Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Dubravica - Karažnik

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja Dubravica - Karažnik

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja Dubravica-Karažnik (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradio Zavod za urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim zavodom za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša.

Članak 2.

Urbanistički plan uređenja Dubravica-Karažnik donosi se za dio područja Grada Zagreba utvrđen GUP-om Grada Zagreba i Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Zagreba i obuhvaća područje omeđeno sa zapadne strane bivšim kompleksom Cementare Podsused, s juga Alejom Bologne, s istoka ulicom i potokom Dubravica, tj. postojećim naseljem Gajnice, te sa sjevera ulicom Karažnik, površine 170.240 m². Granice obuhvata Plana prikazane su na kartografskim prikazima iz članka 4. točke B. ove odluke.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Ovim se odredbama donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Generalnoga urbanističkog plana Grada Zagreba, te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene prostora, uličnu i komunalnu mrežu, te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Plan sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja Dubravica-Karažnik sastoji se od:

A. Tekstualnog dijela u knjizi pod naslovom “Urbanistički plan uređenja Dubravica-Karažnik”:

I. Obrazloženje

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje

B. Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1.000 i to:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

2.1. Prometna i ulična mreža

2.2. Komunalna infrastrukturna mreža

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE

4.1. Način i uvjeti gradnje - smještaj građevina

4.2. Način i uvjeti gradnje - proračunske zone zahvata i natječaji

Urbanistički plan uređenja Dubravica-Karažnik iz stavka 1. točaka A. i B. ovog članka, ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednice Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 5.

Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene u Planu su:

- temeljna obilježja prostora Dubravica - Karažnik i ciljevi razvoja zapadnog dijela grada uz Aleju Bologne;

- valorizacija okolnog postojećeg prirodnog (Park prirode Medvednica u neposrednoj blizini) i izgrađenog okoliša sredine;

- kvalitetno korištenje prostora i okoliša i unapređivanje kvalitete života;

- planirani broj stanovnika;

- racionalno korištenje infrastrukturnih sustava.

Uvjeti određivanja i razgraničenja javnih prometnih površina, površina određenih za gradnju građevina gospodarskih, društvenih, stambenih i športskih građevina te zelenih površina prikazani su u grafičkim prikazima Plana.

U grafičkom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA razgraničene su površine javnih i drugih namjena, te je određena namjena površina građevinskih čestica ili zona projektnog obuhvata. Sve su zone određene oblikom na grafičkom prikazu, a površinom u tabeli br.2. u tekstualnom dijelu Plana. Planirane su sljedeće namjene:

- Mješovita pretežito stambena namjena (M1);

- Mješovita pretežito poslovna namjena (M2);

- Javna i društvena namjena - predškolska ustanova (D4-a);

- Javna i društvena namjena - osnovna škola (D5-a);

- Javni park (Z1);

- Gospodarska namjena - poslovna - trgovačko uslužna (K1);

- Površine infrastrukturnih sustava - ulična mreža naselja;

- Površine infrastrukturnih sustava - pješački trgovi i ulice;

- Šport i rekreacija s mogućnošću gradnje (R1)

- Športsko rekreacijska namjena - šport bez gradnje (R2).

Odredbe za uređenje navedenih prostora temelje se na Odluci o donošenju GUP-a grada Zagreba.

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

Članak 6.

Sadržaje gospodarskih trgovačko, poslovno uslužnih djelatnosti moguće je smjestiti na površinama:

- poslovne namjene oznake - K1, mješovite - pretežito poslovne namjene oznake - M2 (s udjelom većim od 50%),

- mješovite - pretežito stambene namjene oznake - M1 (do 12% BRP-a nadzemnog dijela građevine) i

- namjene športa i rekreacije s izgradnjom oznake - R1 (kao prateći sadržaji osnovnoj namjeni).

Smještaj sadržaja gospodarskih djelatnosti i odabir djelatnosti uskladit će se s mjerama zaštite okoliša s tim da su dopuštene samo djelatnosti obzirne prema okolišu, koje nisu energetski zahtjevne i ne stvaraju buku veću od dopuštene za stambena naselja, a prometno su primjerenih zahtjeva.

Uvjeti smještaja sadržaja gospodarskih djelatnosti (poslovno trgovačko uslužnih sadržaja), određeni su odredbama za provođenje ove odluke i prikazani na kartografskim prikazima 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA i 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE (4.1. I 4.2.).

2.1. Zona poslovne namjene K1-a

Članak 7.

U zoni poslovne namjene - K1 planiraju se poslovni, upravni, uredski, trgovački i uslužni sadržaji, samo prateći skladišni prostori i komunalno-servisni sadržaji. Ovi sadržaji trebaju biti strukturirani kao podcentar stambenog naselja.

Površina poslovne namjene (K1-a) planirana je uz ulicu Dubravicu kao podcentar stambenog naselja Dubravica - Karažnik u kojem se mogu izvoditi:

- prodavaonice, samoposluge, izložbeno - prodajni saloni i prostori sličnih sadržaja;

- ugostiteljski sadržaji;

- poslovni i uredski prostori;

- komunalno servisni i uslužni sadržaji;

- skladišta, isključivo kao prateći sadržaji površine maks. 1/3 osnovne namjene;

- podzemna garaža za potrebe podcentra.

Planom se u potpunosti isključuje mogućnost gradnje velikih trgovačkih centara s velikim nadzemnim parkiralištima.

Podcentar naselja, tj. zona K1-a planira se cjelovito, kao jedan zahvat s više različitih komplementarnih sadržaja.

U sklopu podcentra potrebno je predvidjeti prostor u javnom korištenju (ulica, parkiralište, trg), uz koje će biti smještene građevine ili građevina trgovačko-uslužnih i ugostiteljskih sadržaja.

Za poslovnu zonu K1-a primjenjuju se sljedeća pravila:

- najmanja udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog pravca je iznimno 8 m uz ulicu Dubravicu u slučaju ako se uz nju planira opskrba podcentra naselja, a uz ostale javnoprometne površine građevinski pravac može biti identičan regulacijskom, kao što je vidljivo na grafičkom prikazu br.4.a NAČIN I UVJETI GRADNJE;

- najveća izgrađenost građevinske čestice je do 60% uz uvjet da građevine odnosno građevina bude smještena u sjevernom dijelu građevinske čestice uz glavnu pješačku komunikaciju u naselju. Najveća dopuštena katnost je podrum i dvije nadzemne etaže (Po+P+1). Podrum može biti izveden u vidu jedne ili dvije podzemne etaže;

- najveći koeficijent iskorištenosti je 1,2. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti k_i kao i ostali pokazatelji dani su u iskazu prostornih pokazatelja. Najmanja udaljenost građevine od međa građevinskih čestica u obuhvatu je h/2, osim u slučaju kada je u kontaktu s javnoprometnom površinom;

- na južnom ulazu u podcentar naselja potrebno je predvidjeti javnu pješačku površinu koja vodi do podcentra;

- građevinska čestica se ne smije ograđivati, a svi vanjski prostori moraju biti u funkciji javnog korištenja;

- potreban broj parkirališno-garažnih mjesta određuje se prema normativima Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba (srednja vrijednost). Parkirališne potrebe osiguravaju se u proračunskoj zoni u sklopu građevine (u podrumu ili na krovu građevine) i na pripadajućim dijelovima obodnih prometnica, a najviše do 1/3 potreba na terenu zone K1-a (u južnom dijelu građevinske čestice ).

2.2. Zone mješovite - pretežito poslovne namjene - M2

Članak 8.

Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene planirane građevine su poslovne i stambene, s tim da prevladava poslovna namjena (uredi, trgovine, ugostiteljstvo i sadržaji koji ne ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu stambenog naselja). Na tim se površinama mogu graditi i jednonamjenske građevine (poslovne ili stambene namjene). Površine za pretežito poslovnu namjenu smještene su uz značajnije gradske prometnice pa tako i u zoni “Dubravica - Karažnik” uz Aleju Bologne, djelomično uz ulicu Dubravicu i ulicu Dolec.

Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene, planiraju se graditi i uređivati prostori za: stanovanje, prateće sadržaje, javnu i društvenu namjenu, manje robne kuće, hotele, parkove i dječja igrališta.

Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene, ne mogu se graditi veliki opskrbni centri s otvorenim parkiralištem, skladišta kao osnovna namjena i građevine za proizvodnju i preradu.

Građevinska čestica oblikuje se pod građevinom i njezinim pripadajućim dijelovima (garaža, stube, pješačke i kolne rampe), a okoliš mora biti u funkciji javnog korištenja, svima dostupan.

Parkirališne potrebe osiguravaju se za zone M2-a, M2-b, M2-c u građevini (podzemna garaža u jednoj ili više etaža), dok se ostatak može smjestiti na obodnim prometnicama gdje je to Planom omogućeno. Najmanji broj parkirališnih mjesta treba odrediti prema normativu GUP-a (srednja vrijednost), a za stanovanje 1,3 GPM/stan.

Projekcija istaka na građevini ne može zauzeti više od 40% pročelja građevine u tlocrtu i istaci se smještaju između građevinske i regulacijske linije. Iznimno se u zoni M2-a samo na njezinom sjevernom rubu prema javnoj pješačkoj površini, dopuštaju istaci dubine do 1,5 m, iznad javne pješačke površine s tim da projekcija istaka na pojedinoj građevini ne može zauzeti više od 40% pročelja građevine u tlocrtu, a visina istaka je najmanje 4,0 m od zaravnate kote tla.

Unutar zona zahvata M2-a, M2-b i M2-c, zgrade treba oblikovati s ravnim krovom minimalnog nagiba za odvodnju površinske vode, a same zgrade projektirati u duhu tradicije zagrebačke arhitektonske škole, izbjegavajući bilo kakve regionalizme.

Zone zahvata označene su na grafičkom prikazu 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE - proračunske zone zahvata, a unutar jedne zone moguća je gradnja jedne (M2-b) ili više građevina (zone M2-a, M2-c).

Struktura građevina prikazana u grafičkom prilogu 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE - smještaj građevina, prikaz je poželjne tipologije s tim da su vanjski gabariti zone zahvata u prostoru definirani maksimalnim građevnim pravcima, dok su prikazane tlocrtne površine načelne. Moguće je planirati balkone, lođe i istake između građevnog i regulacijskog pravca, s tim da njihova ukupna duljina ne prelazi 40% duljine pročelja. U tom je prostoru moguće smjestiti i pristupne stube i rampe, a tada su oni dio građevinske čestice zgrade.

- Zona zahvata M2-a

Namjena građevina je mješovita, pretežito poslovna, visine 5 i 7 nadzemnih etaža, tj Po+P+4+Pk i Po+P+6+Pk. Moguća je gradnja samostojećih i poluugrađenih i ugrađenih građevina.

Unutar te namjene planira se smještaj poslovnih i uslužnih sadržaja (hotela i sl.), a dopuštena je izgradnja do 50% zahvata uz maksimalni koeficijent iskorištenja 3,5.

Više od 50% BRP-a nadzemno mora biti poslovne namjene. Najmanji prirodni hortikulturno uređeni teren je 20% površine zahvata. Moguća je gradnja podruma i stambenog / poslovnog potkrovlja.

Moguća je gradnja građevina jedne namjene (poslovne ili stambene), a pretežitost namjene kontrolira se na razini zone M2-a. Građevinu jedne namjene poslovnog sadržaja moguće je smjestiti u zapadnom dijelu zone M2-a, a isključivo stambene namjene u istočnom dijelu iste zone. Najmanji zahvat pojedinačne projektne jedinice unutar zone M2-a iznosi 2.500 m².

- Zona zahvata M2-b

Namjena građevine je mješovita, pretežito poslovna, visine 5 nadzemnih etaža, tj Po+P+4 bez mogućnosti gradnje potkrovlja. Moguća je gradnja samostojeće građevine.

Dopuštena je izgradnja do 50% zahvata uz maksimalni koeficijent iskorištenja 2,5.

Više od 50% BRP-a nadzemno (proračunske zone) mora biti poslovne namjene. Najmanji prirodni hortikulturno uređeni teren je 20% površine zahvata.

- Zona zahvata M2-c

Namjena građevina je mješovita, pretežito poslovna, visine najviše 4 nadzemne etaže (Po+P+3) bez mogućnosti gradnje potkrovlja. Moguća je gradnja samostojećih građevina.

Dopuštena je izgradnja do 50% zahvata uz maksimalni koeficijent iskorištenja 2,5.

Najmanji prirodni hortikulturno uređeni teren je 20% površine zahvata. Unutar ove zone zahvata ne mogu biti zgrade isključivo stambene namjene, ali mogu biti isključivo poslovne namjene. Pretežitost namjene kontrolira se na razini zone M2-c Najmanji zahvat projektne jedinice iznosi 1.000 m².

3. Uvjeti smještaja građevina javnih i društvenih djelatnosti

Članak 9.

Građevine javnih i društvenih djelatnosti planiraju se graditi u zonama javne namjene.

Građevine i pojedini sadržaji javnih i društvenih djelatnosti planiraju se smjestiti na površinama javne i društvene, mješovite - pretežito stambene, mješovite - pretežito poslovne, poslovne i športsko-rekreacijske namjene. Uvjeti smještaja građevina javnih i društvenih djelatnosti određeni su odredbama za provođenje ove odluke i na kartografskim prikazima 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA i 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE (4.1. i 4.2.)

Za cjeloviti gradski prostor, vrsta i broj građevina javnih i društvenih djelatnosti određeni su mrežom građevina za svaku djelatnost na osnovi posebnih zakona, propisa i standarda. Iz toga proizlaze i obaveze za prostor naselja Dubravica - Karažnik.

U Planu su osigurani prostorni uvjeti smještaja i razvoja javnih i društvenih djelatnosti: predškolske ustanove D4-a i osnovne škole D5-a.

Eventualnu potrebu za smještajem zdravstvene stanice planira se zadovoljiti u sklopu mješovite namjene M1 ili M2, uz smještaj u prizemlju zgrada lociranih duž glavne pješačke površine ili u sklopu namjene R1 šport s gradnjom.

Sadržaji javne i društvene namjene koji ne zahtijevaju vlastitu građevinsku česticu mogu se smjestiti i u sklopu građevina u zonama mješovite namjene, poslovne namjene, kao i zoni športa i rekreacije unutar športskih građevina.

Sadržaji kulture planiraju se unutar zona mješovite pretežito poslovne namjene M2. Unutar zona M2 također je planiran i smještaj javnih i društvenih sadržaja, koji upotpunjuju osnovnu funkciju naselja i gradske četvrti (upravni, socijalni, vjerski, zdravstveni, politički i slični sadržaji).

3.1. Predškolska ustanova i osnovna škola

Članak 10.

Predškolska ustanova (dječji vrtić) i osnovna škola, planirani su tako da pokrivaju potrebe područja Dubravica - Karažnik, a većim dijelom i potrebe prostora sjeverno od ulice Karažnik (Dolec / Kostanjek), prema kriterijima propisanim posebnim propisima.

Prigodom formiranja parcela za predškolsku ustanovu i osnovnu školu mora se osigurati dostupnost prilaza i njihova sigurnost.

Parkirališne potrebe rješavaju se uz obodne ulice gdje je to Planom omogućeno, dok se ostatak mora smjestiti na parceli. Broj parkirališnih mjesta treba odrediti prema normativima GUP-a: za škole 1 PM na jednu učionicu, odnosno 1 PM na jednu grupu djece u dječjoj ustanovi.

Prije građenja pojedinih građevina za svaku zonu treba izraditi cjelovito arhitektonsko-urbanističko rješenje na temelju provedenoga arhitektonskog natječaja, a ostali parametri gradnje su :

- najveća izgrađenost građevinske čestice je 40%,

- najmanji prirodni teren je 30% površine građevinske čestice ,

- najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevine je 5 m, osim od javne prometne površine,

- BRP i visina građevine nisu propisani.

3.1.1. Predškolska ustanova (D4-a)

Prigodom gradnje predškolskih ustanova primjenjuju se sljedeći normativi GUP-a:

- broj djece predškolske dobi određuje se sa 8% broja stanovnika, s tim da je obuhvat predškolskim ustanovama 76%;

- veličina građevinske čestice (zona predškolske ustanove) određena je prema normativima GUP-a, uzimajući u obzir lokalne uvjete.

Za prostor obuhvata, planirana je jedna dječja ustanova (dječji vrtić) u zoni D4-a u središnjem dijelu naselja Dubravica - Karažnik. Kapacitet dječje ustanove je znatno veći od potrebe samog prostora Dubravica - Karažnik.

Gradnji dječje ustanove mora prethoditi arhitektonski natječaj temeljem detaljnog programa kojim će se odrediti svi potrebni sadržaji. Predložena struktura označena u zoni D4-a nije obvezujuća već predstavlja provjeru kapaciteta.

3.1.2. Osnovna škola (D5-a)

Prigodom gradnje osnovne škole primjenjuju se sljedeći normativi GUP-a:

- broj djece školske dobi određuje se sa 10% broja stanovnika;

- broj učionica određuje se tako da jedna učionica dolazi na 30 učenika;

- veličina građevinske čestice (zona škole) određena je prema normativima GUP-a grada Zagreba, uzimajući u obzir lokalne uvjete.

Normativi za gradnju osnovnih škola primjenjuju se imajući u vidu da se nastava organizira u dvjema smjenama.

Osnovna škola (rad u dvjema smjenama prema GUP-u), planirana je u središnjem prostoru naselja Dubravica - Karažnik u zoni društvene namjene D5-a. Unutar te namjene mogu se graditi građevine za potrebe škole s pratećim sadržajima (zatvoreni i otvoreni športski sadržaji).

Gradnji osnovne škole mora prethoditi arhitektonski natječaj temeljem detaljnog programa kojim će se odrediti svi potrebni sadržaji.

Predložena struktura označena u zoni D-5-a nije obvezujuća, već predstavlja provjeru kapaciteta.

3.2. Ostali sadržaji javne i društvene djelatnosti

Članak 11.

3.2.1. Građevine za kulturu

Građevine za sadržaje kulture i druge građevine javnog interesa planiraju se unutar mješovite namjene (M2-a, M2-b i M2-c), kao dio mješovite namjene ili kao samostalnu građevinu.

U planiranoj zoni M2 omogućava se gradnja kulturnih i pratećih sadržaja pod istim uvjetima koji vrijede za namjenu M2.

Gradnji građevine javne i društvene namjene mora prethoditi arhitektonski natječaj za tu građevinu temeljem detaljnog programa kojim će se odrediti svi potrebni sadržaji.

3.2.2. Zdravstvena i socijalna skrb

Gradnja sadržaja za zdravstvo i socijalnu skrb odredit će se prema potrebama, u skladu s odredbama za uređenje zona mješovite i športsko-rekreacijske namjene (M1, M2, R1).

Zdravstvena stanica BRP-a cca. 400 m² planira se smjestiti u sklopu mješovite namjene M1 ili M2, u prizemlju građevina lociranih uz javnu pješačku površinu.

3.2.3. Drugi sadržaji društvenog interesa

Drugi sadržaji društvenog interesa (uprava, udruge građana, političke stranke), planiraju se prema potrebama i u skladu s posebnim standardima i na lokacijama unutar mješovite namjene prostora M1 i M2 (do 400 m² u namjeni M1, odnosno i preko 400 m² u namjeni M2 ili poslovnoj namjeni K1).

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

Članak 12.

Stanovanje, kao osnovna gradska namjena, planira se u zonama:

- mješovite - pretežito stambene namjene (M1)s udjelom stambene namjene u BRP-u nadzemno više od 50%

- mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) s udjelom stambene namjene u BRP-u nadzemno manje od 50%.

Stambene građevine planiraju se (prema GUP-u grada Zagreba) kao visoke, tj. s četiri i više etaža s mogućnošću gradnje podruma ili individualne s dvjema nadzemnim etažama i mogućnošću gradnje podruma i potkrovlja.

Visoka stambena građevina (M1) je visine od četiri do maks. pet nadzemnih etaža s mogućnošću gradnje podruma i stambenog potkrovlja (tj. od Po+P+3+Pk do Po+P+4+Pk). U mješovitoj stambeno-poslovnoj namjeni M2-a unutar koje pojedine građevine ili naglašeni dijelovi građevina mogu biti visine 7 nadzemnih etaža (Po+P+6+Pk). Građevina u zoni M2-b je visine 5 nadzemnih etaža (Po+P+4) bez mogućnosti gradnje stambenog ili poslovnog potkrovlja. Građevine u zoni M2-c visine su maks. 4 nadzemne etaže (Po+P+3), bez mogućnosti gradnje stambenog ili poslovnog potkrovlja. Građevine u zonama M2 mogu imati podrum u jednoj ili više podzemnih etaža.

4.1. Stanovanje u zoni mješovite pretežito stambene namjene M1

Članak 13.

U zoni M1 planira se gradnja stambenih i stambeno-poslovnih građevina, s tim da se pod poslovnim sadržajima podrazumijevaju prateći sadržaji naselja, koji ne zahtijevaju zasebnu građevinsku česticu , a odnose se na uredske, trgovačke, uslužne, manje javne, ugostiteljske, komunalne i slične sadržaje koji ne smetaju stanovanju.

Unutar zone M1 uz ulicu Karažnik predviđa se individualna gradnja, pretežito stambena (M1-a, M1-b i M1-c). Moguća je i gradnja građevina jedne namjene i to isključivo stambene namjene.

Na središnjem, neizgrađenom prostoru, južno od glavne pješačke komunikacije, a sjeverno od Huzjanove ulice, dvije zone predviđene su za mješovitu - pretežito stambenu visoku izgradnju (M1-d, M1-e, M1-f i M1-g). Najmanja projektna jedinica, tj. zona zahvata u prostoru, za izdavanje akta o uređenju prostora iznosi 1.200 m² za zonu M1-e, a 1.700 m² za zone M1-g, M1-d i M1-f. Za te zone najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 2,8.

4.2. Stanovanje u zoni mješovite pretežito poslovne namjene M2

Članak 14.

Uvjeti gradnje stambenih sadržaja u zonama M2-a, M2-b i M2-c propisani su u točki 2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti.

4.3. Način gradnje stambenih građevina

Članak 15.

Struktura građevina prikazana u grafičkom prilogu 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE - smještaj građevina, prikaz je poželjne tipologije s tim da su vanjski gabariti zone zahvata u prostoru definirani maksimalnim građevnim pravcima, dok su prikazane tlocrtne površine načelne. Moguće je planirati balkone, lođe i istake između građevnog i regulacijskog pravca, s tim da njihova ukupna duljina ne prelazi 40% duljine pročelja. U tom je prostoru moguće smjestiti i pristupne stube i rampe koji su tada sastavni dio građevinske čestice zgrade. Iznimno se u zonama M1-d i M1-f i to samo na njihovim sjevernim rubovima prema javnoj pješačkoj površini, dopuštaju istaci dubine do 1,5 m, iznad javne pješačke površine s tim da njihova ukupna duljina ne prelazi 40% duljine pročelja.

Uređenje prostora i način gradnje stambenih i drugih građevina određeni su sljedećim urbanim pravilima:

4.3.1. Uređenje i urbana obnova prostora individualne gradnje

Članak 16.

U sjevernom dijelu prostora obuhvata Plana planira se izgradnja prema iskazanim pravilima kako slijedi, uz uvjet da to bude najniža gradnja unutar obuhvata plana “Dubravica-Karažnik”, zbog kontakta s nižom izgradnjom prema podsljemenskoj zoni:

- gradnja samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina;

- najmanja površina građevinske čestice je za samostojeću 350 m², za poluugrađenu 220 m², a za ugrađenu građevinu 132 m²;

- najveća izgrađenost građevinske čestice je za samostojeću 30%, poluugrađenu 40%, a za ugrađenu građevinu 50%;

- najveći BRP na građevinskoj čestici je 400 m²;

- najveći k_i za samostojeću građevinu 1,0, za poluugrađenu i ugrađenu 1,2;

- najmanji prirodni teren je 30% površine građevinske čestice ;

- najveća visina je podrum, dvije etaže i potkrovlje;

- najmanje 1 PGM/1 stan, uz obvezan smještaj vozila na građevinskoj čestici ; druge namjene prema normativima GUP-a;

- moguća je i gradnja građevina jedne namjene i to isključivo stambene namjene;

- u zoni individualne gradnje moguće je smjestiti i sadržaje naselja, koji ne zahtijevaju zasebnu građevinsku česticu , a odnose se na uredske, trgovačke, uslužne, manje javne, ugostiteljske, komunalne i slične sadržaje koji odvijanjem djelatnosti ne smetaju stanovanju i ne zagađuju okoliš;

- na građevinskoj čestici moguća je gradnja samo jedne pomoćne građevine smještene iza građevnog pravca glavne građevine;

- udaljenost građevnog pravca glavne građevine od regulacijske linije ulice je najmanje 3,0 m, iznimno može i manje u skladu s kontinuiranim građevnim pravcem postojećih građevina;

- najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevinske čestice je 3,0 m, a iznimno kod rekonstrukcije postojećih građevina postojeća udaljenost se zadržava i ako je manja od 3 m;

- rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina na česticama jednakim ili većim od propisanih izvodi se po pravilima za novu gradnju s tim da se postojeći parametri veći od propisanih mogu zadržati, ali bez povećanja;

- rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih građevina i interpolacija moguća je i na građevinskim česticama manjim od propisanih za novu gradnju, uz uvjet da je k_i 1,0, najveća visina podrum, dvije etaže i potkrovlje, udaljenost građevina od međe susjedne građevinske čestice postojeća, ali ne manje od 1,0 m; potreban broj PGM osigurati na građevinskoj čestici ; u rekonstrukciji i gradnji zamjenske građevine postojeći k_i i visina, veći od propisanih, mogu se zadržati, ali bez povećavanja.

Ova se pravila primjenjuju i za gradnju građevina svih namjena koje se mogu graditi u zoni stambene i mješovite namjene.

4.3.2. Uređenje prostora visoke gradnje

Članak 17.

Uređenje prostora visoke gradnje planira se prema pravilima:

- prostorima na kojima se planira gradnja visoke građevine potrebno je osigurati neposredan pristup s ulice, najmanje širine 9,0 m i kompletnu komunalnu opremljenost zemljišta;

- gradnja samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina;

- izgrađenost katastarske čestice ili katastarskih čestica unutar zahvata u prostoru je do 50% ;

- građevinska čestica oblikuje se pod građevinom i njezinim pripadajućim dijelovima (garaža, stube, pješačke i kolne rampe i sl.), a okoliš postaje površina u javnom korištenju;

- koeficijent iskorištenosti za visoku gradnju iznosi od 2.0 do 3.5 kako je propisano za pojedinu zonu (BRP nadzemno / površina katastarske čestice ili katastarskih čestica unutar zahvata u prostoru), koeficijent iskorištenosti iznosi 3,5 za zonu M2-a, te 2,5 za zonu M2-b i zonu M2-c; a za sve zone oznake M1 najveći koeficijent iskoristivosti iznosi 2,8.

- najmanji prirodni hortikulturno uređen teren je 20% površine katastarskih čestica unutar zahvata u prostoru;

- ako se zahvatom u prostoru predviđa gradnja više građevina, najmanja međusobna udaljenost građevina je 12 m;

- najmanja udaljenost slobodnostojeće građevine od katastarskih čestica izvan zahvata je h/2, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina, s tim da je za gradnju na regulacijskoj liniji najmanja širina koridora ulice 15,0 m; moguć je i drugačiji odnos građevine prema međi uz uvjet da je međusobna udaljenost građevine jednaka zbroju polovica njihovih visina;

- međusobna udaljenost visokih volumena unutar zone zahvata treba biti najmanje jednaka zbroju polovica njihovih visina (h₁/2 + h₂/2);

- zgrade treba završiti s ravnim krovom minimalnog nagiba za odvodnju površinske vode, a same zgrade projektirati u duhu tradicije zagrebačke arhitektonske škole, izbjegavajući bilo kakve regionalizme;

- projekcija istaka na građevini ne može zauzeti više od 40% pročelja građevine u tlocrtu i istaci se u načelu smještaju između građevinske i regulacijske linije;

- parkirališne potrebe rješavaju se unutar proračunske zone u podrumskoj garaži, dok se ostatak može smjestiti uz obodne ulice gdje je to planom omogućeno. Potreban broj PGM-a za stanovanje određuje se prema kriteriju 1,3 PGM/1 stan ili 14 PGM/1.000 m² BRP, s tim da se uzima onaj kriterij koji osigurava veći broj PGM; za druge namjene potreban broj PGM-a određuje se prema normativima GUP-a grada Zagreba;

- transformatorske stanice se ne smiju planirati i smještati unutar samih zgrada unutar mješovite-pretežito stambene namjene M1.Iznimno je moguć njihov smještaj u zgradama isključivo poslovne namjene u zonama namjene M2;

- terase, otvorena stubišta, balkoni, lođe, istaci i sl. ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne građevinske čestice ;

- visina planirane mješovite, pretežito stambene izgradnje M1 planirana je načelno s pet nadzemnih etaža uz mogućnost gradnje stambenog potkrovlja (Po+P+4+Pk).

Građevinski pravac je u pravilu udaljen od regulacijskog pravca 3 m, ako drugačije nije označeno u grafičkom prilogu 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE - smještaj građevina.

Moguće su iznimke samo kod zgrada ili njezinih dijelova položenih u smjeru istok - zapad uz središnji parkovno-rekreacijski linearni potez koji prati glavnu pješačku komunikaciju i u tom se slučaju oba pravca mogu preklapati.

Središnji dijelovi proračunskih zona M1-d, M1-e, M1-f i M1-g moraju ostati neizgrađeni i u javnom korištenju kako bi se one fizički i vizualno međusobno povezale. U tom se prostoru iznimno mogu graditi zajedničke garaže ispod razine prizemlja, čija je gornja ploha svima dostupna.

Drugi parametar kapaciteta i visine građevina je mogućnost smještaja potrebnog broja vozila unutar zone obuhvata u garažama ispod građevina i uz okolne pristupne rubne prometnice. Uzima se nepovoljnije rješenje.

4.4. Način gradnje pomoćnih građevina

Članak 18.

Unutar zone obuhvata visokih građevina ne mogu se graditi pomoćne građevine.

Nadstrešnicu u funkciji prostora u javnom korištenju, najveće ukupne površine 25 m², moguće je izvesti na parkovnim površinama i dječjim igralištima.

4.5. Uređenje građevinske čestice

Članak 19.

Kod visoke gradnje, građevinska čestica se oblikuje pod građevinom i njezinim pripadajućim (nadzemnim i podzemnim) dijelovima. Preostali dio zahvata u prostoru postaje površina u javnom korištenju uređena kao urbani parter bez ograđivanja.

5. Uvjeti smještaja građevina športa i rekreacije

Članak 20.

Građevine športa i rekreacije smještaju se u zoni športsko-rekreacijske namjene - šport s gradnjom (R-1) u središnjem i sjeveroistočnom dijelu ovog Plana.

Na tom se području mogu graditi športska dvorana s manjim gledalištem, zatvoreni bazeni, građevine zabavno-rekreacijske namjene, te drugi prostori koji upotpunjuju osnovnu djelatnost i služe joj koja se obavlja na tim površinama i u građevinama.

Zona športa s gradnjom (R1) dijeli se na središnji dio gdje je gradnja športskih zgrada poželjna (R1-a i R1-b) i na istočni dio uz ulicu Dubravicu rezerviran pretežito za športske i rekreacijske sadržaje na otvorenom (R1-c i R1-d). Unutar zona (R1-c i R1-d). planiraju se i zabavni, te rekreacijski sadržaji.

Uređenje i gradnja u zoni športa i rekreacije R1 (zonama R1-a, R1-b, R1-c i R1-d) moguća je pod sljedećim uvjetima:

- najmanja zona obuhvata iznosi minimum 5.000 m²

- najveća izgrađenost građevinske čestice iznosi 40%, a najmanji prirodni teren iznosi 30% površine građevinske čestice (uređena zelena površina)

- visina građevine uvjetovana je specifičnim zahtjevima vrste športa; građevina (ili njezin dio) u kojoj je smješten prateći sadržaj može biti viša od građevine osnovne namjene

- u ukupnom BRP-u športski sadržaj mora biti zastupljen s najmanje 70%, a drugo mogu biti prateći sadržaji.

Gradnji građevina u središnjoj zoni športa i rekreacije (R1) gdje se predviđaju veće športske građevine: športska dvorana (R1-a), zatvoreni bazeni (R1-b) prethodi arhitektonsko-urbanistički natječaj prema obuhvatu označenom u grafičkom prikazu 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE - proračunske zone zahvata i natječaji. Programom za navedeni natječaj odredit će se točni sadržaji i njihova kvantifikacija.

Načelna organizacija zone športa i rekreacije s dispozicijom otvorenih i zatvorenih športskih sadržaja kao i uspostavljenim komunikacijama obvezni su kod određivanja natječajnog programa. Struktura športskih građevina predložena u grafičkom prikazu 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE - smještaj građevina, nije obvezujuća, predstavlja provjeru kapaciteta.

Namjena pojedinačnih proračunskih zona rezerviranih za šport s gradnjom R1 (R1-a, R1-b, R1-c i R1-d) unutar ovog plana, može biti i drugačija, ali uz uvjet poštivanja predložene ulične mreže i poštivanja načela gradnje uz glavnu pješačku komunikaciju kroz naselje.

Središnjim dijelom prostora obuhvata Plana prolazi glavna pješačka komunikacija u smjeru istok-zapad. Prostor južno od nje do zone mješovite namjene M1 planira se kao specifična parkovno/rekreacijska površina namjene R2 - šport bez gradnje.

Uređenje i gradnja u toj zoni moguća je pod sljedećim uvjetima:

- na ovim se prostorima mogu uređivati samo manja otvorena igrališta, dječja igrališta i pejzažno uređene površine,

- najmanje 50% građevinske čestice mora biti prirodno tlo (uređena zelena površina),

- prostor je potrebno planirati cjelovito, a realizacija može biti u etapama.

Planira se izgradnja dječjih igrališta, manjih športskih terena i sadržaja (boćalište, fiksni stolovi za stolni tenis), a ostali dio prostora tretirati kao zelenu uređenu parkovnu površinu dostupnu svima. Nakon uređenja ovaj se prostor koristi kao javni prostor. Nije dopušteno njegovo ograđivanje.

6. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

Članak 21.

Planom su osigurane površine i koridori infrastrukturnih sustava i to za:

- prometni sustav;

- sustav telekomunikacije i pošte;

- vodnogospodarski sustav;

- energetski sustav.

Infrastrukturni sustavi grade se prema posebnim propisima i pravilima struke.

U kartografskom prikazu 2.1. PROMETNA I ULIČNA MREŽA određeni su koridori za prometne površine, a u prikazu 2.2. KOMUNALNA I INFRASTRUKTURNA MREŽA načelno su raspoređeni vodovi komunalnih instalacija.

6.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 22.

Planom se planira gradnja i uređenje osnovne ulične mreže i trgova na način da se osigura usklađen razvoj javnoga, pješačkog i biciklističkog prometa, te osiguraju uvjeti za formiranje nove mreže javnih urbanih prostora.

Osnovna ulična mreža ucrtana je na kartografskom prikazu 2.1. PROMETNA I ULIČNA MREŽA. Građevinska čestica ulice može biti i šira od površine planirane za gradnju ulice, zbog prometno - tehničkih uvjeta, kao što su: formiranje raskrižja, prilaza raskrižju i sl.

6.1.1. Kolni promet

Članak 23.

Unutar granica obuhvata Plana nisu uključene glavne gradske prometnice, no za funkcioniranje planiranog zahvata u prostoru neophodna je izgradnja ulice Dolca, dok se ulice Karažnik i Dubravica u I. etapi izgradnje treba rekonstruirati kako bi se uredila autobusna ugibališta i organizirao autobusni promet.

Kao sabirnicu unutar naselja planira se rekonstruirati Huzjanovu ulici preko koje će se sabirne ulice južnog stambeno-poslovnog dijela povezati na gradsku mrežu prometnica. Sjeverni dio planiran kao zona športa i rekreacije povezan je preko ulica Karažnika i Dubravice, te spojnicom ulice Karažnika s Huzjanovom ulicom.

Svi planirani kolnici su širine 6,0 m s obostranim parkiralištima i obostranim pješačkim hodnicima minimalne širine 2,0 m osim uz Huzjanovu gdje su pješački hodnici širine 3,0 m.

Za potrebe kretanja invalidnih osoba ili osoba s djecom u kolicima, na križanjima ulica obavezno je izvesti upuštene - iskošene rubnjake u sklopu pješačkih prijelaza obilježenih horizontalnom i vertikalnom signalizacijom.

Ulaze u garaže građevina, kao i kolni pristup do parkirališta izvan cestovnih koridora obavezno je izvesti preko upuštenih - iskošenih rubnjaka, odnosno na način da se svi priključci na prometnu mrežu naselja i izdvajanja vozila odvijaju pod kontroliranim uvjetima.

Prijedlog prometnog rješenja rubnih ulica (Dolec/Kostanjek, Karažnik, Dubravica) načelne je prirode jer su rubne ulice izvan granice obuhvata Plana, a predloženo rješenje je bilo potrebno samo za određivanje križanja i kolnih i pješačkih priključaka iz zone Dubravica - Karažnik.

6.1.2. Javni gradski prijevoz

Članak 24.

Unutar granica obuhvata Plana nisu planirane linije javnog gradskog prijevoza.

Taj je prijevoz planiran u rubnim prometnicama izvan obuhvata UPU-a i to autobusne linije od terminala Črnomerca u vidu konačnog rješenja i kao privremeno rješenje I. etape.

U konačnici se osigurava kružni autobusni javni prijevoz po obodnim gradskim prometnicama oko zone Plana.

Iako se izvan granice obuhvata Plana predviđaju obostrana autobusna stajališta uz prijelaz glavne pješačke komunikacije preko ulica Dubravice i Dolca (pješačka transverzala istok - zapad od Gajnica do nove komercijalne i rekreacijske zone na prostoru bivše cementare Podsused).

S obzirom na ograničenja u prostoru (postojeća izgradnja, parcelacija, korito potoka Dubravice, itd), postojeće ulice Karažnik i Dubravica u budućnosti će dobiti nove kvalitetnije profile s najvećom mogućom širinom kolnika 6 m (radi se o postojećim ulicama), ali uz uvjet da sva križanja imaju odgovarajuće skretače i radijuse za autobusni javni promet. Križanje ulica Dubravice i Karažnika planira se kao semaforizirano, a križanje ulica Dubravica/Kostanjek i Karažnika planira se u vidu rotora sa pet smjerova.

Prijedlog je načelne prirode jer su rubne prometnice izvan granice obuhvata Plana.

6.1.3. Biciklističke staze

Članak 25.

Biciklističke staze i trake planiraju se kao dio pješačke staze obilježen prometnom signalizacijom. Najmanja širina biciklističke staze ili trake za jedan smjer vožnje je 1,0 m, a za dvosmjerni promet 1,60 m. Između parkirališnih mjesta i biciklističke staze potrebno je predvidjeti zaštitni pojas od 0,4 m. Uzdužni nagib biciklističke staze ili trake, u pravilu, ne može biti veći od 8%.

Uz glavnu pješačku komunikaciju u naselju (istok-zapad) planirana je i obostrana biciklistička staza. Iako izvan granica UPU-a položaj biciklističkih staza načelno je prikazan kao prijedlog u grafičkom prilogu br.2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA.

6.1.4. Javna parkirališta i garaže

Članak 26.

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta (broj PGM), određen je GUP-om.

Parkirališne potrebe rješavaju se unutar pojedinačnih proračunskih zona u garažama smještenim ispod razine prizemlja zgrada (jedna ili više etaža) dok se ostatak može smjestiti obostrano uz ulice gdje postoje prostorni uvjeti za to.

Parkirališta je obavezno izvesti zajedno sa sadnjom visokog zelenila na način da se oformi drvored (umjesto svakog četvrtog parkirališta planira se sadnja drveta).

Potreban broj PGM-a za mješovitu namjenu određuje se prema kriteriju 1,3 PGM/1 stan ili 14 PGM/1.000 m² BRP-a, s tim da se uzima onaj kriterij koji osigurava veći broj PGM-a; parkirališno-garažna mjesta treba obavezno izvesti unutar zahvata u prostoru, za druge namjene prema normativima GUP-a.

Potreban broj PGM-a za druge namjene određuje se na 1.000 m² bruto - izgrađene površine, ovisno o namjeni prostora u građevini:

U bruto izgrađenu površinu za izračun PGM-a ne uračunavaju se garaže i jednonamjenska skloništa.

Kada se potreban broj PGM-a, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti prema normativu iz gornje tabele, odredit će se po jedan PGM za:

- hotele i pansione na svake dvije sobe;

- višenamjenske dvorane i sl. na 20 sjedala;

- športske dvorane i igrališta s gledalištima na 20 sjedala i za jedan autobus na 500 mjesta;

- ugostiteljsku namjenu na četiri do 12 sjedećih mjesta;

- škole i predškolske ustanove, na jednu učionicu, odnosno za jednu grupu djece;

- ambulante, socijalne ustanove i sl., na tri zaposlena u smjeni;

- vjerske građevine na pet do 20 sjedala, ovisno o lokalnim uvjetima.

Postojeće se garaže ne mogu prenamijeniti u druge sadržaje.

Parkiranje je moguće na svim ulicama u naselju, ovisno o lokalnim uvjetima (o potrebi za parkiranjem, raspoloživom prostoru, horizontalnoj i vertikalnoj preglednosti, prolazima za pješake i bicikliste, pristupu vatrogasnih vozila, hitne pomoći).

Od ukupnog broja parkirališnih mjesta na javnim parkiralištima, najmanje 5% mora biti osigurano za vozila invalida. Na parkiralištima s manje od 20 mjesta koja se nalaze uz ambulantu, ljekarnu, trgovinu dnevne opskrbe, restoran i predškolsku ustanovu mora biti osigurano najmanje jedno parkirališno mjesto za vozilo invalida.

Organizacija parkirališnih površina prikazana je na kartografskom prikazu 2.1. PROMETNA I ULIČNA MREŽA.

6.1.5. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 27.

Za kretanje pješaka planirana je izvedba i uređivanje pločnika, trgova, ulica, pješačkih putova, prolaza i šetališta. Planom se predviđa gradnja glavne pješačke komunikacije i uređenje trgova kao okosnica važnih pješačkih prometnih tokova, te žarišta otvorenoga javnog urbanog prostora. Za njihovo je planiranje i uređenje potrebno osigurati prostorno-oblikovne kriterije najvišega urbanog standarda. Glavnu okosnicu zone čini glavna pješačka komunikacija u naselju koja u smjeru istok-zapad, vodi od naselja Gajnica prema komercijalnoj, mješovitoj i športsko-rekreacijskoj zoni bivše Cementare Podsused.

U planiranju, projektiranju, gradnji i uređenju trgova i ulične mreže potrebno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša.

Proširenja pješačkih površina, uvjetno zvani "trgovi", međusobno su povezani glavnom pješačkom komunikacijom i cjelovito oblikovani zajedno s planiranim parkovnim površinama.

S obzirom na osjetljivost oblikovanja, za središnju pejzažno obrađenu površinu (unutar zone R2) sa šetnicom neophodno je izraditi cjelovito projektno uređenje.

Površine za kretanje pješaka moraju biti dovoljne širine, ne uže od 2,0 m. Iznimno, a ovisno o prostornim ograničenjima već izvedenih obiteljskih kuća, mogu biti i uže, ali ne uže od 1,2 m.

Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je planiran prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s teškoćama u kretanju, moraju se ugraditi upušteni - iskošeni rubnjaci.

6.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 28.

Telekomunikacijska mreža planira se graditi u koridorima prometnica i to obostrano u pješačkim hodnicima, izvodima iz postojećih zdenaca uz ulicu Karažnik. Planom su određene površine i koridori za rekonstrukciju i gradnju distributivne kanalizacije. Distributivnu kanalizaciju treba graditi u skladu s posebnim propisima, izvođenjem montažnih betonskih zdenaca i PVC cijevi profila Φ 110, Φ 50 i Φ 40 mm, u koje će se uvlačiti telekomunikacijski kabeli različitog kapaciteta i namjene, a treba dodati minimalno dvije cijevi koje će se koristiti za prijenos radijskih, TV i drugih signalnih kabela, pri čemu je jedna rezervna.

Postojeće i planirane građevine i mreže telekomunikacije prikazane su na kartografskom prikazu 2.2. KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA.

Trasa mreže odredit će se u skladu s mogućnostima na terenu u postupku izdavanja akta o uređenju prostora.

U cilju proširenja i pokrivanja mreže pokretne telefonije postava uređaja moguća je u sklopu športsko-rekreacijskih sadržaja ili zgrada komercijalne namjene.

6.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 29.

Komunalna infrastrukturna mreža vodoopskrbe, odvodnje, elektroenergetike i plina planira se pretežito u koridorima prometnica ili otvorenim javnim pješačkim površinama.

Postojeća i planirana mreža infrastrukturnih vodova prikazane su zbirno na kartografskom prikazu 2.2. KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA.

6.3.1. Vodoopskrba

Članak 30.

Potrebne količine vode u naselju osigurat će se dogradnjom postojećeg vodoopskrbnog sistema spajanjem na postojeće i planirane magistralne vodoopskrbne cjevovode. Kako unutar zone postoji magistralni cjevovod profila Æ 700 mm koji se Huzjanovom ulicom produžava prema zapadu izvan obuhvata ovog plana maksimalni građevinski pravac objekata treba formirati minimalno od 7,0 m od njega. Izgradnjom već planiranoga vodoopskrbnog cjevovoda profila Æ 160 mm u ulici Dolcu, te ovim planom predloženog cjevovoda u ulici Dubravici zatvoren je prsten oko cijele zone obuhvata.

Vodoopskrbna mreža mora osigurati sanitarne i protupožarne količine vode, te imati izgrađenu vanjsku nadzemnu hidrantsku mrežu. Nadzemne hidrante treba projektirati i postavljati izvan prometnih površina do maksimalne međusobne udaljenosti od 80,0 m.

Protupožarna količina vode određena je u količini od 25,0 l /s. Vodoopskrbna mreža planirana je prstenasto zatvorena, situacijski smještena u kolniku.

Postojeća i planirana mreža prikazane su na kartografskom prikazu 2.2. KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA.

6.3.2. Odvodnja

Članak 31.

Vode naselja preuzet će postojeća kanalska mreža te planirana u ulicama Dolcu i Dubravici.

Cjelokupni sustav javne odvodnje sa svim priključcima treba izvesti vodonepropusno. U sustav javne odvodnje smiju se upuštati samo propisno pročišćene vode. Površinske vode garaža i parkirališta izvan uličnog pojasa trebaju prije upuštanja u javnu kanalizaciju biti pročišćene na separatoru ulja i masti. Poklopce revizijskih okana treba postavljati u sredini prometnog traka (u sredini kolnika), a sabirne šahtove kućnih priključaka postavljati unutar pojedinačne zone zahvata, neposredno uz rub regulacijske linije prometnice.

Postojeća i planirana mreža odvodnje prikazane su na kartografskom prikazu 2.2. KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA.

6.3.3. Plinoopskrba

Članak 32.

Planom se određuje plinofikacija cjelokupnog područja obuhvata prirodnim plinom srednjotlačnom mrežom plinovoda priključkom na postojeći plinovod STP d160 u ulici Karažniku i STP d110 u ulici Dolcu te STP u Huzjanovoj ulici koji treba rekonstruirati. Nakon planiranja prometnica treba izgraditi STP tako da se omogući potpuna plinofikacija planiranih građevina s tim da će se plinski kućni priključci projektirati u sklopu plinske instalacije svake građevine.

Plinovode treba izvoditi na sigurnosnim udaljenostima i dubinama u skladu s posebnim propisima. Planiranim trasama plinovoda osiguralo bi se minimalnu sigurnosnu udaljenost od zgrada (2,0 m za srednjotlačni plinovod), a od drugih vodova komunalne infrastrukture 1,0 m, u skladu s posebnim propisima.

Postojeća i planirana mreža vodova plinoopskrbe prikazane su na kartografskom prikazu 2.2. KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA.

6.3.4. Toplinske mreže

Članak 33.

U zoni Dubravica - Karažnik postoje vodovi plinoopskrbe i planom se predviđa širenje te mreže, jer u kontaktnoj zoni ne postoji toplinska mreža. Glavni vodovi planiraju se GUP-om grada Zagreba do ulice Dubravice.

6.3.5. Elektroopskrba

Članak 34.

Realizacijom ovog plana, a osobito izgradnjom glavnih gradskih ulica (izvan obuhvata) za postojeću transformatorsku stanicu TS 1289 treba osigurati zamjensku lokaciju, te lokacije novih stanica i međusobno ih povezati izgradnjom srednjonaponske mreže.

Za potpunu elektroenergetsku opskrbu naselja, imajući u vidu i zamjenu za postojeću, treba izgraditi ukupno pet slobodnostojećih transformatorskih stanica instalirane snage svaka po 1000 kVA. U tu svrhu treba osigurati građevinsku česticu veličine 5x7 m. Lokacija je dana načelno na razini zone jer se radi o UPU-u, a točan položaj odredit će se naknadno lokacijskom dozvolom i elektroenergetskim rješenjem DP Elektra Zagreb.

Osim navedenih slobodnostojećih transformatorskih stanica neophodno je predvidjeti gradnju transformatorskih stanica u sklopu građevina i to: 1 x 1000 kVA u poslovnoj zoni M2-a i 1 x 1000 kVA u trgovačkom podcentru M2-b. Ovisno o organizaciji proračunske zone M2-a, ako se projektom dokaže prilikom izdavanja akta o uređenju prostora, moguće je transformatorsku stanicu locirati i slobodno u prostoru.

Sve elektroenergetske kabele treba voditi podzemno, za što su osigurani koridori obostrano u pješačkim hodnicima.

Postojeća i planirana mreža elektroopskrbe prikazane su na kartografskom prikazu 2.2. KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA.

6.3.6. Javna rasvjeta

Članak 35.

Sve ulice, trgovi i parkovi moraju biti osvijetljeni postavljanjem visokih i niskih stupova javne rasvjete u skladu s namjenom pojedinog prostora. Boja svjetla treba biti što sličnija dnevnom svjetlu, kako bi se isključili negativni efekti iskrivljavanja pravih boja i tonova tih boja.

Sve prometne površine uključujući pješačke šetnice i pješačke trgove, trebaju biti rasvijetljeni izvedbom klase javne rasvjete koja odgovara njihovoj prometnoj funkciji, odnosno namjeni. Za rasvjetu ulica s motornim i pješačkim prometom planirana je izvedba javne rasvjete klase C3 (M4) za kolnik i klase P4 za pješačke staze.

Za sve pješačke ulice i trgove, te parkove, rasvjetna tijela javne rasvjete njihov postav odredit će se projektima uređenja parkovnih i zelenih površina.

7. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 36.

Osim uređenja manjih parkovnih površina Z1-a (ispred osnovne škole i vrtića), Z1-b (na ulazu u naselje) i Z1-c (ispred podcentra naselja), u obuhvatu Plana planirano je uređenje središnjeg linearnog sustava parkovno-rekreacijskih površina duž glavne pješačke komunikacije (u sklopu pejzažno-rekreacijske zone namjene R2).

Unutar tih pejzažno uređenih površina nije dopuštena gradnja komunalnih građevina i sl., osim nadstrešnica površine do najviše 25 m².

Za parkovne i pejzažno obrađene površine u središtu naselja uz središnju šetnicu i sustav trgova, potrebno je izraditi cjelovito urbanističko-pejzažno rješenje, na temelju propozicija Gradskog zavoda za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša. Cjelovito treba sagledati uređenje pješačkih površina, pejzažno uređenje, javnu rasvjetu i urbani mobilijar kako bi javni prostor dobio prepoznatljivost i identitet.

8. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 37.

Unutar obuhvata Plana niti jedna površina ne predstavlja značajniju prirodnu ili ambijentalnu vrijednost.

9. Postupanje s otpadom

Članak 38.

Na području obuhvata Plana moguć je nastanak samo komunalnog otpada. Izdvojeno prikupljanje otpada u naseljima omogućuje se pomoću posuda (spremnika) razmještenih na javnim površinama.

Za svaku se građevinu u postupku izdavanja akta o uređenju prostora mora odrediti mjesto za privremeno odlaganje komunalnog otpada, primjereno ga zaštititi, oblikovati i uklopiti u okoliš.

Kontejneri, posude i spremnici za odlaganje korisnog otpada moraju biti smješteni na uočljivim, ali ne dominantnim mjestima, dostupni kolnom vozilu, u skladu s uvjetima nadležne službe.

10. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 39.

Na području obuhvata Plana ne predviđa se razvoj djelatnosti koje bi mogle ugroziti zdravlje ljudi i štetno djelovati na okoliš. Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš su:

- čuvanje i poboljšanje kvalitete voda;

- zaštita i poboljšanje kakvoće zraka;

- smanjenje prekomjerne buke;

- mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti.

10.1. Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda

Članak 40.

Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda planira se mjerama:

- zaštitom svih vodotoka na području Zagreba sa ciljem očuvanja, odnosno dovođenja u planiranu vrstu vode utvrđene kategorije, tako i dijela potoka Dubravice koji prolazi istočnim rubom ulice Dubravice (izvan obuhvata Plana);

- planiranjem i gradnjom građevina za odvodnju otpadnih voda;

- zabranom, odnosno ograničenjem ispuštanja opasnih tvari propisanih posebnim propisima;

- kontroliranim odlaganjem otpada;

- izvođenjem građevina s temeljima najmanje 50 cm iznad najvišeg nivoa podzemne vode (unutar zone mješovite pretežito stambene namjene M1);

- planirana plinofikacija budućeg naselja je bitan doprinos očuvanju kvalitete tla i voda.

10.2. Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka

Članak 41.

Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka planira se mjerama:

- unapređivanjem javnoga gradskog prijevoza putnika na razini grada, smanjenjem prolaznog kolnog prometa uz preferiranje korištenja bicikla (Aleja Bologne i ulica Dubravica, te dalje Zelenom magistralom prema Glavici);

- štednjom i racionalizacijom energije, uvođenjem plina, te u budućnosti planiranjem vodova toplovoda za najveće korisnike;

- zgrade su planirane tako da nisu izvor onečišćenja zraka, prašinom ili ispustom plinovitih tvari. U naselju nisu dopuštene namjene koje bi sadržavale takve onečišćivače (stambena, poslovna - uredska, trgovačka, ugostiteljska i društvena namjena);

- za odvod zraka iz garaža potrebno je osigurati takva mjesta koja neće ugrožavati ljude u okolnom prostoru.

10.3. Smanjenje prekomjerne buke

Članak 42.

Smanjenje prekomjerne buke planira se:

- provoditi prema posebnim propisima, čime treba onemogućiti nastajanje prekomjerne buke pri lociranju građevina, sadržaja ili namjena te smanjiti prekomjernu buku u dopuštene granice;

- postići uporabom odgovarajućih materijala kod gradnje građevina, njihovim smještajem u prostoru, te postavljanjem zona zelenila prema izvorima buke, a prvenstveno prema prometnicama (poslovni sadržaji prema Aleji Bologne i drvoredi uz nju, poslovno trgovački sadržaji uz ulicu Dubravicu, a mješovita pretežito stambena namjena planirana je u središnjem od buke zaštićenom dijelu);

- sadnjom drvoreda duž ulica i tampona zelenila između građevina (uz sve ulice unutar granica zahvata Plana predviđena je sadnja dvostrukih drvoreda);

- sprečavanje lociranja proizvodnih gospodarstvenih djelatnosti unutar naselja Dubravica - Karažnik, koje su rizične, odnosno opasne po okoliš (onečišćavanjem zraka, vode, tla, te bukom, kao i opasnošću od akcidenata, eksplozija, požara i sl.).

Najveća dopuštena razina vanjske buke ne smije prelaziti razinu od 45 dBA noću i 55% dBA danju.

10.4. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

Članak 43.

Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti planiraju se polazištima i ciljevima Plana, pri čemu je organizacija i namjena prostora planirana integralno s planiranjem zaštite, a što se posebno ističe u sljedećim elementima:

- načinom gradnje, gustoćom izgrađenosti i gustoćom stanovanja ovisno o planiranoj strukturi pojedinih strukturalno i funkcionalno različitih dijelova Plana;

- gradnjom gušće ulične mreže u južnom dijelu područja Plana, koji karakterizira veća izgrađenost i mješovita namjena;

- povećavanjem broja ulazno-izlaznih cestovnih priključaka (za područje obuhvata Plana planirano je 5 cestovnih priključaka na okolne glavne gradske prometnice) ;

- planiranom visinom građevina;

- određivanjem površina za gradnju prema stupnju ugroženosti od potresa (VIII. zona);

- mjerama za zaštitu i sklanjanje stanovništva, uz obveznu gradnju skloništa prema posebnim propisima i normativima koji uređuju ovo područje;

- mjerama za zaštitu od požara, uz obvezno osiguravanje svih elemenata koji su nužni za učinkovitu zaštitu od požara prema posebnim propisima i normativima koji uređuju ovo područje.

Za cijelo će se naselje izvesti prometna i komunalna infrastruktura. Predviđenim širinama koridora ulica kao i visinama objekta osigurana je prohodnost ulica u svim uvjetima. Zone i domet ruševina moraju biti u skladu s posebnim propisima.

Zaštita stanovništva od ratnih opasnosti provest će se izgradnjom skloništa osnovne zaštite otpornosti načelno 100 kPa. Skloništa su dimenzionirana na statičko opterećenje 50-150 kPa za zaštitu od radijacijskog, biološkog i kemijskog djelovanja. Skloništa također osiguravaju neprekidno zadržavanje u skloništu do 7 dana, te potrebno izoliranje od vanjskog prostora.

U naselju postoji tri vrste objekata: poslovni, stambeni i javni (osnovna škola i dječji vrtić), građevine unutar športsko-rekreacijske zone. Za svaku grupu se posebno rješava sklanjanje. Potrebe sklonišnih mjesta za poslovne objekte određuju se na osnovi predviđenog broja zaposlenih.

Članak 45.

Na području obuhvata Plana provodi se izravno izdavanje akata o uređenju prostora temeljem propisanih odredbi ovoga plana, osim za one zahvate kojima prethodi provedba arhitektonsko-urbanističkih natječaja.

11.1. Obveza provedbe arhitektonsko-urbanističkih natječaja

Članak 46.

Na grafičkom prikazu 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE označeni su prostori za koje je obvezan arhitektonski ili arhitektonsko-urbanistički natječaj prema proceduri određenoj GUP-om grada Zagreba. Rezultati urbanističko-arhitektonskih natječaja su polazišta za definiranje urbanističko - tehničkih uvjeta za zahvat uređenja prostora.

Natječaj je neophodno provesti za zone društvene namjene D4-a i D5-a, te one proračunske zone športa i rekreacije u kojima se predviđaju športska dvorana i zatvoreni bazeni R1-a i R1-b.

Vrstu natječaja za uređenje prostora i gradnju građevina iz ovoga stavka određuje Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša.

11.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni.

Članak 47.

Na području obuhvata Plana nije planirano zadržavanje građevina čija je namjena protivna planiranoj. Do privođenja planiranoj namjeni građevine koje su protivne planiranoj namjeni i propisanim uvjetima gradnje i uređenja, mogu se rekonstruirati u postojećim gabaritima.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 48.

Plan je izrađen u šest izvornika koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 49.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.