Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Njivice

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja Njivice

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja Njivice (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradila tvrtka Log - urbis d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim zavodom za prostorno uređenje.

Članak 2.

Plan se donosi za prostor omeđen sjevernim regulacijskim pravcem novoplanirane prometnice, zapadnom granicom k.č. 5550 nastavno do južnog regulacijskog pravca Ulice grada Vukovara, južnim regulacijskim pravcem Ulice grada Vukovara, zapadnom granicom k.č. 1882, sjevernom granicom građevinskih čestica u ulici Palić, te južnim građevnim pravcem građevina u Ulici grada Vukovara na k.č. 1880, k.č. 1878 i k.č. 1876 na sjeveru; istočnim regulacijskim pravcem postojećih ulica Pile I. i Pile III. na istoku; istočnim regulacijskim pravcem ulice Kruge, sjevernom granicom k.č. 1756, istočnom granicom k.č. 1756 i k.č. 1761, sjevernom granicom kompleksa MUP-a, zapadnim regulacijskim pravcem ulice Kruge, južnom granicom kompleksa MUP-a, te istočnim regulacijskim pravcem planirane prometnice na zapadu; sjevernim rubom kolnika Slavonske avenije na jugu.

Detaljna granica obuhvata označena je na kartografskim prikazima Plana.

Područje obuhvata plana iznosi oko 19,48 ha.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Planom se donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba, te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene prostora, uličnu i komunalnu mrežu, te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Plan, sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja Njivice, sastoji se od:

A) Tekstualnog dijela koji sadrži:

I. Obrazloženje

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje

B) Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000:

1. Korištenje i namjena površina

2.a Prometna i ulična mreža

2.b Komunalna i infrastrukturna mreža

- POSTOJEĆE STANJE

2.c Komunalna i infrastrukturna mreža

- PLANIRANO STANJE

3.a UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

- OBLICI KORIŠTENJA

3.b UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

- NAČIN GRADNJE

3.c UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

- UVJETI GRADNJE

3.d UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

- PODRUČJA PRIMJENE PLANSKIH MJERA ZAŠTITE

4. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI

Elaborat Plana iz stavka 1. ovog članka ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednice Gradske skupštine Grada Zagreba sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 5.

Površine javnih i drugih namjena određene su i razgraničene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:1000, kako slijedi:

1.1. Mješovita - pretežito stambena namjena - M1

Članak 6.

U kazetama A1, A2, A3, B1, B2, C, D1, D2, E1, E2, F1, F2, F3, F4, F5, F6 i F7 planira se gradnja građevina stambene, stambeno - poslovne, javne i društvene namjene.

Građevine mogu biti jednonamjenske - stambene, javne i društvene namjene.

U kazetama A1, A2, A3, B1, B2, C, D1, D2, E1, E2, F1, F2, F3, F4, F5, F6 i F7 uz stanovanje mogu se graditi i uređivati prostori za: prodavaonice robe dnevne potrošnje, predškolske ustanove, ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, tihi obrt i usluge domaćinstvima, sadržaje kulture, pošte i banke, šport i rekreaciju, osobne usluge, poslovne prostore - uredi i ugostiteljstvo, te parkove i dječja igrališta.

U kazeti F1 u prizemlju višestambene građevine planira se uređenje predškolske ustanove kao moguće proširenje postojeće predškolske ustanove smještene južno od predmetne kazete. Predmetno proširenje je kapaciteta najmanje 6 odgojnih skupina.

U kazeti F5 prizemne se etaže građevina planiraju za prateće sadržaje stanovanja.

Ukupni BRP stambene namjene mora biti najmanje 75% ukupnog nadzemnog BRP-a kazete.

1.2. Mješovita - pretežito poslovna namjena - M2

Članak 7.

U kazeti G1 planira se gradnja građevina poslovne i stambeno - poslovne namjene, koje mogu biti i jednonamjenske - poslovne namjene.

U kazeti G2 planira se gradnja građevina poslovne, stambeno - poslovne, stambene, te javne i društvene namjene, koje mogu biti i jednonamjenske.

U kazetama G1 i G2 mogu se graditi i uređivati prostori za: poslovnu namjenu (uredi, trgovine, ugostiteljstvo i sadržaji koji ne ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu grada), stanovanje, prateće sadržaje, javnu i društvenu namjenu, tržnice, manje robne kuće, hotele, rad, šport i rekreaciju, javne garaže, parkove i dječja igrališta, te posebnu namjenu.

U kazetama G1 i G2 ukupni BRP stambene namjene može biti do 49% nadzemnog BRP-a kazete.

1.3. Javna i društvena namjena - predškolska - D4

Članak 8.

U kazeti H planira se gradnja predškolske ustanove kapaciteta 6 - 10 odgojnih skupina.

1.4. Zaštitne zelene površine - Z

Članak 9.

U kazetama I1 i I2 uređuju se zaštitne zelene površine kao zaštitne tampon - zone.

U kazetama I1 i I2 moguća je gradnja manjih komunalnih građevina.

1.5. Javni park - Z1

Članak 10.

U kazetama I3 i I4 planiraju se parkovi koji su značajna hortikulturna komponenta u formiranju južnog pročelja Ulice grada Vukovara, te pročelja Strojarske ulice.

U kazeti I4 planira se gradnja skloništa.

U kazeti I5 planira se park stambenog susjedstva u kojem se uređuje dječje igralište.

U kazetama I3, I4 i I5 moguća je gradnja manjih komunalnih građevina.

1.6. Dječje igralište - Z2

Članak 11.

U kazetama I5, I6, I7 i na pješačkoj površini - trgu između kazeta E1, E2 i F7 naznačene su načelne lokacije dječjih igrališta.

Dječja igrališta se planiraju u sklopu parkovnih ili pješačkih površina, a njihov točan položaj odredit će se temeljem prostornog rješenja kazete.

1.7. Javne gradske površine - tematske zone - Z4

Članak 12.

U kazetama I6 i I7 planiraju se javni parkovi u kojima se uređuju dječja igrališta i druge pješačke površine. Park u kazeti I6 je središnji park naselja.

Kazete I6 i I7 moguće je ispod ili iznad Strojarske ulice povezati u jednu prostornu cjelinu.

U kazeti I6 planira se gradnja skloništa.

U kazetama I6 i I7 moguća je gradnja manjih komunalnih građevina.

1.8. Površine infrastrukturnih sustava - IS

Članak 13.

Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se gradi i uređuje ulična mreža, lakotračna željeznica, pješačke i biciklističke staze.

Na površinama infrastrukturnih sustava koje se nalaze istočno i zapadno od kazete F5 i između kazeta G1 i I7, te kazeta E1 i E2 sa zapadne i F7 sa istočne strane uređuju se veće pješačke površine s popratnim sadržajima poput dječjih igrališta, odmorišta i sl.

U koridoru produžene Strojarske ulice, ispod ili iznad nivoa kolnika, moguće je ostvariti povezivanje kazeta I6 i I7 u jednu prostornu cjelinu.

1.9. Bilanca namjene površina

Članak 14.

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

Članak 15.

Poslovni prostori će se uređivati, u pravilu, u stambeno - poslovnim građevinama u kazetama A1, A2, A3, B1, B2, C, D1, D2, E1, E2, F1, F2, F3, F4, F5, F6 i F7.

Poslovne i stambeno - poslovne građevine će se graditi u kazetama G1 i G2.

Položaj, veličina i granice kazeta određeni su kartografskim prikazom 3.b Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Način gradnje, u mjerilu 1:1000.

Građevni pravci, odnosno najmanja udaljenost građevnog i regulacijskog pravca određeni su kartografskim prikazom 3.c Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Uvjeti gradnje, u mjerilu 1:1000.

Izvan građevnog pravca moguća je gradnja balkona, lođa, istaka i sl., te podzemnih garaža i infrastrukturnih građevina.

Obvezni prostorni pokazatelji kazete za namjenu, način korištenja i uređenja površina određeni su točkom 2.3. ovih odredbi.

2.1. Kazeta G1

Članak 16.

U kazeti G1 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojećih građevina, te rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i zamjena postojećih građevina;

- najveća visina građevina je podrum i 9 etaža;

- građevna čestica oblikuje se pod građevinom i njezinim pripadajućim dijelovima (stube, pješačke i kolne rampe i sl.), a okoliš postaje javna površina;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - kazete je 0,5;

- najmanji kisn zahvata u prostoru - kazete je 2,0;

- najveći kisn zahvata u prostoru - kazete je 3,0;

- najmanje 20% površine zahvata u prostoru - kazete mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja javnih zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.5. ovih odredbi;

- najmanja udaljenost građevine od katastarskih čestica izvan zahvata u prostoru je h/2, ali ne manja od 10 m, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina;

- najmanja međusobna udaljenost građevina unutar zahvata u prostoru - kazete je 12 m;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz točke 5.1.2. ovih odredbi.

2.2. Kazeta G2

Članak 17.

U kazeti G2 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojećih građevina;

- uređenje većih pješačkih površina i/ili trga ukupne površine najmanje 20% površine kazete;

- najveća visina stambenih i stambeno - poslovnih građevina je podrum i 9 etaža;

- najveća visina poslovnih građevina, hotela i građevina javne namjene je podrum i 17 etaža;

- građevna čestica oblikuje se pod građevinom i njezinim pripadajućim dijelovima (stube, pješačke i kolne rampe i sl.), a okoliš postaje javna površina;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - kazete je 0,5;

- najmanji kisn zahvata u prostoru - kazete je 2,0;

- najveći kisn zahvata u prostoru - kazete je 3,5;

- najmanje 20% površine zahvata u prostoru - kazete mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja javnih zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.5. ovih odredbi;

- najveća dužina uličnog pročelja građevine iznad druge etaže je 60 m;

- najmanja udaljenost građevine od katastarskih čestica izvan zahvata u prostoru je h/2, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina;

- najmanja međusobna udaljenost građevina unutar zahvata u prostoru - kazete je 12 m;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz točke 5.1.2. ovih odredbi;

- obveza provedbe urbanističko - arhitektonskog natječaja.

2.3. Prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenja površina - kazete G1 i G2

Članak 18.

Koeficijent kis nije određen zbog mogućnosti gradnje više podzemnih etaža. Koeficijent kisn obračunava se u odnosu na nadzemni BRP.

Tlocrtna površina (zemljište pod građevinom) je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključujući i terase u prizemlju građevine kada su konstruktivni dio podzemne etaže.

BRP (bruto razvijena površina) je površina identična građevinskoj bruto površini.

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

Članak 19.

U kazeti H planira se gradnja predškolske ustanove (dječjeg vrtića) kapaciteta 6 - 10 odgojnih skupina.

U kazeti F1, u prizemlju višestambene građevine, planira se uređenje predškolske ustanove (dječjeg vrtića) najmanjeg kapaciteta 6 odgojnih skupina kao moguće proširenje postojećeg dječjeg vrtića smještenog južno od predmetne kazete.

Položaj, veličina i granice kazeta određeni su kartografskim prikazom 3.b Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Način gradnje, u mjerilu 1:1000.

Građevni pravci, odnosno najmanja udaljenost građevnog i regulacijskog pravca određeni su kartografskim prikazom 3.c Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Uvjeti gradnje, u mjerilu 1:1000.

Izvan građevnog pravca moguća je gradnja balkona, lođa, istaka i sl., te podzemnih garaža i infrastrukturnih građevina.

Kazeta H uređivat će se prema sljedećim uvjetima:

- gradnja predškolske ustanove i uređenje javnih površina;

- najveća visina građevine je podrum i tri etaže;

- najmanja površina građevne čestice predškolske ustanove je 3.000 m²;

- najmanje 30% površine građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.6. ovih odredbi;

- potreban broj PGM osigurati unutar građevne čestice i/ili na javnim parkiralištima unutar obodnih uličnih koridora prema normativu iz točke 5.1.2. ovih odredbi;

- obveza provedbe urbanističko - arhitektonskog natječaja.

Predškolska ustanova u kazeti F1 uređivat će se prema sljedećim uvjetima:

- uređenje predškolske ustanove smještene u prizemlju višestambene građevine;

- površine za vanjski boravak djece, ovisno o potrebama i prostornim mogućnostima, moguće je osigurati unutar kazete i/ili u sklopu postojeće predškolske ustanove uz uvjet neometanog izlaska djece na površine za vanjski boravak;

- uvjeti uređenja zelenih površina određeni su točkama 6., 6.4. i 6.6. ovih odredbi;

- potreban broj PGM moguće je osigurati unutar kazete i/ili u sklopu građevne čestice postojeće predškolske ustanove i/ili na javnim parkiralištima unutar obodnih uličnih koridora prema normativu iz točke 5.1.2. ovih odredbi.

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

Članak 20.

Stambene i stambeno - poslovne građevine će se graditi u kazetama A1, A2, A3, B1, B2, C, D1, D2, E1, E2, F1, F2, F3, F4, F5, F6 i F7.

Stambeno - poslovne građevine će se graditi u kazetama G1 i G2.

Položaj, veličina i granice kazete određeni su kartografskim prikazom 3.b Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Način gradnje, u mjerilu 1:1000.

Građevni pravci, odnosno najmanja udaljenost građevnog i regulacijskog pravca određeni su kartografskim prikazom 3.c Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Uvjeti gradnje, u mjerilu 1:1000.

Izvan građevnog pravca moguća je gradnja balkona, lođa, istaka i sl., te podzemnih garaža i infrastrukturnih građevina.

Obvezni prostorni pokazatelji kazete za namjenu, način korištenja i uređenja površina određeni su točkom 4.11. ovih odredbi.

4.1. Kazete A1, A2 i A3

Članak 21.

U kazetama A1, A2 i A3 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina;

- najveća visina je podrum, 3 etaže i potkrovlje;

- najmanja površina građevne čestice je 500 m² za samostojeću, 300 m² za poluugrađenu, 180 m² za ugrađenu građevinu;

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 0,3 za samostojeću, 0,4 za poluugrađenu, a 0,5 za ugrađenu građevinu;

- najveći BRP je 650 m²;

- najveći BRP pomoćne građevine je 150 m²;

- najveći kis 1,2;

- najmanji prirodni teren je 20% površine građevne čestice, hortikulturno uređen;

- pomoćne građevine su iza građevnog pravca glavne građevine;

- najmanja udaljenost građevine od međe građevne čestice je 3,0 m;

- potreban broj PGM osigurati na građevnoj čestici prema normativu iz točke 5.1.2. ovih odredbi;

- rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina na česticama jednakim ili većim od propisanih izvodi se po pravilima za novu gradnju s tim da se postojeći parametri veći od propisanih mogu zadržati, ali bez povećanja;

- rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih građevina i interpolacija i na građevnim česticama manjima od propisanih za novu gradnju, uz uvjet da je najveći kis 1,2, najveća visina podrum i tri etaže; udaljenost građevina od međe susjedne građevne čestice je postojeća, ali ne manja od 1,0 m, postojeća udaljenost manja od navedenih može se zadržati; udaljenost građevina od međe za interpolaciju i za poslovnu glavnu i pomoćnu građevinu ne može biti manja od 3,0 m; potreban broj PGM-a osigurati na građevnoj čestici; u rekonstrukciji i gradnji zamjenske građevine postojeći kis i visina, veći od propisanih mogu se zadržati, ali bez povećavanja.

4.2. Kazeta B1 i B2

Članak 22.

U kazetama B1 i B2 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina;

- najveća visina građevina je podrum, 4 etaže i potkrovlje;

- najmanji zahvat u prostoru je postojeća građevna čestica;

- građevna čestica oblikuje se pod građevinom i njezinim pripadajućim dijelovima (stube, pješačke i kolne rampe i sl.), a okoliš postaje javna površina;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru je 0,5;

- najmanji kisn je 2,0;

- najveći kisn je 2,2;

- najmanje 5% nadzemnog BRP-a moraju biti otvoreni dijelovi građevine - lođe, balkoni, terase i sl.;

- najmanji prirodni teren je 20% površine zahvata u prostoru, hortikulturno uređen;

- uvjeti uređenja javnih zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.4. ovih odredbi;

- najmanja udaljenost samostojeće građevine od katastarskih čestica izvan zahvata je h/2, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina; moguć je i drugačiji odnos građevine prema međi uz uvjet da je međusobna udaljenost građevina jednaka zbroju polovica njihovih visina;

- ako se zahvatom u prostoru predviđa gradnja više građevina, najmanja međusobna udaljenost građevina je 12 m, a najmanja udaljenost građevina od katastarskih čestica izvan zahvata je h/2;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz točke 5.1.2. ovih odredbi.

4.3. Kazeta C

Članak 23.

U kazeti C rekonstruirat će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- rekonstrukcija i zamjena postojećih višestambenih građevina, te uklanjanje postojećih obiteljskih građevina;

- najveća visina građevina je podrum, 5 etaža i potkrovlje;

- građevna čestica oblikuje se pod građevinom i njezinim pripadajućim dijelovima (stube, pješačke i kolne rampe i sl.), a okoliš postaje javna površina;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - kazete je 0,5;

- najmanji kisn zahvata u prostoru - kazete je 2,0;

- najveći kisn zahvata u prostoru - kazete je 2,2;

- najmanje 20% površine zahvata u prostoru - kazete mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja javnih zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.4. ovih odredbi;

- najmanja udaljenost građevine od katastarskih čestica izvan zahvata u prostoru je h/2, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina;

- najmanja međusobna udaljenost građevina unutar zahvata u prostoru - kazete je 12 m;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz točke 5.1.2. ovih odredbi.

4.4. Kazete D1 i D2

Članak 24.

U kazetama D1 i D2 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojećih građevina;

- najveća visina građevina je podrum i 6 etaža;

- građevna čestica oblikuje se pod građevinom i njezinim pripadajućim dijelovima (stube, pješačke i kolne rampe i sl.), a okoliš postaje javna površina;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - kazete je 0,5;

- najmanji kisn zahvata u prostoru - kazete je 2,0;

- najveći kisn zahvata u prostoru - kazete je 2,2;

- najmanje 5% nadzemnog BRP-a moraju biti otvoreni dijelovi građevine - lođe, balkoni, terase i sl.;

- najmanje 20% površine zahvata u prostoru - kazete mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja javnih zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.4. ovih odredbi;

- najmanja udaljenost građevine od katastarskih čestica izvan zahvata u prostoru je h/2, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina;

- najmanja međusobna udaljenost građevina unutar zahvata u prostoru - kazete je 12 m;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz točke 5.1.2. ovih odredbi.

4.5. Kazeta E1

Članak 25.

U kazeti E1 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojećih građevina;

- najveća visina građevina je podrum i 7 etaža;

- građevna čestica oblikuje se pod građevinom i njezinim pripadajućim dijelovima (stube, pješačke i kolne rampe i sl.), a okoliš postaje javna površina;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - kazete je 0,5;

- najmanji kisn zahvata u prostoru - kazete je 2,0;

- najveći kisn zahvata u prostoru - kazete je 3,0;

- ako BRP nadzemno iznosi preko 90% najvećeg dopuštenog BRP-a nadzemno, najmanje 5% nadzemnog BRP-a moraju biti otvoreni dijelovi građevine - lođe, balkoni, terase i sl.;

- najmanje 20% površine zahvata u prostoru - kazete mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja javnih zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.4. ovih odredbi;

- najmanja udaljenost građevine od katastarskih čestica izvan zahvata u prostoru je h/2, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina;

- najmanja međusobna udaljenost građevina unutar zahvata u prostoru - kazete je 12 m;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz točke 5.1.2. ovih odredbi.

4.6. Kazeta E2

Članak 26.

U kazeti E2 rekonstruirat će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- rekonstrukcija i zamjena postojećih građevina;

- najveća visina građevina je podrum i 7 etaža;

- građevna čestica oblikuje se pod građevinom i njezinim pripadajućim dijelovima (stube, pješačke i kolne rampe i sl.), a okoliš postaje javna površina;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - kazete je 0,5;

- najmanji kisn zahvata u prostoru - kazete je 2,0;

- najveći kisn zahvata u prostoru - kazete je 3,5;

- najmanje 20% površine zahvata u prostoru - kazete mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja javnih zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.4. ovih odredbi;

- najmanja udaljenost građevine od katastarskih čestica izvan zahvata u prostoru je h/2, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina;

- najmanja međusobna udaljenost građevina unutar zahvata u prostoru - kazete je 12 m;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz točke 5.1.2. ovih odredbi;

- rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina izvodi se po pravilima za novu gradnju s tim da se postojeći parametri veći od propisanih mogu zadržati, ali bez povećanja.

4.7. Kazeta F1

Članak 27.

U kazeti F1 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojećih građevina i uređenje predškolske ustanove prema uvjetima iz točke 3. ovih odredbi;

- najveća visina građevina je podrum i 9 etaža;

- građevna čestica oblikuje se pod građevinom i njezinim pripadajućim dijelovima (stube, pješačke i kolne rampe i sl.), a okoliš postaje javna površina;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - kazete je 0,5;

- najmanji kisn zahvata u prostoru - kazete je 2,0;

- najveći kisn zahvata u prostoru - kazete je 2,8;

- ako BRP nadzemno iznosi preko 90% najvećeg dopuštenog BRP-a nadzemno, najmanje 5% nadzemnog BRP-a moraju biti otvoreni dijelovi građevine - lođe, balkoni, terase i sl.;

- najmanje 20% površine zahvata u prostoru - kazete mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja javnih zelenih površina određeni su točkama 6., 6.4. i 6.6. ovih odredbi;

- najmanja udaljenost građevine od katastarskih čestica izvan zahvata u prostoru je h/2, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina;

- najmanja međusobna udaljenost građevina unutar zahvata u prostoru - kazete je 12 m;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz točke 5.1.2. ovih odredbi.

4.8. Kazete F2, F3, F4, F5, F6 i F7

Članak 28.

U kazetama F2, F3, F4, F5, F6 i F7 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojećih građevina;

- u kazeti F5 prizemlje mora biti poslovne namjene;

- najveća visina građevina je podrum i 9 etaža;

- građevna čestica oblikuje se pod građevinom i njezinim pripadajućim dijelovima (stube, pješačke i kolne rampe i sl.), a okoliš postaje javna površina;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - kazete je 0,5;

- najmanji kisn zahvata u prostoru - kazete je 2,0;

- najveći kisn zahvata u prostoru - kazete je 3,0;

- ako BRP nadzemno iznosi preko 90% najvećeg dopuštenog BRP-a nadzemno, najmanje 5% nadzemnog BRP-a moraju biti otvoreni dijelovi građevine - lođe, balkoni, terase i sl.;

- najmanje 20% površine zahvata u prostoru - kazete mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja javnih zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.4. ovih odredbi;

- najmanja udaljenost građevine od katastarskih čestica izvan zahvata u prostoru je h/2, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina;

- najmanja međusobna udaljenost građevina unutar zahvata u prostoru - kazete je 12 m;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz točke 5.1.2. ovih odredbi;

- u kazeti F5 obavezna je provedba urbanističko - arhitektonskog natječaja.

4.9. Kazeta G1

Članak 29.

U kazeti G1 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojećih građevina, te rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i zamjena postojećih građevina;

- najveća visina građevina je podrum i 9 etaža;

- građevna čestica oblikuje se pod građevinom i njezinim pripadajućim dijelovima (stube, pješačke i kolne rampe i sl.), a okoliš postaje javna površina;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - kazete je 0,5;

- najmanji kisn zahvata u prostoru - kazete je 2,0;

- najveći kisn zahvata u prostoru - kazete je 3,0;

- najmanje 20% površine zahvata u prostoru - kazete mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja javnih zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.5. ovih odredbi;

- najmanja udaljenost građevine od katastarskih čestica izvan zahvata u prostoru je h/2, ali ne manja od 10 m, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina;

- najmanja međusobna udaljenost građevina unutar zahvata u prostoru - kazete je 12 m;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz točke 5.1.2. ovih odredbi.

4.10. Kazeta G2

Članak 30.

U kazeti G2 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojećih građevina;

- uređenje većih pješačkih površina i/ili trga ukupne površine najmanje 20% površine kazete;

- najveća visina stambenih i stambeno - poslovnih građevina je podrum i 9 etaža;

- najveća visina poslovnih građevina, hotela i građevina javne namjene je podrum i 17 etaža;

- građevna čestica oblikuje se pod građevinom i njezinim pripadajućim dijelovima (stube, pješačke i kolne rampe i sl.), a okoliš postaje javna površina;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - kazete je 0,5;

- najmanji kisn zahvata u prostoru - kazete je 2,0;

- najveći kisn zahvata u prostoru - kazete je 3,5;

- najmanje 20% površine zahvata u prostoru - kazete mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja javnih zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.5. ovih odredbi;

- najveća dužina uličnog pročelja građevine iznad druge etaže je 60 m;

- najmanja udaljenost građevine od katastarskih čestica izvan zahvata u prostoru je h/2, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina;

- najmanja međusobna udaljenost građevina unutar zahvata u prostoru - kazete je 12 m;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz točke 5.1.2. ovih odredbi;

- obveza provedbe urbanističko - arhitektonskog natječaja.

4.11. Prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenja površina - kazete A1, A2, A3, B1, B2, C, D1, D2, E1, E2, F1, F2, F3, F4, F5, F6, F7, G1 i G2

Članak 31.

Za kazete B1, B2, C, D1, D2, E1, E2, F1, F2, F3, F4, F5, F6, F7, G1 i G2 koeficijent kis nije određen zbog mogućnosti gradnje više podzemnih etaža.

Koeficijent kis obračunava se na ukupni BRP, a kisn obračunava se u odnosu na nadzemni BRP.

Za kazete A1, A2 i A3, kis se odnosi na pojedinačne građevne čestice. Za kazete B1 i B2, kisn se odnosi na zahvat u prostoru. Za kazete C, D1, D2, E1, E2, F1, F2, F3, F4, F5, F6, F7, G1 i G2 kisn se odnosi na kazetu.

Tlocrtna površina (zemljište pod građevinom) je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključujući i terase u prizemlju građevine kada su konstruktivni dio podzemne etaže.

BRP (bruto razvijena površina) je površina identična građevinskoj bruto površini.

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 32.

Prometna mreža gradit će se u skladu s kartografskim prikazom 2.a Prometna i ulična mreža, u mjerilu 1:1000.

Planom je određena ukupna širina profila prometnica te načelni raspored pojedinih površina unutar regulacijskih pravaca ulice. Konačno oblikovanje prometnica, uz moguća odstupanja rasporeda i širina pojedinih dijelova uličnog profila kao posljedica detaljnog tehničkog rješavanja, definirat će se urbanističko-tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Preko uličnih koridora ostvaruje se kolni, biciklistički i pješački pristup do kazeta, odnosno građevnih čestica, te osiguravaju pojasevi unutar kojih je omogućeno polaganje vodova prometne i komunalne infrastrukture.

Poprečni nagibi pješačkih hodnika, biciklističkih staza i razdjelnih površina zelenila trebaju biti u padu od regulacijskih linija prema glavnoj osi koridora. Poprečni nagibi kolnika mogu biti jednostrešni (od jednog do drugog ruba kolnika) ili dvostrešni (od osi kolnika prema vanjskim rubovima).

U funkciji uličnog motornog prometa predviđena je izgradnja asfaltiranih kolnika za dvosmjerno kretanje vozila minimalne širine kolnika 6,00 m.

U zonama križanja svih ulica, na udaljenosti od 15 - 30 m od pojedinog križanja, nije moguća sadnja visokog zelenila zbog obveznog osiguranja pune preglednosti u svim privozima.

Gornji stroj svih kolnih površina, kao i drugih prometnih površina predviđenih za pristup i operativni rad vatrogasnih vozila, mora zadovoljiti zahtjeve u pogledu osiguranja minimalnog osovinskog pritiska od 100 kN.

Za nesmetano i sigurno kretanje pješaka predviđeno je urediti pješačke hodnike, pješačke putove, te prilaze. Sve pješačke površine mogu se koristiti i za kolni pristup interventnih vozila.

Za kretanje pješaka u svim je ulicama planirano uređenje pješačkih hodnika minimalne širine 1,50 m. Na potezima gdje je uz pješačke hodnike predviđeno vođenje biciklističkog prometa, pješački hodnici visinski su uzdignuti 0,03 m.

Uz javne pješačke površine moguće je uređivanje stajališta javnog prijevoza, postavljanje gradske urbane opreme, te kontejnera i posuda za sakupljanje korisnog otpada.

Za potrebe kretanja osoba smanjene pokretljivosti, osoba s djecom u kolicima i sl., na križanjima ulica u sklopu pješačkih prijelaza obilježenih horizontalnom i vertikalnom signalizacijom predviđeno je izvesti upuštene pješačke hodnike. Hodnici u kontaktnom dijelu s kolnikom moraju biti izvedeni u istoj razini. Nagibi kao i površinska obrada skošenih dijelova hodnika trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.

Visina rubnjaka na svim mjestima gdje pješačke hodnike ili zelenilo odvajaju od kolnika iznosi 15 cm. Na parkiralištima i vatrogasnim pristupima visina rubnjaka ne smije prelaziti 12 cm.

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

Članak 33.

Ne planira se gradnja zasebnih građevina za javne garaže, ali se garaže u sklopu poslovnih građevina mogu dijelom koristiti i kao javne garaže.

U koridorima ulica omogućeno je uređenje stajanki za parkiranje osobnih motornih vozila neposredno uz kolnik. Umjesto svake četvrte ili pete stajanke sadit će se stablo ukoliko to omogućava raspored komunalne infrastrukture.

Preporučene dimenzije stajanki za parkiranje su 5,00 x 2,50 m. Stajanke mogu biti i manje širine, ali ne uže od 2,30 m.

Na mjestima gdje su stajanke položene neposredno uz pješačke hodnike i/ili biciklističke staze, stajanke treba izvesti s nadvišenjem (dubina stajanke 4,60 m + nadvišenje 0,40 m - ukupna dubina stajanke 5,00 m). Na taj će se način zapriječiti da vozila svojim stražnjim dijelom zadiru u koridore drugih javnoprometnih površina.

Radi sigurnog odvijanja prometa parkirališta u ulicama ne mogu se predvidjeti na udaljenosti manjoj od 15 - 30 m od križanja.

Na javnim parkiralištima potrebno je osigurati najmanje 5% mjesta od ukupnog broja parkirališnih mjesta za vozila za invalide.

5.1.2. Parkirališno - garažne potrebe

Članak 34.

Na području obuhvata rješavanje parkirališnih potreba predviđeno je u skladu s normativima određenim u GUP-u grada Zagreba prema sljedećim kriterijima:

Uz navedene normative treba primjenjivati i sljedeće:

Zadovoljenje parkirališnih potreba predviđeno je na parkirališno-garažnim površinama pojedinih kazeta i građevnih čestica, te na parkiralištima uz ulice.

Potreban broj parkirališta u pojedinoj kazeti, odnosno na građevnoj čestici, osigurat će se tako da se utvrdi parkiralište za svaki zahvat u prostoru posebno, u sklopu izdavanja lokacijske dozvole.

U kazetama A1, A2 i A3 obvezan je smještaj potrebnog broja PGM-a unutar građevnih čestica. U kazetama B1, B2, C, D1, D2, E1, E2, F1, F2, F3, F4, F5, F6, F7, G1 i G2 obvezan je smještaj potrebnog broja PGM-a unutar zahvata u prostoru.

Na parkiralištima i u garažama potrebno je osigurati najmanje 5% mjesta od ukupnog broja parkirališnih mjesta za vozila za invalide, dok na manjim parkiralištima i u garažama (do 20 PGM) barem 1 PGM mora biti namijenjeno za parkiranje vozila invalidnih osoba.

5.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 35.

Veće pješačke površine - šetnice i/ili trgovi uređivat će se u kazeti G2, te na površinama infrastrukturnih sustava između sljedećih kazeta: I7 i G1; F4 i F5; F5 i F6; E1, E2 i F7.

U koridoru produžene Strojarske ulice, ispod ili iznad nivoa kolnika, moguće je ostvariti povezivanje kazeta I6 i I7 u jednu prostornu cjelinu.

Okvirne veličine pješačkih površina u kazeti G2 određene su uvjetima uređenja prostora i prostornim pokazateljima za način korištenja i uređenja površina za tu kazetu, a njihov položaj i oblik, te način uređenja definirat će se cjelovitim prostornim rješenjem kazete.

Pješačke površine smještene u koridorima infrastrukturnih sustava između kazeta I7 i G1, F4 i F5, te F5 i F6 planiraju se kao parkovne šetnice najmanje širine 3 metra s popratnim sadržajima poput dječjih igrališta, odmorišta i sl. Između kazeta E1, E2 i F7 planira se veća pješačka površina - trg.

Na većim pješačkim površinama moguće je postavljanje gradske urbane opreme, te kontejnera i posuda za sakupljanje korisnog otpada.

5.1.4. Biciklistički promet

Članak 36.

U koridoru Strojarske ulice obostrano će se uređivati jednosmjerne biciklističke trake, dok je u koridoru Slavonske avenije planirana dvosmjerna biciklistička traka.

Minimalna širina biciklističke trake za jednosmjerno kretanje je 1,00 m, a za dvosmjerno kretanje 1,60 m.

Ako je biciklistička traka neposredno uz kolnik dodaje se zaštitna širina od 0,75 m.

5.1.5. Javni gradski i prigradski prijevoz putnika

Članak 37.

Unutar prometnog koridora produžene Strojarske ulice predviđeno je uvođenje novih autobusnih linija, s tim da se dodatne autobusne linije prema potrebi mogu uvesti i u sve ostale ulice unutar obuhvata plana.

U koridoru pješačke šetnice koja je planirana u sadašnjem profilu ulice Kruge, te nastavno u koridoru produžene Strojarske ulice, planirana je izgradnja lakotračne željeznice.

Točne lokacije stajališta, te linije javnog prijevoza putnika, definirat će se urbanističko-tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 38.

Za izgradnju nepokretne telekomunikacijske mreže osigurani su prostorni pojasevi u obostranim pješačkim hodnicima planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazom 2.c Komunalna i infrastrukturna mreža - Planirano stanje, u mjerilu 1:1000.

Trase uređaja za prijenos sustava telekomunikacija orijentacijske su, a detaljno će biti određene u postupku izdavanja lokacijske dozvole.

Za sve kazete, odnosno za građevne čestice, na području Plana bit će omogućen priključak na pristupnu telekomunikacijsku mrežu.

Planom se osiguravaju uvjeti za rekonstrukciju i gradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora potrebnim brojem priključaka u cijelom urbanom području.

Sve zračne telekomunikacijske vodove treba zamijeniti podzemnim kabelima, a postojeće telekomunikacijske kabele dopuniti na kompletnu podzemnu DTK mrežu.

Unutar područja obuhvata prema normativima za njihovu gradnju bit će postavljene javne telefonske govornice na najpogodnijim lokacijama.

Javne govornice, osim unutar kazeta i čestica, predviđeno je postavljati i na javnim površinama kako bi se osigurala njihova cjelodnevna dostupnost. Lokacije javnih govornica treba uskladiti s mjestima sadržaja veće atrakcije, odnosno koncentracije ljudi (autobusna stajališta, veće trgovine i sl.).

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 39.

Vodovi komunalne infrastrukture polagat će se u koridore planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazom 2.c Komunalna i infrastrukturna mreža - Planirano stanje, u mjerilu 1:1000, a dimenzionirat će se prema prostornim pokazateljima iz točaka 2.3. i 4.11. ovih odredbi.

Trase vodova komunalne infrastrukture iz stavka 1. ovog članka orijentacijske su, a detaljno će biti određene u postupku izdavanja lokacijske dozvole.

Planom je predviđeno da postojeća mreža komunalne infrastrukture obavezno ostane u funkciji dok se ne realizira plan, odnosno dok se ne izgradi nova mreža.

5.3.1. Vodoopskrba

Članak 40.

Kako bi se ostvarile planske pretpostavke i omogućio razvoj mreže, potrebno je djelomično premjestiti postojeći magistralni cjevovod profila ø1000 mm sjeverno od deniveliranog kolnika Slavonske avenije. Njegov točan položaj definirat će se u sklopu projekta deniveliranog križanja. Vodoopskrba svih potrošača omogućit će se izgradnjom nove vodovodne mreže u kolnicima planiranih prometnica i spajanjem postojećih cjevovoda, koji se zadržavaju, s novima.

Vodoopskrbna mreža osigurat će potrebne količine sanitarne i protupožarne vode, te izgradnju vanjske hidrantske mreže.

5.3.2. Odvodnja

Članak 41.

Odvodnja oborinskih i otpadnih voda omogućit će se izgradnjom kanalske mreže u kolnicima planiranih prometnica i djelomičnim zadržavanjem postojeće mreže. Oborinske i otpadne vode preuzet će kolektorski kanali u Ulici grada Vukovara i Slavonskoj aveniji. Južni kolektor trebat će i djelomično premjestiti iz deniveliranog kolnika Slavonske avenije prema sjeveru, a njegov točan položaj definirat će se u sklopu projekta deniveliranog križanja.

Za sve kazete, odnosno za građevne čestice, na području Plana bit će omogućen priključak na mrežu odvodnje oborinskih i otpadnih voda.

5.3.3. Plinoopskrba

Članak 42.

Kako bi se osigurala kvalitetna opskrba plinom i zadovoljile potrebe za pripremom sanitarne vode, grijanja, kuhanja, te eventualno hlađenja svih potrošača, neophodno je rekonstruirati sustav prema potrebama novog naselja. To uključuje izgradnju niskotlačne plinske mreže u kolnicima planiranih ulica, te njihovo spajanje sa postojećim plinovodima koji se zadržavaju.

5.3.4. Elektroopskrbna mreža

Članak 43.

Elektroopskrba svih potrošača omogućit će se rekonstrukcijom i nadogradnjom postojeće elektroopskrbne mreže. Postojeći kabeli elektroopskrbne mreže zadržavaju se u svim koridorima gdje je to bilo moguće neovisno o njihovom položaju unutar novoplaniranog profila ulice, dok se trase svih novih kabela (SN, NN i kabeli javne rasvjete) u pravilu vode u pješačkim hodnicima planiranih ulica.

Transformatorske stanice će se locirati u kazetama poslovne i pretežito poslovne namjene, te po potrebi i u kazetama stambene namjene u kojim se planira gradnja preko 50 stanova. Transformatorske stanice mogu se locirati i na javnim zelenim površinama. Transformatorske stanice moraju imati pristup na javnoprometnu površinu. Njihove točne lokacije i kapaciteti definirat će se detaljnijom razradom pojedinih prostornih cjelina - kazeta.

5.3.5. Toplovod

Članak 44.

Planom se predviđa premještanje svih magistralnih toplovoda unutar obuhvata plana u nove koridore planiranih prometnica.

Toplovod koji prolazi središnjim dijelom naselja premješta se u koridor planirane produžene Strojarske ulice, te je preko njega planirana opskrba postojećih, ali i mogućih budućih potrošača, ponajprije u poslovnim zonama zapadno od produžene Strojarske. Taj se toplovod premješta i u koridoru Slavonske avenije zbog denivelacije križanja, a točan položaj definirat će se u sklopu projekta deniveliranog križanja. Toplovod koji presijeca postojeću Brezničku ulicu mora se premjestiti zapadno u koridor ulice Kruge.

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 45.

Uvjeti uređenja javnih zelenih površina određeni su osnovom krajobraznog uređenja koja je definirana točkom 3.6.3. u poglavlju I. Obrazloženje ovog plana.

Na javnim zelenim površina nije dopuštena gradnja građevina, izuzev skloništa u kazetama I4 i I6, te manjih komunalnih građevina.

Javne zelene površine, izuzev u kazetama A1, A2, A3, B1 i B2, uređuju se temeljem cjelovitog prostornog rješenja kazete u kojoj se nalaze.

Za javne zelene površine, izuzev u kazetama A1, A2 i A3, obvezna je izrada projekta krajobraznog uređenja.

Prema oblikovno - funkcionalnim karakteristikama javne zelene površine se dijele na:

- javni park - Z1;

- javne gradske površine - tematske zone - Z4;

- zaštitne zelene površine - Z;

- zelenilo uz stambene građevine;

- zelenilo uz poslovne građevine;

- zelenilo uz dječji vrtić;

- zelenilo u koridorima prometnica;

- zelenilo na većim pješačkim površinama.

6.1. Javni park - Z1

Članak 46.

Javni parkovi se planiraju u kazetama I3, I4 i I5.

Strukturu parkovnih površina u kazetama I3 i I4 čine visoko zelenilo, šetnice i sadržaji za boravljenje stanovnika. Planiranje ovih površina podrazumijeva i očuvanje postojeće kvalitetne vegetacije kao što su stabla platana zasađena uz parkirališta u kazeti I3.

Javni park u kazeti I5 određen je svojom primarnom funkcijom - dječjim igralištem.

Način uređenja dječjeg igrališta, kao i ostali oblici i mogućnosti korištenja parkovnih površina, odredit će se temeljem cjelovitog prostornog rješenja kazete.

U kazeti I4 planira se gradnja skloništa.

6.2. Javne gradske površine - tematske zone - Z4

Članak 47.

U središnjem dijelu naselja planiraju se parkovne površine u kazetama I6 i I7. Iako su međusobno razdijeljene budućim koridorom Strojarske ulice, moguće je njihovo podzemno ili nadzemno povezivanje i planiranje sadržaja koji će činiti jednu cjelinu.

U obje parkovne površine planira se uređenje dječjih igrališta. Lokacije dječjih igrališta određene su načelno. Dječje igralište u kazeti I7 površine je oko 400 m², dok je dječje igralište u kazeti I6 najmanje površine 800 m². Točna lokacija, dimenzije i način uređenja dječjeg igrališta kao i ostali oblici i mogućnosti korištenja parkovne površine odredit će se temeljem cjelovitog prostornog rješenja kazete.

U kazeti I6 planira se gradnja skloništa.

6.3. Zaštitne zelene površine - Z

Članak 48.

Zaštitne zelene površine planiraju se u kazetama I1 i I2 ponajprije kao zaštita od onečišćenja zraka i buke.

U strukturi zaštitnih površina treba biti zastupljena vegetacija u sloju drveća i grmlja kako bi se formirao vertikalni zaštitni sklop.

6.4. Zelenilo uz stambene građevine - kazete B1, B2, C, D1, D2, E1, E2, F1, F2, F3, F4, F5, F6 i F7

Članak 49.

Zelenilo uz stambene građevine ima karakter vezivnog uređajnog tkiva i treba ga tretirati kao kategoriju krajobraznog uređenja.

Uređenjem zelenila treba stvoriti uvjete sustavnog prožimanja okoline i stambenih građevina.

U kazetama najmanje 20% površine zahvata u prostoru mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja.

6.5. Zelenilo uz poslovne građevine - kazeta G1 i G2

Članak 50.

U zoni mješovite - pretežno poslovne namjene uređenje okoliša treba nositi pečat urbaniteta više razine s naglaskom na oblikovno - uređajnu komponentu.

Okoliš svake pojedine poslovne cjeline tvori prostorni segment čije krajobrazno uređenje treba sugerirati reprezentativnost i ostvariti prepoznatljivost.

U kazetama najmanje 20% površine mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja.

6.6. Zelenilo uz dječji vrtić - kazete F1 i H

Članak 51.

Zelenilo kao uređajna pratnja sadržaja građevine za predškolski uzrast uređuje se s prvenstvenom zadaćom uspostavljanja kvalitetnih mikroklimatskih uvjeta za boravak djece u vanjskom prostoru i ima polivalentnu funkciju zaštite i formiranja ambijentalno kvalitetnih i sigurnih prostora.

U kazeti F1 najmanje 20% površine treba biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja.

U kazeti H najmanje 30% površine građevne čestice treba biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja.

6.7. Zelenilo u koridorima prometnica

Članak 52.

U koridorima prometnica formirat će se alejni i drvoredni krajobrazni oblici, uključujući pješačke površine i šetnice, parkirališne površine, prostore ugibališta i biciklističke staze, tvoreći mrežu geometrijski dominantnih pravaca.

U koridorima ulica, ukoliko to omogućava raspored komunalne infrastrukture, sadit će se drvoredi u pojasu stajanki za parkiranje vozila koje su, u pravilu, grupirane po tri u nizu.

Južno uz kazetu I2 unutar koridora Slavonske avenije potrebno je u sklopu zelenog pojasa, odnosno pješačkog hodnika, omogućiti barem djelomično očuvanje kvalitetne grupacije lipa i kestena.

6.8. Zelenilo na većim pješačkim površinama

Članak 53.

Uz sadnju visokog zelenila ove površine uređuju se kao žarišta urbanog korištenja s postavom elemenata urbane opreme kao što su: rasvjeta, klupe, skulpture, vodene instalacije, te urbani mobilijari za različita događanja i prigodne aktivnosti.

U sklopu trga između kazeta E1, E2 i F7 planira se i uređenje dječjeg igrališta. Lokacija dječjeg igrališta površine oko 400 m² određena je načelno. Točna lokacija, dimenzije i način uređenja dječjeg igrališta kao i ostali oblici i mogućnosti korištenja odredit će se temeljem cjelovitog prostornog rješenja trga.

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 54.

Na području obuhvata nema kulturno-povijesnih cjelina niti graditeljskih posebnosti, međutim postoje prirodne i ambijentalne vrijednosti koje je potrebno očuvati i zaštititi.

Postojeći drvored platana zasađen uz parkirališta u Ulici grada Vukovara br. 222 i br. 224 i grupaciju stabala lipa i divljeg kestena uz građevinu u ulici Kruge br. 45 potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri očuvati i interpolirati u krajobrazno uređenje naselja kao vrijednu estetsku i biološku komponentu prostora.

8. Postupanje s otpadom

Članak 55.

Planom se predviđa sistem izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog i korisnog otpada.

Kod višestambenih i poslovnih građevina prostori za privremeno odlaganje komunalnog otpada osiguravaju se, u pravilu, u sklopu građevina uz uvjet da je do njih na udaljenosti do 10 m omogućen kolni pristup prometnicom dimenzioniranom na osovinski pritisak od 100 kPa.

Kod obiteljske gradnje moguće je osigurati prostor za privremeno odlaganje komunalnog otpada izvan građevine u sklopu hortikulturno uređenog predvrta.

Lokacije za postavljanje kontejnera, posuda i mreža za sakupljanje korisnog otpada odredit će se izvan planiranih koridora prometnica u kazetama višestambene ili poslovne gradnje i oblikovati temeljem prostornog i hortikulturnog rješenja kazete.

9. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

9.1. Zaštita podzemnih voda

Članak 56.

Mjere zaštite podzemnih voda provode se:

- gradnjom nepropusne kanalizacijske mreže s obveznom ugradnjom dodatnih pročistača za otpadne vode iz garaža kao i za oborinske vode parkirališta i pješačkih površina;

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete osiguravajući prirodni tok voda.

9.2. Zaštita zraka

Članak 57.

Mjere zaštite zraka provode se:

- plinofikacijom naselja i izgradnjom toplovoda, te samim time, s aspekta zaštite zraka, odabirom prihvatljivog energenta za grijanje i pripremu tople vode;

- planiranjem energetski učinkovite gradnje;

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete omogućavajući sadnju visoke i niske vegetacije.

9.3. Zaštita tla

Članak 58.

Mjere zaštite tla provode se:

- osiguravanjem čistoće naselja i sprečavanja zagađenja planiranjem sistema izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada.

9.4. Zaštita od buke

Članak 59.

Mjere zaštite od buke provode se:

- planiranjem namjene prostora i gradnjom građevina u skladu s odredbama posebnih propisa;

- formiranjem zaštitnih zelenih pojaseva sadnjom visokog zelenila uz Slavonsku aveniju i glavne gradske ulice - Ulicu grada Vukovara i Strojarsku ulicu;

- planiranjem drvoreda u koridorima prometnica;

- određivanjem udaljenosti građevnog pravca građevina od regulacijskog pravca za novu gradnju u pravilu najmanje 5 m, dok se za postojeće građevine zadržava postojeća udaljenost.

9.5. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

9.5.1. Zaštita od požara

Članak 60.

Mjere zaštite od požara provode se:

- osiguravanjem vatrogasnih prilaza i površina za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s odredbama posebnih propisa;

- osiguravanjem potrebne količine vode i minimalnog tlaka u vodovodnoj mreži, te gradnjom nadzemne hidrantske mreže u skladu s odredbama posebnih propisa;

- planiranjem svake prostorne kazete kao zasebnog požarnog sektora, izuzev kazeta E1 i E2 koje čine jedan požarni sektor, između kojih se nalaze protupožarne barijere najmanje širine h1/2 + h2/2, gdje su h1 i h2 visine građevina uz protupožarnu barijeru;

- sprečavanjem širenja požara između građevina unutar kazete određivanjem najmanje međusobne udaljenosti građevina od 12 m;

- sprečavanjem širenja požara na susjedne građevine kod skupnog načina gradnje na najjednostavniji i najsigurniji način, odnosno izvedbom ravnih krovova vatrootpornosti najmanje 90 minuta;

- planiranjem plinskih instalacija tako da svaka građevina ima na plinskom kućnom priključku glavni zapor kojim se zatvara plin za dotičnu građevinu, a na plinovodima budu ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razorne nepogode, te određivanjem minimalne sigurnosne udaljenosti od građevine za niskotlačne plinovode i kućne priključke pri paralelnom vođenju uz građevine 1 m, dok će se udaljenosti plinovoda od drugih komunalnih instalacija određivati u skladu s odredbama posebnih propisa.

9.5.2. Zaštita i sklanjanje stanovništva

Članak 61.

Zone i domet ruševina pojedinih kazeta, te mreža i planirani kapaciteti skloništa prikazani na kartografskom prikazu 4. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, u mjerilu 1:1000, određeni su u skladu s odredbama posebnih propisa.

Za potrebe spašavanje i evakuacije stanovništva i imovine, te očuvanja prometnica i infrastrukture naselja treba prometnice planirati izvan zona urušavanja građevina i tako osigurati prohodnost ulica u svim uvjetima. Osiguravanjem prohodnosti ulica u svim uvjetima, planiranjem zona i dometa rušenja i protupožarnih sektora i barijera bitno će se smanjiti nivo povredivosti fizičkih struktura.

Međusobni razmak građevina treba biti h1/2 + h2/2 + 5 m, a ukoliko je razmak manji projektnom dokumentacijom treba dokazati da je konstrukcija tih građevina otporna na rušenje od elementarnih nepogoda i da u slučaju ratnih razaranje neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim građevinama.

Opskrba naselja vodom u iznimnim uvjetima rješavat će se iz korita rijeke Save.

Zaštita stanovništva od ratnih opasnosti provest će se gradnjom skloništa osnovne zaštitne otpornosti 100 kPa.

Okvirne potrebe sklonišnih mjesta su procijenjene temeljem mogućega najmanjeg i najvećeg BRP-a od 4806 - 7050 mjesta, a okvirni kapaciteti skloništa iznose od 4880 - 7050 mjesta. Konačni kapaciteti pojedinih skloništa odredit će se detaljnijom prostornom razradom temeljem BRP-a koji će se realizirati, a u skladu s odredbama posebnih propisa.

Potrebe sklonišnih mjesta za kazetu osiguravaju se gradnjom skloništa potrebnog kapaciteta unutar zahvata u prostoru - kazete, i to gradnjom dvonamjenskog skloništa za svaku građevinu veću od 1000 m² BRP-a izuzev potreba sklonišnih mjesta za kazete obiteljske gradnje A1, A2 i A3, te B1, B2 i C. Njihove potrebe sklonišnih mjesta osigurat će se u skloništu u kazeti I4, odnosno I6.

Skloništa se mogu graditi u sklopu građevina ili izvan njih na javnim zelenim površinama.

Skloništa se planiraju kao dvonamjenska, a njihova mirnodopska funkcija bit će u skladu s namjenom prostorne kazete u kojoj se nalaze.

10. Mjere provedbe plana

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 62.

Planom se ne predviđa obveza izrade detaljnih planova uređenja.

10.2. Detaljno uređenje prostornih cjelina - kazeta

Članak 63.

Za kazete C, D1, D2, E1, E2, F1, F2, F3, F4, F5, F6, F7, G1, G2, H, I1, I2, I3, I4, I5, I6 i I7 koje su određene i prikazane na kartografskom prikazu 3.b Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Način gradnje, u mjerilu 1:1000, ovog plana potrebno je izraditi cjelovito prostorno i programsko rješenje, te ishoditi lokacijsku dozvolu za cijelu kazetu uz iskazane funkcionalne cjeline unutar zahvata odobrenog lokacijskom dozvolom. Temeljem lokacijske dozvole za kazetu u cjelini moguće je ishoditi građevne dozvole za uređenje pojedine građevine i/ili površina i tako pristupiti etapnoj realizaciji planiranih programa.

U kazetama A1, A2, A3, B1 i B2 koje su određene i prikazane na kartografskom prikazu 3.b Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Način gradnje, u mjerilu 1:1000, ovog plana moguća je pojedinačna realizacija katastarskih čestica.

10.3. Obveza provedbe urbanističko-arhitektonskih natječaja

Članak 64.

Na području obuhvata određeno je devet zona u sklopu kojih za uređenje površina i oblikovanje pojedinih građevina postoji obveza provedbe javnih urbanističko - arhitektonskih natječaja u skladu sa člankom 98. Odluke o donošenju GUP-a grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 14/03).

Na kartografskom prikazu 3.d Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Područja primjene planskih mjera zaštite, u mjerilu 1:1000, prikazane su prostorno - funkcionalne cjeline za koje će se, radi dobivanja što kvalitetnijeg rješenja, provoditi urbanističko - arhitektonski natječaji kako slijedi:

- javni park u kazeti I3;

- javni park u kazeti I4;

- dječji vrtić, pripadajući ulazni prostor i javni park u kazetama I1 i H i na okolnim površinama infrastrukturnih sustava;

- javni park u kazeti I5;

- javni park u kazeti I6 i na površini infrastrukturnih sustava sjeverno od kazete;

- javni park i šetnica u kazeti I7 i na pješačkoj površini južno od kazete;

- središnji dio naselja s pripadajućim šetnicama u kazeti F5 i na pješačkim površinama istočno i zapadno od kazete;

- trg između kazeta E1, E2 i F7;

- poslovna zona uz Slavonsku aveniju u kazeti G2.

10.4. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 65.

Građevine koje su građene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj Urbanističkim planom uređenja Njivice, mogu se rekonstruirati, dograditi i nadograditi prema uvjetima određenim člankom 102. Odluke o donošenju GUP-a grada Zagreba kako slijedi:

1. stambene, odnosno stambeno-gospodarske građevine:

- sanacija i zamjena dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i krovišta u postojećim gabaritima;

- dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih prostora i spremišta za ogrjev tako da s postojećim ne prelazi više od 75 m² bruto - građevne površine svih etaža, s tim da se ne povećava broj stanova;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- postavljanje novog krovišta bez nadozida, na građevinama s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom, ako se radi o povećavanju stambenog prostora iz točke 1. alineje 2. ovog stavka;

- sanacija postojećih ograda i gradnja potpornih zidova radi sanacije terena.

2. građevine drugih namjena (gospodarske građevine, građevine javne i društvene namjene, komunalne i prometne te prateće građevine i sl.):

- sanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova građevine i krovišta;

- dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl., površine do 10 m² izgrađenosti za građevine do 100 m² BRP-a i do 5% ukupnog BRP-a za veće građevine;

- prenamjena i funkcionalna preinaka građevine, osim u stambenu namjenu;

- dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javnoprometnih površina.

Građevine koje su građene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju, kojih je namjena u skladu s namjenom utvrđenom ovim planom, a nisu u skladu s uvjetima i načinom gradnje iz ovog plana, mogu se rekonstruirati, dograditi i nadograditi uz iste uvjete iz stavka 1. točke 1. ovog članka.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 66.

Plan je izrađen u šest izvornika koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 67.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.