Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja omeđenog ulicama Lj. Posavskog - Zavrtnicom - Branimirovom - Crvenog križa

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja područja omeđenog ulicama Lj. Posavskog - Zavrtnicom - Branimirovom - Crvenog križa

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja područja omeđenog ulicama Lj. Posavskog - Zavrtnicom - Branimirovom - Crvenog križa (u nastavku teksta: Urbanistički plan uređenja), što ga je izradila tvrtka Urbanistica d.d. iz Zagreba 2004. godine, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim zavodom za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša.

Članak 2.

Urbanističkim planom uređenja se, u skladu s Generalnim urbanističkim planom grada Zagreba, utvrđuje temeljna organizacija prostora, korištenje i namjena prostora te zaštita prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti.

Granica obuhvata Urbanističkog plana uređenja utvrđena je Izmjenama i dopunama Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru (Službeni glasnik Grada Zagreba 14/04), a označena je na kartografskim prikazima iz članka 4. ove odluke.

Ukupna površina obuhvata Urbanističkog plana uređenja iznosi 5,0 ha.

Članak 3.

Cilj prostornog uređenja područja omeđenog ulicama Lj. Posavskog - Zavrtnicom - Branimirovom - Crvenog križa je stvaranje preduvjeta za artikulaciju i afirmaciju ovog danas nedefiniranog i većim dijelom zapuštenog prostora, odnosno cilj jest transformacija postojeće izgrađene strukture u prostor visokog urbanog standarda. U tom je smislu potrebno:

- omogućiti sanaciju postojeće izgradnje, te odrediti tipologiju nove izgradnje;

- regulacijom neuređenih površina odrediti okvir za stvaranje kvalitetnih urbanih mikroambijenata, te stvoriti prepoznatljivu sliku dijela grada;

- predvidjeti javni park i uređenje otvorenih športskih igrališta;

- očuvati povijesni ambijent i kontinuitet lokacije (memoriju);

- osigurati poteze zelenila uređenjem parkovnih, pejzažnih i zaštitnih površina na cijelom području obuhvata, kao posebnih zona ili dijelova pojedinih funkcionalnih zona;

- posebno razmotriti odnos nove izgradnje prema građevnim strukturama spomeničke vrijednosti unutar kompleksa bivše tvornice ulja.

Članak 4.

Urbanistički plan uređenja sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela:

A. TEKSTUALNI DIO:

I. Obrazloženje

1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti naselja, odnosno dijela naselja u prostoru grada

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.2. Prostorno razvojne značajke

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti

1.1.5. Obveze iz planova šireg područja (obuhvat, broj stanovnika i stanova, gustoća stanovanja i izgrađenosti)

1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog uređenja gradskog značaja

2.1.1. Demografski razvoj

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura

2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti naselja, odnosno dijela naselja

2.2. .. Ciljevi prostornog uređenja naselja, odnosno dijela naselja

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednost i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

2.2.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Program gradnje i uređenja prostora

3.2. Osnovna namjena prostora

3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina

3.4. Prometna i ulična mreža

3.5. Komunalna infrastrukturna mreža

3.6. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu površina

3.6.1. Uvjeti i način gradnje (urbana pravila)

3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

3.7. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

II. Odredbe za provođenje

I. Temeljne odredbe

II. Odredbe za provođenje

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

1.1 Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene

1.2. Korištenje i namjena prostora

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

5. Uvjeti uređenja,odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže s pripadajućim objektima i površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

6. Uvjeti uređenja javnih i zaštitnih zelenih površina

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

7.1. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti

7.2. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

8. Postupanje s otpadom

9. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

9.1. Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda

9.2. Zaštita i poboljšanje kvalitete zraka

9.3. Smanjenje prekomjerne buke

9.4. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

10. Mjere provedbe plana

10.1. Obveza izrade urbanističko - arhitektonskog natječaja

10.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

10.3. Prijelazne i završne odredbe

B. GRAFIČKI DIO mj. 1:1000

1 Korištenje i namjena površina

2a.......... Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Prometni sustav

2b.......... Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Energetski sustav, pošta i telekomunikacije

2c.......... Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Vodnogospodarski sustav

3............ Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

4a.......... Način i uvjeti gradnje - Oblici korištenja

4b Način i uvjeti gradnje - Način gradnje

Urbanistički plan uređenja područja omeđenog ulicama Lj. Posavskog - Zavrtnicom - Branimirovom - Crvenog križa iz stavka 1. točaka A. i B. ovog članka, ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednice Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni je dio ove odluke.

Članak 5.

Izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju u Urbanističkom planu uređenja imaju sljedeće značenje:

- bruto razvijena površina (BRP) = površina identična građevinskoj bruto površini;

- izgrađenost građevne čestice = odnos tlocrtnih površina svih građevina na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice izražen u postocima;

- koeficijent iskoristivosti građevne čestice (ki) = odnos bruto razvijene površine i površine građevne čestice, koeficijent iskoristivosti nadzemno (kin) se izračunava s omjerom BRP-a samo nadzemnih etaža;

- tlocrtna površina (TP) = površina dobivena vertikalnom projekcijom svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih nadzemnih dijelova građevine, osim balkona, na građevnu česticu, uključujući nadzemni dio podruma i nadstrešnicu i terase u prizemlju kada su one konstruktivni dio podzemne etaže.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

1.1. Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene

Članak 6.

Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene u Urbanističkom planu uređenja su:

- temeljna obilježja prostora i ciljevi razvoja;

- valorizacija postojeće prirodne i izgrađene sredine;

- održivo korištenje i kvaliteta prostora i okoliša, unapređivanje kvalitete života;

- postojeći i planirani broj stanovnika.

1.2. Korištenje i namjena prostora

Članak 7.

Površine javnih i drugih namjena razgraničene su i prikazane bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu br.1 "Korištenje i namjena površina" u mjerilu 1:1000 kako slijedi:

1.2.1. Mješovita namjena - M1 i M2

Članak 8.

• Mješovita- pretežito stambena namjena - M1

Na površinama mješovite pretežito stambene namjene (M1) planirane građevine pretežito su stambene, a mogući su i poslovni sadržaji koji ne ometaju stanovanje.

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene, mogu se graditi i uređivati prostori za:

- prodavaonice robe dnevne potrošnje;

- predškolske ustanove;

- ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi;

- tihi obrt i usluge domaćinstvima;

- političke, društvene organizacije i sadržaje kulture, vjerske zajednice;

- pošte, banke i sl.;

- posebnu namjenu;

- šport i rekreaciju u manjim dvoranama bez gledališta;

- športsko - rekreacijska igrališta;

- druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali ga ne ometaju (osobne usluge, poslovni prostori - uredi i sl.);

- ugostiteljstvo;

- parkove i dječja igrališta.

Površina prostora za prateće sadržaje može biti do najviše 30% BRP - a na građevnoj čestici.

Na tim se prostorima mogu graditi i jednonamjenske građevine (stambene, iznimno i poslovne namjene).

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene ne mogu se graditi proizvodne građevine, skladišta i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivniji promet ili na drugi način ometaju stanovanje.

• Mješovita- pretežito poslovna namjena - M2

Na površini mješovite - pretežito poslovne namjene moguća je gradnja građevine sa sadržajima poslovne i stambene namjene, s tim da prevladava poslovna namjena (uredi, trgovine, ugostiteljstvo i sadržaji koji ne ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu grada).

Na površini mješovite - pretežito poslovne namjene mogu se graditi i jednonamjenske građevine (poslovne, javne i društvene namjene).

Na površini mješovite - pretežito poslovne namjene mogu se graditi i uređivati prostori za:

- stanovanje;

- prateće sadržaje;

- javnu i društvenu namjenu;

- rad;

- šport i rekreaciju;

- dječja igrališta.

Na površini mješovite - pretežito poslovne namjene ne može se graditi opskrbni centar s otvorenim parkiralištem i skladišta.

1.2.2. Gospodarska namjena - poslovna K1

Članak 9.

Poslovna namjena - K1 su građevine poslovnih, upravnih, uredskih, trgovačkih i uslužnih sadržaja, gradske robne kuće, sadržaji proizvodnje bez negativnog utjecaja na okoliš, komunalno-servisni i prateći skladišni prostori i poslovni hoteli.

Na površini gospodarske namjene - poslovne mogu se graditi i:

- prodavaonice, izložbeno - prodajni saloni i slični prostori i građevine;

- ugostiteljske građevine i građevine za zabavu;

- prometne građevine, javne garaže, športske površine;

- uredski prostori, istraživački centri i građevine javne i društvene namjene i drugi sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu.

1.2.3. Športsko-rekreacijska namjena - šport bez gradnje R2

Članak 10.

Športsko - rekreacijska namjena sadrži površine za šport i rekreaciju - otvorena igrališta, te druge prostore i sadržaje koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja na tim površinama.

Unutar predviđene namjene moguće je smjestiti samo otvorena športska igrališta te manje prateće prostore. Moguća je gradnja građevina što upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti (garderobe, sanitarije, manji ugostiteljski sadržaji), ukupnoga BRP-a do 75 m². Prateći se sadržaji mogu graditi istodobno ili nakon uređenja otvorenih športsko-rekreacijskih igrališta.

Najmanje 50% površine građevne čestice mora biti prirodno tlo, što podrazumijeva neizgrađenu površinu zemljišta, uređenu kao zelenu površinu, bez podzemne ili nadzemne gradnje i natkrivanja, parkiranja, teniskih igrališta i slično.

Površinu športsko - rekreacijske namjene obrubit će se pojasom drvorednih stabala.

1.2.4. Javni park - Z1

Članak 11.

Javni park je javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških obilježja, namijenjen šetnji i odmoru građana.

Funkcionalno oblikovanje parka određuju prirodne karakteristike prostora, kontaktne namjene i potreba za formiranjem ekološko, edukativno - estetskih i rekreativnih površina.

Unutar površine javnog parka predviđa se rekonstrukcija i prenamjena dviju postojećih građevina - zgrade strojarnice i kotlovnice te zgrade vodovoda, u skladu s odredbom članka 43. ove odluke.

Planirana namjena građevina iz prethodnog stavka je javna i društvena ili ugostiteljska namjena.

Uvjeti uređenja površine javnog parka određeni su odredbama članaka 39. i 40. ove odluke.

1.2.5. Površine infrastrukturnih sustava IS

Članak 12.

Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se mogu graditi i uređivati linijske, površinske i druge infrastrukturne prometne građevine.

Na navedenim se površinama planira ulična mreža koja uključuje:

- kolne površine;

- pješačke površine;

- drvorede i ostale zelene površine;

- parkirališta.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 13.

Građevine gospodarskih djelatnosti planira se graditi unutar površine gospodarske namjene - poslovne - (K1).

Smještaj građevina, odabir djelatnosti i tehnologija uskladit će se s mjerama zaštite okoliša.

Članak 14.

Unutar površine zone gospodarske namjene - poslovne, moguća je gradnja, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina, prema programu osnovne namjene.

Za gradnju novih građevina određuje se obavezna provedba urbanističko - arhitektonskog natječaja.

Članak 15.

Postojeće građevine proizvodne ili poslovne namjene mogu se zadržati uz uvjet osiguravanja propisanih mjera zaštite okoliša.

Rekonstrukcija postojećih građevina unutar površine gospodarske namjene - poslovne, kada zahvati na građevini ne zadovoljavaju uvjete za izgradnju nove građevine propisane ovim urbanističkim planom uređenja, provodi se u postojećim gabaritima građevine. Rekonstrukcija građevina iz ovog stavka moguća je u cilju održavanja ili promjene namjene.

Članak 16.

Najveća dopuštena izgrađenost građevne čestice iznosi 70%, dok najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti nadzemno (kin) iznosi 3,5.

Visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom. Najveća dopuštena visina građevina iznosi 6 etaža.

Maksimalni građevni pravac podudara se s regulacijskom linijom, osim na zapadnom dijelu zahvata, koji neposredno graniči sa zahvatom R2 i M2, gdje granica gradivog dijela čestice mora biti udaljena od granice građevne čestice.

Najmanja udaljenost građevina gospodarskih djelatnosti od katastarskih čestica izvan zahvata je h/2.

Pri gradnji zamjenskih građevina uz ulicu Zavrtnicu, građevni pravac treba planirati minimalno 5,0 metara od postojećeg zapadnog ruba kolnika.

Potreban broj PGM za proizvodnju i skladišta iznosi 8 PGM na 1000 m² bruto izgrađene površine, za trgovine 40, dok za ostale poslovne sadržaje iznosi 20 PGM na 1000 m² bruto izgrađene površine.

Parkirališno - garažna mjesta obavezno se moraju izvesti unutar zahvata K1.

Članak 17.

Građevine gospodarskih djelatnosti treba projektirati i oblikovati prema načelima suvremenog oblikovanja, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja.

Krovište građevine gospodarske djelatnosti može biti ravno ili koso, nagiba koji predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine. Na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljavanje, te kolektore sunčeve energije.

Članak 18.

Najmanje 10% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno - pejzažno ili zaštitno zelenilo.

Građevna čestica se prema javnoprometnoj površini uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u građevinu.

Članak 19.

Kolne i pješačke pristupe građevinama i površinama u zoni gospodarske namjene - poslovne, za osiguranje pristupačnosti osobama smanjene pokretljivosti potrebno je izvesti u skladu s posebnim propisima.

Kote prilaza pojedinim građevnim česticama potrebno je prilagoditi niveleti prilazne ceste ili koti okolnog terena.

Prilaz vatrogasnih vozila građevinama treba omogućiti internom kolnom prometnicom dimenzioniranom za interventna vozila, prema posebnim propisima.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 20.

Na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja nisu posebno izdvojene površine zona javne i društvene namjene, no smještaj sadržaja društvenih djelatnosti moguć je unutar površine mješovite - pretežito stambene i pretežito poslovne namjene i površine javnog parka Z1.

Unutar površine mješovite - pretežito stambene namjene, zahvata M1-1 potrebno je predvidjeti površinu za smještaj predškolske ustanove za djelovanje 4 odgojne skupine (cca 500 m² BRP), u sklopu stambenog bloka.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 21.

Stanovanje, kao osnovna namjena većeg dijela područja obuhvata Urbanističkog plana uređenja planirano je u zonama mješovite - pretežito stambene namjene (M1) i mješovite - pretežito poslovne namjene (M2).

Unutar mješovite - pretežito stambene namjene (M1) određena su tri zahvata (M1-1, M1-2 i M1-3), koji su formirani između planiranih prometnica unutar područja obuhvata i obodnih prometnica, dok površina M2 predstavlja jedinstven zahvat M2.

Zahvati iz prethodnog stavka prikazani su na kartografskom prikazu br. 1 Korištenje i namjena površina, dok su uvjeti i način gradnje prikazani na kartografskim prikazima 4a i 4b. Uvjeti i način gradnje, grafičkog dijela elaborata.

· Zahvati unutar površine mješovite - pretežito stambene namjene (M1)

Zahvati M1-1 i M1-3

Članak 22.

Na zapadnom dijelu obuhvata (do produžene Nodilove ulice) predviđena je gradnja visokih stambenih građevina, usklađena s karakterističnom kvalitetnom tipologijom i mjerilom okolne gradnje.

Predviđena tipologija gradnje određena je prema interpretaciji urbane matrice i tipologije Donjeg grada, tj. prema interpretaciji urbanog pravila "zaštite, uređenja i dogradnje u povijesnim graditeljskim cjelinama".

Za zahvat M1-1 planira se gradnja blokovske strukture s najvećom dubinom nove gradnje do 20 metara, dok je unutar zahvata M1-3 planirana gradnja samostojećih građevina, najveće dubine do 30 metara.

Površina građevne čestice građevine u Ulici Lj. Posavskog 20 unutar zahvata M1-1, koja se štiti u skladu s člankom 43. ove odluke, je postojeća, dok preostali dio zahvata M1-1, kao i površina zahvata M1-3 predstavljaju jedinstvenu građevnu česticu.

Najveća dopuštena izgrađenost građevne čestice iznosi 60%, dok najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti nadzemno (kin) iznosi 3,0.

Obvezni građevni pravac određen je prema Ulici kneza Lj. Posavskog, Ulici Crvenog križa, te prema produženoj Nodilovoj ulici, gdje se podudara s regulacijskim pravcem, dok na preostalim dijelovima regulacijski pravac predstavlja maksimalni građevni pravac.

Zahvat M1-2

Članak 23.

Za zahvat mješovite - pretežito stambene namjene M1-2 (istočno od produžene Nodilove ulice) predviđa se gradnja i uređenje prema interpretaciji urbanog pravila "uređenja i urbane obnove prostora visoke gradnje".

Za zahvat M1-2 određena je najveća dopuštena izgrađenost katastarske čestice unutar zahvata 50%, dok najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (kin) iznosi 3,5.

Građevna čestica unutar zahvata M1-2 oblikuje se pod građevinom i njenim pripadajućim nadzemnim dijelovima (stube, pješačke i kolne rampe i sl.), a okoliš postaje površina u javnom korištenju. Za uređenje okoliša u javnom korištenju treba izraditi posebno hortikulturno idejno rješenje.

Obvezni građevni pravac određen je prema Ulici kneza Lj. Posavskog, produženoj Nodilovoj i Bogišićevoj ulici, gdje se podudara s regulacijskim pravcem, dok je prema jugu određen maksimalni građevni pravac.

Najmanje 20% površine katastarske čestice unutar zahvata mora biti prirodni teren, što podrazumijeva neizgrađenu površinu zemljišta, koja je uređena kao zelena površina bez podzemne ili nadzemne gradnje i natkrivanja, parkiranja, bazena i teniskih igrališta.

Zahvat M1-1, M1-2 i M1-3

Članak 24.

Najveća dopuštena visina građevina na svim zahvatima unutar površine mješovite - pretežito stambene namjene iznosi 7 etaža, s iznimkom poteza uz Ulicu kneza Lj. Posavskog, gdje najveća dopuštena visina iznosi 6 etaža.

Obvezni i maksimalni građevni pravci određeni su kartografskim prikazom br. 4b "Uvjeti i način gradnje - način gradnje", grafičkog dijela Urbanističkog plana uređenja.

Ukoliko se građevni pravac građevine podudara s regulacijskim pravcem, balkone, lođe, istake i sl. moguće je planirati iznad javnoprometne površine, s tim da mogu biti najniže u razini poda druge nadzemne etaže, a njihova duljina može biti jednaka širini pročelja.

Stambene, odnosno stambeno - poslovne građevine će se projektirati i oblikovati prema interpretaciji donjogradske matrice. Volumene, tj. ulična pročelja oblikovat će se tako da se u vizualnom dojmu izbjegnu "dugačke kuće". Dužina identično oblikovanih pročelja nove gradnje prema ulici ograničit će se na najviše 50 metara. Volumene građevina planirat će se tako da je najmanje 10% prosječne neto površine stana otvoreni ili natkriveni dio, tj. balkoni, lođe i slično.

Parkirališna mjesta potrebno je osigurati obvezno na građevnoj čestici, s tim da je prioritet smještaj u podzemnim etažama, i to 1 PGM/1 stan.

• Zahvat mješovite - pretežito poslovne namjene (M2)

Članak 25.

Za zahvat mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) određena je najveća dopuštena izgrađenost katastarske čestice unutar zahvata 50%, dok najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti nadzemno (kin) iznosi 3,5.

Najveća dopuštena visina građevine iznosi 7 etaža.

Najmanja udaljenost slobodnostojeće građevine od katastarskih čestica izvan zahvata iznosi h/2, osim od postojećih i planiranih javnoprometnih površina. Moguć je i drugačiji odnos građevine prema međi, uz uvjet da je međusobna udaljenost građevina jednaka zbroju polovice njihovih visina.

Maksimalni građevni pravac prema produženoj Bogišićevoj te Branimirovoj ulici podudara se s regulacijskim pravcem.

Građevna čestica unutar zahvata M2 oblikuje se pod građevinom i njenim pripadajućim nadzemnim dijelovima (stube, pješačke i kolne rampe i sl), a okoliš postaje površina u javnom korištenju.

Prirodni hortikulturno uređeni teren zauzima najmanje 20% površine katastarskih čestica unutar zahvata.

Potreban broj PGM za potrebe stanovanja određuje se prema kriteriju 1 PGM/1 stan ili 11 PGM/1000 m², s tim da se uzima onaj kriterij koji osigurava veći broj PGM, dok se za druge namjene određuje u skladu s normativima iz članka 30. ove odluke.

Parkirališno - garažna mjesta obavezno se moraju izvesti unutar zahvata M2, s tim da je prioritet smještaj u podzemnim etažama.

S obzirom na položaj u gradu, odnosno bitan doprinos slici grada, građevine je potrebno oblikovati u skladu s namjenom i primijenjenom tehnologijom građenja, a prema načelima suvremenih standarda arhitekture.

Planira se gradnja krovišta ravnim krovom, bačvastim krovom ili mješovitim krovom.

5. UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA

Članak 26.

Urbanističkim planom uređenja osigurane su površine i koridori infrastrukturnih sustava i to za:

- prometni sustav;

- sustav pošte i telekomunikacija;

- vodnogospodarski sustav;

- energetski sustav.

Infrastrukturni sustavi grade se prema posebnim propisima i pravilima struke, te odredbama ovog urbanističkog plana uređenja.

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 27.

Planirano prometno rješenje unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja podrazumijeva regulaciju dijelova postojećih ulica, izgradnju novih ulica i križanja u razini, parkirališnih površina te pješačkih površina, na način da se osigura usklađen razvoj kolnog i pješačkog prometa.

Kartografskim prikazom br. 2a "Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - prometni sustav", određen je sustav prometnica prema njihovoj važnosti, odnosno funkcionalnosti za grad, te njihovi karakteristični presjeci.

5.1.1. Ulična mreža

Članak 28.

Obodne ulice područja obuhvata - Ulica Lj. Posavskog, Zavrtnica, te planirani dio Branimirove, glavne su gradske ulice, dok je Ulica Crvenog križa gradska ulica.

Urbanističkim planom uređenja planirane ulice koje se vežu na sustav obodnih ulica, predstavljaju sabirne ulice.

Uvjeti gradnje planiranih sabirnih ulica su:

· produžena Širolina ulica:

- koridor širine 17 metara;

- dvije kolne trake širine 3,0 metra;

- obostrani nogostupi širine 3,0 metra;

- drvored s parkiralištem na sjevernoj strani ulice širine 5,0 metara;

- riješena javna rasvjeta;

- riješena odvodnja;

· produžena Nodilova ulica:

- koridor širine 22 metara;

- dvije kolne trake širine 3,0 metra;

- obostrani nogostupi širine 3,0 metra;

- obstrani drvored s parkiralištem širine 5,0 metara;

- riješena javna rasvjeta;

- riješena odvodnja;

· produžena Bogišićeva ulica:

- koridor širine 16 metara;

- dvije kolne trake širine 3,0 metra;

- obostrani nogostup širine 3,0 metra na zapadnoj i 2,0 metra na istočnoj strani ulice;

- drvored s parkiralištem na zapadnoj strani ulice širine 5,0 metara;

- riješena javna rasvjeta;

- riješena odvodnja.

Članak 29.

Osim izgradnje navedenih sabirnih prometnica, potrebno je rekonstruirati postojeće obodne prometnice (Ulicu Lj. Posavskog, Ulicu Crvenog križa i Zavrtnicu).

Ulicu Crvenog križa čiji je koridor širine 20,5 metara, potrebno je produžiti do raskrižja s planiranom Branimirovom. Unutar koridora navedene ulice potrebno je osigurati kolnik širine 9 metara, obostrani nogostup širine 4,0, odnosno 2,5 metra, te drvored s okomitim parkiranjem (na istočnoj strani ulice) širine 5 metara.

Ulicu kneza Lj. Posavskog potrebno je proširiti na južnoj strani, kako bi se osigurao prostor za koso parkiranje unutar drvoreda, tako da planirani koridor Ulice Lj. Posavskog iznosi ukupno 23 metra.

5.1.2. Javna parkirališta i garaže

Članak 30.

Potreban broj parkirališno - garažnih mjesta (PGM) za stambenu namjenu mora zadovoljiti kriterij od najmanje 1 PGM/1 stan.

Potreban broj PGM za druge namjene određuje se na 1000 m² bruto - izgrađene površine, i to ovisno o namjeni prostora u građevini, u skladu sa sljedećim normativima:

Propisan broj parkirališno - garažnih mjesta potrebno je osigurati unutar svake pojedine građevne čestice, s tim da je prioritet smještaj u podzemnim etažama.

5.1.3. Pješačke površine

Članak 31.

Za kretanje pješaka planiraju se graditi i uređivati, osim pločnika i trgova, i pješački putovi i šetnice. Površine za kretanje pješaka ne mogu biti uže od 1,5 m.

Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe smanjene pokretljivosti, moraju se ugraditi spušteni -iskošeni rubnjaci.

5.1.4. Biciklističke staze

Članak 32.

Biciklističke staze i trake grade se i uređuju kao dio kolnika ili pješačke staze obilježen prometnom signalizacijom.

Najmanja širina biciklističke staze ili trake za jedan smjer iznosi 1 metar, a za dvosmjerni promet 1,6 metara. Ako je staza smještena neposredno uz kolnik, dodaje se zaštitna širina od 0,75 metara.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 33.

Urbanističkim planom uređenja osigurani su potrebni koridori za izgradnju podzemne distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK), unutar koridora planiranih prometnica.

Planirana mreža DTK vodova spojit će se na postojeće DTK vodove u Ulici LJ. Posavskog, u skladu s kartografskim prikazom br. 2b. "Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - energetski sustav, pošta i telekomunikacije".

U profilu planiranih prometnica potrebno je osigurati koridor širine 1,0 metar za polaganje podzemne distributivne telekomunikacijske kanalizacije.

Telekomunikacijsku infrastrukturu treba projektirati i izvesti u skladu sa posebnim propisima, uvjetima davaoca telekomunikacijskih usluga i pravilima struke.

Kod paralelnog vođenja i križanja telekomunikacijske instalacije i drugih instalacija treba se pridržavati uvjeta o minimalnim međusobnim udaljenostima.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1. Vodnogospodarski sustav

Članak 34.

Rješenje sustava vodoopskrbe i odvodnje područja obuhvata prikazano je na kartografskom prikazu br. 3c. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - vodnogospodarski sustav, grafičkog dijela elaborata.

• Vodoopskrba

Članak 35.

Kako bi se osigurale dovoljne količine vode za planirane sadržaje, Urbanističkim je planom uređenja planirana zamjena postojećeg vodoopskrbnog cjevovoda u Ulici Lj. Posavskog Ø 100 mm novim cjevovodom Ø 300 (250) mm, na potezu od Ulice Crvenog križa do ulice Zavrtnice.

Unutar planiranog koridora Branimirove ulice predviđena je gradnja magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda profila Ø 300 mm, dok se unutar koridora Urbanističkim planom uređenja planiranih sabirnih ulica (produžene Široline, Nodilove i Bogišićeve ulice) predviđa smještaj vodoopskrbnih cjevovoda profila Ø 200 (250) mm.

Koridor za vođenje vodoopskrbnog cjevovoda određen je kao najmanji potrebni prostor za intervenciju na cjevovodu, odnosno zaštitu od mehaničkog oštećenja drugih korisnika prostora.

Svijetli razmak između vodoopskrbnog cjevovoda i ostalih građevina komunalne infrastrukture je najmanje 1 metar, a od drvoreda i građevina najmanje 2,5 metara.

Vertikalni razmak s ostalim instalacijama izvodi se najmanje 50 cm. Prijelaz preko prometnice izvodi se obvezno u zaštitnoj cijevi. Za osiguranje potrebne toplinske zaštite vode u cjevovodu, kao i mehaničke zaštite cjevovoda, debljina zemljanog (ili drugog) pokrova je najmanje 1 metar iznad tjemena cijevi.

Dimenzije komora na cjevovodu određuju se prema potrebnim gabaritima ugrađenih armatura, a svijetla visina je najmanje 180 cm.

• Odvodnja

Članak 36.

Urbanističkim planom uređenja predviđen je sustav odvodnje na način da je područje obuhvata podijeljeno na sjeverno i južno slivno područje.

Sjeverno slivno područje može prihvatiti postojeći glavni dovodni kanal sustava odvodnje (kolektor) profila 60/90 cm u Ulici kneza Lj. Posavskog.

Za južno slivno područje predviđeno je spajanje na planirani glavni dovodni kanal sustava odvodnje (kolektor) u koridoru planirane Branimirove ulice (od Ulice Crvenog križa do Držićeve ulice) profila Ø200 cm.

Svijetli razmak između dovodnog kanala sustava odvodnje i ostalih instalacija je najmanje 1 metar i proizlazi iz uvjeta održavanja. Razmak od drvoreda i građevina je najmanje 2,5 metara. Križanje s ostalim instalacijama, izvodi se tako da je dovodni kanal sustava odvodnje ispod.

5.3.2. Energetski sustav

• Elektroopskrba

Članak 37.

Urbanističkim planom uređenja osigurani su potrebni koridori podzemnih vodova elektroopskrbe za potrebe potrošača i javne rasvjete, unutar koridora planiranih prometnica, što je prikazano na kartografskom prikazu br. 2b. "Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - energetski sustav, pošta i telekomunikacije", grafičkog dijela elaborata.

Osim koridora planiranih vodova koji će biti spojeni na postojeću elektroopskrbnu mrežu, planira se osigurati površine za smještaj potrebnog broja novih transformatorskih stanica. Koridore planiranih vodova predvidjet će se u pravilu u javnim neprometnim površinama.

Lokacije novih transformatorskih stanica planiraju se na način da se nalaze u težištu opterećenja potrošačkog područja, te da je u svako doba moguć pristup kamionskim vozilima za dopremu transformatora. Za izgradnju svake nove transformatorske stanice potrebno je osigurati površinu 7x7 metara.

Točna lokacija novih trafostanica i instalirana snaga transformatora odredit će se obzirom na točnu strukturu, površinu i namjenu novih objekata, te njihove energetske potrebe.

· Plinoopskrba

Članak 38.

Urbanističkim planom uređenja se u skladu s kartografskim prikazom br. 2b. "Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - energetski sustav, pošta i telekomunikacije", unutar koridora planiranih prometnica, planira izgradnja niskotlačne plinske mreže, kao proširenje ili nastavak postojećih niskotlačnih plinovoda.

Planira se provesti potpuna plinofikacija planiranih građevina, čime će se omogućiti korištenje plina za grijanje, pripremu potrošne tople vode, kuhanje te eventualno za hlađenje i tehnološke potrebe. Grijanje i potrošna topla voda u manjim građevinama, te stanovima u višestambenim građevinama koristit će se preko kombi bojlera, a iznimno preko kotlovnica u većim jednonamjenskim poslovnim građevinama.

Planirani niskotlačni plinovodi polagat će se podzemno na dubini s nadslojem najmanje 1 metar. Niskotlačne plinovode potrebno je izvesti od polietilenskih cijevi i fitinga PE 100 klase SDR 11 i SDR 17. Minimalna sigurnosna udaljenost od građevina za niskotlačne plinovode te za niskotlačne i srednjotlačne kućne priključke pri paralelnom vođenju uz građevine iznosi 1 metar. Minimalna sigurnosna udaljenost od građevina za srednjotlačne plinovode iznosi 2 metra. Udaljenost plinovoda od drugih komunalnih instalacija određuje se sukladno posebnim uvjetima nadležnih poduzeća.

Pri određivanju trasa plinovoda moraju se poštovati i ostale minimalne sigurnosne udaljenosti od postojećih i planiranih instalacija i građevina u skladu s posebnim propisima nadležnog distributera plina. Svaka građevina mora imati zasebni ključni priključak. Niskotlačni kućni priključak završava s glavnim zaporom na fasadi u plinskom ormariću, odnosno unutar građevine. Srednjotlačni kućni priključak završava plinskim regulacijskim uređajem uključivo glavnim zaporom smještenim u plinskom ormariću na fasadi građevine.

- Ukoliko će se ulice po kojima su položeni plinovodi rekonstruirati, u sklopu rekonstrukcije tih ulica bit će potrebno štititi ili rekonstruirati postojeće plinovode i pripadne kućne priključke.

- U grafičkom prilogu 2b. Energetski sustav, pošta i telekomunikacije navedene dimenzije planiranih niskotlačnih plinovoda su orijentacijske, a stvarne dimenzije će se odrediti hidrauličkim proračunom u sklopu izvedbenog projekta.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

• Javne zelene površine - javni park - Z1

Članak 39.

Javne zelene površine namijenjene su uređenju, sadnji i održavanju zelenila, te gradnji i uređenju pješačkih putova, biciklističkih staza, dječjih igrališta i slično.

Članak 40.

Prostor javnog parka uredit će se prvenstveno sadnjom visokog i parternog zelenila, u pravilu autohtonim vrstama.

Uređenje i mogući sadržaji površine javnog parka odredit će se temeljem pozivnog urbanističko - arhitektonskog natječaja.

Navedenu površinu potrebno je opremiti kvalitetnim elementima urbane opreme, što se odnosi na stupove javne rasvjete, klupe za sjedenje, koševe za otpatke, nadstrešnice i druge elemente urbanog mobilijara.

Unutar površine javnog parka planira se rekonstrukcija i prenamjena zaštićene zgrade strojarnice i kotlovnice tvornice ulja, kao i građevine vodovoda, prema članku 43. ove odluke, u skladu s uvjetima nadležnog tijela zaštite, a za javnu i društvenu ili ugostiteljsku namjenu.

Unutar površine javnog parka izvodi se pojas visokog zelenila prema Branimirovoj ulici.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 41.

Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti propisane su zakonom i drugim propisima, te odredbama ovog urbanističkog plana uređenja.

• Zaštita prirodnih vrijednosti

Članak 42.

Unutar područja obuhvata ne postoje prirodna dobra zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode. Ovim se urbanističkim planom uređenja predviđa očuvanje pojedinih skupina kvalitetnog visokog zelenila, što se posebno odnosi na sljedeće drvorede:

- drvored piramidalnog hrasta na sjevernoj strani Ulice kneza Lj. Posavskog;

- drvored medvjeđe lijeske na istočnoj strani ulice Zavrtnice;

- zeleni pojas sa raznim vrstama stablašica na istočnoj strani Ulice Crvenog križa - ujednačiti biljne vrste s ciljem formiranja drvoreda.

Kod planiranja uređenja površine javnog parka te hortikulturno uređenih površina unutar zone R2 i prirodnog terena unutar zahvata M1-2 treba respektirati i očuvati postojeće kvalitetne stablašice.

Kartografskim prikazom br. 3 - "Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora" prikazane su evidentirane skupine visokog zelenila za koje je određena obaveza očuvanja.

• Zaštita kulturno-povijesnih vrijednosti

Članak 43.

Zaštita kulturno - povijesnih vrijednosti prikazana je na kartografskom prikazu br. 3 - "Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora".

Prema utvrđenom sustavu mjera zaštite nepokretnih kulturnih dobara planira se očuvati sljedeće građevine, te ih afirmirati uklapanjem u novo prostorno rješenje kroz prenamjenu u sadržaje primjerene njihovim graditeljskim i oblikovnim karakteristikama:

- stambeni objekt u Ulici Lj. Posavskog 20;

- zgrada strojarnice i kotlovnice (dio kompleksa tvornice ulja);

- zgrada vodovoda (dio kompleksa tvornice ulja).

Očuvanje navedenih građevina planira se kroz obnovu i sanaciju izvornog građevnog korpusa, fasadne opne, konstruktivnih i prostornih karakteristika, uz mogućnost prenamjene, rekonstrukcije i preinaka unutar postojećih gabarita, radi prilagodbe za novu namjenu, te uz poštivanje bitnih izvornih/postojećih konstruktivnih i oblikovnih elemenata i obilježja, uz posebne uvjete zaštite nadležnog tijela zaštite.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 44.

Na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja zbrinjavanje otpada obavljat će se u skladu sa cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom Grada Zagreba.

Pri postupanju s otpadom planira se izbjegavati nastajanje otpada, smanjivati količine proizvedenog otpada, organizirati sortiranje otpada u svrhu smanjivanja količina i volumena otpada, te organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje svih iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika i dr.), a odvojeno sakupljati opasni otpad.

9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 45.

Na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja ne dopušta se razvoj djelatnosti koje ugrožavaju zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš.

Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša, kroz čuvanje i poboljšanje kvalitete voda, zaštitu i poboljšanje kakvoće zraka, smanjenje prekomjerne buke i mjere posebne zaštite.

9.1. Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda

Članak 46.

Mjere čuvanja i poboljšanja kvalitete voda na području obuhvata odnose se posebno na gradnju sustava odvodnje otpadnih voda, s ciljem zaštite podzemnih voda na području Grada Zagreba.

9.2. Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka

Članak 47.

Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka ima za cilj očuvati zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet te kulturne i druge materijalne vrijednosti.

Mjere za zaštitu zraka planiraju se kroz štednju i racionalizaciju energije uvođenjem plina kao energenta. Stacionarni izvori (tehnološki procesi, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema posebnim propisima o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.

9.3. Smanjenje prekomjerne buke

Članak 48.

Smanjenje prekomjerne buke planira se prema posebnim propisima, čime se onemogućuje nastajanje prekomjerne buke pri lociranju građevina, sadržaja ili namjena, te smanjuje prekomjerna buka u dopuštene granice.

9.4. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

Članak 49.

Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti temelje se na polazištima i ciljevima Urbanističkog plana uređenja, pri čemu je organizacija i namjena prostora planirana integralno s planiranjem zaštite, što se posebno ističe propisanim načinom gradnje, gustoćom izgrađenosti i gustoćom stanovanja.

Članak 50.

Za zaštitu od elementarnih nepogoda planirane su preventivne mjere zaštite:

- u svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije svih građevina planiranih za izgradnju uskladiti sa posebnim propisima za predmetnu seizmičku zonu (područje obuhvata ugroženo je mogućim potresom osmog stupnja Merkalijeve skale - MCS);

- radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz i površinu za operativni rad vatrogasaca određenu prema posebnom propisu, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbne mreže mora se predvidjeti vanjska hidrantska mreža.

Članak 51.

Za zaštitu i sklanjanje ljudi i materijalnih dobara planirane su sljedeće mjere:

- za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara potrebno je osigurati skloništa po opsegu zaštite, i to dopunske zaštite otpornosti 50 kPa, a osnovne zaštite otpornosti 100 do 150 kPa;

- sva skloništa moraju biti projektirana i izvedena u skladu s propisom o tehničkim normativima za skloništa:

- skloništa planirati ispod građevina kao najniže etaže;

- osigurati potreban opseg zaštite (50 do 150 kPa);

- osigurati rezervne izlaze iz skloništa;

- sva skloništa osnovne zaštite moraju biti dvonamjenska i trebaju se koristiti u mirnodopske svrhe uz suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova, a u slučaju ratnih opasnosti trebaju se u roku od 24 sata osposobiti za potrebe sklanjanja;

- polumjer gravitacije skloništa osnovne zaštite iznosi 250 metara, odnosno 5 minuta vremenske dostupnosti;

- obavezna je gradnja skloništa za sve građevine veće od 1000 m² BRP;

-za građevine manje od 1000 m² predviđeno je sklanjanje u skloništa u sklopu stambenih blokova unutar zahvata M1-2, M1-2 i M1-3.

Članak 52.

Članak 54.

Za građevine koje su izgrađene u skladu s propisima, a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj Urbanističkim planom uređenja, može se, do privođenja konačnoj namjeni izvršiti sanacija i zamjena dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i krovišta u postojećim gabaritima.

10.3. Prijelazne i završne odredbe

Članak 55.

Urbanistički plan uređenja izrađen je u 6 (šest) izvornika ovjerenih pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednice Gradske skupštine Grada Zagreba.

Izvornici Urbanističkog plana uređenja čuvaju se u Dokumentaciji prostora.

Članak 56.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.