Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Petlja Lučko-sjever"

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Petlja Lučko - sjever"

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja "Petlja Lučko - sjever" (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradio Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o., u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim zavodom za prostorno uređenje.

Članak 2.

Planom se, u skladu s Generalnim urbanističkim planom grada Zagreba, utvrđuje detaljna namjena površina, režimi uređivanja prostora, načini opremanja zemljišta komunalnom, prometnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti za izgradnju građevina i preuzimanje drugih aktivnosti u prostoru, te drugi elementi od važnosti za područje za koje se Plan donosi.

Članak 3.

Plan se donosi za prostor omeđen Karlovačkom cestom na jugoistoku, državnom autocestom D1 - zagrebačkom obilaznicom na jugozapadu, GUP-ovom granicom zone gospodarske namjene - proizvodne na sjeverozapadu i lateralnim kanalom odteretnog kanala Sava - Odra na sjeveroistoku.

Detaljna granica obuhvata označena je na kartografskim prikazima Plana.

Područje obuhvata plana iznosi oko 23 ha.

Članak 4.

Plan, sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja "Petlja Lučko - sjever" sastoji se od:

A) Tekstualnog dijela koji sadrži:

I. Obrazloženje

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje

B) Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:2000:

0. OBVEZE I OGRANIČENJA

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

2.1. Cestovni promet, telekomunikacijski sustav

2.2. Sustav plinoopskrbe, elektroenergetski sustav

2.3. Sustav vodoopskrbe, sustav odvodnje

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA

4. OBLICI KORIŠTENJA I NAČIN GRADNJE

Elaborat iz stavka 1., točaka A. i B. ovoga članka ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednice Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 5.

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Planom se, na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, utvrđuje prostorno rješenje s planom namjene površina.

Na kartografskom prikazu su razgraničene zone različitih namjena pojedinih planskih oznaka namjene:

I - proizvodna namjena;

K - poslovna namjena;

Ku - poslovna namjena - ugostiteljska;

Z1 - javno zelenilo, s izgradnjom;

Z - zaštitno zelenilo;

površine infrastrukturnih sustava:

IS₁ - transformatorske stanice;

IS₂ - separator;

- koridori prometnica.

Unutar obuhvata Plana predviđena je preparcelacija zemljišta, a postojeće se građevne čestice mogu zadržati ili se mogu formirati nove u skladu s odredbama ove odluke.

Zemljište između planirane ulice i granice obuhvata mora biti uključeno u građevne čestice odnosno planiranu namjenu.

Pri određivanju lokalnih uvjeta, na cijelom području treba analizirati i primijeniti sva ograničenja navedena u kartografskom prikazu "O" - OBVEZE I OGRANIČENJA te u tekstualnom dijelu Plana.

2. UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 6.

U zoni proizvodne namjene moguće je graditi:

- industrijske pogone proizvodnje i prerade;

- obrtničke i zanatske pogone proizvodnje i prerade;

- servisne radionice;

- skladišta.

Moguća je gradnja i svih sadržaja poslovne namjene iz čl. 7. ove odluke.

Članak 7.

U zoni poslovne namjene mogu se graditi:

- poslovne, upravne, uredske građevine;

- sve trgovačke građevine u maloprodaji i veleprodaji osim trgovačkih kompleksa;

- izložbeno-prodajni saloni;

- servisi;

- građevine proizvodnje bez negativnog utjecaja na okoliš;

- skladišta kao prateći sadržaj;

- komunalno-servisni i uslužni sadržaji;

- uredski prostori, istraživački i edukacijski centri te druge građevine javne i društvene namjene koje upotpunjuju osnovnu namjenu;

- ugostiteljske i građevine za zabavu i sportsku rekreaciju;

- benzinske postaje.

Članak 8.

U zoni poslovne - ugostiteljske namjene planira se gradnja građevine za posluživanje hrane, pića i napitaka (restoran, kavana i sl.), a moguće je i pružanje usluge smještaja (poslovni hotel).

Obvezni sadržaj ove zone je dvonamjensko sklonište.

Članak 9.

Površina namjene javno zelenilo s izgradnjom predviđena je za gradnju dvonamjenskog skloništa.

Druga namjena skloništa može biti izložbeno-prodajni salon, trgovina, ugostiteljstvo, sportska rekreacija ili slične djelatnosti.

Sklonište smije biti veličine do 450 m² bruto i mora se izgraditi kao ukopano ili poluukopano.

Članak 10.

Na svim je građevnim česticama predviđen samostojeći način gradnje.

Najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice (osim od javnoprometne površine) je pola visine vijenca pročelja prema toj međi, ali ne manje od 6 m.

Na građevnoj čestici može biti više građevina koje čine tehnološko-funkcionalnu cjelinu.

Najveća visina vijenca građevine je 21 m, a najveća etažnost je 5 nadzemnih etaža. Iznimka su silosi, dimnjaci, drugi tehnološki uvjetovani dijelovi građevine te antenski stupovi koji mogu biti viši od 21 m.

Građevine s najvećim brojem nadzemnih etaža ne mogu imati potkrovlje.

Građevine s manje od 5 nadzemnih etaža mogu imati potkrovlje.

Građevine mogu imati jednu ili više etaža podruma. Najviša kota poda prizemlja je 120 cm od kote konačno uređenog terena.

Članak 11.

Do građevne čestice mora biti osiguran pristup s javnoprometne površine.

Površina nove građevne čestice je minimalno 3.000 m².

Najmanja širina građevne čestice na regulacijskom i građevnom pravcu je 30 m.

U zoni proizvodne namjene izgrađenost građevne čestice se određuje u rasponu 10-40% (k_ig = 0,1 - 0,4), a iskoristivost u rasponu 15-240% (k_is = 0,15 - 2,4).

U zonama poslovnih namjena izgrađenost građevne čestice određuje se u rasponu 20-40% (k_ig = 0,2 - 0,4), a iskoristivost u rasponu 20-260% (k_is = 0,2 - 2,6).

Najmanja površina zelenila na prirodnom tlu je 20% površine građevne čestice.

Ako se gradi sadržaj javne i društvene namjene tada zelenilo na prirodnom tlu, parkovno uređeno, zauzima najmanje 30% površine građevne čestice.

Uz regulacijski pravac obvezna je sadnja drvoreda, osim ispod dalekovoda i uz plinovod.

Građevna čestica može biti ograđena ogradom visine do 2 m.

Oblikovanje građevina i uređenje građevnih čestica mora biti zasnovano na visokim oblikovnim i gradbenim standardima.

Sva pročelja građevina (uključujući i krovove, tj. "petu fasadu") moraju se kvalitetno oblikovati.

Svi neizgrađeni dijelovi građevne čestice moraju biti parterno i hortikulturno uređeni.

Visoko se zelenilo, osim prema planiranoj ulici "A", mora saditi i prema autocesti i lateralnom kanalu (osim u dijelovima štetnih koridora infrastrukture u kojima je sadnja visokog zelenila zabranjena). Na sjeverozapadnoj granici obuhvata mora se, na građevnoj čestici proizvodne namjene, formirati tampon zelenila širine min. 10 m. Ovo se zaštitno zelenilo, kao i ono u zaštitnim koridorima infrastrukture, uračunava u obveznih najmanje 20% površine prirodnog terena građevne čestice koji mora biti uređen kao parkovno, pejsažno ili zaštitno zelenilo bez podzemne ili nadzemne gradnje, bez natkrivanja i bez uređenja parkirališta.

Članak 12.

Udaljenost građevina od prometnih i infrastrukturnih građevina iznosi:

- od regulacijskog pravca planiranih ulica u obuhvatu najmanje 8 m;

- od regulacijskog pravca Karlovačke ceste 18 m;

- u pojasu 40 m od zemljišnog pojasa autoceste D1 prema posebnim uvjetima Hrvatskih autocesta d.o.o., ali ne manje od 15 m;

- 20 m od osi visokotlačnog magistralnog plinovoda - obostrano;

- 10 m od 110 kV dalekovoda - obostrano;

- 7,5 m od 35 kV dalekovoda - obostrano;

- 10 m od postojećeg zemljišnog pojasa lateralnog kanala (30 m od ruba korita koji je izvan obuhvata Plana);

- od planiranog magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda Ø 700 - prema posebnim uvjetima nadležne službe, ali ne manje od 5 m.

3. UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 13.

Građevine ovih sadržaja mogu se graditi u zoni proizvodne i poslovne namjene, kada upotpunjuju osnovnu namjenu.

Najveća izgrađenost građevne čestice je 40% (k_ig = 0,4).

Najveća iskorištenost građevne čestice je 150% (k_is = 1,5).

Najmanji prirodni teren, parkovno uređen, je 30% površine građevne čestice.

Na zasebnim građevnim česticama moguća je gradnja sljedećih sadržaja:

- upravnih (policija, inspekcija i sl.);

- zdravstvenih (ambulanta medicine rada i sl.);

- i drugih sadržaja koji upotpunjuju gospodarsku namjenu.

Na građevnim česticama osnovne namjene ili na zasebnim česticama moguće je graditi strukovne škole, edukacijske centre vezane uz određenu proizvodnu ili poslovnu namjenu i sl. Ako se ovi sadržaji smještaju na građevnu česticu proizvodne ili poslovne namjene, grade se po propozicijama tih namjena.

Obvezan je urbanističko-arhitektonski natječaj kada je građevina javne namjene osnovni sadržaj građevne čestice.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 14.

U obuhvatu Plana nije moguća gradnja stambenih građevina.

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. Cestovna prometna mreža

Članak 15.

U Urbanističkom planu uređenja određene su površine za gradnju prometnica. Unutar takvih površina ovisno o kategoriji prometnice treba izgraditi i urediti kolnik, nogostupe, biciklističke staze i zelenilo.

U funkciji cestovnog motornog prometa predviđena je u svim prometnicama izgradnja asfaltiranih kolnika za dvosmjerno kretanje vozila širine kolnika 6,5 m.

S obzirom na to da moraju zadovoljiti zahtjeve u pogledu osiguranja minimalnog osovinskog pritiska od 100 kN, gornji stroj svih kolnih površina, kao i drugih prometnih površina predviđenih za pristup i operativni rad vatrogasnih vozila, mora biti izveden od nosivog sloja zbijenog kamenog materijala, cementom stabiliziranog nosivog sloja, gornjeg nosivog sloja i habajućeg sloja asfaltbetona.

Za kretanje pješaka u svim je prometnicama planirano uređenje nogostupa minimalne širine 1,50 m.

Sve pješačke površine treba izvesti tako da se onemogući stvaranje arhitektonskih i urbanističkih barijera, te omogući pristup i kretanje osobama smanjene pokretljivosti prema posebnim propisima.

U glavnoj prometnici kroz Radnu zonu (ulica "A") planirano je uređenje situacijski izdvojenih biciklističkih staza.

Najmanja širina biciklističke staze za jedan smjer vožnje iznosi 1,0 m, a za dvosmjerno kretanje minimalna širina biciklističke staze iznosi 1,60 m.

5.1.2. Promet u mirovanju

Članak 16.

Parkirališne i garažne potrebe za sve sadržaje građevne čestice u potpunosti se zadovoljavaju na toj građevnoj čestici.

Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta na građevnoj čestici građevine ovisi o vrsti i namjeni prostora u građevini, a određuje se na 1.000 m² bruto izgrađene površine, u skladu s normativima određenim Generalnim urbanističkim planom grada Zagreba:

U BRP se ne uračunava površina garaža i jednonamjenskih skloništa.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 17.

Planom su u svim prometnicama osigurani pojasevi za polaganje distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) uz regulacijske linije, a na mjestima prijelaza kolnika treba postavljati zaštitne cijevi. Najmanja širina pojasa za polaganje distributivne telekomunikacijske kanalizacije iznosi 1,0 m.

U sustavu pokretnih komunikacija nije planirano unutar područja obuhvata postavljanje baznih radijskih postaja postojećih tehnoloških generacija analogne (NMT) i digitalne (GSM) mreže.

S obzirom na skoro uvođenje treće generacije UMTS (općepokretni telekomunikacijski sustav) postavljanje baznih postaja ove mreže moguće je i naknadno.

Pozicije baznih postaja za koje je potrebno osigurati tek minimalne prostorne uvjete (fasadni antenski nosač ili krovni antenski stup visine od 2 m do 5 m iznad najviše točke zgrade) bit će određene u skladu s planovima koncesionara.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 18.

Komunalnu infrastrukturu treba graditi unutar koridora prometnice u planom osiguranim pojasevima za svaku vrstu infrastrukture, a u skladu s načelnim poprečnim presjecima prometnice.

Lokacijskim dozvolama odredit će se točan položaj vodova komunalne infrastrukturne mreže. Izgradnja treba biti usklađena s posebnim uvjetima javnih komunalnih poduzeća, koja su nadležna za gradnju i održavanje pojedine mreže.

5.3.1. Odvodnja otpadne i oborinske vode

Članak 19.

Sustav javne odvodnje Radne zone koncipiran je kao polurazdjelni i dio je jedinstvenog kanalizacijskog sustava grada Zagreba.

Sve planirane cjevovode u funkciji javne odvodnje predviđeno je polagati u koridorima javnih prometnih površina na način da cjevovodi podsustava odvodnje otpadnih voda budu položeni u drugom, a cjevovodi odvodnje oborinskih voda u prvom podzemnom sloju.

Visinskim položajem i uzdužnim padovima cjevovoda treba u najvećoj mogućoj mjeri omogućiti gravitacijsku odvodnju te minimalizirati moguću pojavu uspora u mreži.

Poklopce revizijskih okana u kolnim površinama ulica treba postavljati u sredini prometnog traka. Ukoliko to iz određenih razloga nije moguće onda ih treba postavljati u sredini kolnika.

Sabirna okna treba postavljati unutar čestice neposredno uz regulacijsku liniju prometnice.

Idejnim projektima odvodnje bit će određeni profili i nivelete javnih kanala, kote usporne vode, te način priključenja sabirnog kanala na postojeće ili planirane cjevovode.

Interna odvodnja mora se izvoditi i koristiti u skladu s posebnim propisima.

5.3.2. Vodoopskrba

Članak 20.

U postupku izgradnje i uređenja planskih koridora javnih prometnih površina unutar područja obuhvata potrebno je položiti vodoopskrbne cjevovode sukladno posebnim propisima i pravilima struke.

Potrebne količine vode za gašenje požara treba osigurati u skladu s posebnim propisima.

Mreža vodoopskrbnih cjevovoda treba osigurati potrebne količine sanitarne i protupožarne vode, te imati izgrađenu vanjsku nadzemnu hidrantsku mrežu. Hidrante u pravilu treba projektirati kao nadzemne i postavljati izvan prometnih površina. Najveća dopuštena udaljenost između pojedinih hidranata je 80 m.

Novoplanirane cjevovode u funkciji opskrbe pitkom vodom treba polagati unutar koridora javnih prometnih površina koristeći pri tome prvi podzemni sloj ponajprije ispod nogostupa, biciklističkih staza ili razdjelnih pojasa zelenila. Gdje to zbog određenih okolnosti nije moguće, cjevovod treba položiti ispod površina kolnika.

Vodoopskrbnu mrežu treba formirati prstenasto radi osiguranja dvostrane mogućnosti opskrbe vodom.

Novi cjevovodi zbog mjera protupožarne zaštite ne mogu imati profil manji od Ø 150 mm.

Trase cjevovoda unutar koridora cestovnih prometnica potrebno je uskladiti s ostalim postojećim i planskim vodovima komunalne infrastrukture u skladu s posebnim uvjetima njihovih korisnika.

U koridoru iznad planiranog magistralnog cjevovoda Ø 700 mm širine 5,0 m lijevo i desno od cjevovoda zabranjena je gradnja objekata i sadnja drveća.

5.3.2.1. Plinoopskrba

Članak 21.

Budući da se područjem obuhvata proteže magistralni visokotlačni plinovod DN 500 (50 bara), treba se pridržavati uvjeta propisanih posebnim propisima, a posebice uvjeta:

- 20 m na svaku stranu od osi plinovoda nije dopušteno građenje industrijskih objekata;

- u pojasu širokom 5,0 m na svaku stranu od trase plinovoda proteže se zaštitni pojas unutar kojega nije dopušteno građenje stabilnih građevina, koje nisu u funkciji plinovoda (temelji stupova javne rasvjete, okna vodovoda ili kanalizacije, reklamni stupovi itd.);

- na mjestima križanja cesta i instalacija s plinovodom, kut između osi cjevovoda i osi ceste/instalacija mora biti između 90º i 60º;

- na mjestima križanja cesta s plinovodom, potrebno je mehanički zaštiti postojeći plinovod pomoću dvostruko armirane betonske ploče po čitavoj dužini plinovoda, radi zaštite od vertikalnog opterećenja;

- prilikom križanja instalacija (plinovod, vodovod, kanalizacija, elektro kabel, telefonski kabel, optički kabel i sl.) s plinovodom, instalacije se obavezno postavljaju u zaštitne cijevi većeg promjera i polažu se najmanje 0,5 m ispod plinovoda, a mjesto se mora obilježiti ugradnjom pocinčanog pletiva ispod i iznad plinovoda;

- najmanja udaljenost paralelnog vođenja ceste i plinovoda iznosi 10,0 m;

- najmanja udaljenost paralelno vođenih instalacija sa plinovodom iznosi 5,0 m;

- najmanja udaljenost parkirališta, pješačke/biciklističke staze od osi plinovoda iznosi 10,0 m;

- u koridoru iznad plinovoda širine 5,0 m lijevo i desno od cjevovoda zabranjeno je saditi drveće čije korijenje raste dublje od 1,0 m, odnosno za koje je potrebno obrađivati zemljište dublje od 0,5 m.

5.3.2.2. Distributivna plinoopskrbna mreža

Članak 22.

Planom je predviđena plinofikacija cjelokupnog područja prirodnim plinom. Preduvjet za plinofikaciju područja unutar obuhvata Plana je izrada izvedbenog projekta i izgradnja plinske mreže unutar obuhvata Plana.

Unutar područja obuhvata Plana u planiranim prometnicama predviđeni su koridori minimalne širine 1,0 m za polaganje srednjotlačnih plinovoda, tako da će se omogućiti plinofikacija svih planiranih građevina.

Srednjotlačni plinovod će se polagati podzemno na dubini s nadslojem do kote uređenog terena minimalno 1 m te će biti izveden od polietilenskih cijevi i fitinga kvalitete PE 100 klase SDR 11. Minimalna sigurnosna udaljenost od građevina za srednjotlačni plinovod je 2 m, a za srednjotlačne kućne priključke pri paralelnom vođenju uz građevine je 1 m.

Udaljenosti srednjotlačnog plinovoda od drugih komunalnih instalacija određuju se sukladno posebnim uvjetima vlasnika tih instalacija. Pri određivanju trasa plinovoda moraju se poštovati i ostale minimalne sigurnosne udaljenosti od postojećih i planiranih instalacija i građevina kako je to određeno "Odlukom o minimalnim sigurnosnim udaljenostima za plinovode i kućne priključke" Gradske plinare Zagreb.

Svaka građevina mora imati zasebni srednjotlačni kućni priključak koji završava plinskim regulacijskim uređajem uključivo glavni zapor smještenim u ormariću na fasadi građevine.

5.3.3. Elektroenergetska mreža i javna rasvjeta

Članak 23.

U Radnoj zoni Planom je predviđena izgradnja triju novih tipskih transformatorskih stanica instalirane snage 1x1000 kVA.

Za gradnju novih transformatorskih postrojenja potrebno je formirati katastarske čestice minimalne površine 7,0 x 5,0 m. Čestice obavezno treba pozicionirati uz javne prometne površine te tako omogućiti neposredan pristup vozilima radi izgradnje i/ili održavanja.

Ako se u budućnosti unutar područja Plana pojavi novi korisnik s potrebom za velikom vršnom snagom, tada on mora osigurati na vlastitoj građevnoj čestici lokaciju za izgradnju nove transformatorske stanice kao samostojeće građevine ili u sklopu svoje građevine.

U svim prometnicama unutar područja obuhvata osigurani su koridori širine 1,0 m odnosno 1,5 m za polaganje nove kabelske srednjonaponske (naponska razina 20 kV) i niskonaponske mreže kabela, te polaganje kabela i postavljanje stupova javne rasvjete.

Elektroenergetske kabele neovisno o naponskoj razini treba postavljati isključivo izvan kolnih površina. U tu svrhu osigurani su pojasi ispod površina nogostupa, biciklističkih staza i razdjelnih pojasa zelenila.

Sve kabele treba postavljati 0,80 m ispod kote terena, a na mjestima poprečnih prijelaza kolnih površina kabele treba polagati u zaštitne cijevi.

Rasvijetljenost prometnih površina treba uskladiti s klasifikacijom rasvijetljenosti u Preporukama za rasvjetu cesta s motornim i pješačkim prometom.

Unutar koridora postojećih dalekovoda 30 kV i 110 kV nije dopuštena gradnja. Širina koridora unutar kojeg se ne smije graditi iznosi za 30 kV dalekovod 15,0 m (2x7,5 m od osi), a za 110 kV dalekovod 20,0 m (po 10 m od osi).

6. UVJETI UREĐENJA ZELENIH POVRŠINA

Članak 24.

Plan utvrđuje zelene površine na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina.

Planom je predviđena jedna površina oznake: Z1 - zona javne zelene površine, koju treba hortikulturno urediti, zasaditi ukrasnim biljem i autohtonim vrstama stabala te opremiti odgovarajućom opremom: klupama, javnom rasvjetom, koševima za otpatke.

U površini javnog zelenila predviđena je izgradnja skloništa - poluukopanog ili ukopanog - prekrivenog slojem zemlje. Humak je nužno zatravniti i zasaditi niskim raslinjem, a ostalu površinu urediti stablašicama.

Najveća izgrađenost (k_ig) i iskorištenost (k_is) su 0,4.

U sjevernom dijelu obuhvata, između dijela planirane ulice "A" i autoceste D1 te u jugozapadnom dijelu između nasipa autoceste i koridora dalekovoda planirane su površine oznake Z - zaštitno zelenilo, koje se planira zatravniti i zasaditi autohtonom, visokom, vegetacijom u slobodnoj formi.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 25.

U obuhvatu Plana nema ambijentalnih vrijednosti te prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 26.

Na prostoru obuhvata Plana postupanje s otpadom treba biti u skladu s odredbama posebnih propisa.

Izdvojeno prikupljanje otpada svaki korisnik u pravilu mora riješiti na svojoj građevnoj čestici.

Iznimno je moguće da više korisnika formira zajedničko reciklažno dvorište površine min. 200 m², s neposrednim pristupom na javnu prometnu površinu.

9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ

9.1. Zaštita od poplava i zaštita podzemnih voda

Članak 27.

Uz sjeveroistočnu granicu područja obuhvata proteže se lateralni kanal.

Zbog rekonstrukcije lateralnog kanala zabranjena je izgradnja na udaljenosti manjoj od 10,0 m od granice građevne čestice lateralnog kanala - granice obuhvata Plana.

Pri odabiru sadržaja, djelatnosti i tehnologija koje će se realizirati u obuhvatu Plana moguće su samo one koje ne onečišćuju okoliš, odnosno one kod kojih se mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša.

Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti podzemnih voda za što je neophodno izgraditi sustav nepropusne kanalizacije. U okviru pojedinih pogona, ovisno o tehnološkim procesima koji će se obavljati, potrebno je uz dobivanje posebnih uvjeta građenja od nadležnog vodnogospodarskog poduzeća, postaviti uređaj za pročišćavanje otpadnih voda prije upuštanja u kanalizaciju.

U kanalski sustav odvodnje otpadnih voda mogu se upuštati samo prethodno pročišćene vode do propisanog stupnja onečišćenja u skladu s posebnim propisima.

Sve prometne, manipulativne površine i površine za remont vozila, mehanizacije i strojeva trebaju biti izvedene vodonepropusno s uređenom vodonepropusnom odvodnjom te separatorima ulja, masti i taloga.

9.2. Zaštita od požara i eksplozija

Članak 28.

Planom su osigurani vatrogasni prilazi do svih zona po planiranim javnim prometnim površinama čime je omogućen pristup do svake građevne čestice, prema odredbama posebnih propisa.

Protupožarna zaštita zahtijeva odgovarajuće dimenzioniranje javne vodovodne mreže, uz uvjete osiguranja dovoljnih količina protupožarne vode, te mrežu vanjskih hidranata na maksimalnoj dopuštenoj međusobnoj udaljenosti od 80 m i s vodovodnim priključkom ne manjeg profila od Ø 100 mm.

U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 6 m ili manje, ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr. da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m neposredno ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

Postava podzemnih ili nadzemnih spremnika zapaljivih tekućina i plinova treba se planirati i projektirati u skladu s odredbama posebnih propisa.

Za postojeći visokotlačni plinovod unutar područja obuhvata, kao i za planirani plinovod srednjeg tlaka, koji će se projektirati i graditi u području obuhvata ovog Plana ili njegovom kontaktnom području, trebaju se primijeniti preventivne mjere zaštite od eksplozije koje se odnose ponajprije na primjenu minimalnih sigurnosnih udaljenosti od građevina i drugih vodova komunalne infrastrukture te primijeniti odgovarajuća tehnička rješenja.

9.3. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

Članak 29.

U obuhvatu Plana najveći očekivani intenzitet potresa, u 500-godišnjem povratnom periodu, je VIII° MCS.

Sve građevine moraju biti dimenzionirane najmanje na očekivani intenzitet potresa.

Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca je 8 m, a od susjednih međa h/2, ali ne manje od 6 m.

Zaštita zaposlenih i posjetilaca od ratnih opasnosti ostvaruje se izgradnjom skloništa, prema posebnim propisima, na planom određenim lokacijama i propisanim kapacitetima.

Skloništa se dimenzioniraju na statičko opterećenje 50-150 kPa za zaštitu od RBK djelovanja uz uvjet sedmodnevne autonomije.

Skloništa su dvonamjenska, a moraju se moći osposobiti za osnovnu namjenu u roku od 24 sata.

Ukupno su planirana 2 dvonamjenska skloništa sa 600 sklonišnih mjesta.

Skloništa se grade kao ukopana ili poluukopana.

9.4. Rekonstrukcija građevina namjena kojih je protivna planiranoj namjeni ili urbanim pravilima

Članak 30.

Građevine koje su građene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02), a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj Generalnim urbanističkim planom, mogu se, do privođenja konačnoj namjeni, rekonstruirati, dograditi i nadograditi, uz sljedeće uvjete:

- sanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova građevine i krovišta;

- dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl., površine do 10 m² izgrađenosti za građevine do 100 m² BRP-a i do 5% ukupnog BRP-a za veće građevine;

- prenamjena i funkcionalna preinaka građevine, osim u stambenu namjenu;

- dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javnoprometnih površina,

Građevine koje su građene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju, a namjena kojih jest u skladu s namjenom utvrđenom GUP-om, ali nisu u skladu s odredbama ove odluke, mogu se rekonstruirati, dograditi i nadograditi uz uvjete iz stavka 1. ovog članka.

9.5. Rekonstrukcija postojećih građevina usklađenih s odredbama ove odluke

Postojeće građevine, kojima su namjena i prostorni pokazatelji u skladu s odredbama ove odluke, mogu se rekonstruirati na postojećoj ili novoformiranoj građevnoj čestici uz uvjet primjene odredbi ove odluke.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

10.1. Obveza donošenja detaljnih planova

Članak 31.

Ovim se planom ne propisuje obvezna izrada detaljnih planova uređenja niti za jednu površinu ili namjenu u obuhvatu.

10.2. Urbanističko-arhitektonski natječaj

Članak 32.

U obuhvatu plana utvrđena je obveza provođenja natječaja za građevine javne namjene kada su osnovni sadržaj građevne čestice.

Vrstu natječaja određuje Gradski zavod za prostorno uređenje.

10.3. Studija utjecaja na okoliš

Članak 33.

Potreba procjene utjecaja na okoliš utvrdit će se i provesti prema posebnim propisima.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 34.

Plan je izrađen u šest izvornika koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 35.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.