Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Buzinski Krči - Ranžirni kolodvor jug"

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Buzinski Krči - Ranžirni kolodvor jug"

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja "Buzinski krči - Ranžirni kolodvor jug" (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradio Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2005. godine, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim zavodom za prostorno uređenje.

Članak 2.

Planom se u skladu s Generalnim urbanističkim planom grada Zagreba, utvrđuje temeljna organizacija, korištenje i namjena prostora te zaštita vrijednosti.

Granica obuhvata Plana označena je na kartografskim prikazima iz članka 4. ove odluke.

Ukupna površina obuhvata Plana iznosi 118,76 ha.

Članak 3.

Svrha prostornog uređenja područja omeđenog željezničkim prugama na zapadu i sjeveru, granicom GUP-a na istoku i obilaznom autocestom na jugu, je stvaranje preduvjeta za razvoj ovog danas dijelom neizgrađenog prostora. Cilj je formiranje prostora visokog urbanog standarda namijenjenog trgovačkim centrima i drugim poslovnim sadržajima.

Da bi se to ostvarilo potrebno je:

- omogućiti odgovarajuće pristupe u zonu s novim prometnim rješenjima;

- opremiti prostor komunalnom infrastrukturom;

- omogućiti etapnu izgradnju;

- poštivati postojeća ograničenja koja proizlaze iz činjenice da se planira gradnja u II. zoni vodocrpilišta Male Mlake i Mičevca;

- osigurati zaštitne koridore uz autocestu, magistralne plinovode i dalekovode 110 kV;

- oblikovati novu gradnju tako da se stvori kvalitetna slika južnog ulaza u grad.

Članak 4.

Elaborat plana sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela:

A. TEKSTUALNI DIO:

I. OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja u prostoru Grada Zagreba

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.2. Prostorno-razvojne značajke

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

1.1.3.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.3.2. Komunalna infrastruktura

1.1.4. Zaštićene prirodne i kulturno-povijesne cjeline, ambijentalne vrijednosti i posebnosti

1.1.5. Obaveze iz Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba

1.1.6. Obaveze iz provedenog anketnog urbanističkog arhitektonskog natječaja za "ČVOR BUZIN"

1.1.7. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog uređenja gradskog značaja

2.1.1. Demografski razvoj

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura

2.1.3.1. Cestovni sustav

2.1.3.2. Telekomunikacije

2.1.3.3. Odvodnja

2.1.3.4. Vodoopskrba

2.1.3.5. Plinofikacija

2.1.3.6. Elektroopskrba

2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti

2.2. Ciljevi prostornog uređenja

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih ambijenata i cjelina

2.2.2. Unapređenje uređenja prostora i komunalne infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Program gradnje i uređenja prostora

3.2. Osnovna namjena prostora

3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina

3.4. Prometna i ulična mreža

3.4.1. Ulična mreža

3.4.2. Željeznički promet

3.4.3. Uvjeti za smještaj vozila

3.4.4. Telekomunikacijski promet

3.5. Komunalna infrastruktura

3.5.1. Odvodnja

3.5.2. Vodoopskrba

3.5.3. Plinoopskrba

3.5.4. Elektroenergetika

3.5.5. Javna rasvjeta

3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3.6.1. Uvjeti i način gradnje

3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

3.6.3. Mjere zaštite od požara

3.6.4. Mjere zaštite i sklanjanja od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

3.6.5. Formiranje poduzetničke zone

3.7. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

3.7.1. Utjecaji iz okolnog prostora

3.7.2. Utjecaji unutar zone obuhvata

3.7.3. Utjecaj na podzemne vode

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

2. UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

2.1. Zone poslovne namjene

2.2. Zone trgovačkih kompleksa

2.3. Zone mješovite - pretežno poslovne namjene

2.4. Uvjeti smještaja i način gradnje

2.4.1. Zajedničke odredbe

2.4.2. Uvjeti smještaja i način gradnje u pojedinim zonama

2.5. Željeznica

3. UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

4. UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE SPORTSKO-REKREACIJSKIH SADRŽAJA

5. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

6. UVJETI UREĐENJA, GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

6.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

6.1.1. Cestovna prometna mreža

6.1.2. Parkirališta i garaže

6.1.3. Pješačke površine

6.1.4. Biciklistički promet

6.1.5. Javni gradski i prigradski prijevoz putnika

6.1.6. Željeznički promet

6.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

6.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

6.3.1. Vodoopskrba

6.3.2. Odvodnja otpadne i oborinske vode

6.3.3. Magistralni plinovod

6.3.4. Distributivna plinoopskrbna mreža

6.3.5. Elektroenergetska mreža

6.3.6. Javna rasvjeta

7. UVJETI UREĐENJA JAVNIH I ZAŠTITNIH ZELENIH POVRŠINA

8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

9. POSTUPANJE S OTPADOM

10. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ

10.1. Zaštita podzemnih voda

10.2. Zaštita od požara i eksplozija

10.3. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

11. MJERE PROVEDBE PLANA

11.1. Obveza donošenja detaljnih planova

11.2. Urbanističko-arhitektonski natječaj

11.3. Studija utjecaja na okoliš

11.4. Etapnost gradnje

11.5. Izdavanje lokacijskih dozvola

11.6. Formiranje poduzetničke zone

11.7. Rekonstrukcija građevina namjena kojih je protivna planiranoj namjeni ili urbanim pravilima

B. KARTOGRAFSKI PRIKAZI:

Elaborat plana iz stavka 1. točaka A. i B. ovog članka, ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednice Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni je dio ove odluke.

Članak 5.

Izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju u Elaboratu plana imaju sljedeće značenje:

- bruto razvijena površina (BRP) je površina identična građevinskoj bruto površini;

- izgrađenost građevne čestice je odnos tlocrtnih površina svih građevina na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice izražen u postocima;

- koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_is) je odnos ukupno (bruto) izgrađene površine i površine građevne čestice;

- koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) se izračunava s omjerom BRP-a samo nadzemnih etaža;

- tlocrtna površina (TP) je površina dobivena vertikalnom projekcijom svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih nadzemnih dijelova građevine, osim balkona, na građevnu česticu, uključujući nadzemni dio podruma i nadstrešnicu i terase u prizemlju kada su one konstruktivni dio podzemne etaže;

- koeficijent izgrađenosti (k_ig) je odnos tlocrtne površine (TP) i ukupne površine građevne čestice;

- gustoća izgrađenosti (G_ig) je odnos zbroja pojedinačnih k_ig i zbroja građevnih čestica;

- koeficijenti iskorištenosti (K_is) je odnos zbroja pojedinačnih k_is i zbroja građevnih čestica;

- visina građevine u metrima (V) je visina građevine do vijenca, računajući od kote konačno zaravnjenog terena;

- obračunska zona je područje unutar kojega se funkcionalni odnosi, kvantifikacijski podaci i pojedini elementi urbanističkog rješenja međusobno usklađuju;

- broj etaža građevine (E) je određen tako da je ovisno o vrsti građevine određen najveći i najmanji broj etaža.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 6.

Planom se na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, utvrđuje urbanističko rješenje s planom namjene površina.

Na kartografskom prikazu su razgraničene zone različitih namjena pojedinih planskih oznaka namjene:

K1 - poslovna namjena;

K2 - trgovački kompleksi;

M2 - mješovita - pretežno poslovna;

Ž - željeznica;

Z1 - parkovno zelenilo;

Z - zaštitno zelenilo;

PZ - parkirališta u zelenilu;

IS - površine infrastrukturnih sustava koridori prometnica, dio čvora obilazne autoceste koridori željeznice; reciklažno dvorište i komunalna baza.

Unutar obuhvata Plana predviđena je preparcelacija zemljišta, a postojeće se građevne čestice mogu zadržati ili se mogu formirati nove u skladu s odredbama ove odluke.

Površine što će biti javno korištene (prometni koridori, zelenila) pri izdavanju lokacijskih dozvola ne mogu se smanjivati.

Unutar zona određenih za poslovnu namjenu (K1), trgovačke centre (K2) i mješovitu - pretežno poslovnu namjenu (M2) mogu se uređivati druge površine za javno korištenje.

Sve odredbe plana se primjenjuju na građevnu česticu kao minimalni zahvat u prostoru.

2. Uvjeti smještaja i način gradnje građevina gospodarskih djelatnosti

Članak 7.

2.1. Zone poslovne namjene

Poslovna namjena (K1) su: poslovni, upravni, uredski trgovački i uslužni sadržaji, gradske robne kuće, proizvodnja bez negativnog utjecaja na okoliš, komunalno-servisni i prateći skladišni prostori te poslovni hoteli.

Mogu se graditi i:

- prodavaonice, izložbeno-prodajni saloni i slični prostori i građevine;

- ugostiteljske građevine i građevine za zabavu;

- prometne građevine, javne garaže, športske površine i rasadnici;

- uredski prostori, istraživački centri i građevine javne i društvene namjene te drugi sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu;

- građevine za malo poduzetništvo;

- benzinske postaje;

- sport i rekreacija;

- diplomatska predstavništva.

Površina građevne čestice mora biti najmanje 3000 m².

U ovim se zonama mogu graditi i građevine koje su dio poduzetničke zone.

2.2. Zone trgovačkih kompleksa

Zone trgovačkih kompleksa (K2) su: veliki trgovački centri i veliki trgovački pogoni koji bitno utječu na urbanistički razvoj svojom vrstom, položajem i opsegom.

U ovim se zonama mogu graditi i građevine koje su dio poduzetničke zone.

Na površinama trgovačkih kompleksa (K2) mogu se graditi i sve građevine poslovne namjene (K1).

Površina građevne čestice mora biti najmanje 3000 m².

2.3. Zone mješovite - pretežno poslovne namjene

U zonama mješovite - pretežno poslovne namjene (M2) mogu se graditi poslovne i stambene građevine s tim da prevladavaju poslovne. Ne mogu se graditi opskrbni centri.

Ne mogu se graditi samo stambene građevine. Na svakoj građevnoj čestici najmanje 50% BRP-a mora biti poslovne namjene.

Poslovna namjena mora biti takva da ne ometa stanovanje.

Mogu se graditi i samo poslovne građevine, te građevine koje su dio poduzetničke zone.

2.4. Uvjeti smještaja i način gradnje

2.4.1. Zajedničke odredbe

1. Tehnološki uvjetovani dijelovi građevine te antenski stupovi mogu biti viši od onih označenih na kartografskom prikazu.

2. Građevine mogu imati više etaža podruma. Najviše kota poda prizemlja može biti 120 cm od kote konačno uređenog terena.

3. Građevna čestica mora imati neposredan pristup s javnoprometne površine.

4. Površina nove građevne čestice može biti minimalno 3000 m². Najveća površina nije ograničena. Najmanja širina građevne čestice na regulacijskom i građevnom pravcu je 20 m.

5. Uz regulacijski pravac obavezna je sadnja drvoreda, osim ispod dalekovoda i uz magistralne plinovode.

6. Oblikovanje građevina i uređenje građevnih čestica mora biti zasnovano na visokim oblikovnim i gradbenim standardima. Sva pročelja građevina moraju se kvalitetno oblikovati.

7. Svi neizgrađeni dijelovi građevne čestice moraju imati riješeno kvalitetno parterno hortikulturno uređenje. Visoko se zelenilo mora saditi i u zoni uz obilaznu autocestu, osim u dijelovima zaštitnih koridora infrastrukture u kojima je sadnja visokog zelenila posebno zabranjena.

8. Najmanja udaljenost građevina od ruba susjedne građevne čestice može biti pola visine pročelja, ali ne manje od 6 m. Kod trgovačkih kompleksa i proizvodne namjene, uz rubove građevne čestice treba predvidjeti zelenu tampon-zonu minimalne širine 10 m. Ove odredbe se ne odnose na dio građevne čestice uz javnoprometnu površinu.

9. Udaljenost građevina od prometnih i infrastrukturnih građevina iznosi:

- od ruba građevnih čestica planiranih ulica u obuhvatu je najmanje 5 m;

- od granice građevnih čestica željezničkih koridora 10 m;

- 40 m od vanjskog ruba zemljišnog pojasa autoceste (Zagrebačka obilaznica);

- 30 m od osi visokotlačnog magistralnog plinovoda - obostrano;

- 2 m od vanjskog ruba srednjotlačnog plinovoda;

- 10 m od 110 kV dalekovoda - obostrano.

10. U svim zonama treba kod uređenja građevnih čestica voditi računa o tome da se zelenilo nastavlja i stvara dojam cjelovitih površina neovisno o granici građevne čestice.

11. Na građevnim česticama moguć je samostojeći, poluugrađeni ili ugrađeni način gradnje.

2.4.2. Uvjeti smještaja i način gradnje u pojedinim zonama

1. ZONA K1-1

Najveća izgrađenost građevne čestice može biti 50%. Najmanje 20% površine građevne čestice mora biti prirodan teren.

Najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) je 1,0.

Visina građevine može biti 1-3 etaže, maks. 15 m.

2. ZONA K1-2

Najveća izgrađenost građevne čestice može biti 50%. Najmanje 20% građevne čestice mora biti prirodni teren. Visina građevina može biti 1-3 etaže, maks. 15 m.

U dijelu zone uz križanje novih ulica označenom na grafičkom prikazu 1. najmanja visina građevine mora biti 8 nadzemnih etaža ili 24 m, a najveća može biti 20 nadzemnih etaža ili 65 m.

Na takvoj građevnoj čestici minimalno 40% površine treba biti zelenilo na prirodnom tlu u javnom korištenju.

Koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) može biti najviše 2,0.

3. ZONA K1-3

Najveća izgrađenost građevne čestice može biti 50%. Najmanje 20% površine građevne čestice mora biti prirodan teren.

Najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) je 1,5.

Visina građevine može biti 2-5 etaža, maks. 20 m.

4. ZONA K1-4

Najveća izgrađenost građevne čestice može biti 50%. Najmanje 20% površine građevne čestice mora biti prirodan teren.

Najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) je 1,5.

Visina građevine može biti 2-5 etaža, maks. 20 m.

5. ZONA K1-5

Najveća izgrađenost građevne čestice može biti 50%. Najmanje 20% površine građevne čestice mora biti prirodan teren.

Najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) je 1,0.

Visina građevine može biti 2-5 etaža, maks. 20 m.

6. ZONA K1-6

Najveća izgrađenost građevne čestice može biti 50%. Najmanje 20% površine građevne čestice mora biti prirodan teren.

Najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) 1,0.

Visina građevine može biti 1-3 etaže, maks. 15 m.

7. ZONA K1-7

Najveća izgrađenost građevne čestice može biti 50%. Najmanje 20% površine građevne čestice mora biti prirodan teren.

Najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) je 1,0.

Visina građevine može biti 1-3 etaže, maks. 15 m.

8. ZONA K1-8

Najveća izgrađenost građevne čestice može biti 50%. Najmanje 20% površine građevne čestice mora biti prirodan teren.

Najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) je 1,0.

Visina građevine može biti 2-5 etaža, maks. 20 m.

9. ZONA K1-9

Najveća izgrađenost građevne čestice može biti 50%. Najmanje 20% površine građevne čestice mora biti prirodan teren.

Najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) 1,0.

Visina građevine može biti 1-3 etaže, maks. 15 m.

10. ZONA K2-1

Najveća izgrađenost građevne čestice može biti 50%. Najmanje 20% površine građevne čestice mora biti prirodan teren.

Najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) je 1,5.

Visina građevine može biti 1-3 etaže, maks. 15 m.

11. ZONA K2-2

Najveća izgrađenost građevne čestice može biti 50%. Najmanje 20% građevne čestice mora biti prirodni teren. Visina građevina može biti 1-3 etaže, maks. 15 m.

U dijelu zone uz križanje novih ulica označenom na grafičkom prikazu 1. najmanja visina građevine mora biti 8 nadzemnih etaža ili 24 m, a najveća može biti 20 nadzemnih etaža ili 65 m.

Na takvoj građevnoj čestici minimalno 40% površine treba biti zelenilo na prirodnom tlu u javnom korištenju.

Koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) može biti najviše 2,0.

12. ZONA K2-3

Najveća izgrađenost građevne čestice može biti 50%. Najmanje 20% građevne čestice mora biti prirodni teren. Visina građevina može biti 1-3 etaže, maks. 15 m.

U dijelu zone uz križanje novih ulica označenom na grafičkom prikazu 1. najmanja visina građevine mora biti 8 nadzemnih etaža ili 24 m, a najveća može biti 20 nadzemnih etaža ili 65 m.

Na takvoj građevnoj čestici minimalno 40% površine treba biti zelenilo na prirodnom tlu u javnom korištenju.

Koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) može biti najviše 2,0.

13. ZONA K2-4

Najveća izgrađenost građevne čestice može biti 50%. Najmanje 20% površine građevne čestice mora biti prirodan teren.

Najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno je 2,0.

Visina građevine može biti 1-3 etaže, maks. 20 m.

14.ZONA K2-5

Najveća izgrađenost građevne čestice može biti 90%. Najmanje 10% površine čestice mora biti zelenilo na prirodnom tlu, u pravilu izvan građevinskih linija. Koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) može biti najviše 2,0. Visina građevina može biti 1-3 etaže, maks. 20 m.

Krovne plohe se moraju oblikovati tako da budu javno korištene kao krovni vrtovi, te da se većim dijelom koriste kao terase, parkovni prostori ili prostori igrališta te kao izložbeni prostori.

15. ZONA K2-6

Najveća izgrađenost građevne čestice može biti 50%. Najmanje 20% građevne čestice mora biti prirodni teren. Visina građevina može biti 1-3 etaže, maks. 15 m.

U dijelu zone uz križanje novih ulica označenom na grafičkom prikazu 1. najmanja visina građevine mora biti 8 nadzemnih etaža ili 24 m, a najveća može biti 20 nadzemnih etaža ili 65 m.

Na takvoj građevnoj čestici minimalno 40% površine treba biti zelenilo na prirodnom tlu u javnom korištenju.

Koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) može biti najviše 2,0.

16. ZONA K2-7

Najveća izgrađenost građevne čestice može biti 50%. Najmanje 20% građevne čestice mora biti prirodni teren. Visina građevina može biti 1-3 etaže, maks. 15 m.

U dijelu zone uz križanje novih ulica označenom na grafičkom prikazu 1. najmanja visina građevine mora biti 8 nadzemnih etaža ili 24 m, a najveća može biti 20 nadzemnih etaža ili 65 m.

Na takvoj građevnoj čestici minimalno 40% površine treba biti zelenilo na prirodnom tlu u javnom korištenju.

Koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) može biti najviše 2,0.

17. ZONA K2-8

Najveća izgrađenost građevne čestice može biti 50%. Najmanje 20% površine građevne čestice mora biti prirodan teren.

Najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) je 1,0.

Visina građevine može biti 1-3 etaže, maks. 15 m.

18. ZONA K2-9

Najveća izgrađenost građevne čestice može biti 50%. Najmanje 20% površine građevne čestice mora biti prirodan teren.

Najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) je 2,0.

Visina građevine može biti 1-3 etaže, maks. 15 m.

19. ZONA K2-10

Najveća izgrađenost građevne čestice može biti 50%. Najmanje 20% površine građevne čestice mora biti prirodan teren.

Najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) je 2,0.

Visina građevine može biti 1-3 etaže, maks. 20 m.

20. ZONA K2-11

Najveća izgrađenost građevne čestice može biti 50%. Najmanje 20% površine građevne čestice mora biti prirodan teren.

Najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) je 2,0.

Visina građevine može biti 1-3 etaže, maks. 15 m.

TABLICA 1. PROGRAMSKI POKAZATELJI PO OBRAČUNSKIM ZONAMA I NAMJENAMA

2.5. Željeznica

U zoni željeznice mogu se graditi građevine u funkciji ranžirnog kolodvora ili drugih potreba HŽ-a. Najveća visina građevina može biti 3 nadzemne etaže ili 15 m, uz mogućnost gradnje podruma. Površina građevne čestice može biti najmanje 1000 m². Tlocrtna izgrađenost može biti do 50%, a najmanje 20% površine čestice mora biti zelenilo na prirodnom tlu.

3. Uvjeti smještaja i način gradnje građevina društvenih djelatnosti

Članak 8.

Građevine ovih sadržaja može se graditi u zonama poslovne namjene, u zonama trgovačkih kompleksa te u zoni mješovite pretežno poslovne namjene.

Najveća izgrađenost građevne čestice je 30%, a najmanja 10%.

Najmanje 30% površine građevne čestice mora biti prirodni parkovno uređen teren.

Najveća visina može biti pet nadzemnih etaža. Obavezan je smještaj vozila na građevnoj čestici. Najmanja udaljenost građevina od međa građevne čestice je pola visine, osim od javnoprometne površine. Za gradnju ovih građevina obavezan je urbanističko-arhitektonski natječaj.

Koeficijent iskoristivosti nadzemno na pojedinoj čestici može biti od 0,3-1,5.

Moguća je gradnja sljedećih građevina:

- upravnih (policija, carina, inspekcija);

- zdravstvenih (ambulante, stacionarne ustanove);

- obrazovnih (strukovne škole, edukacijski centri vezani uz određenu ili poslovnu namjenu). Uz njih je moguće graditi i građevine za smještaj korisnika ovih obrazovnih sadržaja. Mogu se graditi i građevine znanstvene i istraživačke djelatnosti;

- kulture (kino, izložbene i druge dvorane itd.);

- sportsko-rekreativnih;

- diplomatskih predstavništava.

4. Uvjeti smještaja i način gradnje sportsko-rekreacijskih sadržaja

Sportsko-rekreacijske građevine se mogu graditi u zonama poslovne namjene (K1), zonama trgovačkih kompleksa (K2) i u zonama mješovite pretežito poslovne namjene (M2).

Najmanja veličina građevne čestice nije određena. Mogu se graditi otvorena igrališta, sportske dvorane i druge zatvorene i otvorene sportske građevine, sa gledalištima ili bez njih. U ovim zonama se mogu graditi i drugi prostori što upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja na toj čestici. Maksimalni BRP tih prostora je 30% od ukupnog BRP-a. Najveća izgrađenost građevne čestice može biti 40%, najmanje 30% površine građevne čestice mora biti prirodno tlo. Visina građevina uvjetovana je specifičnim zahtjevima vrste sporta.

5. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

Članak 9.

U obuhvatu Plana moguća je gradnja stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih građevina u zoni mješovite pretežno poslovne namjene.

Mogu se graditi stambene građevine najveće BRP 400 m², s najviše 3 stana.

Način gradnje je određen prema sljedećim odredbama:

- najmanja površina građevne čestice je za samostojeću 350 m², za poluugrađenu 220 m², a za ugrađenu građevinu 132 m²;

- najveća izgrađenost građevne čestice je za samostojeću 30%, poluugrađenu 40%, a za ugrađenu građevinu 50%;

- najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) je za samostojeću građevinu 1,0, za poluugrađenu i ugrađenu 1,2 i odnosi se na ukupni BRP na građevnoj čestici;

- najmanji prirodni teren je 20% površine građevne čestice;

- najveća visina je podrum, tri etaže i potkrovlje;

- najmanje 1 PGM/1 stan, uz obvezan smještaj vozila na građevnoj čestici, a za druge namjene prema normativima ove odluke;

- pomoćne građevine su iza građevnog pravca glavne građevine, na građevnoj čestici moguća je gradnja samo jedne pomoćne građevine;

- udaljenost građevnog pravca glavne građevine od regulacijske linije ulice je najmanje 3,0 m, iznimno može i manje u skladu s kontinuiranim građevnim pravcem postojećih građevina;

- najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je polovina pročelja, ali ne manje od 3,0 m;

- na jednoj građevnoj čestici može se graditi: stambena građevina i poslovna građevina s tim da BRP stambene građevine nije veći od 50% ukupnog BRP-a;

- kod gradnje stambeno-poslovne građevine, stambena površina može biti do 50% ukupne BRP na građevnoj čestici;

- kod gradnje poslovnih građevina najveći BRP ovisi o koeficijentu iskoristivosti i veličini građevne čestice;

- kod svih namjena je za najveći BRP mjerodavan najveći koeficijent iskoristivosti.

Mogu se graditi slobodnostojeće i dvojne građevine. Ne mogu se graditi nove samo stambene građevine bez poslovnih sadržaja na istoj građevnoj čestici.

Postojeće stambene građevine se mogu dograđivati i nadograđivati te graditi zamjenske bez obaveze gradnje poslovnih sadržaja.

6. Uvjeti uređenja, gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

Članak 10.

Trase i površine građevina i uređaja prometne i komunalne infrastrukturne mreže prikazane su u kartografskim prikazima 2.1., 2.2., 2.3., 2.4., 2.5. i 2.6. mjerila 1:2000.

Detaljni raspored vodova komunalne infrastrukture unutar koridora cestovnih prometnica određenih Planom, biti će utvrđen lokacijskom dozvolom.

Lokacijskom dozvolom može se odrediti gradnja uređaja ili postrojenja sustava prometne ili komunalne infrastrukture i na površinama koje nisu označene na kartografskom prikazu ako se time ne narušavaju uvjeti korištenja površina.

Prometni i infrastrukturni koridori predstavljaju sve površine i prateće građevine unutar Planom utvrđenih koridora ili građevnih čestica potrebnih za gradnju ili funkcioniranje prometne i komunalne infrastrukture s pratećim građevinama.

U osnovnoj razini cestovnih koridora predviđeno je urediti prometne površine te površine zaštitnog razdjelnog zelenila, tamo gdje je ono predviđeno.

U prvom i drugom podzemnom sloju prometnih koridora predviđeno je polaganje uređaja u funkciji sustava telekomunikacijskog prometa, vodoopskrbnih cjevovoda, javne odvodnje otpadne i oborinske vode, plinoopskrbe te elektroenergetskih kabela i kabela javne rasvjete.

Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina, objekata i uređaja prometne i komunalne infrastrukture obavezno je pridržavati se važeće zakonske regulative kao i pravilnika kojima su određeni odnosi s drugim infrastrukturnim građevinama, uređajima i postrojenjima. U postupku izdavanja lokacijskih dozvola potrebno je pribaviti potrebne uvjete svih korisnika infrastrukturnih koridora.

Priključenje građevina na javnoprometnu površinu, postrojenja i uređaje pojedine vrste komunalne infrastrukture bit će određeni posebnim uvjetima građenja.

6.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

6.1.1. Cestovna prometna mreža

Članak 11.

Cestovni koridori namijenjeni su odvijanju cestovnog motornog prometa. Površine u osnovnoj razini koridora cestovnih prometnica treba dimenzionirati tako da se omogući sigurno odvijanje prometa svih vrsta i u svim vremenskim razdobljima i uvjetima.

Planom je predviđena izgradnja osnovne i sekundarne cestovne mreže prometnica.

Minimalna širina koridora osnovne cestovne mreže iznosi 23,0 m. Najmanja širina koridora sekundarnih prometnica je 12 m.

Preko cestovnih koridora ostvaruje se kolni, biciklistički i pješački pristup do svih građevnih čestica te osiguravaju pojasi unutar kojih je omogućeno polaganje vodova prometne i komunalne infrastrukture.

Poprečni nagibi pješačkih hodnika, biciklističkih staza i razdjelnih površina zelenila trebaju padati od regulacijskih linija prema glavnoj osi koridora. Poprečni nagibi kolnika mogu biti jednostrešni (od jednog do drugog ruba kolnika) ili dvostrešni (od osi kolnika prema vanjskim rubovima).

Predviđena je izgradnja asfaltiranih kolnika. Gotovo svi kolnici unutar područja obuhvata namijenjeni su za dvosmjerno kretanje vozila. Iznimke su pristupni i izlazni kolnici na Ulicu Savezne Republike Njemačke koji su predviđeni kao jednosmjerni.

Minimalne širine kolnika su 7,00 m (dva prometna traka po 3,50 m). U zonama križanja predviđeno je izvesti dodatne trakove za lijeve skretače. Minimalna širina iznosi 3,00 m.

Zbog osiguranja preglednosti u zonama križanja nije dopuštena sadnja drveća, grmlja ili drugog visokog zelenila niti postavljanje ograda, reklama, naprava ili drugih predmeta koji smanjuju punu preglednost u svim privozima ili svojim sadržajem mogu ugrožavati sigurnost odvijanja prometa.

Postavljanje prometne, druge signalizacije i opreme treba biti u skladu s prometnim projektom.

Sve javnoprometne površine su predviđene za pristup i operativni rad vatrogasnih vozila. Moraju biti odgovarajuće dimenzionirane na osovinski pritisak od min. 100 kN.

Rješenja što su prikazana izvan granica obuhvata plana samo su jedna od mogućnosti. Konačno rješenje će se odrediti lokacijskim dozvolama.

Na javnim cestama, na cestovnom zemljištu ili u zaštitnom pojasu, zabranjeno je obavljanje bilo kakvih radova ili zahvata bez suglasnosti onih koji su ovlašteni upravljati cestama (Hrvatske autoceste, Hrvatske ceste, Županijska uprava za ceste, Zagrebačke ceste). Suglasnost nije potrebna ukoliko je oštećenjima uređaja i instalacija ugrađenim u javnu cestu neposredno ugroženo sigurno odvijanje prometa, odnosno životi i zdravlje ljudi, ili bi mogla nastati veća gospodarska šteta. Vlasnik ili korisnik uređaja mora u što kraćem roku otkloniti oštećenja i dovesti javnu cestu u prvobitno stanje.

Pri izvođenju zahvata održavanja ili drugih radova koje se obavlja uz istovremeno odvijanje prometa, mora se izvesti privremena signalizacija i regulacija prometa tako da se osigura maksimalna sigurnost odvijanja prometa i izvoditelja radova uz minimalno ometanje prometnih tokova.

Dovršenje čvora Buzin je planom određeno kao mogućnost.

Konačni će se izgled tog dijela čvora odrediti lokacijskim dozvolama.

6.1.2. Parkirališta i garaže

Članak 12.

Na području obuhvata rješavanje parkirališnih potreba predviđeno je u skladu s normativima određenim u GUP-u grada Zagreba prema sljedećim kriterijima:

Uz navedene normative treba primjenjivati još i sljedeće:

Zadovoljenje parkirališnih potreba predviđeno je na parkirališno-garažnim površinama pojedinih građevnih čestica i na parkiralištima uz ulice, i to iznimno samo za građevine u zonama što su uz odgovarajući dio ulice.

Potrebni broj parkirališta na pojedinoj građevnoj čestici bit će parkiralište utvrđeno za svaku česticu posebno, u sklopu izdavanja lokacijske dozvole.

Neposredno uz biciklističku stazu ili pješački hodnik, predviđeno je parkiranje s nadvišenjem. Dimenzije stajanki u razini kolnika su 2,50 m x 4,60 m tako da je s nadvišenjem od 0,40 m ukupna dimenzija stajanki 2,50 m x 5,00 m.

Na ulicama kod kojih parkirališta nisu neposredno uz biciklističke staze ili pješačke hodnike, dubina im je 5,00 m, a minimalna širina 2,30 m.

Na parkirališno-garažnim površinama min. 5% od sveukupnog broja, a na manjim (do 20 PGM) barem 1PGM, mora biti namijenjeno za parkiranje vozila invalidnih osoba.

Radi sigurnog odvijanja prometa parkirališta u ulicama ne mogu se predvidjeti na udaljenosti manjoj 15-30 m od križanja.

U zonama označenim kao parkirališta u zelenilu može se predvidjeti zadovoljenje potreba građevina iz zone K2-4 na PZ-1, a građevina iz zone K2-5 na PZ2 i PZ3. Na PZ3 se može predvidjeti parkiranje i za dio potreba zone K1-2. Treba ih uređivati cjelovito kao jednu građevnu česticu.

6.1.3. Pješačke površine

Članak 13.

Za nesmetano i sigurno kretanje pješaka predviđeno je urediti pješačke hodnike, pješačke putove te prilaze.

Uz javne pješačke površine moguće je uređivanje stajališta javnog prijevoza, postavljanje urbane opreme te kontejnera i posuda za sakupljanje otpada.

Za kretanje pješaka u svim je cestovnim koridorima planirano uređenje pješačkih hodnika. Oni su predviđeni uz obje regulacijske linije u širini minimalno 1,50 m. Na potezima gdje su uz druge prometne koridore, pješački su hodnici predviđeni samo jednostrano.

Sve pješačke površine treba izvesti na način da se zapriječi mogućnost stvaranja arhitektonskih i urbanističkih barijera, a u skladu s propisima.

Za potrebe kretanja invalidnih osoba, osoba s djecom u kolicima i sl., na križanjima ulica u sklopu pješačkih prijelaza obilježenih horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, predviđeno je izvesti upuštene pješačke hodnike. Hodnici u kontaktnom dijelu s kolnikom moraju biti izvedeni u približno istoj razini (nadvišenje do 3 cm). Nagibi kao i površinska obrada skošenih dijelova hodnika trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.

Visina rubnjaka na svim mjestima gdje pješačke hodnike ili zelenilo odvajaju od kolnika iznosi 15 cm. Na parkiralištima visina rubnjaka ne smije prelaziti 12 cm, a na mjestima vatrogasnih pristupa 8 cm.

Pri izdavanju lokacijskih dozvola treba omogućiti invalidnim osobama pristup svim građevinama.

6.1.4. Biciklistički promet

Članak 14.

Unutar svih uličnih koridora planirano je uređenje situacijski izdvojenih staza za odvijanje biciklističkog prometa. U ulicama gdje su staze predviđene obostrano i za jednosmjerno kretanje, širina im je min. 1,00 m. Širina staza predviđenih za dvosmjerno kretanje, koje se nalaze samo s jedne strane ulice je 2,00 m.

6.1.5. Javni gradski i prigradski prijevoz putnika

Članak 15.

Za organiziranje javnog gradskog i prigradskog prijevoza putnika predviđeno je koristiti se postojećim i planskim cestovnim i željezničkim koridorima. Unutar produžene "Avenije Većeslava Holjevca" predviđeno je vođenje lakotračne željeznice.

Za organiziranje autobusnog prijevoza osigurane su sve pretpostavke za moguće vođenje linija, uređenje stajališta i postavljanje nadstrešnica.

Položaj stajališta će se odrediti lokacijskim dozvolama.

6.1.6. Željeznički promet

Članak 16.

Planom je predviđeno zadržavanje postojećeg željezničkog kolosijeka željezničke pruge I. reda: I. 106: Zagreb Klara (MG 2) - Zagreb - Ranžirni kolodvor.

Osiguran je koridor za izgradnju nove dvokolosječne željezničke pruge ("Zapadne obilazne željezničke pruge") od kompleksa Ranžirnog kolodvora prema zapadu.

Nije dopuštena gradnja građevina na udaljenosti manjoj od 12,0 m od postojećeg ili planiranog kolosijeka željezničke pruge.

Udaljenost cestovnih prometnica može biti minimalno 8,0 m od osi kolosijeka do donjeg stroja odnosno posteljice ceste. Iznimno, ta udaljenost može biti i manja ukoliko je uz prugu i cestu moguće izvesti sve pružne i cestovne uređaje te ako je pruga osigurana od naleta cestovnih motornih vozila (zaštitne ograde, zidovi, sniženje nivelete kolnika minimalno 1,0 m od gornjeg ruba tračnice i sl.).

Križanje željezničke pruge s drugom prometnom i komunalnom infrastrukturom treba biti u pravilu izvedeno pod kutem od 90°, ali ne manjem od 45°.

Udaljenost križanja od krajnjih rubova željezničkih građevina ne može biti manja od 5,0 m.

Cjevovode i druge vodove u pravilu nije dopušteno polagati preko željezničkih mostova i propusta.

Križanja tlačnih cjevovoda moguća su pod uvjetom da se na cjevovodu izvedu zasunska okna izvan nožice nasipa i ruba usjeka ili zasjeka i na udaljenosti od:

- 6,0 m gdje ne postoje i nisu potrebni odvodni pružni, odnosno zaštitni jarci;

- 2,0 m gdje postoje ili je potrebno naknadno izvesti odvodne pružne, odnosno zaštitne jarke;

- 10,0 m gdje je pruga u razini okolnog terena.

Tlačni cjevovodi trebaju biti položeni u zaštitnoj cijevi (u pravcu i u nagibu 2‰). Zaštitne cijevi polažu se u pravilu bušenjem, a iznimno iskopom. Najmanja dubina polaganja zaštitnih cijevi je:

- 1,50 m ispod gornjeg ruba željezničkog praga;

- 1,30 m ispod okolnog terena;

- 0,80 m ispod dna odvodnog pružnog jarka.

Gravitacijski cjevovodi promjera do 1,0 m polažu se u zaštitnim cijevima, a preko 1,0 m na način i prema proračunu za željezničke propuste.

Otvoreni kanali izvode se propustom.

Najpovoljniji su cijevni propusti promjera min. 1,0 m, s nadslojem min. 1,0 m. Pločasti propusti moraju imati svijetli otvor 2 x 0,30 m veći od širine kanala u vrhu.

Elektroenergetski i telekomunikacijski kabeli moraju biti u zaštitnim cijevima promjera 100-200 mm. Mjesto prijelaza mora biti propisno označeno betonskim stupićima.

Prijelaz dalekovoda 110 kV iznad željezničkog koridora moguć je pod uvjetom da je sigurnosna visina od gornjeg ruba tračnice min. 12,0 m. Elektroenergetske kabele do 20 kV dopušteno je polagati samo podzemno.

Prijelaz telekomunikacijskog voda iznad željezničkog koridora nije dopušten.

6.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 17.

Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja prostora uređajima telekomunikacijske kanalizacije (DTK) prikazani su na kartografskom prikazu broj 2.2. Telekomunikacijski sustav.

Trase uređaja za prijenos sustava telekomunikacija su orijentacijske, a detaljno će biti određene u postupku izdavanja lokacijskih dozvola. Pri tom treba izbjegavati polaganje vodova u površine zaštitnog razdjelnog zelenila.

Za sve će građevne čestice na području obuhvata Plana biti omogućen priključak na telekomunikacijsku mrežu.

Planom su osigurani uvjeti za izgradnju nove distribucijske telekomunikacijske kanalizacije (DTK) kao i za premještanje postojećeg magistralnog voda položenog u koridoru ulice Bani.

U koridorima telekomunikacijske mreže treba osigurati i prostor za vodove kabelske televizije.

Postojeće tk kapacitete će se premjestiti u koridore novih prometnica.

Na najpogodnijim lokacijama, bit će postavljene javne telefonske govornice.

Javne govornice, osim unutar čestica ili građevina, predviđeno je postavljati i na javnim površinama kako bi bila osigurana njihova cjelodnevna dostupnost. Lokacije javnih govornica treba uskladiti s mjestima sadržaja veće atrakcije, odnosno koncentracije ljudi.

6.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 18.

Trase komunalne infrastrukturne mreže i lokacije uređaja komunalne infrastrukture su orijentacijske, a detaljno će biti određene u postupku izdavanja lokacijskih dozvola.

Izgradnja i polaganje vodova komunalne infrastrukture u pravilu je predviđena unutar koridora javnoprometnih površina u za tu svrhu osiguranim pojasima za svaku vrstu, a u skladu s načelnim rasporedom određenim u poprečnim presjecima.

Komunalnu infrastrukturu može se polagati i izvan koridora javnoprometnih površina pod uvjetom da se omogući nesmetan pristup radi izgradnje ili održavanja.

Kod izgradnje prometnica potrebno je položiti sve planirane vodove komunalne infrastrukture. Polaganje vodova komunalne infrastrukture treba biti usklađeno s posebnim uvjetima građenja nadležnih javnih komunalnih trgovačkih društva. Oni će biti određeni u postupku izdavanja lokacijskih dozvola.

Treba izbjegavati gradnju vodova komunalne infrastrukture u površinama zaštitnog razdjelnog zelenila, kako bi se omogućilo sadnju drveća.

6.3.1. Vodoopskrba

Članak 19.

Postojeći i planirani vodoopskrbni cjevovodi unutar područja obuhvata prikazani su u kartografskom prikazu broj 2.3. Sustav vodoopskrbe u mjerilu 1:2000.

Cjevovodi trebaju biti u prvom podzemnom sloju ponajprije ispod pješačkih hodnika, biciklističkih staza ili razdjelnih pojasa zelenila. Gdje to nije moguće, cjevovodi se mogu polagati ispod površina kolnika.

Vodoopskrbnu mrežu treba formirati prstenasto radi osiguranja dvostrane mogućnosti opskrbe vodom.

Trase cjevovoda treba uskladiti s ostalim vodovima komunalne infrastrukture u skladu s posebnim uvjetima njihovih korisnika.

Mreža vodoopskrbnih cjevovoda treba osigurati potrebne količine sanitarne i protupožarne vode te imati izgrađenu vanjsku nadzemnu hidrantsku mrežu. Hidrante u pravilu treba projektirati kao nadzemne i postavljati izvan prometnih površina. Najveća dopuštena udaljenost između pojedinih hidranata je 80 m. Potrebne količine vode za gašenje požara treba osigurati u skladu s odredbama posebnih propisa.

Kućni priključci izvode se do glavnog vodomjernog okna s kombiniranim impulsnim brojilom za sanitarnu i protupožarnu vodu. Vodomjerno okno mora biti postavljeno izvan građevine, ako je moguće unutar njezine čestice. Na kućnom priključku unutar javne površine treba biti izgrađen zasun s ugradbenom armaturom.

Cjevovodi zbog mjera protupožarne zaštite ne mogu imati profil manji od ø 100 mm. Ako se predviđa polaganje vodoopskrbnog cjevovoda s obje strane ulice, sekundarni cjevovod može biti i manjih dimenzija od ø 100 mm.

6.3.2. Odvodnja otpadne i oborinske vode

Članak 20.

Postojeći i planirani cjevovodi u funkciji sustava javne odvodnje otpadne i oborinske vode prikazani su u kartografskom prikazu broj 2.4. Sustav odvodnje u mjerilu 1:2000.

Sustav javne odvodnje je razdjelni, a služiti će za prihvat otpadnih i oborinskih voda u međusobno odvojene cjevovode. Dio je jedinstvenog sustava javne odvodnje za Grad Zagreb.

Način i uvjete odvodnje će se odrediti idejnim rješenjem odvodnje za područje obuhvata.

Sve planirane cjevovode otpadnih voda predviđeno je polagati u drugom, a cjevovode odvodnje oborinskih voda u prvom podzemnom sloju.

Sve otpadne vode s područja obuhvata će se na istočnom dijelu, tlačnim putem preko precrpne stanice, a ispod kompleksa Ranžirnog kolodvora, preusmjeravati u Glavni sakupljač Novog Zagreba i dalje prema centralnom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda.

Oborinske vode će se transportirati prema sjeveru. Glavni sakupljač Novog Zagreba ne može prihvatiti i ove vode. U istom će se pojasu izvesti zasebni cjevovod oborinske odvodnje prema recipijentu rijeci Savi.

Rješenjem treba omogućiti gravitacijsku odvodnju te minimalizirati moguću pojavu uspora u mreži.

Poklopce revizijskih okana u kolnim površinama ulica treba postavljati u sredini prometnog traka. Ukoliko to nije moguće onda ih treba postavljati u sredini kolnika.

Sabirna okna priključaka trebaju biti unutar čestice neposredno uz rub regulacijske linije prometnice.

Oborinske vode sa svih prometnih površina prikupljat će se slivnicima koji trebaju biti projektirani i izvedeni kao tipski. Stjenke slivnika od gotovih cijevi moraju biti s oblogom betona MB-20 oko cijevi. Debljina podloge mora biti 0,15 m. Dubina taložnice u slivniku mora biti najmanje 1,5 m. Priključak slivnika na odvodni cjevovod mora biti izveden u vodonepropusnoj izvedbi. Slivnici ne smiju biti međusobno spojeni, a nije dopušteno ni uvođenje odvoda jednog slivnika u drugi.

Pad priključka slivnika može iznositi najviše 3 %. Ukoliko je pad priključka veći od 1,5 %, treba ga izvesti s betonskom podlogom i oblogom.

Interna odvodnja mora se izvoditi i koristiti u skladu s odredbama Zakona o vodama, Zakona o komunalnom gospodarstvu, Odluci o odvodnji voda, Odluci o priključenju na komunalnu infrastrukturu, Odluci o vodoprivrednoj osnovi grada Zagreba i Smjernicama za izvedbu interne kanalizacije.

Preporučljivo je da cijevi budu okruglog presjeka i izrađene od poliestera armiranog staklenim vlaknima. Spajanje treba obaviti naglavcima s integriranom brtvom od elastomera čime će biti osigurana vodonepropusnost, trajnost te brza montaža i ugradnja. Cijevi koje budu upotrijebljene kod polaganja cjevovoda obavezno moraju imati provjereno dobra mehanička svojstva (vodonepropusnost, trajnost, nepropusan način spajanja, brza montaža i ugradnja).

Optimalno je cjevovode javne odvodnje graditi iskopima kojima duljina poteza nije velika (12 do 24 m), a nakon polaganja cjevovoda potrebno je odmah zatrpati rov. Radove treba planirati u sušnim razdobljima godine.

6.3.3. Magistralni plinovod

Članak 21.

Planom je predviđeno zadržavanje većeg dijela trase postojećeg magistralnog plinovoda DN 500 mm uz obilaznicu, te u istom pojasu izgradnja novog magistralnog plinovoda za međunarodni transport prirodnog plina. Novi plinovod će biti profila DN 700 mm i radnog tlaka 75 bara, a bit će položen paralelno s obilaznom autocestom. Na potezu od oko 570 m predviđeno je premještanje postojećeg plinovoda DM 500 mm na trasu što se nalazi južnije, uz novi plinovod.

Zaštitni pojas oba magistralna plinovoda je 30 m od osi i unutar njega nije dopuštena izgradnja građevinama za stanovanje ili boravak ljudi.

U pojasu širine 5,0 m od osi nije dopuštena izvedba temelja stupova javne rasvjete, revizijskih okana odvodnje, okana vodoopskrbe, niti reklamnih stupova.

Na mjestima prijelaza cestovnih i željezničkih koridora plinovode treba zaštititi dvostruko armiranim betonskim pločama po cijeloj duljini.

Minimalna udaljenost plinovoda pri paralelnom vođenju je:

- 10,0 m od cestovnih prometnica;

- 5,0 m od drugih vodova komunalne infrastrukture;

- 10,0 m od parkirališta, pješačkih hodnika i/ili biciklističkih staza.

6.3.4. Distributivna plinoopskrbna mreža

Članak 22.

Postojeći i planirani cjevovodi plinoopskrbe prikazani su orijentacijski u kartografskom prikazu broj 2.5. Sustav plinoopskrbe u mjerilu 1:2000.

Planom je predviđena plinofikacija cjelokupnog područja obuhvata prirodnim plinom srednjotlačnom plinskom mrežom. Sustav je planiran kao srednjotlačni (radni tlak do 4 bara). Za srednjotlačne plinovode treba upotrebljavati polietilenske cijevi PEHD visoke gustoće.

Minimalne sigurnosne udaljenosti plinovoda od ostalih instalacija i objekata moraju biti u skladu s "Odlukom o minimalnim sigurnosnim udaljenostima za plinovode i kućne plinske priključke", Odjel investicija GPZ, od 27.4.1998. godine.

Kod projektiranja i izgradnje plinovoda mora se poštivati i "Odluka o načinu postavljanja traka upozorenja i traka za detekciju (otkrivanja) plinovoda i kućnih priključaka" GPZ od 14.4.1999. godine.

Sustav plinoopskrbe predviđeno je graditi polaganjem cjevovoda u prvom podzemnom sloju unutar koridora javnih prometnih površina. U osnovnoj razini koridora pojas za polaganje srednjotlačnog plinovoda predviđen je ispod kolnika u jednom prometnom traku. Širina pojasa je min. 1,0 m.

Situacijski plinoopskrbni cjevovodi obavezno se polažu u skladu s uvjetima za provođenje mjera zaštite od požara i uz poštivanje obaveznih udaljenosti od različitih objekata i drugih vrsta komunalne infrastrukture pri paralelnom vođenju, odnosno na mjestima križanja s drugim vodovima. Planom su određeni sljedeći obvezujući uvjeti za polaganje srednjotlačnih plinovoda:

- min. 0,50 m po vertikali kod križanja s drugim vrstama komunalne infrastrukture s tim da se pri križanju s vrelovodima i parovodima, ukoliko je svijetli razmak manji od 0,70 m, dodatno primijeni zaštitna čelična cijev na jednoj instalaciji;

- min. 1,00 m po horizontali pri paralelnom polaganju;

- min. 1,00 m od stupova javne rasvjeta visine do 6,0 m;

- min. 1,50 m od stupova javne rasvjete visine preko 6,0 m;

- min. 1,00 m od okana drugih vrsta komunalne infrastrukture;

- min. 1,50 m od visokog raslinja;

- min. 0,50 m od grmolikog raslinja;

- min. 5,0 m od transformatorskih postrojenja, potencijalnih mjesta istjecanja tehničkih ugljikovodika, otapala i drugih agresivnih tekućina i

- min. 2,00 m od izgrađenih građevina.

Udaljenost novog magistralnog plinovoda ne može biti manja od:

- 5,0 m od ruba cestovnog pojasa županijskih ulica;

- 20,0 m od ruba cestovnog pojasa autoceste i željezničkih pruga.

Svi zahvati i postupci pri trasiranju i polaganju plinovoda moraju biti usklađeni s posebnim propisima iz područja zaštite od požara.

6.3.5. Elektroenergetska mreža

Članak 23.

Elektroenergetska postrojenja i uređaji prikazani su u kartografskom prikazu broj 2.6. Elektroenergetski sustav u mjerilu 1:2000.

Postojeći dalekovodi naponske razine 110 kV zadržavaju se na današnjim pozicijama sa širinama koridora od min. 10 m od osi. Moguće ih je kablirati ili premjestiti uz suglasnost vlasnika - HEP-a.

Sve vodove i zahvate koji se planiraju u neposrednom kontaktu s postojećim trasama i zaštitnim pojasima dalekovoda naponske razine 110 kV, treba provoditi u suradnji i uz odobrenje vlasnika dalekovoda. Za zapadni je to HEP Distribucija d.o.o., a za istočni HEP Prijenos d.o.o.

Planom je predviđeno polaganje nove kabelske srednjonaponske (naponska razina 20 kV) i niskonaponske (naponska razina 0,4 kV) mreže kabela te polaganje kabela i postavljanje stupova javne rasvjete. Pri tom se treba pridržavati propisa i smjernica kojima su određeni odnosi s drugim građevinama i vrstama komunalne infrastrukture.

Elektroenergetske kabele neovisno o naponskoj razini treba postavljati isključivo izvan kolnih površina. U tu su svrhu osigurani pojasi ispod površina pješačkih hodnika, biciklističkih staza ili pojasa zelenila. Sve kabele treba postavljati u prvom podzemnom sloju 0,80 m ispod kote terena, a na mjestima poprečnih prijelaza kolnih površina treba ih dodatno polagati u zaštitne cijevi.

Planom je predviđena izgradnja novih tipskih transformatorskih postrojenja instalirane snage 630 kVA i 1000 kVA.

Za gradnju novih transformatorskih postrojenja formirat će se građevinske čestice minimalne površine 5,0 m x 7,0 m, u pravilu uz javnoprometne površine te tako omogućiti neposredan pristup vozilima u svrhu izgradnje i održavanja. Iznimno, one mogu biti i u sklopu kompleksnih građevina.

Okvirno je predviđeno gradnja 22 trafostanice od 1000 kVA te 40 trafostanica od 630 kVA. Njihov položaj na grafičkom prikazu je načelan.

Točan broj i položaj svake od njih odredit će se lokacijskim dozvolama ovisno o namjeni i BRP-u pojedinog potrošača.

6.3.6. Javna rasvjeta

Članak 24.

Rasvijetljenost prometnih površina treba uskladiti s klasifikacijom rasvijetljenosti u Preporukama za rasvjetu cesta s motornim i pješačkim prometom.

Predviđa se izgradnja nove mreže javne rasvjete na postojećim prometnicama i novim cestama koje se priključuju na nju, te na parkiralištima.

Javna rasvjeta prometnica izvest će se zasebnim stupovima i podzemnim kabelima, na temelju izrađenih projekata kojim će se definirati tip i visina stupa, njihov razmještaj u prostoru, tip armature i svjetiljke. U sklopu rasvjete prometnice, izvest će se i rasvjeta parkirališta oko novih objekata.

Za sve trgove, parkove i javne zelene površine, javna rasvjeta dizajnirat će se i odrediti u sklopu projekta uređenja parkovnih zelenih površina.

7. Uvjeti uređenja javnih i zaštitnih zelenih površina

Članak 25.

Planom su zelene površine određene na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina.

Predviđene su dvije površine oznake: Z1 - parkovno zelenilo, koje treba krajobrazno urediti, zasaditi ukrasnim biljem i autohtonim vrstama stabala te opremiti odgovarajućom opremom: klupama, javnom rasvjetom, koševima za otpatke, skulpturama i dječjim igralištem i sl.

Formiranje parkova treba biti takvo da oblikovnim karakteristikama, sadržajima, opremom zadovolje potrebe i koriste se kao rekreacijski, edukativni, ekološki i estetski gradski prostori uz uređenje parkovnih površina ponajprije održavanjem i sadnjom visokog zelenila.

U parkovima se može graditi i dvonamjensko sklonište.

U zonama parka može se urediti šetne i biciklističke staze. Iznimno se može sagraditi paviljon ili javnu, odnosno ugostiteljsku građevinu, javni WC, trafostanice i druge komunalne građevine. Sveukupni BRP takvih građevina može biti 500 m² a visina podrum i 1 etaža. Gradnja ovih građevina je moguća samo u sklopu uređenja cijele zone parka.

Uređenje parkova i njihov sadržaj odredit će se javnim urbanističko-krajobrazno-arhitektonskim natječajem.

Članak 26.

Zone zaštitnog zelenila (Z) su predviđene radi stvaranja cezura i zaštite od akcidenata na magistralnim plinovodima i na obilaznoj autocesti.

Njih se planira zatravniti i zasaditi visoku vegetaciju tamo gdje to mjere zaštite dopuštaju. Svrha ovih zona je i očuvanje neizgrađenog prostora uz najvažnije prometne koridore.

Ove se površine može koristiti kao kultivirani krajobraz. Na dijelovima zona se može urediti i parkovno zelenilo s pješačkim i biciklističkim stazama i odmorištima.

U njima se mogu graditi i dvonamjenska skloništa.

Zona zelenila planirana na istočnom dijelu obuhvata plana može se i nadalje zadržati kao slika karakterističnog kultiviranog krajobraza. U njoj se mogu graditi samo građevine komunalne infrastrukture.

Članak 27.

U zonama označenim kao parkirališta u zelenilu, obvezno će se zasaditi stabla tako da formiraju drvored uz ulicu te između svaka 4 parkirališna mjesta stablo.

8. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 28.

U obuhvatu Plana nema posebno vrijednih ambijentalnih vrijednosti te zaštićenih prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina.

9. Postupanje s otpadom

Članak 29.

Na prostoru obuhvata Plana postupanje s otpadom treba biti takvo da se osigura odgovarajuće lokacije za njegovo prikupljanje i odvoz na gradski deponij. Na svakoj građevnoj čestici treba pri izdavanju lokacijske dozvole odrediti i uvjete postupanja s otpadom. Otpad se ne smije odlagati direktno na tlo.

Planom je određena lokacija za reciklažno dvorište i komunalnu bazu. Površine građevne čestice reciklažnog dvorišta može biti 1200 - 1500 m². Površina građevne čestice komunalne baze može biti 500 m².

Tlocrtna izgrađenost na objema česticama može biti do 30%. Visina građevina može biti do 2 nadzemne etaže.

10. Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš

10.1. Zaštita podzemnih voda

Članak 30.

Pri odabiru sadržaja, djelatnosti i tehnologija koje će se realizirati u obuhvatu Plana moguće su samo one koje ne onečišćuju okoliš, odnosno one kod kojih se mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša.

Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti podzemnih voda za što je neophodno izgraditi sustav nepropusne kanalizacije. U okviru pojedinih pogona, ovisno o tehnološkim procesima koji će se obavljati, potrebno je, uz dobivanje posebnih uvjeta građenja od nadležnog vodnogospodarskog poduzeća, postaviti uređaj za pročišćavanje otpadnih voda prije upuštanja u kanalizaciju.

U kanalski sustav odvodnje otpadnih voda mogu se upuštati samo prethodno pročišćene vode do propisanog stupnja onečišćenja u skladu s posebnim propisima.

Sve prometne, manipulativne površine i površine za remont vozila, mehanizacije i strojeva trebaju biti izvedene vodonepropusno s uređenom vodonepropusnom odvodnjom te separatorima ulja, masti i taloga.

U III. zoni zaštite crpilišta (zona zaštite i kontrole) zabranjeno je:

- ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda;

- deponiranje otpada;

- građenje kemijskih industrijskih postrojenja;

- građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja oborinskih voda.

U II. zoni zaštite crpilišta (zona strogog ograničenja), uz zabrane određene za III. zonu, zabranjuje se:

- izgradnja spremnika i pretakalištu za naftu i naftne derivate, radioaktivne, kemijske i ostale za vodu štetne i opasne tvari;

- izgradnja cjevovoda za tekućine koje su štetne i opasne za vodu;

- formiranje deponija otpada i planirki;

- upotreba tvari štetnih za vodu kod izgradnje objekata;

- otvaranje iskopa u površinskom zaštitnom sloju, probijanje i skidanje površinskog sloja, osim na mjestima izgradnje objekata, eksploatacija mineralnih sirovina;

- otvaranje novih šljunčara;

- uskladištenje radioaktivnih, kemijskih ili za vodu drugih štetnih i opasnih tvari;

- uskladištenje i primjena na otvorenome kemijskih sredstava za zaštitu i rast biljaka, uništenje korova te sredstava za uništenje kukaca, glodavaca i ostalih životinja;

- odlaganje, zadržavanje ili uklanjanje uvođenjem u podzemne ostalih radioaktivnih, kemijskih ili drugih za vodu i tlo opasnih tvari;

- upuštanje otpadnih voda u tlo uključujući i oborinske vode sa cesta i ostalih prometnih površina, upuštanje u tlo rashladnih i termalnih otpadnih voda;

- pražnjenje vozila za odvoz fekalija.

U postupku izdavanja lokacijskih dozvola potrebno je zatražiti vodopravne uvjete za svaku pojedinu građevinu.

10.2. Zaštita od požara i eksplozija

Članak 31.

Planom su osigurani vatrogasni prilazi do svih zona po planiranim javnim prometnim površinama čime je omogućen pristup do svake građevne čestice, prema odredbama posebnih propisa.

Protupožarna zaštita zahtijeva odgovarajuće dimenzioniranje javne vodovodne mreže, uz uvjete osiguranja dovoljnih količina protupožarne vode, te mrežu vanjskih hidranata na maksimalnoj dopuštenoj međusobnoj udaljenosti od 80 m i s vodovodnim priključkom ne manjeg profila od ø 100 mm.

U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4 m ili manje, ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr. da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta. Požarni zid u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m neposredno ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

Za postojeći i novi visokotlačni plinovod unutar područja obuhvata, kao i za planirani plinovod srednjeg tlaka, koji će se projektirati i graditi za potrebe novih sadržaja trebaju se primijeniti preventivne mjere zaštite od eksplozije koje se ponajprije odnose na primjenu minimalnih sigurnosnih udaljenosti od građevina i drugih vodova komunalne infrastrukture.

10.3. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

Članak 32.

U obuhvatu Plana najveći očekivani intenzitet potresa, u 500-godišnjem povratnom periodu, je VIII° MCS.

Sve građevine moraju biti dimenzionirane najmanje na očekivani intenzitet.

Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca je 5 m, a od susjednih međa h/2 ali ne manje od 6 m.

Zaštita zaposlenih i posjetilaca od ratnih opasnosti ostvaruje se izgradnjom skloništa na planom određenim lokacijama i propisanim kapacitetima.

Skloništa se dimenzioniraju na statičko opterećenje od 100 kPa za zaštitu od RBK djelovanja uz uvjet sedmodnevne autonomije.

Skloništa će biti dvonamjenska a moraju se moći osposobiti za osnovnu namjenu u roku od 24 sata.

TABLICA 2. PROCJENA BROJA ZAPOSLENIH I POSJETITELJA I POTREBNI BROJ SKLONIŠNIH MJESTA

Cijeli prostor je podijeljen u zone koje omeđuju važniji ulični koridori. Potrebe iskazane za pojedine zone treba zadovoljiti unutar nje, prema područjima gravitacije planiranih skloništa. Moguća su preklapanja potreba po zonama ovisno o zoni gravitacije. Položaj skloništa je orjentacijski, a točan će se odrediti lokacijskim dozvolama.

Sva su planirana kao dvonamjenska. Mirnodopska namjena može biti u funkciji djelatnosti što će se odvijati na pojedinoj građevnoj čestici. Mogu biti u građevini ili se graditi kao zasebna.

Zbog činjenice da se grade u II. zoni vodozaštite, preporuča se izvedba poluukopanih ili nadzemnih skloništa s odgovarajućim nadslojem zemlje.

Ukupno potrebe iznose 2482 sklonišna mjesta.

Planirana je gradnja ukupno 14 sklonišnih građevina kapaciteta od 50 do 250 mjesta.

Gradnja skloništa je obaveza za one građevine u pojedinoj zoni koje same imaju potrebu za najmanje 50 sklonišnih mjesta ili im je BRP najmanje 5000 m².

Skloništa se mogu graditi i u zonama parkova (Z1), te zaštitnog zelenila (Z).

11. Mjere provedbe plana

11.1. Obveza donošenja detaljnih planova

Članak 33.

Ovim se planom ne propisuje obvezna izrada detaljnih planova uređenja niti za jednu površinu ili namjenu u obuhvatu.

11.2. Urbanističko-arhitektonski natječaj

Članak 34.

Planom je omogućeno provođenje arhitektonskih natječaja za pojedine građevine.

11.3. Studija utjecaja na okoliš

Članak 35.

Potreba izrade procjene utjecaja na okoliš utvrdit će se i provesti prema posebnim propisima.

11.4. Etapnost gradnje

Članak 36.

Planom se omogućuje etapna gradnja. Pri tom za svaku gradnju građevina treba osigurati i odgovarajući dio prometne i infrastrukturne mreže.

Veliki trgovački centri i poslovni kompleksi u zonama K2-7, K2-4, K1-2 i K2-5 se mogu graditi samo uz istovremenu gradnju dijela novog prometnog čvora - ulaza u zonu.

11.5. Izdavanje lokacijskih dozvola

Članak 37.

Lokacijske dozvole za gradnju mogu se izdavati samo ako su istovremeno ili ranije izdane lokacijske dozvole za prometnice ili dio prometnice nužne za osiguranje kvalitetnog pristupa do građevne čestice za koju se izdaje lokacijska dozvola.

11.6. Formiranje poduzetničke zone

Članak 38.

Planom je temeljem Programa razvoja poduzetničkih zona na području Grada Zagreba omogućeno formiranje poduzetničke zone u dijelu prostora u obuhvatu plana.

U svim zonama oznake K1, K2 i M2 mogu se graditi sadržaji takve zone, te poduzetnički centar i "one stop shop", a prema uvjetima i načinu gradnje utvrđenim ovom odlukom.

11.7. Rekonstrukcija građevina namjena kojih je protivna planiranoj namjeni ili urbanim pravilima

Članak 39.

Građevine gospodarske, komunalne i prometne te prateće građevine i slično koje su građene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02), a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj ovim planom mogu se, do privođenja konačnoj namjeni, rekonstruirati, dograditi i nadograditi, uz sljedeće uvjete:

- sanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova građevine i krovišta;

- dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl., površine do 10 m² izgrađenosti za građevine do 100 m² BRP-a i do 5% ukupnog BRP-a za veće građevine;

- prenamjena i funkcionalna preinaka građevine, osim u stambenu namjenu;

- dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javnoprometnih površina.

Građevine koje su građene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju, a kojih je namjena u skladu s namjenom utvrđenom ovim planom, a nisu u skladu s drugim odredbama ove odluke, mogu se rekonstruirati, dograditi i nadograditi uz iste uvjete.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 40.

Plan je izrađen u šest izvornika koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 41.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.