Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Peščenica sjever - Štrigina

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja Peščenica sjever - Štrigina

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja Peščenica sjever - Štrigina (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradila tvrtka ARHINGTRADE d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim zavodom za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša.

Članak 2.

Urbanistički plan uređenja Peščenica sjever - Štrigina donosi se za dio područja Grada Zagreba utvrđen GUP-om Grada Zagreba i Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Zagreba i obuhvaća područje omeđeno:

- na jugu: južnim rubom GUP-om planirane produžene Čerinine ulice;

- na istoku: istočnim rubom GUP-om planirane produžene ulice Stara Peščenica II;

- na sjeveru: dijelom južnim rubom Bužanove ulice, jednim dijelom k.č. 1911 i k.č. 1913, rubom k.č. 1914, 1916 i 1917 (sve k.o. Peščenica);

- na zapadu: rubom k.č. 1968, 1969, 1970/1, 1971, dijelom Štriginom ulicom (k.č. 1972), rubom k.č. 1977/1, 1977/2, 1985/2 i 1978/4 (sve k.o. Peščenica),

površine oko 2,5 ha.

Granice obuhvata Plana prikazane su na kartografskim prikazima iz članka 4. točke B ove odluke.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Ovim se odredbama donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Generalnoga urbanističkog plana Grada Zagreba, te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene gospodarskih i drugih površina, uličnu i komunalnu mrežu, kao i smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Urbanistički plan uređenja ''Peščenica sjever - Štrigina'' (u daljnjem tekstu Plan) sastoji se od:

A. TEKSTUALNOG DIJELA u knjizi pod naslovom „Urbanistički plan uređenja Peščenica sjever - Štrigina“, koji sadrži:

1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti prostora "Peščenica sjever - Štrigina" u prostoru Grada Zagreba

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.2. Prostorno razvojne značajke

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno - povijesne i ambijentalne vrijednosti i posebnosti

1.1.5. Obveze iz planova šireg područja

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog uređenja gradskog značaja

2.1.1. Demografski razvoj

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura

2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti područja "Peščenica sjever - Štrigina"

2.2. Ciljevi prostornog uređenja prostora "Peščenica sjever - Štrigina"

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno - povijesnih i ambijentalnih cjelina

2.2.2. Unapređenje uređenja prostora i komunalne infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Program gradnje i uređenja prostora

3.2. Osnovna namjena prostora

3.2.1. Mješovita - pretežito stambena namjena (M1)

3.2.2. Mješovita - pretežito poslovna namjena (M2)

3.2.3. Kolne prometnice i pješačke površine

3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenje površina

3.3.1. Brojčani prostorni pokazatelji za gustoću stanovanja

3.4. Prometna i ulična mreža

3.4.1. Ulična mreža

3.4.2. Parkiralište i garaže

3.4.3. Javni promet

3.4.4. Mreža biciklističkih staza i traka

3.4.5. Javne pješačke površine

3.5. Komunalna infrastrukturna mreža

3.5.1. Pošta i telekomunikacije

3.5.2. Energetski sustav

3.5.3. Vodnogospodarski sustav

3.5.4. Obrada, skladištenje i odlaganje otpada

3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3.6.1. Uvjeti i način gradnje

3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno - povijesnih i ambijentalnih cjelina

3.7. Sprečavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš

3.8. Posebne mjere zaštite

3.8.1. Zaštita od požara

3.8.2. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti i određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

4.1. Uvjeti gradnje stambenih građevina

4.2. Način gradnje stambenih građevina

4.3. Uređenje građevinske čestice

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površina

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

8. Postupanje s otpadom

9. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

9.1. Mjere posebne zaštite

10. Mjere provedbe plana

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

10.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni ili urbanim pravilima

B. GRAFIČKOG DIJELA koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000 i to:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

2.A. PROMET

2.B. JAVNE TELEKOMUNIKACIJE I ENEGETSKI SUSTAV

2.C. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE

Urbanistički plan uređenja Peščenica sjever - Štrigina, iz stavka 1. točaka A. i B. ovog članka, ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednice Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI I ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 5.

Površine različitih namjena razgraničene su i označene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena prostora u mjerilu 1:1000 i to kao:

Mješovita namjena:

1. mješovita - pretežito stambena (M1)

2. mješovita - pretežito poslovna (M2)

3. kolne prometnice i pješačke površine

Članak 6.

Zona M1 mješovite - pretežito stambene namjene definira se kao zona u kojoj je dopuštena gradnja stambenih objekata te poslovnih sadržaja koji ne ometaju stanovanje. Građevine mogu biti mješovite ili jednonamjenske (stambene ili poslovne namjene).

Unutar ovako definiranih zona mogu se graditi i uređivati prostori za:

- prodavaonice robe dnevne potrošnje;

- predškolske ustanove, škole;

- ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi;

- tihi obrt i usluge domaćinstvima;

- političke, društvene organizacije i sadržaje kulture, vjerske zajednice;

- pošte, banke i sl.;

- posebnu namjenu;

- šport i rekreaciju u manjim dvoranama bez gledališta;

- športsko - rekreacijska igrališta;

- druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali ga ne ometaju (osobne usluge, poslovni prostori, uredi i sl.);

- ugostiteljstvo;

- parkove i dječja igrališta.

Prateći sadržaji iz prethodnog stavka mogu biti u sklopu stambeno - poslovne građevine. Površina prostora za prateće sadržaje može biti do najviše 30% BRP-a na površini zone zahvata.

Na zasebnim građevinskim česticama veličine do 1,0 ha u području obuhvata Plana mogu se graditi:

- predškolske ustanove,

- socijalne ustanove,

- uredski prostori,

- športsko - rekreacijske površine i igralište,

- javne i zaštitne zelene površine.

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene unutar obuhvata Plana ne mogu se graditi vjerske građevine, diplomatska predstavništva, prostori ugostiteljsko-turističke namjene, hoteli, javne garaže. Nije dopuštena niti gradnja novih trgovačkih centara, obrta, proizvodnih građevina, skladišta i drugih sadržaja koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način ometaju stanovanje u području obuhvata Plana.

Postojeći sadržaji iz prethodnog stavka mogu se zadržati bez mogućnosti širenja s tendencijom prenamjene u namjenu primjerenu stanovanju.

Članak 7.

Zona M2 - Mješovite - pretežito poslovne namjene

Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene postojeće i planirane građevine su poslovne i stambene, s tim da prevladava poslovna namjena (uredi, trgovine, ugostiteljstvo i sadržaji koji ne ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu unutar obuhvata Plana).

Pretežitost namjene određuje se na površini cijelog bloka A.

Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene, ne mogu se graditi opskrbni centri s otvorenim parkiralištem, skladišta kao osnovna namjena i građevine za preradu mineralnih sirovina.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 8.

Unutar obuhvata plana ne nalaze se površine namijenjene gospodarskim djelatnostima.

Gospodarske djelatnosti manjeg opsega mogu se smještati u zonama mješovite gradnje (mješovite - pretežito stambene i mješovite - pretežito poslovne) prema odredbama za izgradnju unutar te zone.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 9.

Planom je moguć smještaj građevina javnih i društvenih djelatnosti unutar površina mješovite i stambene namjene (M1, M2).

Izgradnja javnih i društvenih građevina unutar površina mješovite namjene: M1 i M2 na zasebnim građevinskim česticama treba biti tako koncipirana da:

- građevinska čestica mora imati osiguran neposredni pristup na javnu prometnu površinu, najmanje širine kolnika od 6 m,

- najveća površina građevinske čestice/površine za gradnju je do 1,0 ha,

- urbanistički parametri nisu propisani, a gradnja je moguća prema programu i normativima osnovne namjene.

Unutar površina mješovite namjene (M1, M2) mogu se koristiti dijelovi stambene ili stambeno-poslovne ili poslovne građevine za javnu i društvenu namjenu,

- prostori javnih sadržaja smještaju se u prizemnoj etaži i ne mogu biti veći od 10% BRP-a,

- ne mogu se smještati uz neprikladne poslovne djelatnosti (koje bi mogle ometati javnu funkciju).

Pristup svim objektima javnog sadržaja mora biti prilagođen invalidnim osobama.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

4. 1. UVJETI GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 10.

Stanovanje se predviđa u zonama mješovite - M, tj. mješovite - pretežito stambene -M1 i mješovite - pretežito poslovne namjene - M2.

U zoni obuhvata ovog plana stambene građevine planiraju se kao visoke, a njihove visine definirane su po zonama na sljedeći način:

BLOK A

- najveća dopuštena visina je podrum, pet etaža i potkrovlje;

- građevine se mogu izvoditi kao samostojeće, poluugrađene i ugrađene;

- obavezni građevinski pravac uz Štriginu ulicu nalazi se na 4 metra od regulacijske linije, dok uz Bužanovu ulicu slijedi pravac susjednih objekata;

- najveći je koeficijent iskoristivosti (BRP-a nadzemno/površina katastarske čestice ili katastarskih čestica unutar zahvata u prostoru) 3,5;

- najmanji je koeficijent iskoristivosti (BRP-a nadzemno/površina katastarske čestice ili katastarskih čestica unutar zahvata u prostoru) 2,0;

- minimalna veličina zahvata definira se za svaku pojedinu katastarsku česticu izuzev k.č. 1968 i 1969 koje je potrebno spojiti kako bi se dobio minimalni zahvat u prostoru;

- postojeća građevina koja je u suprotnosti s odredbama danim ovim planom može se do privođenja konačnoj namjeni, sanirati, rekonstruirati i nadograditi uz uvjete dane člankom 102.provedbenih odredbi GUP-a;

- unutar bloka potrebno je osigurati prostor za sklonište.

BLOK B

- najveća dopuštena visina je podrum, četiri etaže i potkrovlje;

- građevine se mogu izvoditi kao samostojeće, poluugrađene;

- obavezni građevinski pravac uz Štriginu ulicu slijedi pravac susjednih objekata, dok se uz novoplaniranu ulicu nalazi na tri metra od regulacijske linije;

- najveći je koeficijent iskoristivosti (BRP-a nadzemno/površina katastarske čestice ili katastarskih čestica unutar zahvata u prostoru) 2,25;

- najmanji je koeficijent iskoristivosti (BRP-a nadzemno/površina katastarske čestice ili katastarskih čestica unutar zahvata u prostoru) 2,0, osim građevina javne i društvene namjene;

- minimalna veličina zahvata ucrtana je na listu 4: Način i uvjeti gradnje;

- postojeća građevina koja je u suprotnosti s odredbama danim ovim planom može se do privođenja konačnoj namjeni sanirati, rekonstruirati i nadograditi uz uvjete dane člankom 102. provedbenih odredbi GUP-a.

BLOK C (C₁ i C₂)

C₁ - blok uz Štriginu ulicu

- obavezni građevinski pravac uz Štriginu ulicu nalazi se na regulacijskoj liniji, dok se uz novoplanirane ulice sjeverno i južno nalazi na tri metra od regulacijske linije;

- uvjeti gradnje kod min. zahvata, određeni su na sljedeći način:

- obavezna visina je podrum, četiri etaže i potkrovlje,

- najmanja udaljenost građevine od istočne linije granice zahvata je h/2;

- građevine se mogu izvoditi kao ugrađene i poluugrađene;

- najveći je koeficijent iskoristivosti (BRP-a nadzemno/površina katastarske čestice ili katastarskih čestica unutar zahvata u prostoru) 2,25;

- najmanji je koeficijent iskoristivosti (BRP-a nadzemno/površina katastarske čestice ili katastarskih čestica unutar zahvata u prostoru) 2,0, osim građevina javne i društvene namjene;

- obvezno sačuvati kvalitetno visoko zelenilo;

- minimalna veličina zahvata ucrtana je na listu 4: Način i uvjeti gradnje;

- uvjeti gradnje kod zone zahvata veće od minimalne, određeni su na sljedeći način:

- najveća visina je podrum, pet etaža i potkrovlje;

- građevine se mogu izvoditi kao samostojeće, poluugrađene i ugrađene;

- obavezni građevinski pravac uz novoformiranu južnu i sjevernu ulicu nalazi se na 3 m;

- najveći je koeficijent iskoristivosti (BRP-a nadzemno/površina katastarske čestice ili katastarskih čestica unutar zahvata u prostoru) 3,5;

- najmanji je koeficijent iskoristivosti (BRP-a nadzemno/površina katastarske čestice ili katastarskih čestica unutar zahvata u prostoru) 2,0, osim građevina javne i društvene namjene;

- rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih građevina i interpolacija izvode se prema pravilima za novu gradnju.

C₂ - blok uz ulicu Stara Peščenica II.

- najveća visina je podrum, pet etaža i potkrovlje;

- građevine se mogu izvoditi kao samostojeće, poluugrađene i ugrađene;

- obavezni građevinski pravac uz novoformiranu južnu i sjevernu ulicu nalazi se na 3 metra, dok se uz ulicu Stara Peščenica II. nalazi na 4 metra od regulacijske linije;

- najveći je koeficijent iskoristivosti (BRP-a nadzemno/površina katastarske čestice ili katastarskih čestica unutar zahvata u prostoru) 3,5;

- najmanji je koeficijent iskoristivosti (BRP-a nadzemno/površina katastarske čestice ili katastarskih čestica unutar zahvata u prostoru) 2,0, osim građevina javne i društvene namjene;

- minimalna veličina zahvata ucrtana je na listu 4: Način i uvjeti gradnje.

BLOK D

- najveća visina je podrum, šest etaža i potkrovlje;

- građevina se može izvoditi kao samostojeća;

- obavezni građevinski pravac definiran je uz Štriginu ulicu i nalazi se najmanje na 4 metra od regulacijske linije;

- uz novoformiranu Čerininu ulicu moguća je izgradnja na regulacijskoj liniji;

- najveći je koeficijent iskoristivosti (BRP-a nadzemno/površina katastarske čestice ili katastarskih čestica unutar zahvata u prostoru) 3,5;

- najmanji je koeficijent iskoristivosti (BRP-a nadzemno/površina katastarske čestice ili katastarskih čestica unutar zahvata u prostoru) 2,0, osim građevina javne i društvene namjene;

- cijeli blok predstavlja minimalni zahvat u prostoru.

BLOK E

- najveća visina je podrum, šest etaža i potkrovlje;

- građevine se mogu izvoditi kao samostojeće, poluugrađene i ugrađene;

- obavezni građevinski pravac definiran je uz Štriginu ulicu i nalazi se na regulacijskoj liniji, uz ulicu Stara Peščenica II. nalazi se najmanje na 4 metra od regulacijske linije, dok se uz novoformiranu sjevernu ulicu nalazi na 3 metra od regulacijske linije;

- uz novoformiranu Čerininu ulicu moguća je izgradnja na regulacijskoj liniji;

- najveći je koeficijent iskoristivosti (BRP-a nadzemno/površina katastarske čestice ili katastarskih čestica unutar zahvata u prostoru) 3,5;

- najmanji je koeficijent iskoristivosti (BRP-a nadzemno/površina katastarske čestice ili katastarskih čestica unutar zahvata u prostoru) 2,0, osim građevina javne i društvene namjene;

- minimalna veličina zahvata ucrtana je na listu 4: Način i uvjeti gradnje;

Oznake blokova prikazane su na kartografskom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje koji je sastavni dio Plana.

Članak 11.

Unutar zona obuhvata (blokovi od A do E) potrebno je osigurati neposredan pristup s ulice, najmanje širine 9,0 m, odnosno kako je predviđeno prometnim rješenjem i kompletnu komunalnu opremljenost zemljišta.

Na građevinskim česticama stambenih i stambeno-poslovnih građevina potrebno je predvidjeti dovoljan broj garažno-parkirališnih mjesta te prolaze i površine za neometan rad vatrogasnih vozila.

4. 2. Način gradnje stambenih građevina

Članak 12.

U zoni mješovite namjene visoke građevine mogu se graditi prema sljedećim odrednicama:

Mogu se graditi kao samostojeće, poluugrađene i ugrađene građevine.

Zahvat u prostoru je moguć samo uz javni prostor, odnosno ulicu, kako je predviđeno prometnim rješenjem.

Izgrađenost unutar zahvata u prostoru je do 50%.

Najveći koeficijent iskoristivosti (BRP = nadzemno/površina katastarske čestice ili katastarskih čestica unutar zahvata u prostoru) dan je u prethodnim člancima i ovisi o odredbama za pojedini blok, dok je najmanji koeficijent iskoristivosti (BRP = nadzemno/površina katastarske čestice ili katastarskih čestica unutar zahvata u prostoru) 2,0, osim građevina javne i društvene namjene.

Najmanja udaljenost slobodnostojeće građevine od katastarskih čestica izvan zahvata je h/2, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina, s tim da je za gradnju na regulacijskoj liniji najmanja širina koridora ulice 15,0 m; moguć je i drugačiji odnos građevine prema međi uz uvjet da je međusobna udaljenost građevina jednaka zbroju polovica njihovih visina.

Najmanja udaljenost poluugrađene građevine od katastarskih čestica izvan zahvata je h/2, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina, s tim da je za gradnju na regulacijskoj liniji najmanja širina koridora ulice 15,0 m, te osim od međe katastarske čestice gdje je građevina ugrađena.

Ako se zahvatom u prostoru predviđa gradnja više građevina, najmanja međusobna udaljenost građevina je 12 m, a najmanja udaljenost građevina od katastarskih čestica izvan zahvata je h/2.

Balkoni se mogu planirati najniže u razini poda druge nadzemne etaže, s tim da njihova duljina može biti jednaka širini pročelja.

Potreban broj PGM (parkirališno-garažnih mjesta) određuje se prema kriteriju 1,3 PGM/1 stan ili 11 PGM/1.000 m² BRP, s tim da se uzima onaj kriterij koji osigurava veći broj PGM; parkirališno-garažna mjesta obvezno je izvesti unutar zahvata u prostoru.

Za druge namjene broj parkirališnih mjesta određuje se prema normativima danim ovim provedbenim odredbama u poglavlju 5.1.1. Javna parkirališta i garaže.

4. 3. UREĐENJE GRAĐEVINSKE ČESTICE

Članak 13.

Građevinska čestica oblikuje se pod građevinom i njezinim pripadajućim dijelovima (stube, pješačke i kolne rampe i sl.), a okoliš postaje javna površina.

Najmanje prirodni hortikulturno uređen teren je 20% površine katastarskih čestica unutar zahvata u prostoru.

Građevine se mogu graditi samo na zemljištu komunalno opremljenom pristupnim cestama (postojeće ceste ili prometne površine za koje je izdana građevinska dozvola), priključcima na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom te za odvodnju otpadnih voda.

Ulične ograde i ograde među objektima ne predviđaju se unutar zone obuhvata ovog plana.

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

5. 1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE

Članak 14.

Prometna i ulična mreža gradi se, odnosno rekonstruira u koridorima koji su osigurani ovim urbanističkim planom uređenja prema kartografskim prikazima broj 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - 2.A. Promet u mjerilu 1:1 000.

Ovim je planom definirana prometna mreža i profili prometnica. Sve ulice potrebno je realizirati u punom profilu.

Izgradnja uz planirane ulice nije moguća do izgradnje te ulice s predloženom parcelom prometnice.

Unutar Planom utvrđenih prometnih površina mogu se graditi kolne i pješačke površine, parkirališta, zaštitno zelenilo i slično.

Građevinska čestica ulice može biti i šira od površine planirane za gradnju ulice, zbog prometno - tehničkih uvjeta kao što su: formiranje raskrižja i prilazi raskrižju.

Prometnice unutar naselja treba planirati s minimalnim radijusima Ru=7,0 m.

5. 1. 1. JAVNA PARKIRALIŠTA I GARAŽE

Članak 15.

Javna će se parkirališta graditi u koridorima planiranih prometnica kako je prikazano u kartografskom prikazu: 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - 2.A. Promet u mjerilu 1:1 000.

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta određuje se ovisno o korisnicima prostora i to kao broj parkirališnih mjesta na 1.000 m² bruto izgrađene površine prema sljedećim vrijednostima:

U bruto izgrađenu površinu za izračun parkirno-garažnih mjesta ne uračunava se površina garaža i jednonamjenskih skloništa.

Od ukupnog broja parkirališnih mjesta na javnim parkiralištima najmanje 5% mora biti osigurano za vozila invalida. Na parkiralištima s manje od 20 mjesta koja se nalaze uz ambulante, ljekarnu, trgovinu dnevne opskrbe, poštu, restoran i predškolsku ustanovu mora biti osigurano najmanje jedno parkirališno mjesto za vozilo invalida. Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta obavezno je potrebno izvesti unutar pojedinog zahvata u prostoru.

Prioritet rješavanja prometa u mirovanju je podzemno. Ispod svih stambenih zgrada kao i javnih i poslovnih dijelova građevina u zoni visoke gradnje obavezna je gradnja garaža za vlasnike stanova, zaposlenike i korisnike. Sustav ulaza u garaže treba biti jednostavan, jasan i pregledan.

Smještaj javnih parkirališta u sklopu pojedinih uličnih koridora, na parceli prometnice prikazan je u kartografskom prikazu 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - 2A. PROMET u mjerilu 1:1.000.

Planirano je ozelenjivanje parkirališnih površina pojasevima zelenila s drvoredom. Stabla će se zaštititi rešetkasto kako se ne bi umanjivao broj parkirališnih mjesta i kako bi se omogućio lakši manevar pri ulazu i izlazu s parkirališta.

Planom nije predviđena izgradnja javnih garaža unutar obuhvata Plana.

5. 1. 2. TRGOVI I DRUGE VEĆE PJEŠAČKE POVRŠINE

Članak 16.

Planom je planirano uređenje pješačkih veza u svim uličnim koridorima kao što je prikazano u kartografskom prikazu broj 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - 2.A. PROMET u mjerilu 1:1.000.

Površine za kretanje pješaka moraju biti dovoljne širine, minimalno 1,5 metara, na parceli prometnice.

Zaštita pješačkih površina treba biti provedena na način da se onemogući parkiranje vozila.

Na mjestima prijelaza preko ceste za pješake, bicikliste i osobe s teškoćama u kretanju moraju biti ugrađeni spušteni rubnjaci.

Rekonstrukcija i gradnja ulica, trgova, komunalne infrastrukture i manjih komunalnih građevina omogućuje se na čitavom gradskom području, prema tehničkim uvjetima za tu vrstu zahvata, bez obzira na propozicije iz urbanih pravila.

5. 2. UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE

Članak 17.

Nepokretne mreže:

Na prostoru obuhvata Plana potrebno je modernizirati postojeću distributivnu telefonsku kanalizaciju (DTK), proširiti je i osposobiti za pružanje uskopojasnih i širokopojasnih usluga (ISDN-mreža, ATM mreža i KTV mreža) te integrirani pristup telekomunikacijskim uslugama.

Mjesto i način priključivanja površina na javnu telekomunikacijsku mrežu odredit će se izvedbenim projektom telekomunikacijske mreže ili uvjetima koje daje nadležna pravna osoba s javnim ovlastima.

Investitor je dužan za građevine gospodarske i stambene namjene, izgraditi kabelsku kanalizaciju za pretplatničke telekomunikacijske vodove i za vodove kabelske televizije te ugraditi telekomunikacijsku instalaciju u građevine.

Koncentracija kućne telekomunikacijske instalacije treba biti u ormariću smještenom na pročelju građevine ili u građevini. Od ormarića do kabelskog zdenca planiranog uz uličnu granicu građevinske čestice, investitor treba položiti najmanje dvije cijevi najmanjeg promjera 40 mm, što će omogućiti podzemni priključak svake građevine na javnu telekomunikacijsku mrežu i mrežu kabelske televizije.

Za priključenje korisnika unutar obuhvata UPU-a na javnu telekomunikacijsku mrežu potrebno je izgraditi distribucijsku kabelsku kanalizaciju (DTK) u profilu prometnica, prema izvedbenim projektima koje treba izraditi u procesu projektiranja planiranih prometnica, a za postojeće prometnice zasebnim projektima. Nadležna će pravna osoba s javnim ovlastima u izgrađenu distribucijsku kabelsku kanalizaciju uvući odgovarajuće telekomunikacijske kabele i završiti ih u distribucijskim točkama - kabelskim ormarima na svakoj građevini.

Trasa DTK je, u pravilu, planirana u pješačkim nogostupima ili zelenom pojasu, unutar koridora prometnica.

Pokretne mreže:

Na kartografskom prikazu 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - 2.B. Telekomunikacije i energetski sustav u mjerilu 1:1000 prikazana je lokacija za izgradnju bazne stanice za pokretne mreže.

Bazne stanice i sva ostala infrastrukturna oprema izgrađuje se prema uvjetima i propisima koje daje nadležna pravna osoba.

5. 3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE

5. 3. 1. ELEKTROOPSKRBA

Članak 18.

Na području obuhvata plana ne predviđa se izgradnja elektroenergetskih vodova i postrojenja napona 110, 220 i 400 kV.

U zoni obuhvata postoje tri transformatorske stanice, srednjonaponske i niskonaponske instalacije te instalacije javne rasvjete.

Nove transformatorske stanice mogu se graditi na parcelama minimalne veličine 7x7 metara do kojih je moguć pristup kamionima za dopremu transformatora.

Razvod niskonaponske mreže potrebno je predvidjeti u koridoru prometnice.

Svi kabeli trebaju biti položeni u kabelsku kanalizaciju, s minimalno jednom rezervnom cijevi kroz cijelu duljinu trase.

Po budućim prometnicama potrebno je predvidjeti razvod nove niskonaponske mreže.

Sve kabele potrebno je položiti u kabelsku kanalizaciju (u alkaten cijevi Æ 200 mm).

Također je potrebno predvidjeti barem jednu rezervnu cijev Æ 200 mm cijelom duljinom trase te alkaten cijev Æ 50 mm zbog povezivanja elektroenergetskih objekata telekomunikacijskim vezama. Niskonaponsku mrežu treba uvesti polaganjem kabela u alkaten cijevi Æ 110 mm i Æ 150 mm. U kabelske rovove (u zemlju) između svake trafostanice 10 (20) / 0,4 kV potrebno je predvidjeti polaganje Cu užeta 35 mm² u svrhu poboljšanja zaštitnih uzemljenja pojedinih trafostanica.

Prilikom izvođenja navedenih radova koristit će se tipski kabeli i oprema:

- SN KB : XHE 49-A, 3 x (1x185/25 mm²), 20 kV

- NN KB : PP00-A 4x35 + 2,5 mm²

PP00-A 4x95 + 2,5 mm²

PP00-A 4x150 + 2,5 mm²

- PHD cijev Æ 200, 150, 110 i 50 mm

- Cu uže 50 i 35 mm²

- SN blok SF₆ s mogućnošću daljinskog vođenja

Javna rasvjeta na području obuhvata Plana je izvedena te je obavezno njeno proširenje na novoplanirane ulice.

5. 3. 2. PLINOOPSKRBA

Članak 19.

Po budućim prometnicama potrebno je projektirati i izgraditi plinsku mrežu kako bi se planirani objekti mogli opskrbljivati plinom za punu plinofikaciju.

Buduća plinska mreža gradit će se kao proširenje i nastavak postojećeg NTP u Bužanovoj i Čerininoj ulici. S obzirom na nedostatak podataka, moguće je da će trebati rekonstruirati dio postojeće plinske mreže u slučaju njenog nedovoljnog kapaciteta.

Budući da se zapadno od obuhvata Plana planira nova stambeno-poslovna izgradnja kao i nove prometnice, plinoopskrbni sustav tog područja trebat će planirati tako da predstavlja tehničku cjelinu s plinoopskrbnim sustavom unutar obuhvata Plana što pri planiranju NTP ovog plana treba uzeti u obzir.

Novi NTP opskrbljivat će se plinom iz buduće PRS Heinzelova. S obzirom na to da postojeća PRS Heinzelova neće moći zadovoljiti potrebe buduće izgradnje i s obzirom na to da joj je lokacija na trasi buduće produžene Čerinine ulice, potrebno je na jugozapadnom djelu obuhvata Plana predvidjeti lokaciju za buduću PRS Heinzelova, što je vidljivo u kartografskom prikazu broj 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - 2.B. JAVNE TELEKOMUNIKACIJE I ENERGETSKI SUSTAV u mjerilu 1:1.000.

Iznimno uz tehničko i gospodarsko opravdanje visoki objekti pretežito poslovne namjene na sjevernom dijelu obuhvata Plana moći će se opskrbljivat plinom iz STP u Bužanovoj ulici.

Ukoliko će se ulice po kojima su položeni plinovodi rekonstruirati, u sklopu njihove rekonstrukcija bit će potrebno štititi ili rekonstruirati postojeće plinovode.

Uvjeti gradnje plinoopskrbnog sustava

Članak 20.

Na području obuhvata Plana izgrađena je vodoopskrbna mreža koja zadovoljava potrebe za vodom sadašnjih potrošača. Planom prostor obuhvata doživljava svekoliku transformaciju te je za isto područje potrebno izraditi potrebne projekte kojima će se dokazati mogućnost snabdijevanja vodom iz postojećega vodovodnog sistema grada Zagreba te projekte utvrđene važećim zakonima i propisima po kojima bi se izgradila vodovodna mreža.

Prilikom formiranja novih prometnica na predmetnom području osigurani su koridori za izgradnju nove vodoopskrbne mreže.

5. 3. 4. ODVODNJA

Članak 21.

Na području obuhvata Plana postoji izgrađena kanalizacijska mreža u Bužanovoj i Čerininoj ulici (profil 60/90) cm, te kanal ø40 cm u Štriginoj.

Prilikom formiranja novih prometnica na predmetnom području potrebno je osigurati koridore za izgradnju javnih kanala u njima.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 22

Unutar obuhvata Plana ne predviđa se uređenje izdvojene javne zelene površine.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 23.

Područje u obuhvatu Plana dio je rubnog prostora kulturnog dobra - Povijesne urbane cjeline grada Zagreba koje je, Konzervatorskom podlogom za GUP grada Zagreba i mjerama zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara, vrednovano kao područje sačuvanih pojedinačnih elemenata povijesne strukture te određen sustav zaštite "C". Za sve zahvate unutar sustava zaštite "C" potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela zaštite.

Za transformaciju prostora i novu izgradnju dane su konzervatorske smjernice:

- mogućnost i način nove gradnje određen je obavezom poštivanjem zatečene urbane morfologije i tipologije gradnje te urbanih pravila, odnosno formiranje ulične fronte u kontinuitetu postojećeg građevinskog pravca u potezu Bužanove lice, između Rusanove i Štrigine ulice;

- kod pozicioniranja objekata potrebno je ispitati njihov mogući utjecaj na okolnu izgradnju i vizure na središnji dio povijesne jezgre;

- nova izgradnja gabaritima, mjerilom i oblikovanjem treba omogućiti uspostavu prostorno i vizualno primjerenog odnosa prema postojećoj okolnoj izgradnji niske obiteljske izgradnje sjeverno od Bužanove ulice te višekatne izgradnje u južnom dijelu područja.

Unutar područja obuhvata nema drugih zaštićenih ili evidentiranih objekata kulturne baštine u smislu Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

U smislu Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine 162/03) u kontaktnoj zoni obuhvata nalaze se drvoredi javora mliječi u Bužanovoj i japanska sofora u Čerininoj ulici koji se štite Mjerama očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti propisanih Odlukom o donošenju GUP-a Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 14/03), a nalaze se u kategoriji "Drvoredi u ulicama".

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 24.

Na prostoru obuhvata Plana planira se nastanak samo komunalnog otpada.

Na svakoj se parceli mora odrediti mjesto za privremeno odlaganje komunalnog otpada, primjereno ga zaštititi, oblikovati i uklopiti u okoliš na građevinskoj čestici.

Kontejneri, posude i mreže za izdvojeno sakupljanje korisnog otpada potrebno je smjestiti na dostupna i uočljiva, ali ne dominantna mjesta u skladu s uvjetima nadležne službe.

9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 25.

Na području obuhvata Plana ne predviđa se razvoj djelatnosti koje ugrožavaju zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš.

Mjere za sprečavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš provest će se:

- gradnjom komunalne infrastrukturne mreže,

- planirana je plinofikacija budućeg naselja bitan doprinos očuvanju kvalitete tla, voda i zraka,

- spojeve na javnu kanalizaciju treba izvesti preko jedinstvenih priključaka - mjerno revizijskog okna za svaku građevinsku česticu,

- oborinsku odvodnju otvorenih površina kolnih komunikacija izvesti sa vodonepropusnim slivnicima,

- radi zaštite od zagađenja treba ustanoviti mjerodavnu razinu podzemnih voda i predvidjeti njihovu odgovarajuću zaštitu,

- svi dijelovi odvodnje trebaju biti vodonepropusni, a parkirališta izvesti s vodonepropusnim slojem,

- zabrana, odnosno ograničenje ispuštanja opasnih tvari propisanih uredbom o opasnim tvarima u vodama,

- sistemom odvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada,

- zgrade ne smiju biti izvor onečišćenja zraka bilo prašinom, bilo ispustom plinovitih tvari. S obzirom na to da se radi o uredskim i poslovno - stambenim zgradama, to će se moći osigurati. Za odvod zraka iz garaža treba odabrati takva mjesta koja neće ugrožavati ljude,

- smanjenje prekomjerne buke provodit će se prema Zakonu o buci i pripadajućim pravilnicima čime se sprečava nastajanje prekomjerne buke pri lociranju građevina, sadržaja ili namjena te smanjuje prekomjerna buka u dopuštene granice (najveća dopuštena razina vanjske buke ne smije prelaziti razinu od 45 dBA noću i 55 dBA danju). Predvidjet će se sve mjere da zgrade prema van ne šire buku veću od dopuštene,

- potrebno je provoditi mjere za zaštitu od požara, uz obvezno osiguranje i gradnju svih elemenata koji su nužni za učinkovitu zaštitu od požara prema posebnim propisima i normativima koji uređuju ovo područje.

9. 1. MJERE POSEBNE ZAŠTITE

9. 1. 1. ZAŠTITA OD POŽARA

Članak 26.

Radi osiguranja potrebnih mjera za zaštitu od požara ovim se planom osiguravaju uvjeti za izgradnju i uređenje vatrogasnih prilaza i površina za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s odredbama posebnih propisa.

Potrebne količine vode za gašenje požara trebaju se osigurati u skladu s odredbama posebnih propisa.

Planom je propisana međusobna udaljenost građevina veća od 4 m, radi sprečavanja širenja požara na susjedne građevine. Ugrađene i poluugrađene građevine na zajedničkoj međi međusobno moraju biti odvojene požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov najmanje 0,5 metara ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 metar neposredno ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

Svaka građevina mora na plinskom kućnom priključku imati glavni zapor kojim se obustavlja dotok plina za predmetnu građevinu, a na plinovodima moraju biti ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razornih nepogoda.

9. 1. 2. ZAŠTITA OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI

Članak 27.

Radi zaštite ljudi i materijalnih dobara od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti potrebno je u suradnji s nadležnim državnim tijelom primjenjivati odredbe posebnih propisa, te osobito voditi računa o činjenici da se prostor Grada ubraja u VII° seizmičnosti (po MCS).

Izvodom iz procjene ugroženosti Grada Zagreba potrebno je da skloništa zadovoljavaju sljedeće uvjete: "Sukladno procjenama o mogućim opasnostima, a temeljem zakonskih odredbi, u Gradu Zagrebu se već 25 godina sukladno grade skloništa za sklanjanje stanovništva. Skloništa se dimenzioniraju na statičko opterećenje 50-150 kPa za zaštitu od radijacijskog, biološkog i kemijskog djelovanja. Skloništa također osiguravaju neprekidno zadržavanje u skloništu do 7 dana te potrebno izoliranje od vanjskog prostora."

Izgradnja skloništa predviđa se unutar bloka A, a moguća je izgradnja i unutar svih ostalih blokova. Prilikom izgradnje skloništa potrebno je primijeniti sljedeće mjere:

Za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara potrebno je osigurati skloništa po opsegu zaštite:

- osnovne zaštite otpornosti 100 kPa.

Sva skloništa moraju biti projektirana i izvedena u skladu s propisom o tehničkim normativima za skloništa:

- skloništa planirati ispod građevina kao najniže etaže,

- osigurati potreban opseg zaštite (50 - 300 kPa),

- osigurati rezervne izlaze iz skloništa,

- odrediti seizmičnost.

Sva skloništa osnovne zaštite moraju biti dvonamjenska i trebaju se koristiti u mirnodopske svrhe u suglasnosti s Državnom upravom za zaštitu i spašavanje, a u slučaju ratnih opasnosti trebaju se u roku od 24 sata osposobiti za potrebe sklanjanja ljudi.

Članak 29.

Građevine koje su građene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju, a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj Generalnim urbanističkim planom, mogu se, do privođenja konačnoj namjeni, rekonstruirati, dograditi i nadograditi, uz sljedeće uvjete:

1.stambene, odnosno stambeno-gospodarske građevine:

- sanacija i zamjena dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i krovišta u postojećim gabaritima;

- -dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih prostora i spremišta za ogrjev tako da s postojećim ne prelazi više od 75 m² bruto - građevinske površine svih etaža, s tim da se ne povećava broj stanova;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- postavljanje novog krovišta bez nadozida, na građevinama s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom, ako se radi o povećavanju stambenog prostora iz točke 1. alineje 2. ovog stavka;

- sanacija postojećih ograda i gradnja potpornih zidova radi sanacije terena.

2. građevine drugih namjena (gospodarske građevine, građevine javne i društvene namjene, komunalne i prometne te prateće građevine i sl.):

- sanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova građevine i krovišta;

- dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl., površine do 10 m² izgrađenosti za građevine do 100 m² BRP-a i do 5% ukupnog BRP-a za veće građevine;

- prenamjena i funkcionalna preinaka građevine, osim u stambenu namjenu;

- dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija;

- -priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javnoprometnih površina.

Građevine koje su građene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju, a kojih je namjena u skladu s namjenom utvrđenom GUP-om, a nisu u skladu s urbanim pravilima ove odluke, mogu se rekonstruirati, dograditi i nadograditi uz iste uvjete iz stavka 1. ovog članka.

III. završne odredbe

Članak 30.

Plan je izrađen u šest izvornika koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 31.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.