Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Gospodarske zone Sesvete - sjever

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja Gospodarske zone Sesvete - sjever

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja Gospodarske zone Sesvete - sjever (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradila tvrtka ''ASK ATELIER'' d.o.o., u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim zavodom za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša.

Članak 2.

Urbanistički plan uređenja Gospodarske zone Sesvete - sjever donosi se za područje omeđeno:

- sa sjevera: željezničkom prugom Zagreb-Vinkovci, zapadnom međom kompleksa Sljeme-Sesvete, produženom Slatinskom ulicom, zapadnom međom P.P. Maksimir te željezničkom prugom Zagreb-Vinkovci,

- s istoka: kanalom Jelkovcem, južnom međom k.č. 3275, 3278 i 3279 sve k.o. Sevete, preko parcela k.č. br. 3294, 3295 i 3296, sve k.o. Sevete, rubom naselja Jelkovca te Ištvanićevom ulicom,

- s juga: planiranom produženom Ulicom grada Vukovara,

- sa zapada: potokom Sopnicom, potokom Vugerom, Sopničkom ulicom, istočnim rubom naselja Sopnice, istočnim rubom šume Sopnice, zapadnim međama k.č. br. 2607/1 i 2607/2 sve k.o. Sesvete, Šimunovićevim odvojkom, zapadnom međom k.č. br. 2594/2, k.o. Sesvete, zapadnim međama k.č. br. 2593/4 i 2595/1, k.o. Sesvete, potokom Čučerskom Rekom i Ulicom Ljudevita Posavskog.

Površina obuhvata Plana je 187,1 hektar.

Granice obuhvata Plana prikazane su na kartografskim prikazima iz članka 4. stavka 1. točke B. ove odluke.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Ovim se odredbama donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora u obuhvatu Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Generalnoga urbanističkog plana Sesveta, te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene prostora, uličnu i komunalnu mrežu, te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Plan sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja Gospodarske zone Sesvete - sjever sastoji se od:

A. Tekstualnog dijela u knjizi pod naslovom “Urbanistički plan uređenja Gospodarske zone Sesvete - sjever”:

I. Obrazloženje

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje

B. Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:2 000 i to:

1. POSTOJEĆE STANJE

2. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

3.1. Prometna i ulična mreža

3.2. Presjeci prometnica (mjerilo 1:200)

3.3. Energetski sustav

3.4. Pošta i telekomunikacije

3.5. Vodnogospodarski sustav

4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

5. NAČIN I UVJETI GRADNJE

Urbanistički plan uređenja Gospodarske zone Sesvete - sjever iz stavka 1. ovog članka, ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednice Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 5.

Uvjeti za određivanje korištenja površina javnih i drugih namjena su:

- temeljna obilježja prostora i ciljevi razvoja ovog dijela grada;

- valorizacija okolne postojeće prirodne i izgrađene sredine;

- kvalitetno korištenje prostora i okoliša i unapređenje kvalitete života;

- planirani kapacitet prostora;

- racionalno korištenje infrastrukturnih sustava.

Članak 6.

Za gospodarsku namjenu određene su površine:

- gospodarske namjene G,

- poslovne namjene K,

- ugostiteljsko-turističke namjene T.

Na površinama gospodarske namjene - G mogu se graditi građevine sljedeće namjene:

Proizvodna namjena - I:

- industrijski, obrtnički i gospodarski pogoni svih vrsta, skladišni prostori;

- poslovni, uredski i trgovački sadržaji koji upotpunjuju osnovnu proizvodnu djelatnost.

Poslovna namjena - K:

- poslovni, upravni, uredski, trgovački, uslužni i komunalno-servisni sadržaji te poslovni hoteli.

Na površinama gospodarske namjene - G mogu se graditi građevine i za druge sadržaje :

- prodavaonice, izložbeno-prodajni prostori i građevine sličnih sadržaja;

- ugostiteljske građevine i građevine za zabavu;

- komunalne građevine i uređaji, te prometne građevine i javne garaže;

- športsko-rekreacijski sadržaji;

- javne i zaštitne zelene površine, te rasadnici;

- istraživački centri i škole vezane uz gospodarske djelatnosti i drugi sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu;

- benzinske postaje.

Na površinama poslovne namjene - K mogu se graditi građevine za sljedeće sadržaje:

- poslovni, upravni, uredski, trgovački, uslužni i komunalno-servisni sadržaji te poslovni hoteli.

Na površinama poslovne namjene - K mogu se graditi građevine i za druge sadržaje:

- prodavaonice, izložbeno-prodajni prostori i građevine sličnih sadržaja;

- ugostiteljske građevine i građevine za zabavu;

- komunalne građevine i uređaji, te prometne građevine i javne garaže;

- športsko-rekreacijski sadržaji,

- javne i zaštitne zelene površine;

- benzinske postaje.

Na površinama ugostiteljsko - turističke namjene - T mogu se graditi:

hotel, izletište, kamp, te ugostiteljski sadržaji.

Osnovna namjena i način korištenja prostora, te razgraničenje, razmještaj i veličina pojedinih površina detaljno su prikazani i označeni pripadajućom bojom na kartografskom prikazu: 2. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1 : 2000, a to su:

- gospodarska (ljubičasta - G)

- poslovna (narančasta - K)

- površine infrastrukturnih sustava:

kolno-pješačke površine (bijela)

biciklističko-pješačke površine (bijela)

- zaštitne zelene površine - zaštitno zelenilo (zelena - Z)

- javne zelene površine - park-šuma (zelena- Z2)

- športsko-rekreacijska namjena (zelena - R)

- vodno dobro (svijetlo plava)

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 7.

Gradnja građevina gospodarskih djelatnosti određena je na kartografskom prikazu u mjerilu 1:2000: 2. Korištenje i namjena površina.

2.1. Uvjeti smještaja građevina gospodarske namjene - G

Članak 8.

U zonama gospodarske namjene G-2 i G-6 mogu se graditi nove i zamjenske građevine proizvodne i poslovne namjene te rekonstruirati postojeće građevine u navedene namjene. Uz njih se mogu graditi građevine i u njima uređivati prostori za sljedeće prateće namjene:

- specijalizirane prodavaonice, izložbeno-prodajni saloni,

- ugostiteljske i građevine za zabavu,

- komunalne,

- športsko-rekreacijske,

- istraživački centri i škole vezane za gospodarske djelatnosti.

Urbana pravila za gradnju novih građevina:

Članak 9.

U zonama gospodarske namjene G-1, G-9, G-20, G-38, G-41 i G-42 mogu se graditi nove i zamjenske građevine poslovne, trgovačke, uslužne i komunalno-servisne namjene te rekonstruirati postojeće građevine u navedene namjene. Uz njih se mogu graditi građevine i u njima uređivati prostori za sljedeće prateće namjene:

- istraživački centri i škole vezane za gospodarske djelatnosti,

- poduzetničko-poslovni centri,

- specijalizirane prodavaonice, izložbeno-prodajni saloni i slično,

- ugostiteljske građevine i građevine za zabavu,

- športsko-rekreacijske,

- javne garaže.

Članak 10.

U zonama gospodarske namjene G-21 i G-29, mogu se graditi nove i zamjenske građevine ugostiteljske i turističke namjene te rekonstruirati postojeće građevine u navedene namjene. Uz njih se mogu graditi građevine i u njima uređivati prostori za sljedeće prateće namjene:

Urbana pravila za gradnju novih građevina:

Gradnju i uređenje prostora na području arheološke baštine - rimske ceste, treba uskladiti s člankom 36. ove odluke.

Članak 11.

U zonama gospodarske namjene G-7, G-11, G-16, G-22 i G-30 mogu se graditi nove i zamjenske građevine ugostiteljske, poslovne, uredske, trgovačke i uslužne namjene te rekonstruirati postojeće građevine u navedene namjene. Uz njih se mogu graditi građevine i u njima uređivati prostori za sljedeće prateće namjene:

- istraživački centri i škole vezane za gospodarske djelatnosti,

- tehnološki parkovi,

- rasadnici,

- izložbeno-prodajni prostori,

- građevine za zabavu,

- manje parkovne površine.

Urbana pravila za gradnju novih građevina:

Članak 12.

U zonama gospodarske namjene G-14, G-24, G-25, G-32, G-33, G-36 i G-40 mogu se graditi nove i zamjenske građevine industrijskih, obrtničkih i gospodarskih pogona te rekonstruirati postojeće građevine u navedene namjene. Uz njih se mogu graditi građevine i u njima uređivati prostori za sljedeće prateće namjene:

- uredski prostori,

- poslovni prostori,

- trgovački prostori, specijalizirane prodavaonice, izložbeno-prodajni saloni i slično,

- komunalne građevine i uređaji.

Urbana pravila za gradnju novih građevina:

Članak 13.

U zonama gospodarske namjene G-26, G-34, G-35 i G-37 mogu se graditi nove i zamjenske građevine industrijskih, obrtničkih i gospodarskih pogona te rekonstruirati postojeće građevine u navedene namjene. Uz njih se mogu graditi građevine i u njima uređivati prostori za sljedeće prateće namjene:

- uredski prostori,

- poslovni prostori,

- trgovački prostori, specijalizirane prodavaonice, izložbeno-prodajni saloni i slično,

- komunalne građevine i uređaji.

Urbana pravila za gradnju novih građevina:

Članak 14.

U zonama gospodarske namjene G-3, G-4, G-5, G-8, G-10, G-12, G-13, G-15,

G-17, G-18, G-19, G-23, G-27, G-28, G-31 i G-39 mogu se graditi nove i zamjenske građevine industrijskih, obrtničkih i gospodarskih pogona, poslovne, uredske i trgovačke građevine i reciklažna dvorišta te rekonstruirati postojeće građevine u navedene namjene. Uz njih se mogu graditi građevine i u njima uređivati prostori za sljedeće prateće namjene:

Urbana pravila za gradnju novih građevina:

Članak 15.

U zonama poslovne namjene K-2, K-4, K-9, K-10, K-11 i K-12 mogu se graditi nove i zamjenske građevine poslovne, uredske, trgovačke, uslužne i komunalno-servisne namjene te rekonstruirati postojeće građevine u navedene namjene. U zoni K-9 može se rekonstruirati ili zamijeniti postojeća benzinska postaja. Uz njih se mogu graditi građevine i u njima uređivati prostori za sljedeće prateće namjene:

Urbana pravila za gradnju novih građevina:

Članak 16.

U zonama poslovne namjene K-1, K-3, K-5, K-6 i K-8 mogu se graditi nove i zamjenske građevine poslovne, uredske, trgovačke, uslužne i komunalno-servisne namjene te rekonstruirati postojeće građevine u navedene namjene. Uz njih se mogu graditi građevine i u njima uređivati prostori za sljedeće prateće namjene:

Članak 17.

U zoni poslovne namjene K-7 mogu se graditi nove i zamjenske građevine u funkciji športa i rekreacije te rekonstruirati postojeće građevine u navedene namjene.

Urbana pravila za gradnju novih građevina:

Članak 18.

U zoni športsko-rekreacijske namjene R-1, može se urediti jedno ili više otvorenih igrališta i uz njih graditi jedna ili više samostojećih građevina koje sadržajem upotpunjuju i služe osnovnoj namjeni na temelju cjelovitoga prostornog rješenja zone.

Urbana pravila za gradnju novih građevina:

Ukupni BRP za prateći sadržaj je 150 m²/ha športsko-rekreacijske zone, odnosno građevinske čestice.

Najveća visina građevine je podrum i jedna etaža.

Građevni pravac od regulacijske linije udaljen je najmanje 5 m, najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevinske čestice je h/2, ali ne manje od 3.0 m.

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta mora biti osiguran na građevinskoj čestici, prema normativu 1 PM na 20 sjedala i za jedan autobus na 500 mjesta.

3. UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 19.

Građevine i uređaji prometne i komunalne infrastrukture, grade se i rekonstruiraju u koridorima prikazanim na kartografskim prikazima: 3. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža u mjerilu 1:2000.

Uređaji i/ili postrojenja sustava prometne i komunalne infrastrukture mogu se graditi i na drugim površinama od onih predviđenih Planom, ukoliko se time ne narušavaju uvjeti korištenja površina.

U prvom i drugom podzemnom sloju ovih koridora polažu se uređaji u funkciji sustava telekomunikacijskog prometa, cjevovoda vodoopskrbe, javne odvodnje otpadne i oborinske vode, plinoopskrbe te elektroenergetskih kabela i kabela javne rasvjete.

3.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 20.

Koridori prometne mreže u kojim treba urediti kolnike, nogostupe, biciklističke staze, autobusna stajališta, parkirališta, razdjelne pojase zelenila i sl., dani su u kartografskim prikazima: 3.1. Promet i 3.2. Presjeci prometnica u mjerilu 1:2000.

3.1.1. Cestovni promet

Članak 21.

Ulični su koridori namijenjeni odvijanju uličnog, motornog prometa. Površine u osnovnoj razini koridora cestovnih prometnica dimenzionirane su na način i u širinama koje omogućuju sigurno odvijanje prometa svih vrsta i u svim vremenskim razdobljima i uvjetima.

Uličnim se koridorima ostvaruje kolni, biciklistički i pješački pristup do građevinskih čestica te osiguravaju pojasi unutar kojih je omogućeno polaganje vodova prometne i komunalne infrastrukture.

Poprečni nagibi pješačkih hodnika, biciklističkih staza i razdjelnih površina zelenila trebaju biti u padu od regulacijskih linija prema glavnoj osi koridora. Poprečni nagibi kolnika mogu biti jednostrešni (od jednog do drugog ruba kolnika) ili dvostrešni (od osi kolnika prema vanjskim rubovima).

U koridorima ulica, a u skladu s očekivanom strukturom svih vidova prometa za koji su namijenjene (veliki intenzitet prometa, znatnije učešće teških teretnih vozila, vođenje linija javnog autobusnog gradskog i prigradskog prometa), širina kolnika je 7,0 m, osim u ulicama Industrijskoj i Lj. Posavskog gdje su dva kolnika po 7,0 m.

U privozima križanja ulica osnovne mreže izvode se dodatni trakovi za lijeve skretače. Minimalna širina prometnog traka je 3,0 m.

U osnovnoj razini cestovnih koridora uređuju se prometne površine te površine zaštitnoga razdjelnog zelenila.

U zonama križanja svih ulica zabranjena je sadnja nasada visokog zelenila budući da je obavezno osigurati punu preglednost u svim privozima.

S obzirom na to da moraju zadovoljiti zahtjeve u pogledu osiguranja minimalnog osovinskog pritiska od 100 kN, gornji stroj svih kolnih površina kao i drugih prometnih površina predviđenih za pristup i operativni rad vatrogasnih vozila, mora biti izveden od nosivog sloja zbijenoga kamenog materijala, cementom stabiliziranoga nosivog sloja, gornjega nosivog sloja i habajućeg sloja asfaltbetona.

3.1.1.1. Javna parkirališta

Članak 22.

Unutar koridora ulica, u sklopu razdjelnih površina zelenila, moguća je izgradnja stajanki za parkiranje vozila.

Obavezno je izvesti parkirališta uz sadnju visokog zelenila na način da se formira drvored (umjesto svakog četvrtoga parkirnog mjesta planira se sadnja drveta).

Na potezima gdje je parkiranje neposredno uz biciklističku stazu ili pješački hodnik, predviđeno je parkiranje s nadvišenjem. Dimenzije stajanki su u tom slučaju, u razini kolnika, 2,50 m x 4,60 m tako da s nadvišenjem od 0,40 m imaju ukupnu dimenziju od 2,50 m x 5,00 m.

Na ulicama kod kojih stajanke nisu postavljene neposredno uz biciklističke staze ili pješačke hodnike, dubina stajanki je 5,00 m.

Na javnim parkiralištima od ukupnog broja parkirališnih stajanki najmanje 5% mora biti osigurano za vozila invalidnih osoba.

3.1.1.2. Pješačke površine

Članak 23.

Za nesmetano i sigurno kretanje pješaka uređuju se pješački hodnici i pješački putovi.

Uz javne pješačke površine iz stavka 1. ovog članka moguće je uređivanje stajališta javnog prijevoza, postavljanje gradske urbane opreme te kontejnera i posuda za sakupljanje korisnog otpada.

U svim se ulicama, za kretanje pješaka, uređuju pješački hodnici širina usklađenih s kategorijom ulice, a minimalno 1,50 m.

Sve pješačke površine treba izvesti na način da se zapriječi mogućnost stvaranja arhitektonskih i urbanističkih barijera te parkiranja vozila.

Za potrebe kretanja invalidnih osoba, osoba s djecom u kolicima i sl., na križanjima ulica u sklopu pješačkih prijelaza obilježenih horizontalnom i vertikalnom signalizacijom predviđeno je izvesti upuštene pješačke hodnike. Hodnici u kontaktnom dijelu s kolnikom moraju biti izvedeni u istoj razini. Nagibi kao i površinska obrada skošenih dijelova hodnika trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.

3.1.1.3. Biciklistički promet

Članak 24.

Unutar dijela ulične mreže gdje se očekuje intenzivniji promet svih vrsta vozila kao i na nekim drugim javnim prometnim površinama, uređuju se izdvojene biciklističke staze. U ulicama gdje su staze položene obostrano i predviđene za jednosmjerno kretanje biciklista, širina biciklističke staze je min. 1,0 m. Kod staza predviđenih za dvosmjerno kretanje, a položenih samo s jedne strane koridora, širina staze je 2,0 m (minimalno 1,60 m).

Položaj biciklističkih staza može biti i drugačiji od navedenoga u prethodnom stavku ovog članka, ali uz poštivanje i primjenu važećih normativa i propisa.

3.1.1.4. Javni gradski autobusni promet

Članak 25.

Unutar Gospodarske zone Sesvete - sjever može se proširiti gradska mreža linija javnoga autobusnoga gradskog prijevoza putnika. Linije će se voditi u koridorima osnovne cestovne mreže prometnica (Ulica Ljudevita Posavskog, Industrijska ulica, Ulica 2 i Ulica grada Vukovara - produžena).

Autobusna stajališta s ugibalištima i peronima će se u koridorima ulica odrediti na temelju detaljne analize prometnih potreba. Stajališta će se opremiti pratećom opremom (nadstrešnice za putnike, informativni panoi, telefonske govornice i sl.).

3.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 26.

Građevine i uređaji sustava telekomunikacijskog prometa grade se i rekonstruiraju u koridorima prikazanim na kartografskom prikazu: 3.4. Pošta i telekomunikacije u mjerilu 1:2000.

Trase uređaja za prijenos sustava telekomunikacija su orijentacijske.

Distributivna telekomunikacijska kanalizacija (DTK), s potrebnim brojem priključaka, gradi se i rekonstruira radi optimalne pokrivenosti prostora.

Svi zračni telekomunikacijski vodovi zamjenjuju se podzemnim kabelima, a postojeći telekomunikacijski kablovi dopunjuju na kompletnu podzemnu DTK mrežu.

Unutar područja obuhvata, a prema normativima za njihovu gradnju, postavljaju se javne telefonske govornice.

Javne govornice postavljaju se unutar građevina i na javnim površinama kako bi se osigurala njihova cjelodnevna dostupnost. Lokacije javnih govornica usklađuju se s mjestima sadržaja veće atrakcije, odnosno koncentracije ljudi (autobusna stajališta, veće trgovine i sl.).

3.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 27.

Građevine i uređaji sustava komunalne infrastrukturne mreže (vodoopskrba, odvodnja oborinskih i otpadnih voda, plinoopskrba, elektroopskrba i javna rasvjeta) grade se i rekonstruiraju u koridorima prikazanim na kartografskim prikazima: 3.3. Energetski sustav i 3.5. Vodnogospodarski sustav u mjerilu 1:2000.

Trase komunalne infrastrukturne mreže su orijentacijske.

Izgradnja i polaganje vodova komunalne infrastrukturne mreže u pravilu je predviđena unutar koridora javnih prometnih površina u za tu svrhu osiguranim pojasima za svaku vrstu infrastrukture, a u skladu s načelnim rasporedom određenim u poprečnim presjecima.

Komunalnu infrastrukturu može se polagati i izvan koridora javnih prometnih površina pod uvjetom da se omogući nesmetani pristup u svrhu izgradnje i/ili održavanja.

3.3.1. Vodoopskrba

Članak 28.

Građevine i uređaji vodoopskrbnog sustava grade se i rekonstruiraju u koridorima prikazanim na kartografskom prikazu: 3.5. Vodnogospodarski sustav u mjerilu 1:2000.

Novoplanirani cjevovodi u funkciji opskrbe pitkom vodom polažu se unutar koridora javnih prometnih površina koristeći pri tome prvi podzemni sloj prvenstveno ispod pješačkih hodnika, biciklističkih staza ili razdjelnih pojasa zelenila. Gdje to zbog određenih okolnosti nije moguće, cjevovodi će se polagati ispod površina kolnika.

3.3.2. Odvodnja otpadnih voda

Članak 29.

Građevine i uređaji sustava javne odvodnje otpadne i oborinske vode grade se i rekonstruiraju u koridorima prikazanim na kartografskom prikazu: 3.5. Vodnogospodarski sustav u mjerilu 1:2000.

Sustav javne odvodnje planiran je kao mješoviti i služi istovremeno za prihvat oborinskih i otpadnih voda.

Cjevovodi u funkciji javne odvodnje polažu se u koridorima javnih prometnih površina u drugom podzemnom sloju.

Visinskim položajem i uzdužnim padovima cjevovoda treba u najvećoj mogućoj mjeri omogućiti gravitacijsku odvodnju te minimalizirati moguću pojavu uspora u mreži.

U sustav javne odvodnje dopušteno je upuštati samo propisno pročišćene vode. Površinske vode garaža i parkirališta izvan uličnog pojasa trebaju prije upuštanja u javnu kanalizaciju biti pročišćene na separatoru ulja i masti.

Širina zaštitnog pojasa za kolektore koji su položeni izvan koridora javnoprometne površine je 8,0 m. U zaštitnom pojasu nije dopušteno graditi.

3.3.3. Distributivna plinska mreža

Članak 30.

Građevine i uređaji za prijenos i postrojenja za redukciju radnog tlaka u funkciji sustava opskrbe prirodnim plinom grade se i rekonstruiraju u koridorima prikazanim na kartografskom prikazu: 3.3. Energetski sustav u mjerilu 1:2000.

Transportni i opskrbni cjevovodi polažu se u prvom podzemnom sloju unutar koridora javnih prometnih površina. Za njihovo polaganje osigurani su prostorni pojasi širine min. 1,0 m koristeći pri tome u osnovnoj razini koridora prvenstveno površine izvan konstrukcije kolnika odnosno razdjelne pojase nasada zelenila, pješačke hodnike i biciklističke staze. Ukoliko ispod navedenih površina nema prostornih mogućnosti, polagat će se ispod površina kolnika.

Nova plinska redukcijska postrojenja grade se na zasebnim česticama minimalnih dimenzija 14,0 m x 10,0 m, pozicioniranim uz prometne površine kako bi bio omogućen neposredan pristup vozilima prilikom izgradnje i/ili održavanja postrojenja.

Minimalne sigurnosne udaljenosti plinovoda od ostalih instalacija i objekata moraju biti u skladu s posebnim propisima.

Širina zaštitnog pojasa za plinovode koji su položeni izvan koridora javnoprometne površine je 20,0 m. U zaštitnom pojasu nije dopušteno graditi.

3.3.4. Elektroenergetska mreža i javna rasvjeta

Članak 31.

Građevine i uređaji elektroenergetskih postrojenja grade se i rekonstruiraju u koridorima prikazanim na kartografskom prikazu: 3.3. Energetski sustav u mjerilu 1:2000, a točne pozicije bit će određene u postupcima izdavanja lokacijskih dozvola.

Nova kabelska srednjonaponska (naponska razina 20 kV), niskonaponska mreža kabela i javna rasvjeta, polagat će se unutar koridora javnih prometnih površina.

Postojeći uređaji za prijenos zamijenit će se vodičima većeg presjeka.

Nova tipska transformatorska postrojenja instalirane snage 630 kVA i 2x1000 kVA predviđena Planom, gradit će se na zasebnim česticama površine 7,0 m x 7,0 m (minimalno 5,0 m x 7,0 m). Čestice obavezno treba pozicionirati uz javne prometne površine te tako omogućiti neposredan pristup vozilima u svrhu izgradnje i/ili održavanja postrojenja.

Elektroenergetski kabeli neovisno o naponskoj razini postavljaju se isključivo izvan kolnih površina, u pojasima ispod površina pješačkih hodnika, biciklističkih staza i/ili razdjelnih pojasa zelenila.

Srednjonaponska elektroenergetska mreža kabela veze između transformatorskih postrojenja (za naponsku razinu 20 kV), polaže se u prvom podzemnom sloju.

Stupovi javne rasvjete postavljaju se gdje god je to moguće izvan prometnih površina.

Širina zaštitnog pojasa postojećeg i planiranog dalekovoda naponske razine 110kV ukupno iznosi 25,0 m. Širina zaštitnog pojasa postojećeg i planiranog dalekovoda naponske razine 30kV ukupno iznosi 15,0 m.

U koridorima i kontaktnim prostorima postojećih i planiranih dalekovoda, moguće je graditi samo uz posebne uvjete HEP-a.

3.3.5. Uređenje vodotoka i voda

Članak 32.

Prostor potoka Vugera obuhvaća zaštitni pojas širine 1,0 m od gornjeg ruba korita.

Prostor potoka Vugera i šetnice uz njegovu zapadnu obalu, uredit će se projektom krajobraznog uređenja.

Na površinama za gradnju što graniče s vodotokom, planiranom ili postojećom regulacijskom i zaštitnom vodnom građevinom, te drugim vodnim dobrom, u svrhu sprečavanja pogoršavanja vodnog režima ograničavaju se prava vlasnika i korisnika zemljišta za gradnju tako da se na udaljenosti od 5,0 m od obale postojećeg, odnosno planiranog korita potoka u naselju, ne mogu graditi građevine ni podizati ograde.

Na površinama zaštitnog zelenila uz potok Vuger dopušta se samo izgradnja vrtne i parkovne arhitekture kojom će se osigurati uvjeti za odvijanje pješačkog i biciklističkog prometa, te funkcioniranje parkovne površine (urbana oprema, zaštitne ograde, rasvjeta, komunalna oprema i slično).

Na parkovnim površinama treba:

- osigurati funkcioniranje obale kao šetališta,

- urediti zelene površine.

4. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 33.

Javne zelene površine u obuhvatu Plana uređuju se na površinama prikazanim na kartografskom prikazu: 2. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:2000, a to su:

- zaštitno zelenilo (zelena - Z)

- park-šuma (zelena - Z2)

4.1. Javna zelena površina - park-šuma

Članak 34.

U park-šumi uređuju se: pješačke i trim-staze, odmorišta, dječja igrališta, biciklističke staze, javna rasvjeta i slično.

Park-šuma uređuje se projektom krajobraznog uređenja koji treba izraditi poštivanjem i očuvanjem prirodnih osobitosti prostora, a sukladno propozicijama osnova za gospodarenje park-šumama, u suradnji s Gradskim zavodom za zaštitu spomenika kulture i prirode.

Uređenje prostora na području arheološke baštine - rimske ceste, treba biti u skladu s člankom 36. ove odluke.

4.2. Javna zelena površina - zaštitno zelenilo

Članak 35.

Zaštitne zelene površine uz infrastrukturne sustave oblikuju se kao krajobrazni prostori uz prometnice i potok Vuger.

Površine se oblikuju sukladno karakteristikama prostorne krajobrazne cjeline (sesvetsko prigorje, sesvetski nizinski prostor) kojega su dio.

Uz prethodno vrednovanje prostora omogućuje se uređenje pješačkih putova i odmorišta.

Gradnja građevina nije moguća.

Javna zelena površina - zaštitno zelenilo uređuje se sukladno hortikulturnom projektu.

5. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 36.

Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih vrijednosti prikazana su na kartografskom prikazu: 4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina u mjerilu 1 : 2000.

Posebnu pažnju treba posvetiti budućim građevnim i zemljanim radovima na ovom području, a osobito u koridoru rimske ceste, označenom u kartografskom prikazu, imajući na umu mogućnost daljnjih arheoloških nalaza o kojima treba odmah obavijestiti nadležno tijelo za zaštitu spomenika kulture.

Za intervencije unutar zaštićenoga arheološkog koridora trase rimske ceste potrebno je pribaviti posebne uvjete i suglasnost nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

Prigodom građevinskih radova koji zadiru u kulturne slojeve pod zemljom i na arheološkim lokalitetima koji su utvrđeni kao arheološka baština i označeni na kartografskom prikazu, obvezan je arheološki nadzor nad iskopom, a izvođač radova dužan je prekinuti radove i o nalazu izvijestiti tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara.

Na području Plana prema dokumentaciji Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, Uprave za zaštitu prirode, nema zaštićenih dijelova prirode niti u jednoj kategoriji zaštite koju predviđa Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine 162/03).

6. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 37.

Na prostoru Plana moguć je nastanak komunalnoga, opasnog i neopasnog otpada. Komunalni otpad jest otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti te otpad iz kućanstva ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava. Na svakoj se građevinskoj čestici mora odrediti mjesto za privremeno odlaganje komunalnog otpada, primjereno ga zaštititi, oblikovati i uklopiti u okoliš na građevinskoj čestici. Komunalni otpad odvozit će se prema komunalnom redu preko ovlaštenoga komunalnog poduzeća.

Odvojeno prikupljanje (primarna reciklaža) korisnog dijela komunalnog otpada predviđa se postavom tipiziranih posuda, odnosno spremnika postavljenim na građevinskim česticama i javnim površinama za prikupljanje pojedinih potencijalno iskoristivih vrsta otpada (papir i karton, bijelo i obojeno staklo, PET, metalni ambalažni otpad, istrošene baterije i sl.) koji će biti smješteni na kolnim pristupom dostupna i uočljiva mjesta u skladu s uvjetima nadležne službe.

Opasni otpad jest otpad koji je po sastavu i svojstvima određen kao opasni otpad i kao takav je naveden u listi otpada - katalogu, u kojem se vrste otpada svrstavaju u grupe prema svojstvima i mjestu nastanka.

Neopasni otpad jest otpad koji je po sastavu i svojstvima određen kao neopasni otpad i kao takav je naveden u listi otpada - katalogu, u kojem se vrste otpada svrstavaju u grupe prema svojstvima i mjestu nastanka.

Opasni otpad mora se skupljati, skladištiti i prevoziti odvojeno, svaka vrsta za sebe i odvojeno od neopasnog i komunalnog otpada.

Prilikom skupljanja komunalnog otpada mora se iz njega odvojiti opasan otpad i njime gospodariti u skladu sa Zakonom o otpadu (Narodne novine 178/04).

Proizvodni otpad (otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada) odvozit će se i trajno zbrinuti na način koji se predviđa Zakonom o otpadu (Narodne novine 178/04).

Reciklažna dvorišta moguće je smjestiti u zonama gospodarske namjene (G) iz članka 14. ove odluke, a jedno će se graditi na današnjem prostoru trgovačkog društva u vlasništvu Grada Zagreba Čistoća, u Jelkovečkoj ulici.

Za postavljanje spremnika iz stavka 2. alineje 1. ovog članka potrebno je osigurati odgovarajući prostor na vlastitoj građevinskoj čestici u skladu s projektom i posebnim uvjetima nadležne gradske komunalne službe. Navedeni prostor treba biti dostupan komunalnim vozilima bez ometanja kolnog i pješačkog prometa, te mora biti ograđen tamponom zelenila, ogradom ili sl.

Lokacije spremnika određuju se posebnim programima.

Reciklažno dvorište predviđeno je na današnjem prostoru poduzeća Čistoća u Jelkovečkoj ulici.

7. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 38.

Područja primjene posebnih uvjeta uređenja i mjera zaštite radi očuvanja i zaštite okoliša posebno vrijednih i osjetljivih područja prikazana su na kartografskom prikazu: 4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina u mjerilu 1 : 2000.

Na području Plana ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili uporabom, neposredno ili potencijalno, ugrožavale život, zdravlje i rad ljudi, odnosno ugrožavale vrijednosti čovjekovog okoliša iznad dopuštenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša.

Na području Plana, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne može se uređivati ili koristiti zemljište na način koji bi mogao izazvati posljedice u smislu stavka 2. ovoga članka.

7.1. Zaštita zraka

Članak 39.

Zaštita zraka na području Plana provodit će se:

- kontinuiranim mjerenjem kvalitete zraka na području obuhvata Plana, a osobito uz prometnice,

- uvođenjem prirodnog plina kao energenta.

Za postojeća postrojenja i uređaje na području Plana koji su potencijalni izvori zagađenja zraka, potrebno je :

- mjerenjem pratiti postojeće emisije i procijeniti moguće štetne utjecaje na okolinu,

- u slučaju utvrđene nedopuštene emisije poduzeti mjere za njeno smanjenje.

Rekonstrukcija i dogradnja postrojenja i uređaja iz prethodnog stavka ovog članka dopušta se samo ako se time smanjuje postojeće opterećenje okoliša. Nužno je osuvremeniti tehnologije gospodarskih djelatnosti.

Mjere za zaštitu zraka od zagađenja prometom na području Plana uključuju zaštitne mjere uređenjem zaštitnih zelenih površina, prvenstveno drvoreda.

7.2. Zaštita od buke i vibracija

Članak 40.

U cilju zaštite od prekomjerne buke i vibracija na području Plana potrebno je:

- identificirati potencijalne izvore buke,

- kontinuirano mjeriti buku u najugroženijim područjima,

- po potrebi promijeniti regulaciju prometa na osobito ugroženim lokacijama.

S ciljem da se na području Plana sustavno onemogući ugrožavanje bukom provode se sljedeće mjere:

- potencijalni izvori buke ne smiju se smještati na prostore gdje neposredno ugrožavaju stanovanje, te remete rad u mirnim djelatnostima,

- djelatnosti što proizvode buku smjestit će se na područja gdje ne postoje djelatnosti koje je potrebno štititi od buke,

- pri planiranju građevina i namjena što su potencijalan izvor buke predvidjet će se moguće učinkovite mjere sprečavanja nastanka ili otklanjanja negativnog djelovanja buke na okolni prostor,

- provodit će se urbanističke mjere zaštite predviđene GUP-om Sesveta,

- kao dopunsko sredstvo za zaštitu od buke uređivat će se i zelenilo kao prirodna zaštita, a posebno prema kontaktnim zonama stanovanja.

Na granici građevinske čestice unutar zone, buka ne smije prelaziti 80 dB. Također, na granici ove zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine zone s kojom graniči.

7.3. Zaštita voda

Članak 41.

Zaštita voda na području Plana ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće voda i potencijalnim izvorima zagađenja.

Otpadne vode se moraju ispuštati u gradski kanalizacijski sustav s planiranim uređajem za pročišćavanje i predobradu tehnoloških otpadnih voda.

7.4. Zaštita tla

Članak 42.

U cilju zaštite tla na području Plana potrebno je održavati kvalitetu uređenja svih prostora, pri čemu je osobito potrebno štititi parkovne, zaštitne zelene, vodne površine, ozelenjene dijelove građevinskih čestica te prostore koji još nisu privedeni planskoj namjeni.

7.5. Zaštita prostora

Članak 43.

Na području Plana potrebno je održavati kvalitetu uređenja svih gradskih prostora, pri čemu je osobito potrebno štititi parkovne i zaštitne zelene i vodne površine.

7.6. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

Članak 44.

U obuhvatu Plana gradit će se skloništa za zaštitu zaposlenika i korisnika gospodarske zone od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, u skladu sa:

- Zakonom o unutarnjim poslovima (Narodne novine 29/91 - pročišćeni tekst, 73/91, 19/92, 33/92, 76/94, 161/98, 29/00 i 32/02),

- Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (Narodne novine 29/83, 36/85 i 42/86),

- Pravilnikom o tehničkim normativima za skloništa (Sl. list 55/83) koji se primjenjuje temeljem članka 53. stavka 3. Zakona o normizaciji (Narodne novine 55/96),

- Pravilnikom o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i druge građevine za zaštitu (Narodne novine 2/91).

Skloništa se grade unutar građevina gospodarske namjene ili u zasebnoj građevini na građevinskoj čestici građevine gospodarske namjene, a broj sklonišnih mjesta ne može biti manji od 2/3 broja zaposlenika, a ako se radi u smjenama, od 2/3 broja zaposlenika u najvećoj smjeni.

Skloništa se grade obavezno kao dvonamjenska s mirnodopskim korištenjem, otpornosti 100 kPa.

7.7. Zaštita od požara i eksplozije

Članak 45.

U obuhvatu Plana moguće je graditi uz sljedeće mjere zaštite od požara i eksplozije:

1. osigurati vatrogasne prilaze i površine za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s odredbama Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe (Narodne novine 35/94, 142/03),

2. osigurati potrebne količine vode za gašenje požara u skladu s odredbama Pravilnika o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara (Sl. list 30/91) koji se primjenjuje temeljem članka 53. stavka 3. Zakona o normizaciji (Narodne novine 55/96),

3. u svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4,0 m ili manje ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevine, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevine i dr. da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 min. koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 min.) nadvisuje krov najmanje 0.5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m neposredno ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

8. MJERE PROVEDBE PLANA

8.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 46.

U obuhvatu Plana nije utvrđena obveza izrade detaljnih planova uređenja.

8. 2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 47.

Građevine što su sagrađene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju, a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj ovim planom, mogu se, do privođenja planiranoj namjeni rekonstruirati, dograditi i nadograditi uz sljedeće uvjete:

1. stambene, odnosno stambeno-poslovne građevine:

- sanacija i zamjena dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i krovišta u postojećim gabaritima,

- dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih prostora i spremišta za ogrijev, tako da s postojećim ne prelazi više od 75 m² BRP-a svih etaža, s tim da se ne povećava broj stanova,

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu,

- postavljanje novog krovišta, bez nadozida, kod građevina s dotrajalim ravnim krovom, ili s nadozidom, ako se radi o povećanju stambenog prostora iz točke 1. alineje 2. ovog stavka,

- sanacija postojećih ograda i gradnja potpornih zidova, radi sanacije terena

2. građevine drugih namjena (gospodarske građevine, javne, komunalne i prometne te prateće građevine i sl.):

- sanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova građevine i krovišta,

- dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i slično, površine do 10 m² izgrađenosti za građevine do 100 m² BRP-a i do 5% ukupnog BRP -a za veće građevine,

- prenamjena i funkcionalna preinaka građevine,

- dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija,

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu,

- dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javnoprometnih površina.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 48.

Plan je izrađen u šest izvornika koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 49.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.