, veći od propisanih, mogu se zadržati, ali bez povećavanja, a najmanji prirodni teren je postojeći.

Članak 11.

Na području obuhvata Plana, na površinama na kojima su moguće sve gospodarske namjene (G), moguća je i ugostiteljsko-turistička namjena (T), pod kojom se smatraju hoteli, izletišta, moteli, ugostiteljske i športske građevine i slično.

3. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

Članak 12.

Trase i površine građevina i uređaja prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže prikazane su na kartografskom prikazu Plana broj 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža u mjerilu 1:2.000.

Detaljno određivanje trasa komunalne infrastrukture utvrđuje se lokacijskom dozvolom.

Lokacijskom dozvolom može se odrediti gradnja prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže i na drugim površinama od onih predviđenih stavkom 1. ovog članka, ukoliko se time ne narušavaju uvjeti korištenja površina.

Članak 13.

U sklopu infrastrukturnih koridora sadržane su prometne površine, te uređene zaštitne zelene površine. Također, u tim se koridorima u okviru izgrađenog dijela ili zelenog pojasa, vode infrastrukturni sustavi: telekomunikacije, vodoopskrba, odvodnje, elektroopskrba i javna rasvjeta, plinoopskrba i drugi.

Pod prometno - infrastrukturnim površinama i građevinama podrazumijevaju se sve površine i građevine unutar planom utvrđenih koridora ili građevinskih čestica nužnih za gradnju ili funkcioniranje prometne, telekomunikacijske i druge komunalne infrastrukture s pratećim građevinama (trafostanice, razvodni ormarići i sl.).

Članak 14.

Planom je predviđeno opremanje područja obuhvata sljedećom prometnom i komunalnom infrastrukturom:

- prometne površine:

- kolne ulice i parkirališta,

- pješačke i biciklističke staze,

- telekomunikacijska mreža,

- komunalna infrastrukturna mreža:

- plinska mreža,

- elektroenergetska mreža,

- vodovodna mreža,

- kanalizacijska mreža,

- druga infrastruktura.

Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina, objekata i uređaja prometne i komunalne infrastrukture potrebno je pridržavati se važećih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i uređaja, te pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

Priključivanje građevina na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu (vodovod, kanalizacija, plinska, elektroenergetska i telekomunikacijska mreža) omogućeno je unutar dužine regulacijske linije svake parcele i obavlja se na način pripisan od nadležnog distributera ili koncesionara.

3.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE

Članak 15.

Prometna će se mreža graditi u koridorima koji su osigurani ovim planom.

Trase i koridori gradskog prometnog sustava na području obuhvata Plana definirani su u poglavlju 3.4. - Prometna i ulična mreža tekstualnog obrazloženja, te na kartografskom prikazu broj 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža / 2.A. - Promet, u mjerilu 1:2.000.

Članak 16.

Prometni koridori omogućavaju odvijanje kolnog prometa, osiguravaju kolni i pješački pristup građevinskim česticama, te osiguravaju polaganje komunalne i druge infrastrukture. Prometni koridori s pripadajućim zelenilom javni su prostor, te stoga čine jedinstvenu građevinsku česticu .

Planom su određeni prometni koridori unutar područja obuhvata, dok se režim odvijanja prometa određuje posebnim rješenjima i projektima.

Postupkom izdavanja lokacijske dozvole moguća su manja odstupanja koja po potrebi uključuju proširenja površine za izgradnju pojedinih ulica, posebno radi formiranja raskrižja, prilaza raskrižju, autobusnih ugibališta, posebnih traka za javni prijevoz i slično.

Članak 17.

Priključivanje pojedinih građevinskih čestica na Ljubljansku aveniju iz prometnih razloga nije moguće, te će se građevinske čestice uz Ljubljansku aveniju prometno priključiti na gradski prometni sustav preko interne prometne mreže.

Iznimno, benzinske postaje s pratećim sadržajima u funkciji cestovnog prometa (auto servisi, auto praonice, prodavaonice rezervnih dijelova, manji poslovni prostori za potrebe poslovanja, moteli i slično) mogu se priključiti na Ljubljansku aveniju preko predviđene servisne prometnice.

Članak 18.

Osnovna ulična mreža na području obuhvata Plana sastoji se od:

- glavne mjesne ulice (gradska ulica),

- sabirnih ulica,

- ostalih ulica.

Za gradsku ulicu osigurana je širina koridora od 24,0 m, a za sabirne ulice 23,0 i 16,0 m.

Osim planiranih ulica moguća je u pojedinim zonama i interpolacija nižeg reda ulica. Trasu takvih ulica moguće je odrediti lokacijskom dozvolom, uz uvjet da najmanja širina koridora bude 12,0 m.

Širina prometne trake za gradsku ulicu i sabirne ulice iznosi 3,50 m, a za ostale ulice 3,25 m.

Članak 19.

Javni gradski autobusni promet odvijat će se u skladu s prometnom regulacijom, a u ulicama u kojima će se odvijati na odgovarajućim mjestima će biti predviđena ugibališta sa stajalištima s nadstrešnicama za putnike.

3.1.1. Javna parkirališta i garaže

Javna parkirališta

Članak 20.

Na području obuhvata Plana ne predviđa se gradnja javnih garaža.

Javna parkirališta se mogu graditi u svim ulicama, ovisno o lokalnim uvjetima (o potrebi za parkiranjem, raspoloživom prostoru, horizontalnoj i vertikalnoj preglednosti, prolazima za pješake i bicikliste, pristupu vatrogasnih vozila, hitne pomoći i sl.). Ako se parkirališta grade uz kolnik gradske ulice, tada moraju biti uzdužna ili kosa, a uz servisne kolnike mogu biti i okomita.

Parkirališta i garaže

Članak 21.

Na području obuhvata Plana predviđeno je zadovoljavanje broja parkirališnih ili garažnih mjesta (PGM) u skladu s normativima iz tablice koja je sastavni dio ovog članka. Potreban broj PGM-a određuje se na 1.000 m² bruto izgrađene građevne površine (u bruto izgrađenu površinu ne uračunavaju se garaže i skloništa), ovisno o namjeni:

Kada se potrebni broj PGM-a s obzirom na posebnosti ne može odrediti temeljem prethodne tablice, određuje se po jedno PGM za:

- hotele i pansione na svake dvije osobe,

- motele na svaku sobu,

- ugostiteljsku namjenu na 8 sjedećih mjesta.

Smještaj potrebnog broja parkirališnih, odnosno garažnih mjesta potrebno je predvidjeti na vlastitoj građevinskoj čestici

Na parkiralištima najmanje 5% od ukupnog broja parkirališnih mjesta mora biti osigurano za vozila osoba s teškoćama u kretanju, pri čemu se ovaj broj po potrebi može i povećati.

Kod projektiranja i gradnje novih, te rekonstrukciji postojećih parkirališta potrebno je predvidjeti njihovo ozelenjivanje i to u pravilu visokim zelenilom (drvored u rasteru parkirališnih mjesta, zeleni pojas s drvoredom ili slično rješenje).

3.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 22.

Na području obuhvata Plana nije predviđena gradnja trgova.

Članak 23.

Planom se za kretanje pješaka osiguravaju pločnici, ulice, pješački putovi, prilazi i šetališta.

Širina pješačkih staza ovisi o pretpostavljenom broju korisnika i višekratnik je širine jedne pješačke trake, koja iznosi 0,75 m, s time da je minimalna širina pješačke staze 1,50 m.

Na javnim pješačkim površinama moguće je postavljanje urbane opreme, te kontejnera i posuda za sakupljanje korisnog otpada.

U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s teškoćama u kretanju moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.

Članak 24.

Planom se za sve građane, bez obzira na dob i vrstu teškoća u kretanju, predviđa osiguranje nesmetanog pristupa javnim građevinama, javnim površinama i sredstvima javnog prijevoza.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.

U provedbi Plana primjenjivat će se propisi, normativi i iskustva u svrhu smanjenja i eliminiranja postojećih i sprečavanja nastajanja novih urbanističko - arhitektonskih barijera.

3.1.3. Biciklističke staze

Članak 25.

Planom je predviđena izgradnja posebnih biciklističkih staza u nekim dijelovima područja obuhvata Plana, i to kao dio pješačkih staza obilježen prometnom signalizacijom.

Najmanja širina biciklističke staze za jedan smjer vožnje je 1,0 m, a za dvosmjerni promet 1,60 m.

3.1.4. Benzinske postaje

Članak 26.

Planirane benzinske postaje prikazane su na kartografskom prikazu broj 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža / 2.A. - Promet, u mjerilu 1:2.000 i označene odgovarajućim simbolima.

Planirane benzinske postaje se mogu graditi samo na građevinskim česticama uz planiranu servisnu prometnicu uz Ljubljansku aveniju.

Za izgradnju benzinskih postaja treba osigurati:

- sigurnost svih sudionika u prometu,

- zaštitu okoliša uređenjem najmanje 20% građevinske čestice kao cjelovite hortikulturne površine, uz idejno oblikovanje pojasa zaštitnog zelenila,

- izgrađenost građevinske čestice iznosi najviše 20%.

Benzinske postaje mogu sadržavati i prateće sadržaje u funkciji cestovnog prometa.

3.2. UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE

Članak 27.

Telekomunikacijska mreža gradit će se u koridorima prometnica.

Lociranje pratećih telekomunikacijskih sadržaja moguće je u izdvojenim građevinama ili u prostorima većih građevina, te u zonama gospodarske, poslovne i trgovačke namjene.

Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijskom mrežom na području obuhvata Plana definirani su u poglavlju 3.5. Komunalna infrastrukturna mreža / 3.5.1.2. Pošta i telekomunikacije tekstualnog obrazloženja, te na kartografskom prikazu broj 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža / 2.B. - Telekomunikacijski i energetski sustavi, u mjerilu 1:2.000.

Trase telekomunikacijske mreže iz stavka 1. ovog članka orijentacijske su i definitivno će se odrediti u postupku izdavanja lokacijske dozvole.

Lociranje pratećih sadržaja moguće je u izdvojenim građevinama ili u prostorima većih građevina, u zonama gospodarske, poslovne i trgovačke namjene, kao i zaštitnim zelenim površinama. Točne trasa mreže, odnosno položaj pratećih građevina odredit će se, u skladu s mogućnostima na terenu, u postupku izdavanja lokacijskih dozvola.

Članak 28.

Za sve građevinske čestice na području obuhvata Plana osigurat će se priključak na telekomunikacijsku mrežu. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže bit će određeni u skladu s uvjetima koje određuje HT - Hrvatski Telekom d.d.

Na području obuhvata Plana ne postoje komutacijski objekti (UPS-i).

Planom se osiguravaju uvjeti za rekonstrukciju i gradnju distributivne telefonske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom urbanom području.

Članak 29.

Planom je predviđeno proširenje mreže mobilne telefonije i izgradnja baznih stanica pojedinih koncesionara radi pokrivanja mrežom mobilne telefonije područja pod koncesijom.

Bazne stanice mogu se graditi na površinama koje su namijenjene gospodarskoj namjeni (G), poslovnoj namjeni (K1) i izgradnji trgovačkih kompleksa (K2).

Bazne stanice iz stavka 1. ovog članka gradit će se u skladu sa posebnim propisima za takve vrste građevina, uz uvjet da planirani antenski sklopovi budu postavljeni isključivo na građevinama.

3.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE

Članak 30.

Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalnom infrastrukturnom mrežom na području obuhvata Plana (građevine za opskrbu električnom energijom, plinom i vodom, građevine i uređaji za odvodnju otpadnih voda i uređenje potoka i voda) definirani su u poglavlju 3.5. Komunalna infrastrukturna mreža tekstualnog obrazloženja, te na kartografskim prikazima broj 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža / 2.B. - Telekomunikacijski i energetski sustavi i 2.C. Vodnogospodarski sustav, u mjerilu 1:2.000.

Trase komunalne infrastrukturne mreže (vodoopskrbe, odvodnje, elektroenergetike i plina) i lokacije uređaja komunalne infrastrukture iz stavka 1. ovog članka orijentacijske su i definitivno će se odrediti u postupku izdavanja lokacijske dozvole.

Gradnja komunalne infrastrukturne mreže iz stavka 1. ovog članka u pravilu je predviđena u koridorima javnih prometnih površina, i to u pravilu u vidu podzemnih instalacija. Komunalna se infrastruktura može izvoditi i izvan koridora javnih prometnih površina, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena.

Iz infrastrukturnog se koridora izvode odvojci - priključci pojedinih građevina na pojedine komunalne instalacije, koji se realiziraju u skladu s uvjetima lokalnih distributera i koncesionara.

Lociranje pratećih građevina komunalne infrastrukture, kao što su trafostanice, plinske redukcijske stanice i slično moguće je u zonama gospodarske, poslovne i trgovačke namjene, kao i zaštitnim zelenim površinama. Točne trase infrastrukturnih mreža, odnosno položaj pratećih građevina odredit će se, u skladu s mogućnostima na terenu, u postupku izdavanja lokacijskih dozvola.

Članak 31.

Na području obuhvata Plana nalaze se sljedeći koridori magistralne infrastrukture:

- postojeći magistralni vodovod Ø 500 mm,

- dalekovod 2x110 kV DV RAKITJE - STENJEVEC.

Širina zaštitnog koridora dalekovoda 2x110 kV DV RAKITJE - STENJEVEC iznosi 20,0 m i unutar njega nije dopuštena izgradnja građevina visokogradnje.

Zaštitni koridor dalekovoda 2x110 kV DV RAKITJE - STENJEVEC označen je na kartografskom prikazu 3. - Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, u mjerilu 1:2.000.

Udaljenost nove građevine visokogradnje od osi magistralnog vodovoda Ø 500 mm određuje se prema posebnim uvjetima nadležnog distributera i ne može iznositi manje od 5,0 m.

3.3.1. Energetski sustav

Građevine za opskrbu električnom energijom

Članak 32.

Na području obuhvata Plana osigurana je površina za izgradnju 4TS JANKOMIR 110/10(20) kV. Predlaže se uz ovu trafostanicu u sklopu izrade dokumentacije za njenu izgradnju (lokacijska dozvola) predvidjeti sadnju zaštitnog zelenila prema susjednim građevinskim parcelama, kao i prema prometnicama, a u skladu s posebnim propisima koji se odnose na ovu vrstu građevina.

Nove trafostanice 10(20)/0,4 kV trebaju se planirati i graditi kao samostojeće građevine ili u sklopu gospodarskih građevina.

Ukoliko se grade kao samostojeće građevine, za njihovu gradnju trebaju se formirati nove katastarske čestice površine cca 50 m² (7x7 m) s osiguranim pristupom s javnoprometne površine.

Članak 33.

Za postojeći nadzemni dalekovod 2x110 kV DV RAKITJE - STENJEVEC određuje se koridor posebnog režima korištenja u širini 20,0 m. Unutar ovog koridora nije moguća gradnja građevina visokogradnje kao ni sadnja visokog raslinja (stabala).

U koridoru posebnog režima korištenja postojećeg nadzemnog dalekovoda 2x110 kV DV RAKITJE - STENJEVEC dopuštena je izgradnja kolnih prilaza građevinskim česticama, pješačkih i biciklističkih staza, pod uvjetom da:

- sigurnosna visina voda iznosi najmanje 7,0 m,

- udaljenost bilo kojeg dijela stupa od vanjskog ruba ceste u pravilu ne smije biti manja od 10,0 m, a u iznimnim slučajevima 5,0 m,

- izolacija mora biti električno pojačana,

- u rasponu križanja dopušta se jedan nastavak po vodiču ili zaštitnom užetu,

- kut križanja za lokalne ceste i prilazne ceste objektima nije ograničen.

Članak 34.

Podzemne kabelske vodove u principu treba polagati u zajednički rov u cestovnom zelenom pojasu. Pri projektiranju i izvođenju elektroenergetskih objekata i uređaja treba se obavezno pridržavati svih tehničkih propisa, propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata, pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora te koristiti isključivo tipske kabele i ostalu opremu u skladu sa posebnim uvjetima DP "Elektra" Zagreb.

Građevine za opskrbu plinom

Članak 35.

Područje obuhvata Plana priključit će na plinoopskrbnu mrežu preko Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba planiranih PRS-a (plinsko-regulacijskih stanica), lociranih u blizini područja obuhvata Plana (kao što su PRS TEHNIKA I PRS JANKOMIR JUG), ali izvan područja obuhvata Plana.

Članak 36.

Srednjotlačni (ST) plinovodi polažu se podzemno, s visinom nadsloja od najmanje 1,0 m, pri čemu sigurnosna udaljenost vanjske stijene ST plinovoda za osjetljive građevine iznosi najmanje 2,0 m.

Trase plinovoda iz stavke 1. ovog članka moraju biti udaljene cca 1,0 m od postojećih i planiranih instalacija vodovoda, kanalizacije, elektroenergetskih i telekomunikacijskih kabela.

Sva križanja plinovoda iz stavke 1. ovog članka s postojećim i planiranim instalacijama bit će izvedena tako da bude osiguran svijetli razmak od 50 cm (mjereno po vertikali).

U pojasu širokom 2,0 m od osi razvodnog plinovoda zabranjena je sadnja višegodišnjeg drvenog raslinja.

Pri određivanju trasa plinovoda moraju se poštovati minimalne sigurnosne udaljenosti od postojećih i planiranih instalacija i građevina kako je to određeno "Odlukom o minimalnim sigurnosnim udaljenostima za plinovode i kućne priključke" Gradske plinare Zagreb.

Svaka građevina mora imati zasebni srednjotlačni kućni priključak koji završava plinskim regulacijskim uređajem uključivo glavni zapor u ormariću na fasadi građevine.

Građevine za opskrbu toplinskom energijom

Članak 37.

Za područje obuhvata Plana na predviđa se opskrba toplinskom energijom preko CTS‑a (centralnog toplinskog sustava).

3.3.2. Građevine i uređaji za opskrbu vodom

Članak 38.

Postojeći i planirani vodoopskrbni cjevovodi na području obuhvata Plana ucrtani su na kartografskom prikazu broj 2.C. - Vodnogospodarski sustav, u mjerilu 1:2.000.

U idućem se razdoblju na području obuhvata Plana planira daljnja dogradnja vodopskrbnog sustava, u skladu s potrebama korisnika prostora.

Članak 39.

Nova lokalna vodovodna mreža zbog uvjeta protupožarne zaštite mora imati minimalni profil od NO 100 mm. Ako se predviđa gradnja vodovodne instalacije s obje strane ulice, sekundarni cjevovod može biti i manjih dimenzija od NO 100 mm.

Vodoopskrbni cjevovodi u principu se polažu u zeleni pojas, a ukoliko to prostorne mogućnosti ne omogućuju ispod pješačke staze.

3.3.3. Građevine i uređaji za odvodnju voda

Članak 40.

Područje obuhvata Plana ima izgrađeni javni kanalizacijski sustav mješovitog tipa uz Ljubljansku aveniju i Škorpikovu ulicu.

Postojeći i planirani kanali za odvodnju otpadnih voda na području obuhvata Plana ucrtani su na kartografskom prikazu broj 2.C. - Vodnogospodarski sustav, u mjerilu 1:2.000.

Svi industrijski pogoni, pogoni malog poduzetništva kao i druge gospodarske građevine trebaju imati svoje predtretmane otpadnih voda prije upuštanja u javnu kanalizaciju, što se odnosi i na separaciju ulja i masti.

3.3.4. Građevine i uređaji za uređenje potoka i voda

Članak 41.

Prostor obuhvata Plana zaštićen je od štetnog djelovanja voda.

Uz područje vodne površine Staro Savišće na udaljenosti od 5,0 m od obale postojećeg korita ne mogu se graditi nikakve građevine.

4. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 42.

Uvjeti uređenja javnih zelenih površina (zaštitne površine - Z) na području obuhvata Plana definirani su u poglavlju 3.2. Osnovna namjena prostora tekstualnog obrazloženja, te na kartografskom prikazu broj 1 - Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:2.000.

Članak 43.

Planom je predviđeno uređenje zelenih površina, u skladu s prirodnim osobitostima prostora i u svrhu uređenja prostora i zaštite okoliša, i to:

- zaštitnih zelenih površina (Z).

Prigodom odabira vrsta treba voditi računa o tom, da se, uz estetsku funkciju, odaberu autohtone vrste, primjerene podneblju.

Članak 44.

U sklopu planiranih zaštitnih zelenih površina omogućeno je uređenje i gradnja:

- kolnih prilaza građevinskim česticama koje se nalaze južno od zaštitnog koridora dalekovoda 2x110 kV DV RAKITJE - STENJEVEC,

- staza, odmorišta i slično,

- pješačkih putova i biciklističkih staza,

- manjih građevina javne namjene, higijensko-sanitarnih građevina, paviljona, fontana i slične opreme.

Članak 45.

Planom je na slobodnim površinama uz ulice i uz ostale infrastrukturne koridore i građevine, a gdje za to postoje prostorne mogućnosti, predviđeno uređenje poteza zaštitnog zelenila s drvoredima.

Pri uređivanju zaštitnih zelenih površina iz stavka 1. ovog članka treba paziti da se ne ugrozi preglednost i sigurnost prometa, naročito u blizini križanja.

Planom je u sklopu zaštitnih zelenih površina iz stavka 1. ovog članka omogućeno je uređenje i gradnja pješačkih i biciklističkih staza.

Planom je predviđeno ozelenjavanje javnih parkirališta visokim zelenilom (drvored u rasteru parkirališnih mjesta, zeleni pojas s drvoredom ili sl.).

5. Mjere zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 46.

Na području obuhvata Plana nema prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina, koje bi trebalo štititi odredbama za provođenje Plana.

6. Postupanje s otpadom

Članak 47.

Na prostoru Plana moguć je nastanak komunalnog, opasnog i neopasnog otpada.

Komunalni otpad jest otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava. Na svakoj se parceli mora odrediti mjesto za privremeno odlaganje komunalnog otpada, primjereno ga zaštititi, oblikovati i uklopiti u okoliš na građevinskoj čestici. Komunalni otpad odvozit će se prema komunalnom redu preko ovlaštenog komunalnog poduzeća.

Odvojeno prikupljanje ("primarna reciklaža") korisnog dijela komunalnog otpada predviđa se postavom tipiziranih posuda, odnosno spremnika postavljenih na javnim površinama za prikupljanje pojedinih potencijalno iskoristivih vrsta otpada (papir i karton, bijelo i obojeno staklo, PET, metalni ambalažni otpad, istrošene baterije i sl.), koji će biti smješteni na automobilom dostupna i uočljiva, ali ne dominantna mjesta, u skladu s uvjetima nadležne službe.

Opasni otpad jest otpad koji je po sastavu i svojstvima određen kao opasni otpad i kao takav je naveden u listi otpada - katalogu, u kojem se vrste otpada svrstavaju u grupe prema svojstvima i mjestu nastanka.

Neopasni otpad jest otpad koji je po sastavu i svojstvima određen kao neopasni otpad i kao takav je naveden u listi otpada - katalogu, u kojem se vrste otpada svrstavaju u grupe prema svojstvima i mjestu nastanka.

Opasni otpad mora se skupljati, skladištiti i prevoziti odvojeno, svaka vrsta opasnog otpada za sebe i odvojeno od neopasnog i komunalnog otpada.

Prilikom skupljanja komunalnog otpada mora se iz njega izdvojiti opasan otpad i njime gospodariti u skladu s Zakonom o otpadu (Narodne novine 178/04).

Proizvodni otpad (otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada) će se odvoziti i trajno zbrinuti na način koji predviđa Zakon o otpadu.

7. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 48.

Područja primjene posebnih uvjeta uređenja i mjera zaštite radi očuvanja i zaštite okoliša posebno vrijednih i osjetljivih područja prikazana su na kartografskom prilogu Plana broj 3. - Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, u mjerilu 1:2.000.

Članak 49.

Na području obuhvata Plana ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili uporabom, neposredno ili potencijalno, ugrožavale život i rad ljudi, odnosno ugrožavale vrijednosti čovjekova okoliša iznad dopuštenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša.

Unutar područja obuhvata Plana ne može se uređivati ili koristiti zemljište na način koji bi mogao izazvati posljedice u smislu stavka 1. ovoga članka.

Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova (zaštita zraka, voda i tla, zaštita od buke i vibracija) potrebno je provoditi u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima.

Sprečavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš osigurati će se:

- gradnjom komunalne infrastrukture,

- gradnjom parkirališta s vodonepropusnim slojem,

- sadnjom drvoreda te pejzažnog i zaštitnog zelenila duž prometnica, te uređenjem zelenih površina na parceli,

- sistemom odvajanja i organiziranog prikupljanja i odvoženja komunalnog otpada,

- priključivanjem naselja na plinsku mrežu,

- ograničenjem najviše dopuštene razine buke unutar obuhvata Plana, koja na granici građevinske čestice ne smije prelaziti 80 dBA, odnosno u skladu s posebnim propisima.

Članak 50.

Prilikom izdavanja lokacijskih dozvola na području obuhvata Plana utvrđuju se mjere zaštite okoliša (izdavanje vodopravnih, sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta) i zaštite prirode te izrada procjena utjecaja na okoliš za sljedeće građevine:

- dalekovod 2x110 kV DV RAKITJE - STENJEVEC,

- 4 TS JANKOMIR 110/10(20) kV.

Procjenu utjecaja na okoliš iz stavka 1. ovog članka potrebno je izraditi za građevine i zahvate u prostoru koji su određeni posebnim propisima.

7.1. ZAŠTITA ZRAKA

Članak 51.

Zaštita zraka na području obuhvata Plana provodit će se:

- kontinuiranim mjerenjem kvalitete zraka na području obuhvata Plana, a osobito uz prometnice,

- uvođenjem plina kao energenta,

- prostornim razmještajem i kontinuiranom kontrolom rada gospodarskih djelatnosti.

7.2. ZAŠTITA OD BUKE

Članak 52.

Zaštita od prekomjerne buke i vibracija na području Plana provodit će se prema posebnim propisima iz područja zaštite od buke, s ciljem da se spriječi nastajanje prekomjerne buke pri lociranju građevina, sadržaja ili namjena, na način da se:

- identificiraju potencijalni izvori buke izradom karte imisije buke, koja će sadržavati prikaz postojećih i/ili predviđenih razina buke na svim mjestima unutar promatranog područja, pri čemu najveća dopuštena vanjska buka ne smije prelaziti razinu od 45 dBA noću i 55 dBA danju,

- kontinuirano će se mjeriti buka na području obuhvata Plana,

- prati provođenje zaštite od buke na temelju karte imisije buke.

S ciljem da se na području Plana sustavno onemogući ugrožavanje bukom provode se sljedeće mjere:

- djelatnosti što proizvode buku treba premjestiti na područja gdje ne postoje djelatnosti koje je potrebno štititi od buke,

- pri planiranju građevina i namjena što su potencijalan izvor buke predvidjeti će se moguće učinkovite mjere sprečavanja nastanka ili otklanjanja negativnog djelovanja buke na okolni prostor,

- provodit će se urbanističke mjere zaštite: uređenje zaštitnih zelenih pojaseva uz prometnice, izrada prema potrebi procjena utjecaja na okoliš za nove građevine i drugo.

Članak 53.

Na području obuhvata Plana najviše dopuštene razine buke određene su posebnim propisima.

Za postojeća područja u kojim je razina buke viša od dopuštene, novoprojektirani ili rekonstruirani izvori buke moraju zadovoljavati uvjete propisane stavkom 1. ovog članka.

Prilikom izgradnje novih i rekonstrukcije postojećih objekata razina buke koja potječe od novih izvora ne smije prijeći prethodno zatečeno stanje.

7.3. ZAŠTITA VODA

Članak 54.

Izvor zagađenja površinskih voda su otpadne vode i ostali izvori zagađenja (ispiranje zagađenih površina i prometnica, ispiranje tla, mogućnost havarija i sl.). Zaštita voda na području obuhvata Plana ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće voda i potencijalnim izvorima zagađenja, na način da se:

- planiraju i grade građevine za odvodnju otpadnih voda,

- zabrani, odnosno ograniči ispuštanje otpadnih tvari propisanih uredbom o opasnim tvarima u vodama,

- saniraju ili uklone izvori onečišćavanja,

- vodi jedinstveni informatički sustav o kakvoći površinskih i podzemnih voda,

- izradi vodni katastar.

7.4. ZAŠTITA PROSTORA

Članak 55.

Na području obuhvata Plana potrebno je štititi zaštitne zelene površine, te dijelove prirodnog područja koji još nisu privedeni planskoj namjeni.

Članak 56.

Kod izgradnje novih gradskih ulica, ukoliko prostorne mogućnosti to dopuštaju, potrebno je planirati i urediti drvorede.

Kod projektiranja i gradnje novih parkirališta obavezno je potrebno predvidjeti njihovo ozelenjivanje visokim zelenilom (drvored u rasteru parkirališnih mjesta, zeleni pojas s drvoredom ili sl.). Zemljište uz zone gospodarskih djelatnosti, te uz infrastrukturne koridore i građevine, sukladno tehničkim i sigurnosnim propisima, potrebno je urediti ozelenjivanjem i drugim hortikulturno - krajobraznim tehnikama.

7.5. ZAŠTITA OD RATNIH OPASNOSTI

Članak 57.

Na području obuhvata Plana predviđena je provedba mjera zaštite pučanstva od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u skladu s odredbama posebnih propisa:

- Zakona o policiji (Narodne novine 129/00),

- Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (Narodne novine 29/83, 36/85 i 42/86),

- Pravilnika o tehničkim normativima za skloništa (Službeni list 55/83) koji se primjenjuje temeljem članka 53. stavka 3. Zakona o normizaciji (Narodne novine 55/96),

- Pravilnika o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i druge građevine za zaštitu (Narodne novine 2/91).

Lokacija građevina za zaštitu pučanstva od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti (skloništa) te broj i kapacitet potrebnih sklonišnih mjesta određuje se za svaku građevinu u postupku ishođenja lokacijske dozvole na vlastitoj građevinskoj čestici.

7.6. ZAŠTITA OD POŽARA I EKSPLOZIJE

Članak 58.

Planom su predviđene sljedeće mjere zaštite od požara i eksplozije:

- građevine i postrojenja u kojima će se skladištiti ili koristiti zapaljive tekućine i plinovi moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti od ostalih građevina i komunalnih uređaja u skladu s odredbama posebnih propisa,

- na području obuhvata Plana ne mogu se graditi građevine i postrojenja za proizvodnju, smještaj i čuvanje eksplozivnih tvari budući da glede sigurnosnih udaljenosti ne mogu zadovoljiti odredbe posebnih propisa,

- na području obuhvata Plana mogu se graditi samo prodavaonice eksplozivnih tvari na malo, sukladno odredbama posebnih propisa,

na području obuhvata Plana ne mogu se graditi civilna strelišta otvorenog tipa za oružje s užlijebljenom cijevi u smislu odredbi posebnih propisa,

- u slučaju potrebe određivanja mjesta za gradnju poslovnih prostora za proizvodnju oružja, promet oružja i streljiva te popravljanje i prepravljanje oružja potrebno je primijeniti odredbe posebnih propisa.

Lokacijske dozvole na području obuhvata Plana moraju biti u skladu s odredbama posebnih propisa iz područja zaštite od požara.

Članak 59.

U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina:

- mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4,0 m ili manje ako se dokaže uzimajući u obzir: požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevine, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevine i druge faktore da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili

- mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje u dužini konzole.

8. Mjere provedbe plana

Članak 60.

Izgradnja građevina i uređaja, parcelacija i uređivanje zemljišta, kao i obavljanje drugih radnji iznad, ispod ili na površini zemlje na području obuhvata moraju biti u skladu s odredbama Plana.

8.1. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI

Članak 61.

Sve postojeće građevine koje su sagrađene u skladu s propisima koji su vrijedili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju, a čija je namjena protivna namjeni određenoj Planom, mogu se koristiti u postojećim gabaritima do privođenja tog dijela prostora planskoj namjeni, ili rekonstruirati u skladu s člankom 102. Odluke o donošenju Generalnoga urbanističkog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 14/03).

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 62

Plan je izrađen u šest izvornika koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 63.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.