Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Hrvatski Leskovac - središnji dio naselja

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja Hrvatski Leskovac - središnji dio naselja

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja Hrvatski Leskovac - središnji dio naselja (u nastavku teksta: Urbanistički plan uređenja), što ga je 2005. godine izradio CPA, Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja iz Zagreba.

Članak 2.

Urbanistički plan uređenja se donosi za prostor omeđen:

- sa sjeverozapada: ulicom Zastavnice (k.č. br. 138/2 i 138/1 k.o. Demerje) od sjevernog ruba k.č. br. 506 do raskrižja s Potočnom ulicom;

- sa zapada: Potočnom ulicom (k.č. br. 467 k.o. Demerje), Jezeranskom ulicom (k.č. br. 421 k.o. Demerje) u smjeru jugozapada te dalje Bedekovom ulicom (k.č. br. 198/2 k.o. Demerje) do ulice Pilinka;

- s juga i istoka: ulicom Pilinka (k.č. br. 541/1 k.o. Demerje) do sjevernog ruba k.č. br. 506 k.o. Demerje;

- sa sjevera: sjevernim rubom k.č. br. 506 k.o. Demerje.

Granica obuhvata Urbanističkog plana uređenja prikazana je na kartografskim prikazima iz članka 3. stavka 1. ove odluke, pod B.

Članak 3.

Urbanistički plan uređenja, sadržan u elaboratu "Urbanistički plan uređenja Hrvatski Leskovac - središnji dio naselja", sastoji se od:

A) Tekstualnog dijela u knjizi pod nazivom "Urbanistički plan uređenja Hrvatski Leskovac - središnji dio naselja"

B) Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze:

0. Kopija katastarskog plana u mjerilu 1:2.000

1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:2.000

2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža u mjerilu 1:2.000

2.A. Promet

2.B. Pošta i telekomunikacije; Energetski sustav

2.C. Vodnogospodarski sustav

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina u mjerilu 1:2.000

4. Način i uvjeti gradnje u mjerilu 1:2.000

Elaborat iz stavka 1., točaka A) i B) ovoga članka ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednice Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni je dio ove odluke.

Članak 4.

U smislu ove odluke, izrazi i pojmovi koji se rabe imaju sljedeće značenje:

1. etaža - oznaka bilo kojeg kata građevine uključujući i prizemlje (ali ne i podrum i potkrovlje);

2. interpolacija - gradnja na građevinskoj čestici koja se nalazi u kontinuirano izgrađenom uličnom potezu, odnosno pretežito izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja;

3. manje gospodarske građevine - su građevine s pretežno zanatskim, manjim prerađivačkim, poslovnim, ugostiteljskim i sličnim djelatnostima što ne smetaju okolišu i uvjetima stanovanja i rada na susjednim građevinskim česticama;

4. niska stambena građevina ili stambeno - gospodarska građevina s obzirom na način izgradnje može biti:

- slobodnostojeća - građevina čija su sva pročelja odmaknuta od međa susjednih građevinskih čestica i javnoprometnih površina ili javnih zelenih površina;

- poluotvorena - građevina čije se jedno pročelje nalazi na nekoj od međa susjednih građevinskih čestica, a ostala pročelja su odmaknuta od međa susjednih građevinskih čestica i javnoprometnih površina ili javnih zelenih površina, osim kada se građevinski pravac određuje prema postojećem susjednom objektu;

5. podrum - na ravnom terenu podrumom se smatra dio građevine ako kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 100 cm od kote konačno zaravnanog terena;

6. pomoćne građevine - su garaže, drvarnice, spremišta i sl.;

7. poslovne građevine - su gospodarske građevine u kojima se obavlja pretežito uslužna, trgovačka, komunalno - servisna djelatnost ili u kojima prevladavaju uredske prostorije;

8. potkrovlje - dio građevine ispod krovne konstrukcije kada se koristi za stambenu, poslovnu ili javnu namjenu, uvučen u odnosu na etaže, a iznad vijenca posljednje etaže građevine; najveći gabarit potkrovlja niske stambene građevine određen je najvećom visinom nadozida 90 cm, mjerenom u ravnini pročelja građevine i nagibom do 45⁰ mjereno u visini nadozida; potkrovlje oblikovano ravnim krovom, krovom blagog nagiba do 12⁰ ili bačvastim krovom može imati najviše 75% površine karakteristične etaže i, u pravilu, uvučeno je s ulične strane;

9. tavan - dio neuređenog prostora građevine ispod krovne konstrukcije, uvučen u odnosu na etaže, a iznad vijenca posljednje etaže građevine; visina nadozida je najviše 40 cm mjereno u ravnini pročelja građevine s nagibom do 45^o, mjereno u visini nadozida;

10. visina (h) građevine - visina mjerena od visine vijenca do konačno zaravnanog terena;

11. tlocrtna površina - površina dobivena vertikalnom projekcijom svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su one konstruktivni dio podzemne etaže;

12. bruto razvijena površina (BRP) - površina identična građevinskoj bruto površini građevine.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 5.

Urbanističkim planom uređenja, na kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:2.000 utvrđeno je prostorno rješenje s planom namjene površina.

Na kartografskom prikazu su detaljno razgraničene zone različitih namjena:

M1 - mješovita namjena - pretežito stambena

D4 - javna i društvena namjena - predškolska

D5 - javna i društvena namjena - školska

D - javna i društvena namjena - ostalo

R - športsko - rekreacijska namjena

Z1 - javne zelene površine - javni park

Z - zaštitne zelene površine

IS - površine infrastrukturnih sustava

Unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja mogu se zadržati postojeće građevinske čestice ili formirati nove u skladu s odredbama ove odluke.

Prilikom određivanja lokalnih uvjeta, na cijelom području treba analizirati i primijeniti sva ograničenja naznačena u grafičkom i tekstualnom dijelu Urbanističkog plana uređenja.

2. UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 6.

U zoni mješovite - pretežito stambene namjene (M1), mogu se graditi građevine, odnosno prostori za gospodarske djelatnosti i to:

- manje proizvodne: tihi obrti, usluge i sl.,

- poslovne: uredi, ostali poslovni prostori,

- trgovačke: prodavaonice, izložbeni saloni i sl.,

- ugostiteljsko - turističke: manji restorani, caffei i sl.,

- zdravstvene: liječničke ordinacije i sl.

- Građevine, odnosno prostori iz stavka 1. ovog članka, mogu se graditi kao:

- manje gospodarske građevine uz glavnu stambenu ili stambeno-gospodarsku građevinu na jednoj građevinskoj čestici;

- prateći sadržaj u sklopu glavne stambeno - gospodarske građevine, najviše do 40% bruto ukupne površine građevine.

Ne mogu se odobriti gospodarske djelatnosti koje ugrožavaju kvalitetu stanovanja na susjednim građevinskim česticama ili ugrožavaju okoliš bukom, smradom, zagađenjem tla, zahtijevaju velik broj parkirališta i privlače frekventan automobilski promet u naselje.

3. UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA JAVNIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI I ŠPORTSKO - REKREACIJSKIH GRAĐEVINA

Članak 7.

Urbanističkim planom uređenja, na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina, određene su površine za smještaj građevina javnih i društvenih djelatnosti i športsko - rekreacijskih građevina i sadržaja.

Površina za gradnju osnovne škole predviđena je u središnjem dijelu obuhvata Urbanističkog plana uređenja.

Postojeću dječju ustanovu moguće je rekonstruirati.

Ostale građevine javnog interesa, ukoliko se pokaže potreba za njihovom gradnjom, mogu se graditi:

- na novoformiranim građevinskim česticama nedefinirane javne i društvene namjene u južnom dijelu područja obuhvata Urbanističkog plana uređenja;

- na zasebnim građevinskim česticama u zonama mješovite namjene;

- u parkovima, i to isključivo kao manje jednoetažne građevine čija ukupna površina ne prelazi 5% ukupne površine parka;

- iznimno, u sklopu stambenih građevina mogu se smještati sadržaji koji se prema posebnim propisima mogu obavljati u stambenim građevinama.

Na površini utvrđenoj Urbanističkim planom uređenja planira se gradnja novih i uređenje postojećih športsko - rekreacijskih građevina i sadržaja.

Članak 8.

Građevine i sadržaji javnih i društvenih djelatnosti mogu se graditi na zasebnim građevinskim česticama, pod sljedećim uvjetima:

- građevinske čestice na kojima će se graditi građevine javnih i društvenih djelatnosti moraju imati osiguran neposredan pristup s javnoprometne površine (postojeća ulica ili javnoprometna površina za koju je izdana građevna dozvola);

- izgrađenost građevinske čestice može biti najviše 30%;

- građevinska čestica treba biti ozelenjena, a najmanje 30% njene površine treba biti hortikulturno uređeno;

- na građevinskoj čestici treba osigurati potreban broj parkirališnih mjesta prema normativu iz članka 16. ove odluke;

- arhitektonskim oblikovanjem i gabaritom građevina se mora uklopiti u okoliš;

- građevina može imati najviše tri nadzemne etaže, s mogućnošću gradnje podruma, a ukupna visina građevine od kote uređenog terena do vijenca iznositi najviše 10,5 m;

- iznimno, kada je to nužno zbog obavljanja djelatnosti (vjerske građevine, vatrogasni dom i sl.) visina dijela građevine (najviše do 20% bruto površine građevine) može biti najviše do 20,0 m;

- udaljenost škola i predškolskih ustanova od stambenih i drugih građevina mora biti najmanje 10 m, a udaljenost škole od regulacijskog pravca najmanje 8,0 m.

Sadržaji javnih i društvenih djelatnosti koji se grade na građevinskim česticama stambenih građevina grade se prema uvjetima za smještaj i način gradnje koji su određeni za gradnju stambenih građevina.

Urbanističkim planom uređenja utvrđena je obveza provođenja natječaja za:

- idejno arhitektonsko rješenje nove osnovne škole;

- idejno arhitektonsko rješenje ostalih građevina javnih i društvenih djelatnosti bruto razvijene površine veće od 500 m², koje će se graditi na novoformiranim građevinskim česticama nedefinirane javne i društvene namjene.

Članak 9.

U zoni športsko - rekreacijske namjene moguća je:

- gradnja novih i uređenje postojećih športskih terena i igrališta;

- rekonstrukcija postojeće građevine i građenje gledališta te pratećih građevina (svlačionice, sanitarnog čvora, teretana, spremišta opreme i slično), s time da izgrađenost građevinske čestice građevinama može biti najviše 30%.

U zoni športsko - rekreacijske namjene moguće je i sezonsko natkrivanje športskih terena, igrališta i gledališta montažnom konstrukcijom (balon i sl.).

Građevine športsko - rekreacijske namjene mogu se graditi pod sljedećim uvjetima:

- građevinska čestica treba biti ozelenjena, a najmanje 30% njene površine treba biti hortikulturno uređeno;

- arhitektonskim oblikovanjem i gabaritom građevina se mora uklopiti u okoliš;

- ukupna visina građevine od kote uređenog terena do vijenca, može biti najviše 10,5 m;

- udaljenost od stambenih i drugih građevina mora biti najmanje 10 m, a udaljenost od regulacijskog pravca najmanje 8,0 m;

- potreban broj parkirališnih mjesta prema normativu iz članka 17. ove odluke treba osigurati na građevinskoj čestici.

Urbanističkim planom uređenja utvrđena je obveza provođenja natječaja za idejno urbanističko - arhitektonsko i hortikulturno rješenje uređenja zone športsko - rekreacijske namjene.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 10.

Stambene građevine mogu se graditi unutar zona mješovite namjene - pretežito stambene (M1).

Na jednoj građevinskoj čestici mogu se, uz jednu stambenu ili stambeno - gospodarsku građevinu, graditi i pomoćne i/ili manje gospodarske građevine prema odredbama ove odluke.

Građevine u zonama mješovite pretežito stambene namjene mogu se graditi na građevinskim česticama koje obavezno moraju imati osiguran neposredan pristup s javnoprometne površine (postojeća ulica ili javnoprometna površina za koju je izdana lokacijska dozvola), priključak na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom, te odvodnju otpadnih voda.

Iznimno, do izgradnje javnog sustava odvodnje otpadnih voda, dopušta se gradnja vodonepropusnih sabirnih jama.

Građevinske čestice formiraju se od većih ili manjih vlasničkih čestica i moraju imati površinu i oblik koji omogućava njihovo korištenje i izgradnju u skladu s predviđenom namjenom.

U sklopu glavne stambene, odnosno stambeno - gospodarske građevine, mogu se smjestiti sadržaji:

- gospodarske namjene iz članka 6. stavka 1. alineje 1. ove odluke);

- javne i društvene namjene (kulturni, socijalni, zdravstveni i slično);

- garaže.

Ukupna površina sadržaja iz stavka 6. ovoga članka, koji se smještaju u sklopu glavne građevine, može iznositi najviše 40% ukupne bruto površine građevine.

Pomoćne građevine mogu se namijeniti za garaže, spremišta i sl.

Manje gospodarske građevine mogu se namijeniti za smještaj sadržaja gospodarske namjene iz članka 6. stavka 1. alineje 1. ove odluke.

Pomoćne i/ili manje gospodarske građevine mogu se graditi do ukupno 150 m² tlocrtne površine na jednoj građevinskoj čestici.

4.1. Veličina i izgrađenost građevinske čestice

Članak 11.

Veličina građevinske čestice za novu gradnju mora biti najmanje:

- za slobodnostojeće građevine - 400 m², s tim da širina građevinske čestice, mjerena na mjestu građevnog pravca građevine, ne može biti manja od 14 m;

- za poluotvorene građevine - 350 m², s tim da širina građevinske čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine, ne može biti manja od 12,0 m;

- dubina građevinske čestice, u pravilu, ne može biti manja od 25,0 m.

Izgrađenost građevinske čestice za novu gradnju mora biti:

- za slobodnostojeće građevine - najviše 30%, a na česticama većim od 1.080 m² najviše 20%, uz najmanje 30% neizgrađenog ozelenjenog prirodnog terena;

- za poluotvorene građevine - najviše 40%, a na česticama većim od 900 m² najviše 20%, uz najmanje 30% neizgrađenog ozelenjenog prirodnog terena.

Veličina građevinske čestice s postojećom izgradnjom ne može biti manja od:

- za slobodnostojeće građevine - 350 m², s tim da širina građevinske čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine, ne može biti manja od 14 m,

- za poluotvorene građevine - 300 m², s tim da širina građevinske čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine, ne može biti manja od 12,0 m.

Izgrađenost građevinske čestice s postojećom izgradnjom može biti:

- za slobodnostojeće građevine - najviše 30%;

- za poluotvorene građevine - najviše 40%.

U izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja, na građevinskim česticama koje su manje od utvrđenih u stavku 3. ovog članka, a izgrađenost veća od utvrđene u stavku 4. ovog članka, kod rekonstrukcije građevina ne smije se povećavati izgrađenost građevinske čestice.

Odredbe o veličini građevinske čestice ne primjenjuju se pri interpolacijama u izgrađenim dijelovima naselja, ako su ispunjeni uvjeti o najvećoj izgrađenosti građevinske čestice i odredbe o najmanjoj udaljenosti građevine od javnoprometnih površina, međa i drugih građevina, uzimajući u obzir lokalne uvjete.

4.2. Način gradnje, veličina i smještaj građevine na građevinskoj čestici

Članak 12.

Glavna, pomoćne i gospodarske građevine mogu se graditi kao slobodnostojeće i poluotvorene.

Glavna građevina može imati najviše dvije etaže (prizemlje i kat), uz mogućnost gradnje podruma i potkrovlja s tim da je ukupna visina građevine od kote uređenog terena do vijenca građevine najviše 7,5 m.

Iznimno, stambeno - gospodarska građevina može se graditi i kao troetažna, s mogućnošću gradnje podruma, ali samo ako je u prizemlju građevine predviđen gospodarski prostor, te u tom slučaju ukupna visina građevine od kote uređenog terena do vijenca građevine iznosi najviše 10,5 m.

Bruto razvijena površina glavne građevine može biti najviše 600 m² za slobodnostojeće građevine, a 500 m² za poluotvorene građevine.

Kod nove gradnje udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog pravca ulice mora biti najmanje 5,0 m.

Najmanja udaljenost nove građevine od međa susjednih građevinskih čestica mora biti pola visine (h/2), ali ne manje od 3,0 m računajući od istaka na fasadi.

U pretežito izgrađenim dijelovima naselja, u skladu s lokalnim uvjetima, građevina može biti udaljena i manje od 3,0 m od jedne susjedne međe građevinskih čestice, ali ne manje od 1,0 m, pod uvjetom:

- da udaljenost od drugih međa susjednih građevinskih čestica nije manja od 3 m;

- da se na građevini koja na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe susjedne građevne ne mogu graditi otvori prema toj međi, osim otvora s neprozirnim staklom najveće veličine 60 x 60 cm i dijelova zida od staklene opeke.

Prilikom rekonstrukcije postojećih građevina najmanja udaljenost novog dijela građevine od međa susjednih građevinskih čestica ne može biti manja od 3,0 m, računajući od istaka na fasadi.

4.3. Oblikovanje građevine i uređenje građevinske čestice

Članak 13.

Prilikom oblikovanja građevina treba voditi računa o lokalnim uvjetima, odnosno o uklapanju u okoliš.

Krovišta građevina mogu biti kosa, dvostrešna, s nagibom 30-45⁰, pokrivena crijepom ili pokrovom boje crijepa, a iznimno mogu biti ravna, ili s blagim nagibom, te bačvasta.

Najmanje 30% površine građevinske čestice mora biti uređeno kao prirodni teren s visokim i niskim zelenilom.

Parkirališne potrebe za sve sadržaje treba zadovoljiti na građevinskoj čestici.

Ulične ograde potrebno je graditi na planiranom regulacijskom pravcu, visine do 1,5 m, izvedene kao kombinacija perforiranih elemenata sa živicom.

Ograde između građevnih čestica ne mogu biti više od 2,0 m.

Iznimno, ulične ograde mogu biti i više od 1,5 m, odnosno ograde između građevinskih čestica više od 2,0 m, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njezina korištenja.

4.4. Pomoćne i manje gospodarske građevine

Članak 14.

Pomoćna i/ili manja gospodarska građevina može se graditi uz glavnu stambenu ili stambeno-gospodarsku građevinu, pod sljedećim uvjetima:

- može biti slobodnostojeća, poluotvorena ili prislonjena uz glavnu građevinu;

- ukupna tlocrtna površina pomoćnih i/ili manjih gospodarskih građevina na građevinskoj čestici ne smije biti veća od 150,0 m²;

- može imati najviše prizemlje, uz mogućnost gradnje podruma i tavana, s time da ukupna visina građevine od kote uređenog terena do vijenca građevine ne prelazi visinu 4,0 m;

- visina pomoćne i/ili manje gospodarske građevine od kote uređenog terena do sljemena krova, ne može biti viša od visine sljemena krova glavne građevine, odnosno ne može biti viša od 7,0 m;

- građevinski pravac pomoćne i/ili manje gospodarske građevine, u pravilu, je iza građevinskog pravca glavne građevine.

Najmanja udaljenost pomoćne i/ili manje gospodarske građevine od međa susjednih građevinskih čestica mora biti:

- ako se grade kao slobodnostojeće građevine - 1,0 m;

- ako se grade kao poluotvorene, građevine moraju biti smještene s jedne strane uz pretpostavljenu susjednu građevinu odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevinskoj čestici;

- ako građevine imaju otvore prema susjednoj građevinskoj čestici, moraju biti udaljene od međe te čestice najmanje 3,0 m.

Ako krov građevine ima nagib prema susjednoj građevinskoj čestici i ako je streha udaljena od međe susjedne čestice manje od 3,0 m, krov mora imati snjegobrane i oluke.

Kod građenja manjih gospodarskih građevina potrebno je osigurati propisani broj parkirališnih mjesta, u okviru građevinskoj čestice.

Postojeće pomoćne i manje gospodarske građevine koje su izgrađene u skladu s prijašnjim propisima mogu se rekonstruirati, iako njihova udaljenost od susjedne građevinske čestice ne odgovara udaljenosti određenoj u stavku 2. ovog članka.

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 15.

Prometnu i uličnu mrežu treba graditi, odnosno rekonstruirati u koridorima koji su osigurani ovim urbanističkim planom uređenja prema kartografskim prikazima broj 1. Korištenje i namjena površina i 2.A. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Promet u mjerilu 1:2.000.

Iznimno, postojeći prilazni putovi u izgrađenim dijelovima naselja koji ne mogu zadovoljiti ulične profile iz kartografskih prikaza iz stavka 1. ovog članka zadržavaju se kao kolno - pješačke površine.

Unutar prometnih površina utvrđenih Urbanističkim planom uređenja mogu se graditi kolne, biciklističke i pješačke površine, autobusna stajališta, parkirališta, zaštitno zelenilo i slično.

Interpolacija javne prometne mreže koja nije označena kartografskim prikazima Urbanističkog plana uređenja nije moguća.

Biciklističke staze obvezno se grade i uređuju na potezima označenima na kartografskom prikazu broj 2.A. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Promet u mjerilu 1:2.000, a mogu se graditi i uređivati i na drugim površinama uz uvjet da je najmanja širina biciklističke staze za jednosmjerni promet 1,00 m, a za dvosmjerni 1,60 m.

Autobusna ugibališta i stajališta smještaju se po potrebi i s obzirom na prometnu regulaciju i potrebno ih je opremiti nadstrešnicom s klupom, te odgovarajućom urbanom opremom.

Građevine koje će se graditi uz mjesnu ulicu koja ima značaj javne ceste ne smiju od javnoprometne površine biti na udaljenosti manjoj od udaljenosti određene propisom o javnim cestama, odnosno:

- za županijsku cestu (Ulica Mirka Bedeka) ne smiju biti na udaljenosti manjoj od 8,0 m,

- za lokalnu cestu (ul. Zastavnice) ne smiju biti na udaljenosti manjoj od 5,0 m.

Ograde građevinskih čestica, u pravilu, se grade na planiranom regulacijskom pravcu označenom na kartografskim prikazima broj 1. Korištenje i namjena površina i 2.A. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Promet u mjerilu 1:2.000.

Iznimno, ako je tako propisano posebnim propisom, udaljenost ograde građevinske čestice uz ulicu koja ima značaj županijske, odnosno lokalne ceste, može biti i veća od one označene na kartografskim prikazima iz prethodnog stavka ovog članka.

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

Članak 16.

Gradnja i uređivanje parkirališnih i garažnih mjesta moguća je ovisno o vrstama i namjeni građevina za potrebe kojih se grade.

Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta za pojedine građevine uređuje se na građevinskoj čestici te građevine.

Javna parkirališta za potrebe sadržaja javne i društvene namjene moguće je graditi i u sklopu zelenog pojasa s drvoredom uz mjesnu ulicu ili na drugim mjestima na kojima to prometni koridori omogućuju.

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta (broj PGM) za stambenu namjenu ne može biti manji od jednog PGM-a za jedan stan.

Potreban broj PGM-a za druge namjene određuje se na 1.000 m² bruto izgrađene površine, ovisno o namjeni prostora u građevini:

Kada se potreban broj parkirališno - garažnih mjesta, s obzirom na posebnosti djelatnosti, ne može odrediti prema normativima iz stavaka 4. i 5. ovog članka, potrebno je osigurati po jedno parkirališno - garažno mjesto za:

- pretežito gospodarsku namjenu - na 4 zaposlena u većoj radnoj smjeni;

- pansione i slično - na 3-6 osoba u skladu s propisima o vrsti i kategoriji građevina;

- višenamjenske i športske dvorane, igrališta s gledalištima i sl. - na 20 sjedala;

- škole - na jednu učionicu;

- predškolske ustanove - na jednu grupu djece;

- ambulante, socijalne ustanove i slično - na 1 zaposlenoga u smjeni;

- vjerske građevine - na 5 sjedala;

- prateće sadržaje u naselju - na 3 zaposlena u smjeni.

Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina s različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina ako se koriste u različito vrijeme.

Za automobile invalida na parkiralištima treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.

5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 17.

Za kretanje pješaka Urbanističkim planom uređenja planirano je uređenje:

- pješačke zone na Trgu palih boraca domovinskog rata,

- pješačkih hodnika uz ulice,

- kolno-pješačkih površina,

- pješačkih staza u sklopu parkovnih površina.

Pješački hodnici obvezno se uređuju na potezima označenima na kartografskom prikazu broj 2.A. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Promet u mjerilu 1:2.000.

Širina pješačkih staza iz alineje 3. stavka 1. ovog članka ovisi o pretpostavljenom broju korisnika i višekratnik je širine jedne pješačke trake, koja iznosi 0,75 m, s time da je najmanja širina pješačke staze 1,50 m.

Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s teškoćama u kretanju, moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 18.

Planirana telekomunikacijska mreža prikazana je u kartografskom prikazu broj 2.B. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Pošta i telekomunikacije; Energetski sustav u mjerilu 1:2.000.

Trase telekomunikacijske mreže iz stavka 1. ovog članka načelne su i konačno će se odrediti u postupku izdavanja lokacijske dozvole, prema važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu.

Priključak na telekomunikacijsku mrežu osigurat će se za sve građevinske čestice na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja.

Urbanističkim planom uređenja osiguravaju se uvjeti za rekonstrukciju i gradnju distributivne telefonske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom urbanom području.

Sve zračne telekomunikacijske vodove potrebno je zamijeniti podzemnim, a podzemne telefonske kabele dopuniti na kompletnu podzemnu DTK mrežu.

DTK mrežu i kabele potrebno je polagati izvan kolnika, a na mjestima prijelaza kolnika treba postavljati zaštitne cijevi.

Na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja nije moguća gradnja novih baznih stanica mobilne telefonije.

Urbanističkim planom uređenja zadržava se postojeća lokacija poštanskog ureda 10251 Hrvatski Leskovac.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 19.

Uvjeti i način gradnje komunalne infrastrukturne mreže prikazani su u kartografskom prikazima 2.B. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Pošta i telekomunikacije; Energetski sustav i 2.C. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Vodnogospodarski sustav u mjerilu 1:2.000.

Komunalnu infrastrukturnu mrežu (vodoopskrba, odvodnja, elektroenergetika i plin) potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica u načelno osiguranim pojasevima za svaku vrstu infrastrukture, a u skladu s poprečnim presjecima prometnica i njihovim širinama.

Iznimno, komunalnu infrastrukturnu mrežu moguće je graditi i na površinama svih ostalih namjena utvrđenih ovim urbanističkim planom uređenja, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena.

Položaj vodova i uređaja komunalne infrastrukturne mreže iz stavka 1. ovog članka načelan je i konačno će se odrediti u postupku izdavanja lokacijske dozvole, prema važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu.

Prije izgradnje ulica u njihovom planiranom koridoru, odnosno poprečnom presjeku, potrebno je izgraditi vodove komunalne infrastukture, u skladu sa trasama planiranim Urbanističkim planom uređenja.

Iz infrastrukturnog se koridora izvode odvojci - priključci pojedinih građevina na pojedine komunalne instalacije, koji se realiziraju u skladu s uvjetima lokalnih distributera i koncesionara.

5.3.1. Plinska mreža

Članak 20.

Područje obuhvata Urbanističkog plana uređenja potrebno je priključiti na plinoopskrbnu mrežu u sklopu plinofikacije područja Zagreb - jugozapad u skladu s važećim propisima, posebnim uvjetima nadležnog komualnog poduzeća i projektnom dokumentacijom.

Srednjotlačni (ST) i niskotlačni (NT) plinovodi polažu se podzemno, s visinom nadsloja od najmanje 1,0 m, a kućni priključci 0,6 - 1,0 m.

Pri paralelnom vođenju plinovoda sigurnosna udaljenost vanjske stijenke srednjotlačnog plinovoda od građevine mora iznositi najmanje 2,0 m, a od drugih komunalnih instalacija načelno 1,0 m, odnosno prema posebnim uvjetima komunalnih poduzeća.

Pri paralelnom vođenju niskotlačnog plinovoda, odnosno kućnog priključka sigurnosna udaljenost vanjske stijenke plinovoda od građevine mora biti najmanje 1,0 m.

Sva križanja plinovoda s postojećim instalacijama potrebno je izvesti tako da bude osiguran svijetli razmak od najmanje 0,5 m (mjereno po vertikali).

U pojasu širokom 2,0 m od osi razvodnog plinovoda zabranjena je sadnja višegodišnjeg drvenog raslinja.

5.3.2. Elektroenergetska mreža i javna rasvjeta

Članak 21.

Na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja osigurane su načelne lokacije za:

- zamjensku trafostanicu, ZTS 5099 Hrvatski Leskovac III 10(20)/0,4 kV;

- tri nove transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV.

Nove trafostanice iz stavka 1. ovoga članka trebaju se graditi kao samostojeće građevine za koje je potrebno formirati nove građevinske čestice s osiguranim pristupom na javnoprometnu površinu.

Ukoliko se na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja pojavi novi potrošač s potrebom za velikom vršnom snagom, lokacija nove transformatorske stanice osiguravat će se unutar njegove građevinske čestice.

Na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja planirano je polaganje srednjonaponske kabelske elektroenergetske mreže za koju su osigurani pojasevi unutar koridora prometnica (pješački hodnik ili zelenilo).

Do izgradnje zamjenske 20 kV mreže i rušenja postojećeg 20 kV elektroenergetskog nadzemnog voda na katastarskim česticama koje presijeca predmetni nadzemni vod treba poštivati zaštitni koridor voda, odnosno nije dopuštena izgradnja objekata ispod voda i na udaljenosti manjoj od 5,0 m od osi voda.

Koridori potrebni za niskonaponsku elektroenergetsku mrežu načelno su osigurani u karakterističnim poprečnim presjecima prometnica.

Pri projektiranju i izvođenju elektroenergetskih objekata i uređaja treba se obavezno pridržavati svih tehničkih propisa, propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata, pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora te koristiti isključivo tipske kabele i ostalu opremu u skladu sa posebnim uvjetima nadležnog poduzeća.

Urbanističkim planom uređenja u svim su ulicama osigurani koridori za mrežu javne rasvjete. Javnu rasvjetu prometnih površina potrebno je uskladiti sa klasifikacijom prema standardima, a na temelju prometnih funkcija. Stupovi javne rasvjete mogu se smjestiti u zeleni pojas ili na vanjski rub pješačkog hodnika.

5.3.3. Vodoopskrbna mreža

Članak 22.

Na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja planirana je daljnja dogradnja vodoopskrbnog sustava, u skladu s potrebama korisnika prostora.

Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u skladu s važećim propisima izvesti vanjske nadzemne hidrante.

Hidranti će se postaviti u zeleni pojas prometnice ili na vanjski rub pješačkog hodnika na međusobnom razmaku od 80 m.

5.3.4. Odvodnja otpadnih voda

Članak 23.

Urbanističkim planom uređenja planirano je polaganje glavnog odvodnog kanala (kolektora) u ulici Pilinki, čime će se stvoriti preduvjeti za spajanje cijelog naselja Hrvatski Leskovac na kanalizacijski sustav.

Kanalizacijsku mrežu potrebno je izvoditi nepropusno.

Ako na dijelu područja obuhvata Urbanističkog plana uređenja na kojem će se graditi građevina postoji javna kanalizacijska mreža i ako postoje za to tehnički uvjeti, građevina se mora na nju priključiti.

Iznimno, do izgradnje javnog sustava odvodnje dopušta se gradnja vodonepropusnih sabirnih jama.

Revizijska okna potrebno je smjestiti, u pravilu, u sredinu vozne trake.

Odvodnja oborinskih voda s prometnih površina i parkirališta predviđa se u javnu kanalizaciju slivnicima s taložnicama.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 24.

Urbanistički plan uređenja utvrđuje javne zelene površine na kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:2.000.

Javne zelene površine razvrstane su po namjeni u:

- parkovne površine (Z1)

- zaštitne zelene površine (Z).

Postojeću parkovnu površinu između ulice Pilinke i željezničke pruge, kao i planirane parkovne površine uz centar naselja i osnovnu školu potrebno je hortikulturno urediti autohtonim zelenilom i opremiti odgovarajućom urbanom opremom (klupe, javna rasvjeta, koševi za smeće, oprema za igru djece i sl.) prema potrebama stanovnika.

U parkovima (Z1) moguće je graditi manje jednoetažne javne i komunalne građevine, paviljone, sanitarne čvorove, fontane, dječja igrališta, te uređivati staze, odmorišta i sl. tako da njihova ukupna površina ne prelazi 5% ukupne površine parka. Parkovi s pripadajućim građevinama i opremom dimezioniraju se u i oblikuju u okviru cjelovitog uređenja parkovne površine.

Zaštitne zelene površine (Z) predviđene su u svrhu zaštite od mogućih negativnih utjecaja novoplanirane gospodarske zone. U razdjelnom zaštitnom zelenilu, čija je funkcija odvajanje nepodudarnih namjena i koje se uređuje visokom vegetacijom, mogu se oblikovati rekreativni sadržaji, putovi, staze, paviljoni i nadstrešnice tako da njihova ukupna površina na prelazi 5% površine zaštitnog zelenila.

U području obuhvata Urbanističkog plana uređenja na javnim zelenim površinama ne smiju se saditi vrste raslinja koje u pojedinim godišnjim dobima mogu štetno djelovati na dišne organe ljudi.

U zelenim pojasevima prometnice na kojima je planom predviđena sadnja drvoreda nije moguće postavljanje infrastrukturne mreže.

Javna parkirališta uz sadržaje javne, društvene i športsko - rekreacijske namjene treba opremiti drvoredima u rasteru parkirališnih mjesta (sadnja stabla nakon svaka četiri okomita parkirališna mjesta).

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 25.

Na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja ne postoje zaštićeni dijelovi prirode niti nepokretna kulturna dobra, te sukladno tome nema posebnih uvjeta sa stajališta zaštite i očuvanja prirodnih i kulturno - povijesnih vrijednosti.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 26.

Potrebno je omogućiti uredno odlaganje komunalnog otpada uz javne sadržaje i prometne površine košarama za smeće i kontejnerima na način koji ne nagrđuje okoliš.

Kućni otpad odvozit će se prema komunalnom redu preko ovlaštenog komunalnog poduzeća.

Oporabni otpad (staklo, papir, plastika, metal i sl.) prikupljat će se tipiziranim spremnicima postavljenim na javnim površinama u skladu s uvjetima nadležne službe i ravnomjerno raspoređenim u dijelovima naselja s najvećom frekvencijom pješačkih kretanja. Do spremnika za odvojeno prikupljanje oporabnog otpada potrebno je omogućiti nesmetan pristup posebnom vozilu.

9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

9.1. Zaštita okoliša

Članak 27.

U cilju zaštite okoliša postojećih i planiranih zona utvrđene su mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.

Podzemne vode potrebno je zaštititi od zagađenja na sljedeći način:

- izgraditi sustav za odvodnju otpadnih voda od vodonepropusnih elemenata,

- oborinske vode s prometnih površina i parkirališta odvoditi u javnu kanalizaciju slivnicima s taložnicama.

Zaštita od buke nastale prometom motornih vozila u mjesnim ulicama osigurava se sadnjom visokog i niskog zelenila u predvrtovima neposredno iza regulacijskog pravca.

Zaštita od buke uz željezničku prugu osigurava se sadnjom visokog i niskog zelenila u parkovnoj površini između ulice Pilinke i željezničke pruge.

Urbanističkim planom uređenja planirana je plinofikacija postojećih i planiranih zona u naselju kao bitan doprinos očuvanju kvalitete zraka, vode i tla.

9.2. Zaštita od požara

Članak 28.

Dovoljne količine vode za gašenje požara potrebno je osigurati odgovarajućim dimenzioniranjem planirane i rekonstrukcijom postojeće javne vodovodne mreže s mrežom vanjskih hidranata u skladu s važećim propisima. Vanjske (ulične) hidrante potrebno je projektirati i izvoditi kao nadzemne.

Vatrogasni pristupi osigurani su po svim javnim prometnim površinama, čime je omogućen pristup do svake građevinske čestice. Sve vatrogasne pristupe i površine za rad vatrogasne tehnike potrebno je izvesti u skladu s posebnim propisima.

U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4,0 m ili iznimno manje u skladu s važećim propisima, a od prislonjenih susjednih građevina mora biti odvojena požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta koji nadvisuje krov namjanje 0.5 m.

Potrebno je primjenjivati sigurnosne udaljenosti od postojećih i planiranih srednjotlačnih plinovoda koji će se projektirati i graditi u području obuhvata ovog urbanističkog plana uređenja ili u njegovom kontaktnom području.

Za svaku građevinu potrebno je na plinskom kućnom priključku predvidjeti glavni zapor kojim se zatvara plin za dotičnu građevinu, a na plinovodima ugraditi sekcijski zapore kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razornih nepogoda.

9.3. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

Članak 29.

Na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja predviđena je provedba mjera zaštite pučanstva od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u skladu s odredbama posebnih propisa koja uređuju ovo područje.

Na površini predviđenoj za izgradnju osnovne škole predviđena je izgradnja skloništa osnovne zaštite kapaciteta najmanje 300 mjesta koje služi za potrebe osnovne škole i predškolske ustanove te za potrebe sklanjanja stanovništva u okolnom prostoru.

Kod građenja građevina bruto razvijene površine veće od 1.000 m² potrebno je izgraditi sklonište na građevinskoj parceli predmetne građevine.

Za ostale sadržaje na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja potrebno je osigurati skloništa osnovne zaštite u sklopu javnih zelenih površina, odnosno obiteljska skloništa.

Skloništa osnovne zaštite na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja trebaju biti otporna na natpritisak udarnog vala od 100 kPa.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja i urbanističko - arhitektonskih natječaja

Članak 30.

Na prostoru obuhvata Urbanističkog plana uređenja nije propisana izrada detaljnih planova uređenja.

Urbanističkim planom uređenja utvrđena je obveza provođenja natječaja, koji mogu biti pozivni i/ili javni za:

- idejno arhitektonsko rješenje nove osnovne škole;

- idejno urbanističko - arhitektonsko i hortikulturno rješenje uređenja zone športsko - rekreacijske namjene;

- idejno arhitektonsko rješenje ostalih građevina javnih i društvenih djelatnosti bruto razvijene površine veće od 500 m² koje će se graditi na novoformiranim građevinskim česticama nedefinirane javne i društvene namjene.

10.2. Rekonstrukcija građevina namjena kojih je protivna planiranoj namjeni

Članak 31.

Građevine koje su građene u skladu sa propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), a čija je namjena protivna namjeni utvrđenoj Urbanističkim planom uređenja mogu se, do privođenja planiranoj namjeni, rekonstruirati uz sljedeće uvjete:

(1.) stambene građevine i stambeno - gospodarske građevine:

- saniranje i zamjena dotrajalih dijelova nosive konstrukcije i krovišta u postojećim gabaritima;

- dogradnja odnosno nadogradnja stambenih i pomoćnih prostora, tako da s postojećim ne prelazi ukupno 75,0 m² bruto građevinske površine svih etaža, s time da se ne povećava broj stanova;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, elektroenergetske i telekomunikacijske mreže;

- postava novog krovišta, bez nadozida, kod građevina s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom, ako se radi o povećanju stambenog prostora iz točke 1. alineje 2. ovog članka;

- saniranje postojećih ograda i gradnja potpornih zidova radi saniranja terena.

(2.) građevine druge namjene (gospodarske građevine, javne, komunalne i prometne građevine te prateće građevine i dr.):

- saniranje i zamjena dotrajalih dijelova nosive konstrukcije u postojećim gabaritima;

- dogradnja garderoba, manjih spremišta, sanitarija i sl. do najviše 10 m² izgrađenosti za građevine do 100,0 m² bruto izgrađene površine i do 5% ukupne bruto izgrađene površine za veće građevine;

- prenamjena i funkcionalne preinake građevina;

- dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija;

- priključak na građevine i uređaje infrastrukture, elektroenergetske i telekomunikacijske mreže;

- dogradnja i zamjena građevina i uređaja infrastrukture i rekonstrukcija javnoprometnih površina.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 32.

Urbanistički plan uređenja izrađen je u šest izvornika ovjerenih pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednice Gradske skupštine Grada Zagreba, što se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 33.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.