Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Heinzelova - Radnička - željeznička pruga

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja Heinzelova - Radnička - željeznička pruga

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja Heinzelova - Radnička - željeznička pruga (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradila tvrtka Log - urbis d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim zavodom za prostorno uređenje.

Članak 2.

Plan se donosi za prostor omeđen južnim regulacijskim pravcem koridora željezničke pruge na sjeveru; zapadnim regulacijskim pravcem Heinzelove ulice, južnim regulacijskim pravcem planirane prometnice, te istočnim regulacijskim pravcem planirane prometnice na istoku; sjevernim regulacijskim pravcem Radničke ceste na jugu; istočnim regulacijskim pravcem Avenije Marina Držića, sjevernim regulacijskim pravcem Botićevog trga, te istočnom granicom k.č. 326 k.o. Trnje nastavno do sjevernog regulacijskog pravca Radničke ceste na zapadu.

Detaljna granica obuhvata označena je na kartografskim prikazima Plana.

Područje obuhvata plana iznosi oko 36,37 ha.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Planom se donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba, te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene prostora, uličnu i komunalnu mrežu, te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Plan, sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja Heinzelova - Radnička - željeznička pruga sastoji se od:

A) Tekstualnog dijela plana koji sadrži:

I. Obrazloženje

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje

B) Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2.a PROMETNA I ULIČNA MREŽA

2.b KOMUNALNA I INFRASTRUKTURNA MREŽA

3.a UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

- PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA - EVIDENTIRANI VRIJEDNI DIJELOVI PRIRODE I ZAŠTIĆENI POVIJESNI

SKLOPOVI I GRAĐEVINE

3.b UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

- OBLICI KORIŠTENJA

3.c UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

- NAČIN GRADNJE

3.d UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

- UVJETI GRADNJE

3.e UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

- PODRUČJA PRIMJENE PLANSKIH MJERA ZAŠTITE

4. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI

Elaborat Plana iz stavka 1. ovog članka ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednice Gradske skupštine Grada Zagreba sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 5.

Površine javnih i drugih namjena određene su i razgraničene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, u mjerilu 1:1000 kako slijedi:

1.1. Mješovita - pretežito stambena namjena - M1

Članak 6.

U kazetama A, B1, B2, B3, B4, B5, B6, B7, B8 i B9 planira se gradnja građevina stambene, stambeno - poslovne, javne i društvene namjene.

Građevine mogu biti jednonamjenske - stambene, javne i društvene namjene.

Iznimno, povijesna građevina spomeničke vrijednosti u kazeti B3 može biti jednonamjenska - stambene, poslovne, javne i društvene namjene.

U kazetama A, B1, B2, B3, B4, B5, B6, B7, B8 i B9 uz stanovanje mogu se graditi i uređivati prostori za: prodavaonice robe dnevne potrošnje, predškolske ustanove, škole, ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, tihi obrt i usluge domaćinstvima, sadržaje kulture, pošte i banke, šport i rekreaciju, osobne usluge, te poslovni prostori - uredi i ugostiteljstvo.

Ukupni BRP stambene namjene mora biti najmanje 75% ukupnog nadzemnog BRP-a kazete.

1.2. Mješovita - pretežito poslovna namjena - M2

Članak 7.

U kazetama C, D, E1, E2, E3, G i H planira se gradnja građevina stambene, stambeno - poslovne, poslovne i javne i društvene namjene, koje mogu biti i jednonamjenske.

U kazeti F planira se gradnja građevina poslovne i javne i društvene namjene, koje mogu biti i jednonamjenske.

U kazetama C, D, E1, E2, E3, G i H mogu se graditi i uređivati prostori za: poslovnu namjenu (uredi, trgovine, ugostiteljstvo, i sadržaji koji ne ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu grada), stanovanje, prateće sadržaje, javnu i društvenu namjenu, tržnice, manje robne kuće, hotele, rad, šport i rekreaciju, javne garaže, parkove i dječja igrališta, te posebnu namjenu.

U kazeti F mogu se graditi i uređivati prostori iz prethodnog stavka izuzevši stanovanje.

U kazetama C, D, E1, E2, E3, G i H ukupni BRP stambene namjene može biti do 49% nadzemnog BRP-a kazete.

1.3. Javna i društvena namjena - predškolska - D4

Članak 8.

U kazeti I planira se gradnja predškolske ustanove kapaciteta 12 - 18 odgojnih skupina.

1.4. Zaštitne zelene površine - Z

Članak 9.

U kazeti J1 uređuju se zaštitne zelene površine kao zaštitna tampon zona uz očuvanje postojećih vrijednosti hortikulturno uređenih površina.

1.5. Javni park - Z1

Članak 10.

U kazeti J2 planira se gradski park funkcionalno oblikovanje kojeg određuju specifične povijesne karakteristike prostora, kao elementa njegovog povijesnog identiteta. U sklopu parka se uređuje i dječje igralište.

U kazeti J3 planira se park stambenog susjedstva u kojem se uređuje dječje igralište.

1.6. Dječje igralište - Z2

Članak 11.

U kazetama J2 i J3 naznačene su načelne lokacije dječjih igrališta koje se planiraju unutar parkovnih površina naselja, a njihov točan položaj odredit će se temeljem cjelovitog prostornog rješenja kazete.

1.7. Površine infrastrukturnih sustava - IS

Članak 12.

Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se gradi i uređuje ulična mreža, trgovi i druge pješačke površine.

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

Članak 13.

Poslovni prostori će se uređivati, u pravilu, u stambeno - poslovnim građevinama u kazetama A, B1, B2, B3, B4, B5, B6, B7, B8 i B9.

Građevine poslovne i stambeno - poslovne namjene gradit će se u kazetama B3, C, D, E1, E2, E3, G i H.

Građevine poslovne namjene gradit će se u kazeti F.

Položaj, veličina i granice kazeta određeni su kartografskim prikazom 3.c UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - NAČIN GRADNJE, u mjerilu 1:1000.

Građevni pravci, odnosno najmanja udaljenost građevnog i regulacijskog pravca određeni su kartografskim prikazom 3.d UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - UVJETI GRADNJE, u mjerilu 1:1000.

Izvan građevnog pravca moguća je gradnja balkona, lođa, istaka i sl., podzemnih garaža i infrastrukturnih građevina, te rekonstrukcija zaštićenih građevina ukoliko ovim odredbama nije drugačije određeno.

Obvezni prostorni pokazatelji kazete za namjenu, način korištenja i uređenja površina određeni su točkom 2.6. ovih odredbi.

2.1. Kazeta C

Članak 14.

U kazeti C rekonstruirat će se građevina i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- rekonstrukcija i zamjena postojeće građevine;

- najveća visina građevina je podrum i 7 etaža;

- građevna čestica oblikuje se pod građevinom i njezinim pripadajućim dijelovima (stube, pješačke i kolne rampe i sl.), a okoliš postaje javna površina;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - kazete je 0,5;

- najmanji k_isn zahvata u prostoru - kazete je 2,0;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - kazete je 3,5;

- najmanje 20% površine zahvata u prostoru - kazete mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja javnih zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.5. ovih odredbi;

- najmanja udaljenost građevine od katastarskih čestica izvan zahvata u prostoru je h/2, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina;

- najmanja međusobna udaljenost građevina unutar zahvata u prostoru - kazete je 12 m;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz točke 5.1.2. ovih odredbi;

- rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina izvodi se po pravilima za novu gradnju s tim da se postojeći parametri veći od propisanih mogu zadržati, ali bez povećanja.

2.2. Kazeta D

Članak 15.

U kazeti D gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina, te rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i zamjena postojećih građevina;

- morfologija gradnje i uređenja u skladu sa očuvanjem i optimalnom prezentacijom strukture spomeničkih i ambijentalnih vrijednosti;

- najveća visina građevina je podrum i 9 etaža;

- mogućnost akcenta visine do 16 etaža čija je tlocrtna površina do 3% ukupne površine kazete za gradnju poslovnih građevina, hotela i građevina javne namjene;

- građevna čestica oblikuje se pod građevinom i njezinim pripadajućim dijelovima (stube, pješačke i kolne rampe i sl.), a okoliš postaje javna površina;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - kazete je 0,5;

- najmanji i najveći k_isn zahvata u prostoru odredit će se urbanističko - arhitektonskim natječajem;

- najmanje 20% površine zahvata u prostoru - kazete mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja javnih zelenih površina određeni su točkom 6. ovih odredbi;

- najveća dužina uličnog pročelja građevine prema Radničkoj cesti je 50 m iznad druge etaže, a 20 m iznad devete etaže;

- najmanja udaljenost građevine od katastarskih čestica izvan zahvata u prostoru je h/2, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina;

- najmanja međusobna udaljenost građevina unutar zahvata u prostoru - kazete je 12 m;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz točke 5.1.2. ovih odredbi;

- obveza provedbe urbanističko - arhitektonskog natječaja.

2.3. Kazete E1, E2 i E3

Članak 16.

U kazetama E1, E2 i E3 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojećih građevina;

- najveća visina građevina je podrum i 9 etaža;

- mogućnost akcenta visine do 16 etaža čija je tlocrtna površina do 10% ukupne površine kazete za gradnju poslovnih građevina, hotela i građevina javne namjene;

- građevna čestica oblikuje se pod građevinom i njezinim pripadajućim dijelovima (stube, pješačke i kolne rampe i sl.), a okoliš postaje javna površina;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - kazete je 0,5;

- najmanji k_isn zahvata u prostoru - kazete je 2,0;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - kazete je 3,5 ukoliko se grade građevine i uređuju prostori za stambenu namjenu;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - kazete je 4,0 ukoliko se ne grade građevine i ne uređuju prostori za stambenu namjenu;

- najmanje 20% površine zahvata u prostoru - kazete mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja javnih zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.5. ovih odredbi;

- najveća dužina uličnog pročelja građevine prema Radničkoj cesti je 50 m iznad druge etaže, a 26 m iznad devete etaže;

- najmanja udaljenost građevine od katastarskih čestica izvan zahvata u prostoru je h/2, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina;

- najmanja međusobna udaljenost građevina unutar zahvata u prostoru - kazete je 12 m;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz točke 5.1.2. ovih odredbi;

- u kazetama E1 i E2 uređenje pješačkih tokova predviđenih u kartografskom prikazu 2.a PROMETNA I ULIČNA MREŽA;

- ukoliko se planira gradnja građevina viših od devet etaža obveza provedbe urbanističko - arhitektonskog natječaja za kazetu.

2.4. Kazeta F

Članak 17.

U kazeti F gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojećih građevina;

- najveća visina građevina je podrum i 9 etaža uz mogućnost akcenta visine do 16 etaža čija je tlocrtna površina do 20% ukupne površine kazete;

- građevna čestica oblikuje se pod građevinom i njezinim pripadajućim dijelovima (stube, pješačke i kolne rampe i sl.), a okoliš postaje javna površina;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - kazete je 0,5;

- najmanji k_isn zahvata u prostoru - kazete je 2,0;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - kazete je 5,0;

- najmanje 20% površine zahvata u prostoru - kazete mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja javnih zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.5. ovih odredbi;

- najmanja udaljenost građevine od katastarskih čestica izvan zahvata u prostoru je h/2, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina;

- u funkciji stajališta gradske željeznice izvan sjevernog građevnog pravca može se graditi dio građevine visine do tri etaže;

- najmanja međusobna udaljenost građevina unutar zahvata u prostoru - kazete je 12 m;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz točke 5.1.2. ovih odredbi;

- uređenje pješačkih tokova predviđenih u kartografskom prikazu 2.a PROMETNA I ULIČNA MREŽA;

- obveza provedbe urbanističko - arhitektonskog natječaja.

2.5. Kazete G i H

Članak 18.

U kazetama G i H gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- mogućnost gradnje građevina preko 9 etaža;

- rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i zamjena postojećih građevina, te uređenje javnih zelenih površina u skladu s mjerama zaštite i konzervatorskim smjernicama;

- morfologija gradnje i uređenja u skladu sa očuvanjem i optimalnom prezentacijom strukture spomeničkih i ambijentalnih vrijednosti;

- prostorni pokazatelji za zahvat u prostoru - kazetu (najveći k_ig, najmanji i najveći k_isn, najveći broj etaža građevina) odredit će se urbanističko - arhitektonskim natječajem;

- obveza provedbe urbanističko - arhitektonskog natječaja prema programu koji izrađuju Gradski zavod za prostorno uređenje i Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada.

2.6. Prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenja površina - kazete C, D, E1, E2, E3, F, G i H

Članak 19.

Koeficijent k_is nije određen zbog mogućnosti gradnje više podzemnih etaža. Koeficijent k_is obračunava se na ukupni BRP, a k_isn obračunava se u odnosu na nadzemni BRP.

Koeficijent k_isn se odnosi na kazetu.

Za kazete G i H k_ig, k_isn, te visina građevina odredit će se urbanističko - arhitektonskim natječajem.

Za kazetu D koeficijent k_isn odredit će se urbanističko - arhitektonskim natječajem.

Tlocrtna površina (zemljište pod građevinom) je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključujući i terase u prizemlju građevine kada su konstruktivni dio podzemne etaže.

BRP (bruto razvijena površina) je površina identična građevinskoj bruto površini.

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

Članak 20.

U kazeti I planira se gradnja predškolske ustanove (dječjeg vrtića) kapaciteta 12 - 18 odgojnih skupina.

Položaj, veličina i granice kazete određeni su kartografskim prikazom 3.c UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - NAČIN GRADNJE, u mjerilu 1:1000.

Građevni pravci, odnosno najmanja udaljenost građevnog i regulacijskog pravca, određeni su kartografskim prikazom 3.d UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - UVJETI GRADNJE, u mjerilu 1:1000.

Izvan građevnog pravca moguća je gradnja balkona, lođa, istaka i sl.

Kazeta I uređivat će se prema sljedećim uvjetima:

- gradnja predškolske ustanove;

- najveća visina građevine je podrum i tri etaže;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - kazete je 0,4;

- najmanje 30% površine građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.3. ovih odredbi;

- potreban broj PGM osigurati unutar građevne čestice i/ili na javnim parkiralištima unutar obodnih uličnih koridora prema normativu iz točke 5.1.2. ovih odredbi;

- obveza provedbe urbanističko - arhitektonskog natječaja.

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

Članak 21.

Stambene i stambeno - poslovne građevine će se graditi u kazetama A, B1, B2, B3, B4, B5, B6, B7, B8, B9, C, D, E1, E2, E3, G i H.

Položaj, veličina i granice kazete određeni su kartografskim prikazom 3.c UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - NAČIN GRADNJE, u mjerilu 1:1000.

Građevni pravci, odnosno najmanja udaljenost građevnog i regulacijskog pravca, određeni su kartografskim prikazom 3.d UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - UVJETI GRADNJE, u mjerilu 1:1000.

Izvan građevnog pravca moguća je gradnja balkona, lođa, istaka i sl., podzemnih garaža i infrastrukturnih građevina, te rekonstrukcija zaštićenih građevina.

Obvezni prostorni pokazatelji kazete za namjenu, način korištenja i uređenja površina određeni su točkom 4.7. ovih odredbi.

4.1. Kazeta A

Članak 22.

U kazeti A rekonstruirat će se građevina i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i zamjena postojeće građevine;

- najveća visina građevina je podrum i 5 etaža;

- građevna čestica oblikuje se pod građevinom i njezinim pripadajućim dijelovima (stube, pješačke i kolne rampe i sl.), a okoliš postaje javna površina;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - kazete je 0,5;

- najmanji k_isn zahvata u prostoru - kazete je 2,0;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - kazete je 2,2;

- najmanje 20% površine zahvata u prostoru - kazete mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja javnih zelenih površina određeni su točkom 6. ovih odredbi;

- najmanja udaljenost građevine od katastarskih čestica izvan zahvata u prostoru je h/2, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina;

- najmanja međusobna udaljenost građevina unutar zahvata u prostoru je 12 m;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz točke 5.1.2. ovih odredbi;

- rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina izvodi se po pravilima za novu gradnju s tim da se postojeći parametri veći od propisanih mogu zadržati, ali bez povećanja.

4.2. Kazete B1, B2, B3, B4, B5, B6, B7, B8 i B9

Članak 23.

U kazetama B1, B2, B3, B4, B5, B6, B7, B8 i B9 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojećih građevina, te rekonstrukcija povijesne građevine spomeničke vrijednosti u kazeti B3;

- najveća visina građevina je podrum i 9 etaža;

- građevna čestica oblikuje se pod građevinom i njezinim pripadajućim dijelovima (stube, pješačke i kolne rampe i sl.), a okoliš postaje javna površina;

- najveći koeficijent izgrađenosti katastarske čestice ili katastarskih čestica unutar zahvata u prostoru je 0,5;

- najmanji k_isn je 2,0;

- najveći k_isn je 3,0;

- ako BRP nadzemno iznosi preko 90% najvećeg dopuštenog BRP-a nadzemno, najmanje 5% nadzemnog BRP-a moraju biti otvoreni dijelovi građevine - lođe, balkoni, terase i sl.;

- najmanji prirodni teren je 20% površine građevne čestice, hortikulturno uređen;

- uvjeti uređenja javnih zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.4. ovih odredbi;

- najmanja udaljenost samostojeće građevine od katastarskih čestica izvan zahvata je h/2, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina;

- najmanja međusobna udaljenost građevina unutar zahvata u prostoru je 12 m;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz točke 5.1.2. ovih odredbi;

- u kazetama B2 i B3 obvezno je uređenje servisne prometnice uz željezničku prugu;

- u kazetama B1, B2, B3 i B9 uređenje pješačkih tokova predviđenih u kartografskom prikazu 2.a PROMETNA I ULIČNA MREŽA.

4.3. Kazeta C

Članak 24.

U kazeti C rekonstruirat će se građevina i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- rekonstrukcija i zamjena postojeće građevine;

- najveća visina građevina je podrum i 7 etaža;

- građevna čestica oblikuje se pod građevinom i njezinim pripadajućim dijelovima (stube, pješačke i kolne rampe i sl.), a okoliš postaje javna površina;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - kazete je 0,5;

- najmanji k_isn zahvata u prostoru - kazete je 2,0;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - kazete je 3,5;

- najmanje 20% površine zahvata u prostoru - kazete mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja javnih zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.5. ovih odredbi;

- najmanja udaljenost građevine od katastarskih čestica izvan zahvata u prostoru je h/2, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina;

- najmanja međusobna udaljenost građevina unutar zahvata u prostoru je 12 m;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz točke 5.1.2. ovih odredbi;

- rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina izvodi se po pravilima za novu gradnju s tim da se postojeći parametri veći od propisanih mogu zadržati, ali bez povećanja.

4.4. Kazeta D

Članak 25.

U kazeti D gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina, te rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i zamjena postojećih građevina;

- morfologija gradnje i uređenja u skladu sa očuvanjem i optimalnom prezentacijom strukture spomeničkih i ambijentalnih vrijednosti;

- najveća visina građevina je podrum i 9 etaža;

- mogućnost akcenta visine do 16 etaža čija je tlocrtna površina do 3% ukupne površine kazete za gradnju poslovnih građevina, hotela i građevina javne namjene;

- građevna čestica oblikuje se pod građevinom i njezinim pripadajućim dijelovima (stube, pješačke i kolne rampe i sl.), a okoliš postaje javna površina;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - kazete je 0,5;

- najmanji i najveći k_isn zahvata u prostoru odredit će se urbanističko - arhitektonskim natječajem;

- najmanje 20% površine zahvata u prostoru - kazete mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja javnih zelenih površina određeni su točkom 6. ovih odredbi;

- najveća dužina uličnog pročelja građevine prema Radničkoj cesti je 50 m iznad druge etaže, a 20 m iznad devete etaže;

- najmanja udaljenost građevine od katastarskih čestica izvan zahvata u prostoru je h/2, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina;

- najmanja međusobna udaljenost građevina unutar zahvata u prostoru - kazete je 12 m;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz točke 5.1.2. ovih odredbi;

- obveza provedbe urbanističko - arhitektonskog natječaja.

4.5. Kazete E1, E2 i E3

Članak 26.

U kazetama E1, E2 i E3 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojećih građevina;

- najveća visina građevina je podrum i 9 etaža;

- mogućnost akcenta visine do 16 etaža čija je tlocrtna površina do 10% ukupne površine kazete za gradnju poslovnih građevina, hotela i građevina javne namjene;

- građevna čestica oblikuje se pod građevinom i njezinim pripadajućim dijelovima (stube, pješačke i kolne rampe i sl.), a okoliš postaje javna površina;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - kazete je 0,5;

- najmanji k_isn zahvata u prostoru - kazete je 2,0;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - kazete je 3,5 ukoliko se grade građevine i uređuju prostori za stambenu namjenu;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - kazete je 4,0 ukoliko se ne grade građevine i ne uređuju prostori za stambenu namjenu;

- najmanje 20% površine zahvata u prostoru - kazete mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja javnih zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.5. ovih odredbi;

- najveća dužina uličnog pročelja građevine prema Radničkoj cesti je 50 m iznad druge etaže, a 20 m iznad devete etaže;

- najmanja udaljenost građevine od katastarskih čestica izvan zahvata u prostoru je h/2, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina;

- najmanja međusobna udaljenost građevina unutar zahvata u prostoru - kazete je 12 m;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz točke 5.1.2. ovih odredbi;

- u kazetama E1 i E2 uređenje pješačkih tokova predviđenih u kartografskom prikazu 2.a PROMETNA I ULIČNA MREŽA;

- ukoliko se planira gradnja građevina viših od devet etaža obveza provedbe urbanističko - arhitektonskog natječaja za kazetu.

4.6. Kazete G i H

Članak 27.

U kazetama G i H gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- mogućnost gradnje građevina preko 9 etaža;

- rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i zamjena postojećih građevina, te uređenje javnih zelenih površina u skladu s mjerama zaštite i konzervatorskim smjernicama;

- morfologija gradnje i uređenja u skladu sa očuvanjem i optimalnom prezentacijom strukture spomeničkih i ambijentalnih vrijednosti;

- prostorni pokazatelji za zahvat u prostoru - kazetu (najveći k_ig, najmanji i najveći k_isn, najveći broj etaža građevina) odredit će se urbanističko - arhitektonskim natječajem;

- obveza provedbe urbanističko - arhitektonskog natječaja prema programu koji izrađuju Gradski zavod za prostorno uređenje i Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada.

4.7. Prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenja površina - kazete A, B1, B2, B3, B4, B5, B6, B7, B8, B9, C, D, E1, E2, E3, G i H

Članak 28.

Koeficijent k_is nije određen zbog mogućnosti gradnje više podzemnih etaža. Koeficijent k_is obračunava se na ukupni BRP, a k_isn obračunava se u odnosu na nadzemni BRP.

Koeficijent k_isn se odnosi na kazetu.

Za kazete G i H k_ig, k_isn, te visina građevina odredit će se urbanističko - arhitektonskim natječajem.

Za kazetu D koeficijent k_isn odredit će se urbanističko - arhitektonskim natječajem.

Tlocrtna površina (zemljište pod građevinom) je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključujući i terase u prizemlju građevine kada su konstruktivni dio podzemne etaže.

BRP (bruto razvijena površina) je površina identična građevinskoj bruto površini.

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 29.

Prometna mreža gradit će se u skladu s kartografskim prikazom 2.a PROMETNA I ULIČNA MREŽA, u mjerilu 1:1000.

Planom je određena ukupna širina profila prometnica te načelni raspored pojedinih površina unutar regulacijskih pravaca ulice. Konačno oblikovanje prometnica, uz moguća odstupanja rasporeda i širina pojedinih dijelova uličnog profila kao posljedice detaljnog tehničkog rješavanja, definirat će se urbanističko-tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Preko uličnih koridora ostvaruje se kolni i pješački pristup do kazeta, odnosno građevnih čestica, te osiguravaju pojasevi unutar kojih je omogućeno polaganje vodova prometne i komunalne infrastrukture.

U funkciji uličnog motornog prometa predviđena je izgradnja asfaltiranih kolnika za dvosmjerno kretanje vozila minimalne širine 6,00 m.

U zonama križanja svih ulica, na udaljenosti 15 - 30 m od križanja, nije moguća sadnja visokog zelenila zbog obveznog osiguranja pune preglednosti u svim privozima.

Gornji stroj svih kolnih površina, kao i drugih prometnih površina predviđenih za pristup i operativni rad vatrogasnih vozila, mora zadovoljiti zahtjeve u pogledu osiguranja minimalnog osovinskog pritiska od 100 kN.

Za nesmetano i sigurno kretanje pješaka predviđeno je urediti pješačke hodnike, pješačke putove, te prilaze. Sve pješačke površine mogu se koristiti i za kolni pristup interventnih vozila.

Za kretanje pješaka u svim je ulicama planirano uređenje pješačkih hodnika minimalne širine 1,50 m.

Uz javne pješačke površine moguće je uređivanje stajališta javnog prijevoza, postavljanje gradske urbane opreme, te kontejnera i posuda za sakupljanje korisnog otpada.

Za potrebe kretanja osoba smanjene pokretljivosti, osoba s djecom u kolicima i sl., na križanjima ulica u sklopu pješačkih prijelaza obilježenih horizontalnom i vertikalnom signalizacijom predviđeno je izvesti upuštene pješačke hodnike. Hodnici u kontaktnom dijelu s kolnikom moraju biti izvedeni u istoj razini. Nagibi kao i površinska obrada skošenih dijelova hodnika trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.

Visina rubnjaka na svim mjestima gdje pješačke hodnike ili zelenilo odvajaju od kolnika iznosi 15 cm. Na parkiralištima i vatrogasnim pristupima visina rubnjaka ne smije prelaziti 12 cm.

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

Članak 30.

Ne planira se gradnja zasebnih građevina za javne garaže, ali se garaže u sklopu poslovnih građevina mogu dijelom koristiti i kao javne garaže.

U koridorima ulica omogućeno je uređenje stajanki za parkiranje osobnih motornih vozila neposredno uz kolnik. Umjesto svake četvrte ili pete stajanke sadit će se stablo ukoliko to omogućava raspored komunalne infrastrukture.

Preporučene dimenzije stajanki za parkiranje su 5,00 x 2,50 m. Stajanke mogu biti i manje širine, ali ne uže od 2,30 m.

Na mjestima gdje su stajanke položene neposredno uz pješačke hodnike i/ili biciklističke staze, stajanke treba izvesti s nadvišenjem (dubina stajanke 4,60 m + nadvišenje 0,40 m - ukupna dubina stajanke 5,00 m), te tako zapriječiti da vozila svojim stražnjim dijelom zadiru u koridore drugih javnoprometnih površina.

Radi sigurnog odvijanja prometa parkirališta u ulicama ne mogu se predvidjeti na udaljenosti manjoj od 15 do 30 m od križanja.

Na javnim parkiralištima potrebno je osigurati najmanje 5% mjesta od ukupnog broja parkirališnih mjesta za vozila za invalide.

5.1.2. Parkirališno - garažne potrebe

Članak 31.

Na području obuhvata rješavanje parkirališnih potreba predviđeno je u skladu s normativima određenim u GUP-u grada Zagreba prema sljedećim kriterijima:

Uz navedene normative treba primjenjivati i sljedeće:

Zadovoljenje parkirališnih potreba predviđeno je na parkirališno-garažnim površinama pojedinih kazeta i građevnih čestica, te na parkiralištima uz ulice.

Potreban broj parkirališta u pojedinoj kazeti, odnosno na građevnoj čestici, osigurat će se tako da se utvrdi parkiralište za svaki zahvat u prostoru posebno, u sklopu izdavanja lokacijske dozvole.

Na parkiralištima i u garažama potrebno je osigurati najmanje 5% mjesta od ukupnog broja parkirališnih mjesta za vozila za invalide, dok na manjim parkiralištima i u garažama (do 20 PGM) barem 1 PGM mora biti namijenjeno za parkiranje vozila invalidnih osoba.

5.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 32.

Predviđeni pješački tokovi u kazetama B1, B2, B3, B9, E1, E2, F, J2 i J3 planirani su kao načelne pozicije pješačkih šetnica minimalne širine 3 metra koje će u jednu cjelinu povezati planirane javne i društvene sadržaje i pješačke površine pojedinih kazeta - stambenih susjedstva.

Na većim pješačkim površinama moguće je postavljanje gradske urbane opreme, te kontejnera i posuda za sakupljanje korisnog otpada.

5.1.4. Javni gradski i prigradski prijevoz putnika

Članak 33.

Autobusne linije se prema potrebi mogu uvesti u sve ulice unutar obuhvata plana.

Točne lokacije stajališta, te linije javnog prijevoza putnika, definirat će se urbanističko-tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Neposredno uz područje obuhvata na križanju Heinzelove ulice i željezničke pruge planira se stajalište gradske željeznice. Planom se predviđa prostorno - programsko povezivanje budućih sadržaja u kazeti F i predmetnog stajališta gradske željeznice.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 34.

Za izgradnju nepokretne telekomunikacijske mreže osigurani su prostorni pojasevi u obostranim pješačkim hodnicima planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazom 2.b KOMUNALNA I INFRASTRUKTURNA MREŽA, u mjerilu 1:1000.

Trase uređaja za prijenos sustava telekomunikacija određene su načelno, dok će se njihov točan položaj odrediti urbanističko - tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Za sve kazete, odnosno za građevne čestice, unutar područja obuhvata bit će omogućen priključak na pristupnu telekomunikacijsku mrežu.

Planom se osiguravaju uvjeti za rekonstrukciju i gradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora potrebnim brojem priključaka u cijelom urbanom području.

Sve zračne telekomunikacijske vodove treba zamijeniti podzemnim kabelima, a postojeće telekomunikacijske kabele dopuniti na kompletnu podzemnu DTK mrežu.

Unutar područja obuhvata prema normativima za njihovu gradnju bit će postavljene javne telefonske govornice na najpogodnijim lokacijama.

Javne govornice, osim unutar kazeta i čestica, predviđeno je postavljati i na javnim površinama kako bi se osigurala njihova cjelodnevna dostupnost. Lokacije javnih govornica treba uskladiti s mjestima sadržaja veće atrakcije, odnosno koncentracije ljudi (autobusna stajališta, veće trgovine i sl.).

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 35.

Vodovi komunalne infrastrukturne polagat će se u koridore planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazom 2.b KOMUNALNA I INFRASTRUKTURNA MREŽA, u mjerilu 1:1000, a dimenzionirat će se prema prostornim pokazateljima iz točaka 2.6. i 4.7. ovih odredbi.

Trase vodova komunalne infrastrukture određene su načelno, dok će se njihov točan položaj odrediti urbanističko - tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Postojeća mreža komunalne infrastrukture ostaje u funkciji do izgradnje nove mreže komunalne infrastrukture.

5.3.1. Vodoopskrba

Članak 36.

Vodoopskrba svih potrošača omogućit će se izgradnjom nove vodovodne mreže u kolnicima planiranih prometnica i spajanjem postojećih cjevovoda, koji se zadržavaju, s novima.

Vodoopskrbna mreža osigurat će potrebne količine sanitarne i protupožarne vode, te izgradnju vanjske hidrantske mreže.

5.3.2. Odvodnja

Članak 37.

Odvodnja oborinskih i otpadnih voda omogućit će se izgradnjom kanalske mreže u kolnicima planiranih prometnica i djelomičnim zadržavanjem postojeće mreže. Oborinske i otpadne vode preuzet će kolektorski kanali u Ulici kneza Branimira, Heinzelovoj ulici i Radničkoj cesti.

Za sve kazete, odnosno za građevne čestice, unutar područja obuhvata bit će omogućen priključak na mrežu odvodnje oborinskih i otpadnih voda.

5.3.3. Plinoopskrba

Članak 38.

Kako bi se osigurala kvalitetna opskrba prirodnim plinom i zadovoljile potrebe za pripremom sanitarne vode, grijanja, kuhanja, te eventualno hlađenja, neophodno je rekonstruirati sustav prema potrebama novog naselja. To uključuje uklanjanje plinskih regulacijskih stanica koje su izvan funkcije ili više nisu potrebne, izgradnju plinske regulacijske stanice unutar kompleksa plinare, izgradnju niskotlačne i srednjotlačne plinske mreže u kolnicima planiranih i postojećih ulica i njihovo spajanje s postojećim plinovodima koji se zadržavaju.

5.3.4. Elektroopskrbna mreža

Članak 39.

Elektroopskrba svih potrošača omogućit će se rekonstrukcijom i nadogradnjom postojeće elektroopskrbne mreže. Postojeći kabeli elektroopskrbne mreže zadržavaju se u svim koridorima gdje je to bilo moguće neovisno o njihovom položaju unutar novoplaniranog profila ulice, osim postojećeg distributivnog 110 kV kabela u Zaharevoj ulici koji se obavezno mora zadržati, dok se trase svih novih kabela (SN, NN i kabeli javne rasvjete) u pravilu vode u pješačkim hodnicima planiranih ulica.

Transformatorske stanice locirat će se u kazetama poslovne i pretežito poslovne namjene, te po potrebi i u kazetama stambene namjene. Transformatorske stanice mogu se locirati i na javnim zelenim površinama. Njihove točne lokacije i kapaciteti definirat će se kroz detaljniju razradu pojedinih prostornih cjelina - kazeta.

5.3.5. Toplovod

Članak 40.

Kako postojeći toplovod uglavnom prolazi uz kazete mješovite - pretežito poslovne namjene, veći dio toplovoda se zadržava, dok se nova trasa toplovoda predviđa u koridoru novoplanirane ulice između kazeta B2 i E1 da bi se omogućio priključak kazeta B1 i I.

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 41.

Uvjeti uređenja javnih zelenih površina određeni su osnovom krajobraznog uređenja koja je definirana točkom 3.6.3. u poglavlju I. Obrazloženje ovog plana.

Na javnim zelenim površinama nije dopuštena gradnja građevina, izuzev u kazeti J2.

Javne zelene površine uređuju se temeljem cjelovitog prostornog rješenja kazete u kojoj se nalaze.

Za javne zelene površine obvezna je izrada projekta krajobraznog uređenja.

Prema oblikovno - funkcionalnim karakteristikama javne zelene površine se dijele na: javni park, zaštitne zelene površine, zelenilo uz predškolsku ustanovu, zelenilo uz stambene građevine, zelenilo uz poslovne građevine, te zelenilo u koridorima prometnica.

6.1. Javni park - kazete J2 i J3

Članak 42.

Gradski park u kazeti J2 funkcionalno se oblikuje u skladu sa specifičnim povijesnim karakteristikama prostora, kao elementa njegovog povijesnog identiteta. U sklopu parka se uređuje i dječje igralište. U kazeti je moguća gradnja paviljona, nadstrešnice, te manjih građevina komunalne infrastrukture ukupnog BRP-a do 1.000 m².

Park u kazeti J3 funkcionalno se oblikuje u skladu sa stambeno - poslovnim susjedstvom. U sklopu parka se uređuje i dječje igralište.

Sadržaj i opremanje površina u funkciji su boravljenja, odmora i rekreacije svih dobnih uzrasta u smislu pasivne rekreacije, meditativnog opuštanja, relaksacije, komunikacije kao i igre djece.

Strukturu parkovnih površina čine visoko i nisko zelenilo, šetnice, veće pješačke površine, dječja igrališta i sadržaji za boravljenje stanovnika. Planiranje ovih površina podrazumijeva i očuvanje postojeće kvalitetne vegetacije.

U sklopu parkovnih površina uređuju se pješački tokovi predviđeni u kartografskom prikazu 2.a PROMETNA I ULIČNA MREŽA.

Način uređenja dječjeg igrališta kao i ostali oblici i mogućnosti korištenja parkovnih površina odredit će se temeljem cjelovitog prostornog rješenja kazete.

6.2. Zaštitne zelene površine - kazeta J1

Članak 43.

Zaštitna zelena površina planira se u kazeti J1 ponajprije kao zaštita od onečišćenja zraka i buke.

U strukturi zaštitnih površina treba biti zastupljena vegetacija u sloju drveća i grmlja kako bi se formirao vertikalni zaštitni sklop.

6.3. Zelenilo uz predškolsku ustanovu - kazeta I

Članak 44.

Zelenilo kao uređajna pratnja sadržaja građevine za predškolski uzrast uređuje se s prvenstvenom zadaćom uspostavljanja kvalitetnih mikroklimatskih uvjeta za boravak djece u vanjskom prostoru i ima polivalentnu funkciju zaštite i formiranja ambijentalno kvalitetnih i sigurnih prostora.

Najmanje 30% površine građevne čestice treba biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja.

6.4. Zelenilo uz stambene građevine - kazete B1, B2, B3, B4, B5, B6, B7, B8 i B9

Članak 45.

Zelenilo na površinama mješovite - pretežito stambene namjene ima karakter vezivnog uređajnog tkiva i treba ga tretirati kao kategoriju krajobraznog uređenja.

Uređenjem zelenila treba stvoriti uvjete sustavnog prožimanja okoline i stambenih građevina.

U kazetama B2 i B3 obvezno je između regulacijskog i građevnog pravca formiranje zaštitnog tampona visokog zelenila - drvoreda prema željezničkoj pruzi.

U kazetama najmanje 20% površine mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja.

6.5. Zelenilo uz poslovne građevine - kazete C, E1, E2, E3 i F

Članak 46.

Na površinama mješovite - pretežno poslovne namjene uređenje okoliša treba nositi pečat urbaniteta više razine s naglaskom na oblikovno - uređajnu komponentu.

Okoliš svake pojedine poslovne cjeline tvori prostorni segment čije krajobrazno uređenje treba sugerirati reprezentativnost i ostvariti prepoznatljivost.

U kazetama najmanje 20% površine mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja.

6.6. Zelenilo u koridorima prometnica

Članak 47.

U koridorima prometnica formirat će se alejni i drvoredni krajobrazni oblici uključujući pješačke površine i šetnice, parkirališne površine i prostore ugibališta tvoreći mrežu geometrijski dominantnih pravaca.

U koridorima ulica, ukoliko to omogućava raspored komunalne infrastrukture, sadit će se drvoredi u pojasu stajanki za parkiranje vozila koje su, u pravilu, grupirane po tri ili četiri u nizu.

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 48.

Evidentirani vrijedni dijelovi prirode i zaštićeni povijesni sklopovi i građevine prikazani su na kartografskom prikazu 3.a UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA - EVIDENTIRANI VRIJEDNI DIJELOVI PRIRODE I ZAŠTIĆENI POVIJESNI SKLOPOVI I GRAĐEVINE, u mjerilu 1:1000.

7.1. Prirodne cjeline

Članak 49.

Evidentirani vrijedni dijelove prirode, parkovne arhitekture i drvoreda očuvani su u cijelosti jer čine krajobraznu cjelinu i prirodne vrijednosti ovog prostora. Postojeće prirodne i ambijentalne vrijednosti štite se krajobraznim uređenjem, koji u režimu zaštite i sanacije utječe na stabilizacije krajobrazne kvalitete vegetacije i staništa.

Održavanje, njegovanje i zaštita uz nadopunu parkovne opreme, kao i interpolacija unutar arhitektonskih rješenja treba obuhvatiti navedene vrijednosti u cilju atraktivnosti i raznolikosti vrijednih mikroprostora, a u funkcionalnom smislu treba zadovoljiti široki spektar sadržaja.

Lokaliteti parkovne arhitekture i drvoredi trebaju se interpolirati unutar krajobraznog uređenja jer čine prirodne, estetske i biološke vrijednosti ovog prostora.

7.2. Kulturno-povijesne cjeline

Članak 50.

Očuvanje prostornih obilježja koji su nositelji kulturno-povijesnog identiteta prostora, planira se kroz obnovu i afirmaciju povijesne graditeljske strukture spomeničke i ambijentalne vrijednosti te uređenih neizgrađenih površina.

Očuvanje građevina spomeničke vrijednosti planira se kroz obnovu i sanaciju izvornog građevnog korpusa, fasadne opne, konstruktivnih i prostornih karakteristika, uz mogućnost prenamjene, rekonstrukcije i preinaka unutar postojećih gabarita, radi prilagodbe za novu namjenu, te uz poštivanje bitnih izvornih/postojećih graditeljskih - konstruktivnih i oblikovnih elemenata, uz posebne uvjete nadležnog tijela zaštite.

Očuvanje građevina ambijentalne vrijednosti i nositelja kulturno - povijesnog identiteta prostora, planira se kroz mogućnost rekonstrukcijskih zahvata i preinaka u svrhu prilagodbe novoj namjeni, uz uvjet da ti zahvati nemaju bitnog utjecaja na strukturalna i oblikovna obilježja te volumen građevine.

Dispozicija, gabariti i mjerilo nove gradnje trebaju uspostaviti prostorno i vizualno primjeren odnos prema postojećoj izgradnji spomeničke i ambijentalne vrijednosti.

Kod pozicioniranja i strukturiranja novih volumena potrebno je ispitati mogući utjecaj na okolnu izgradnju i vizure na središnji dio povijesne jezgre.

8. Postupanje s otpadom

Članak 51.

Planom se predviđa sistem izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog i korisnog otpada.

Kod višestambenih i poslovnih građevina prostori za privremeno odlaganje komunalnog otpada osiguravaju se, u pravilu, u sklopu građevina uz uvjet da je do njih na udaljenosti do 10 m omogućen kolni pristup prometnicom dimenzioniranom na osovinski pritisak od 100 kPa.

Lokacije za postavljanje kontejnera, posuda i mreža za sakupljanje korisnog otpada odredit će se izvan planiranih koridora prometnica u kazetama višestambene ili poslovne gradnje i oblikovati temeljem prostornog i hortikulturnog rješenja kazete.

9. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

9.1. Zaštita podzemnih voda

Članak 52.

Mjere zaštite podzemnih voda provode se:

- gradnjom nepropusne kanalizacijske mreže s obveznom ugradnjom dodatnih pročistača za otpadne vode iz garaža kao i za oborinske vode parkirališta i pješačkih površina;

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete osiguravajući prirodni tok voda.

9.2. Zaštita zraka

Članak 53.

Mjere zaštite zraka provode se:

- plinofikacijom naselja i izgradnjom toplovoda, te samim time, s aspekta zaštite zraka, odabirom prihvatljivog energenta za grijanje i pripremu tople vode;

- planiranjem energetski učinkovite gradnje;

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete omogućavajući sadnju visoke i niske vegetacije.

9.3. Zaštita tla

Članak 54.

Mjere zaštite tla provode se:

- osiguravanjem čistoće naselja i sprečavanja zagađenja planiranjem sistema izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada.

9.4. Zaštita od buke

Članak 55.

Mjere zaštite od buke provode se:

- planiranjem namjene prostora i gradnjom građevina u skladu s odredbama posebnih propisa;

- formiranjem zaštitnih zelenih pojaseva sadnjom drvoreda visokog zelenila u koridorima prometnica;

- određivanjem udaljenosti građevnog pravca građevina od regulacijskog pravca za novu gradnju u pravilu najmanje 6 m, dok se za postojeće građevine zadržava postojeća udaljenost.

9.5. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

9.5.1. Zaštita od požara

Članak 56.

Mjere zaštite od požara provode se:

- osiguravanjem vatrogasnih prilaza i površina za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s odredbama posebnih propisa;

- osiguravanjem potrebne količine vode i minimalnog tlaka u vodovodnoj mreži, te gradnjom nadzemne hidrantske mreže u skladu s odredbama posebnih propisa;

- planiranjem svake prostorne kazete kao zasebnog požarnog sektora, izuzev kazeta C i F, kazeta B9, E2 i E3, te kazeta A, B4, B5, B6 i B7 koje čine po jedan požarni sektor, između kojih se nalaze protupožarne barijere najmanje širine h₁/2 +h₂/2, gdje su h₁ i h₂ visine građevina uz protupožarnu barijeru;

- sprečavanjem širenja požara između građevina unutar kazete određivanjem najmanje međusobne udaljenosti građevina od 12 m;

- sprečavanjem širenja požara na susjedne građevine kod skupnog načina gradnje na najjednostavniji i najsigurniji način, odnosno izvedbom ravnih krovova vatrootpornosti najmanje 90 minuta;

- planiranjem plinskih instalacija tako da svaka građevina ima na plinskom kućnom priključku glavni zapor kojim se zatvara plin za dotičnu građevinu, a na plinovodima budu ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razorne nepogode, te određivanjem minimalne sigurnosne udaljenosti građevina od VTP-a 10 m, od STP-a 2 m, a od NTP-a i srednjotlačnih i niskotlačnih kućnih priključaka pri paralelnom vođenju uz građevine 1 m, dok će se udaljenosti plinovoda od drugih komunalnih instalacija određivati u skladu s odredbama posebnih propisa.

9.5.2. Zaštita i sklanjanje stanovništva

Članak 57.

Zone i domet ruševina pojedinih kazeta, te mreža i okvirni kapaciteti skloništa prikazani na kartografskom prikazu 4. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI, u mjerilu 1:1000, u skladu su s odredbama posebnih propisa.

Za potrebe spašavanje i evakuacije stanovništva i imovine, te očuvanja prometnica i infrastrukture naselja, prometnice je potrebno planirati izvan zona urušavanja građevina i tako osigurati prohodnost ulica u svim uvjetima. Osiguravanjem prohodnosti ulica u svim uvjetima, planiranjem zona i dometa rušenja i protupožarnih sektora i barijera bitno će se smanjiti nivo povredivosti fizičkih struktura.

Međusobni razmak građevina treba biti h₁/2 + h₂/2 + 5 m, a ukoliko je razmak manji projektnom dokumentacijom treba dokazati da je konstrukcija tih građevina otporna na rušenje od elementarnih nepogoda i da u slučaju ratnih razaranje neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim građevinama.

Opskrba naselja vodom u iznimnim uvjetima rješavat će se iz korita rijeke Save.

Zaštita stanovništva od ratnih opasnosti provest će se gradnjom skloništa osnovne zaštitne otpornosti 100 kPa.

Okvirne potrebe sklonišnih mjesta procijenjene temeljem mogućega najmanjeg i najvećeg BRP-a iznose 8239 - 13578 mjesta, a okvirni kapaciteti skloništa su iskazani od 8310 do 13660 mjesta. Konačni kapaciteti pojedinih skloništa odredit će se detaljnijom prostornom razradom temeljem BRP-a koji će se realizirati, a u skladu s odredbama posebnih propisa.

Potrebe sklonišnih mjesta za kazetu osiguravaju se gradnjom skloništa potrebnog kapaciteta unutar zahvata u prostoru - kazete i to gradnjom dvonamjenskog skloništa za svaku građevinu veću od 1.000 m² BRP-a.

Skloništa će se graditi u sklopu građevina.

Skloništa se planiraju kao dvonamjenska, a njihova mirnodopska funkcija bit će u skladu s namjenom prostorne kazete u kojoj se nalaze.

10. Mjere provedbe plana

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 58.

Planom se ne predviđa obveza izrade detaljnih planova uređenja.

10.2. Detaljno uređenje prostornih cjelina - kazeta

Članak 59.

Za kazete A, B1, B2, B3, B4, B5, B6, B7, B8, B9, C, E1, E2, E3, F, I, J1, J2 i J3 koje su određene i prikazane na kartografskom prikazu 3.c UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - NAČIN GRADNJE, u mjerilu 1:1000, ovog plana potrebno je izraditi cjelovito prostorno i programsko rješenje, te ishoditi lokacijsku dozvolu za cijelu kazetu uz iskazane funkcionalne cjeline unutar zahvata odobrenog lokacijskom dozvolom. Temeljem lokacijske dozvole za kazetu u cjelini moguće je ishoditi građevne dozvole za uređenje pojedine građevine i/ili površina i tako pristupiti etapnoj realizaciji planiranih programa.

10.3. Obveza provedbe urbanističko-arhitektonskih natječaja

Članak 60.

Na području obuhvata određeno je sedam zona u sklopu kojih za uređenje površina i oblikovanje građevina postoji obveza provedbe urbanističko - arhitektonskih natječaja (u skladu s odredbama Odluke o donošenju GUP-a grada Zagreba).

Na kartografskom prikazu 3.e UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - PODRUČJA PRIMJENE PLANSKIH MJERA ZAŠTITE, u mjerilu 1:1000, prikazane su prostorno - funkcionalne cjeline za koje će se provoditi urbanističko - arhitektonski natječaji s ciljem dobivanja što kvalitetnijeg prostorno - funkcionalno - oblikovnog rješenja kako slijedi:

- javni park - kazeta J3;

- javni park i dječji vrtić - kazete I i J2;

- kompleks Gradske plinare u kazeti D;

- poslovna zona - Heinzelova ulica - kazeta F;

- kompleks Uriho - Avenija Marina Držića - kazeta G;

- kompleks Zagrepčanka - Heinzelova ulica - kazeta H.

Osim prostorno - funkcionalnih cjelina prikazanih na kartografskom prikazu obveza provedbe urbanističko - arhitektonskih natječaja za uređenje površina i oblikovanje građevina postoji za kazete E1, E2 i E3, ukoliko se planira gradnja građevina viših od 9 etaža.

Programe za provedbu urbanističko - arhitektonskih natječaja za kazetu J3, kazete I i J2, kompleks Gradske plinare u kazeti D, poslovnu zonu uz Heinzelovu ulicu u kazeti F, te kazete E1, E2 i E3 uz Radničku cestu izrađuje ili verificira Gradski zavod za prostorno uređenje.

Programe za provedbu urbanističko - arhitektonskih natječaja kompleks Uriho - Avenija Marina Držića i kompleks Zagrepčanka - Heinzelova ulica izrađuju Gradski zavod za prostorno uređenje i Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada.

10.4. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 61.

Građevine koje su građene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj Urbanističkim planom uređenja, mogu se rekonstruirati, dograditi i nadograditi prema uvjetima određenim člankom 102. Odluke o donošenju GUP-a grada Zagreba kako slijedi:

1. stambene, odnosno stambeno-gospodarske građevine:

- sanacija i zamjena dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i krovišta u postojećim gabaritima;

- dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih prostora i spremišta za ogrjev tako da s postojećim ne prelazi više od 75 m² bruto - građevne površine svih etaža, s tim da se ne povećava broj stanova;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- postavljanje novog krovišta bez nadozida, na građevinama s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom, ako se radi o povećavanju stambenog prostora iz točke 1. alineje 2. ovog stavka;

- sanacija postojećih ograda i gradnja potpornih zidova radi sanacije terena;

2. građevine drugih namjena (gospodarske građevine, građevine javne i društvene namjene, komunalne i prometne te prateće građevine i sl.):

- sanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova građevine i krovišta;

- dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl., površine do 10 m² izgrađenosti za građevine do 100 m² BRP-a i do 5% ukupnog BRP-a za veće građevine;

- prenamjena i funkcionalna preinaka građevine, osim u stambenu namjenu;

- dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javnoprometnih površina.

Građevine koje su građene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju, kojih je namjena u skladu s namjenom utvrđenom ovim planom, a nisu u skladu s uvjetima i načinom gradnje iz ovog plana, mogu se rekonstruirati, dograditi i nadograditi uz iste uvjete iz stavka 1. točke 1. ovog članka.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 62.

Plan je izrađen u šest izvornika koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 63.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.