Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba

ODLUKU

o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju

Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba

Članak 1.

U Odluci o donošenju Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 14/03), u članku 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

"Donose se Izmjene i dopune Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba, što ih je izradio Gradski zavod za prostorno uređenje 2005. godine."

Članak 2.

U članku 5., stavku 1., točki "A", iza riječi: "Generalni urbanistički plan grada Zagreba", dodaju se riječi: " s izmjenama i dopunama Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba ".

U točki "B" iza riječi: "Grafičkog dijela" dodaju se riječi: "- Izmjene i dopune Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba".

Iza stavka 2., dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

"Izmjene i dopune Generalnoga urbanističkog plana iz stavka 1. ovoga članka ovjerene pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba sastavni su dio ove odluke."

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.

Članak 3.

U članku 6., točki 3. tekst iza riječi: "(BRP) -", mijenja se i glasi: "površina identična građevinskoj bruto površini;".

Iza točke 3., dodaju se nove točke 3.a i 3.b koje glase:

"3.a DPU - detaljni plan uređenja;

3.b dvorišna građevina - građevina u unutrašnjosti bloka iza postojeće ili planirane ulične građevine bez obzira na to nalazi li se na uličnoj ili dvorišnoj građevnoj čestici;".

Iza točke 7., dodaje se nova točka 7.a koja glasi:

"7.a gradska robna kuća - trgovački sadržaj tipologijom i ponudom prilagođen lokalnim uvjetima, uz uvjet da se najviše jedna trećina potrebnih PGM-a može osigurati na razini terena;".

U točki 12., iza riječi: "nalazi u", riječ: "kontinuirano", zamjenjuje se riječju: "pretežito".

U točki 15. iza riječi: "čestice", riječi: "osim kad je urbanim pravilima određeno da se" zamjenjuju se riječima: "koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) se", a iza riječi: "etaža", dodaju se riječi: "ne računajući podrum;".

Točka 17. mijenja se i glasi:

"koridor ulice - prostor posebnog režima ulice unutar kojeg se osniva građevna čestica ulice, čije regulacijske linije se u pravilu poklapaju sa širinom prostora posebnog režima;".

U točki 19., briše se posljednja rečenica.

U točki 24., iza riječi: "(morfologiju,", dodaju se riječi: "postojeće čestice,".

U točki 27., iza riječi: "javne namjene" stavlja se zarez i dodaju riječi: "poslovne namjene (K1) i donje stanice Sljemenske žičare (IS)".

U točki 32., broj "350", zamjenjuje se brojem "35°".

U točki 36., tekst iza riječi: "tlocrtna površina (TP)", mijenja se i glasi:

"- površina dobivena vertikalnom projekcijom svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih nadzemnih dijelova građevine osim balkona na građevnu česticu, uključujući nadzemni dio podruma i nadstrešnicu prema članku 34. ove odluke i terase u prizemlju kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže;".

Iza točke 37. dodaje se nova točka 37.a koja glasi:

"37.a UPU - urbanistički plan uređenja;".

Članak 4.

U članku 8., stavku 1., točki 3., alineji 9. iza riječi: "predstavništva", dodaju se riječi: "s mogućnošću građenja rezidencijalne građevine, kongresni centri,".

Članak 5.

U članku 9., stavku 2., alineji 4. iza riječi: "usluge," dodaju se riječi: "sitni obrti,", a iza riječi: "prostori - uredi," dodaju se riječi: "diplomatska predstavništva s mogućnošću građenja rezidencijalne građevine, kongresni centri,".

U stavku 3., iza riječi: "jedne", riječi: "stambene građevine" zamjenjuju se riječima: "građevne čestice", a na kraju stavka iza riječi: "povećavanja" dodaje se nova rečenica koja glasi:

"U zonama individualne i niske gradnje prateći sadržaji mogu biti i u zasebnoj pomoćnoj građevini na građevnoj čestici."

U stavku 4., iza riječi: "parkovi" točka se zamjenjuje zarezom i dodaju riječi: "diplomatska predstavništva s mogućnošću građenja rezidencijalne građevine i kongresni centri."

Članak 6.

Članak 10., mijenja se i glasi:

"Na površinama mješovite namjene moguće je graditi i uređivati prostore iz mješovite - pretežito stambene namjene - M1 i mješovite - pretežito poslovne namjene - M2.

Detaljnijim se planovima određuje pretežitost mješovite namjene - M1 ili M2.

Pretežitost namjene definira se u odnosu na zonu, a ne na građevnu česticu, u skladu s lokalnim uvjetima.

Iznimno, na temelju gradskih programa može se detaljnijim planom odrediti zona mješovite namjene M kao zona jedne namjene i to javne i društvene, poslovne ili turističke namjene.

Na površinama mješovite namjene (M1 i M2) potrebno je osigurati površine igrališta za djecu uzrasta:

- do 6 godina - 4 m² po djetetu, na područjima gdje je predviđena obveza izrade detaljnijeg plana;

- od 7 do 18 godina - 2 m² po djetetu, na svim niskokonsolidiranim područjima za koje se predviđa nova regulacija na neizgrađenom prostoru.

Iznimno, na područjima transformacije, definirat će se programom za izradu detaljnijeg plana, nakon provedene analize šireg prostora o zadovoljenju potreba djece navedenih uzrasta, poštujući mjere zaštite i smjernice nadležnog tijela zaštite, kada se ona nalaze unutar granica kulturnog dobra.

Mješovita - pretežito stambena namjena - M1

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene postojeće i planirane građevine pretežito su stambene, a mogući su i poslovni sadržaji koji ne ometaju stanovanje.

Na tim se prostorima mogu graditi i jednonamjenske građevine (stambene, javne i društvene i iznimno poslovne namjene).

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene, mogu se graditi i uređivati prostori za:

- prodavaonice robe dnevne potrošnje;

- predškolske ustanove, škole;

- ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi;

- tihi obrt i usluge domaćinstvima;

- političke, društvene organizacije i sadržaje kulture, vjerske zajednice;

- pošte, banke i sl.;

- posebnu namjenu;

- šport i rekreaciju u manjim dvoranama bez gledališta;

- športsko - rekreacijska igrališta;

- druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali ga ne ometaju (osobne usluge, poslovni prostori, uredi i sl.);

- ugostiteljsko - turističku namjenu, hotel;

- javne garaže;

- parkove i dječja igrališta;

- tržnice.

Prateći sadržaji iz prethodnog stavka mogu biti u sklopu stambene građevine, a u zonama individualne i niske gradnje i u zasebnoj pomoćnoj građevini na građevnoj čestici. Površina prostora za prateće sadržaje može biti do najviše 30% BRP-a na građevnoj čestici.

Na zasebnim građevnim česticama mogu se graditi građevine javne i društvene namjene, uredski prostori, ugostiteljsko-turističke namjene, hoteli, javne garaže, športsko-rekreacijske površine i igrališta, te javne i zaštitne zelene površine.

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene ne mogu se graditi novi trgovački centri, obrti, proizvodne građevine, skladišta i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način ometaju stanovanje.

Postojeći sadržaji iz prethodnog stavka mogu se zadržati bez mogućnosti širenja s tendencijom prenamjene u namjenu primjerenu stanovanju."

Članak 7.

U članku 11., stavku 3., alineji 4., riječ: "manje" zamjenjuje se riječju: "gradske".

U alineji 5., iza riječi: "rad" dodaju se riječi: "s komplementarnim sadržajima".

Na kraju alineje 9. točka se zamjenjuje točkom sa zarezom.

Iza alineje 9., dodaje se nova alineja 10. koja glasi:

"- i druge namjene koje dopunjuju osnovnu namjenu zone, ali je ne ometaju."

Članak 8.

U članku 12., stavku 2., alineji 8., iza riječi: "samostani", stavlja se zarez i dodaju riječi: "te drugi komplementarni sadržaji".

U alineji 9. iza riječi: "predstavništva", dodaju se riječi: "s mogućnošću građenja rezidencijalne građevine, kongresni centri".

Iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6., koji glasi:

"Iznimno, unutar cjelina tehnoloških parkova mogu se, kao prateći sadržaji, graditi stambene i poslovne građevine, uz uvjet da se grade istovremeno ili nakon gradnje tehnoloških parkova."

Članak 9.

U članku 13., stavku 5., alineja 5., briše se.

Dosadašnja alineja 6. postaje alineja 5.

U stavku 9., iza riječi: "građevine", stavlja se zarez i dodaju riječi: "kongresni centri".

Članak 10.

U članku 14., stavku 4., iza riječi: "uređivati", riječ: "samo" briše se, broj "150" zamjenjuje se brojem "1000", a iza riječi: "čestice" stavlja se zarez i dodaju riječi: "a proporcionalno manje na manjim. Ukupni BRP ne može biti veći od 5000 m²."

Iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:

"Otvorena igrališta iz prethodnog stavka mogu se sezonski natkriti."

Iza dosadašnjeg stavka 5. koji postaje stavak 6. dodaje se novi stavak 7. koji glasi:

"Iznimno, omogućuje se gradnja podzemnih garaža na lokaciji srednjoškolskog igrališta u Klaićevoj ulici i na lokaciji košarkaškog igrališta "Cibone" u Tuškancu."

Članak 11.

U članku 15., stavku 2., iza riječi: "trgove", riječi: "i skverove", brišu se.

Stavak 6. mijenja se i glasi:

"Tematski park - Z3 je prostor čije su oblikovne karakteristike zadane sadržajem (temom) te nema nužno naglašeno vegetacijsku (hortikulturnu) komponentu. Sadržajna struktura tematskog parka, opremljenost građevina opremom te drugi uvjeti realizacije parka određeni su urbanim pravilima ove odluke ili će se odrediti detaljnijim planovima. U zoni tematskog parka potrebno je osigurati barem 40-50% površina s vegetacijskom komponentom (zelenih površina)."

U stavku 7., alineji 5. točka se zamjenjuje zarezom i dodaju se riječi: "uz uvjet da k_in zone nije veći od 0,2 i podzemne garaže čiji BRP ne ulazi u k_i."

Članak 12.

U članku 16., stavku 3., iza riječi: "klijeti", stavlja se zarez i dodaje riječ: "kompostane".

Članak 13.

U članku 18., stavku 2., alineji 6., iza riječi: "plinske", riječ: "regulatorske" zamjenjuje se riječima: "regulacijske stanice, razdjelne blok".

Članak 14.

U članku 20., stavku 5., iza veznika "i", riječi: "površine za šport i rekreaciju bez gradnje (R2)", zamjenjuju se riječima: "otvorena igrališta za šport i rekreaciju."

Članak 15.

U članku 22., iza riječi: "igrališta" brišu se riječi: "i komunalna" i stavlja zarez, a iza riječi: "mreža" briše se točka i dodaju riječi: "i manje infrastrukturne građevine i uređaji."

Članak 16.

Članak 23., mijenja se i glasi:

"Detaljno razgraničenje između pojedinih namjena površina, granice kojih se grafičkim prikazom ne mogu utvrditi nedvojbeno, odredit će se detaljnijim planovima ili urbanističko tehničkim uvjetima za zahvat u prostoru.

Građevna čestica za određeni zahvat u prostoru može se temeljem razgraničenja oblikovati od jedne ili više katastarskih čestica uz uvjet da je veći dio građevne čestice unutar osnovne namjene.

Iznimno, građevna čestica može biti i manjim dijelom u osnovnoj namjeni, ali ne manjim od polovice minimalne površine građevne čestice određene urbanim pravilom.

Građevna čestica može se oblikovati temeljem razgraničenja, ukoliko se preostali dio građevne čestice koji nije u osnovnoj namjeni nalazi u zonama R1, R2, Z1, Z2, Z3, Z4 i Z s time da se izuzimaju zelene površine Z2 u sustavu zaštite A i B, uz uvjet da se građevina smjesti na površinu na kojoj je gradnja dopuštena.

Urbanistički parametri za građevnu česticu oblikovanu temeljem detaljnog razgraničenja određuju se prema minimalnoj građevnoj čestici definiranoj urbanim pravilom, ili u odnosu na dio građevne čestice u osnovnoj namjeni ako je on veći od minimuma propisanog urbanim pravilom.

Suglasnost na prijedlog razgraničenja građevne čestice i osnovne ulične mreže odnosno trgova izdaje Gradski zavod za prostorno uređenje.

Detaljnim razgraničenjem pojedinih namjena površina ne može se osnovati građevna čestica iza građevne čestice uz ulicu (drugi red gradnje)."

Članak 17.

U članku 27., stavku 7., iza riječi: "prijevoza i" riječi: "i njihova sigurnost" zamjenjuju se riječima: "te sigurnost kretanja djece", a rečenica: "Pješački put djeteta/đaka od stanovanja do predškolske ustanove/škole ne smije biti prekidan jakim prometnicama.", briše se.

Članak 18.

U članku 32., stavci 6., 7. i 8. mijenjaju se i glase:

"Građevine se mogu graditi samo na zemljištu s postojećom ili planiranom komunalnom opremljenošću ulicama najmanje širine 9,0 m, priključcima na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom, te za odvodnju otpadnih voda.

Individualne građevine se mogu graditi i na zemljištu s postojećom ili planiranom komunalnom opremljenošću ulicama prema članku 38. ove odluke, priključcima na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom, te za odvodnju otpadnih voda.

Iznimno, obiteljske kuće mogu se graditi na zemljištu s postojećom ili planiranom komunalnom opremljenošću pristupnim putom prema članku 38. ove odluke, priključkom na mrežu za opskrbu električnom energijom, opskrbu vodom prema mjesnim prilikama te odvodnjom voda u nepropusnu sabirnu jamu."

Iza stavka 8. dodaje se novi stavak 9. koji glasi:

"Omogućuje se rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i zamjena građevina prema odgovarajućim urbanim pravilima na izgrađenim građevnim česticama, iako nemaju neposredan pristup s ulice ili pristupnog puta."

Članak 19.

U članku 33., stavku 1., iza riječi: "uvjetima" stavlja se zarez i dodaje riječ: "morfologiji".

U stavku 3., iza riječi: "odnosno prema" dodaju se riječi: "zatečenoj urbanoj matrici i tipologiji gradnje i".

Članak 20.

U članku 34., stavku 2., iza riječi: "Pomoćna građevina" riječ: "je" zamjenjuje se riječima: "može biti samostojeća, poluugrađena i ugrađena,".

Iza stavka 3., dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

"Ako pomoćna građevina ima otvore prema susjednoj građevnoj čestici za njih vrijede ista pravila kao i za stambene građevine."

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.

Dosadašnji stavci 5. i 6. brišu se.

Članak 21.

U članku 37., stavku 2., iza riječi: "koridori za" riječ: "cestovna" zamjenjuje se riječju: "ulična", iza riječi "željezničko-" riječ: "cestovna" zamjenjuje se riječju: "ulična", a iza riječi: "rješenjima", riječ: "prometnica" zamjenjuje se riječju: "ulica".

Članak 22.

U članku 38. stavku 9. riječ: "Šavrićeva" zamjenjuje se riječju: "Škorpikova".

U stavku 10., iza riječi: "Oporovečka)" riječi: "glavne gradske ulice i gradske ulice" zamjenjuju se riječima: "koridori glavnih gradskih ulica i koridori gradskih ulica", a iza riječi: "odnosno 18,0 m", riječi: "kao i već postojeće glavne gradske ulice i gradske ulice" zamjenjuju se riječima: "kao i koridori već postojećih glavnih gradskih ulica i gradskih ulica".

Iza stavka 11. dodaje se novi stavak 12. koji glasi:

"Pristupni put do građevne čestice je najmanje širine 5,5 m ako se koristi za kolni i pješački promet, s tim da je njegova najveća dužina 75 m i na njega se veže najviše pet obiteljskih kuća."

U dosadašnjem stavku 12., koji postaje stavak 13. iza riječi: "ako se uz", riječ: "cestu", zamjenjuje se riječju: "ulicu".

Dosadašnji stavak 13. postaje stavak 14.

U dosadašnjem stavku 14., koji postaje stavak 15. riječi: "vežu najviše dvije građevne čestice", zamjenjuju se riječima: "mogu priključiti samo dvije obiteljske kuće".

Dosadašnji stavci od 15. do 21. postaju stavci od 16. do 22.

Dosadašnji stavak 22. koji postaje stavak 23. mijenja se i glasi:

"Građevna čestica ulice može biti i šira od koridora ulice, zbog prometno - tehničkih uvjeta kao što su: formiranje raskrižja, prilaza raskrižju, autobusnih ugibališta, posebnih traka za javni prijevoz, podzida, nasipa i sl. Građevna čestica ulice može biti uža od planiranog koridora ulice, ukoliko je prometno - tehničko rješenje uklopivo u cjelovito rješenje koridora ulice u punom profilu."

Dosadašnji stavci 23. i 24. postaju stavci 24. i 25.

U dosadašnjem stavku 25. koji postaje stavak 26. iza riječi: "osigurati", dodaju se riječi: "u pravilu".

Članak 23.

U članku 39., stavku 1. briše se tekst: "Za niskokonsolidirane gradske predjele potreban broj PGM-a za stambenu namjenu odredit će se detaljnijim planom, ali ne može biti manji od 1,3 PGM-a za jedan stan."

U stavku 2., iza riječi: "PGM-a", riječi: "za druge namjene" brišu se, a u tablici, iza riječi: "Stanovanje" dodaju se riječi: "(ukoliko nije propisano urbanim pravilom)".

U stavku 3., alineji 3., iza riječi: "na", broj "20" zamjenjuje se brojem "18".

U alineji 4. iza riječi: "gledalištima na", broj "20" zamjenjuje se brojem "18", a iza riječi: "autobus na", broj "500" zamjenjuje se brojem "400".

U alineji 7. iza riječi: "na", riječ: "četiri" zamjenjuje se riječju: "tri", a iza riječi: "ili", riječ: "tri" zamjenjuje se riječju: "dva".

U alineji 8. iza riječi: "na", riječ: "tri" zamjenjuje se riječju: "dva".

U stavku 4., iza riječi: "normativom" zarez se zamjenjuje točkom, a riječi: "a uplata za razliku do punog iznosa propisanog normativom", brišu se.

Iza stavka 5., dodaju se novi stavci 6. i 7. koji glase:

"Iznimno, za građevine javne i društvene namjene u visokokonsolidiranom području označenom s 1.1. i 1.2. na kartografskom prikazu 4a. Urbana pravila, potreban broj PGM-a određuje se prema mogućnostima lokacije, uzimajući u obzir vrijednosti i ograničenja u prostoru.

Pri određivanju broja potrebnih PGM iznimno se mogu smanjiti normativi kod gradnje, dogradnje i nadogradnje objekata i to:

a) u središnjem dijelu grada, u već sagrađenim dijelovima grada, vodeći pri tom računa o vrijednostima i ograničenim mogućnostima prostora.

Pri određivanju broja PGM može se predvidjeti isto PGM za različite vrste i namjene objekata i različito vrijeme njihova korištenja,

b) u gradskim prostorima na kojima postoji ili se planira javni gradski promet ili gradnja javnih garaža,

c) u prostorima grada s objektima različitih namjena, vodeći pri tome računa o potrebnom broju PGM za objekte koji po namjeni trebaju veći broj PGM."

Dosadašnji stavak 6. postaje stavak 8.

U dosadašnjem stavku 7. koji postaje stavak 9., iza riječi: "gradske avenije" briše se zarez i dodaje riječ: "ili", a iza riječi: "glavne gradske ulice", riječi: "ili gradske ulice", brišu se.

Dosadašnji stavci od 8. do 11. postaju stavci od 10. do 13.

Iza stavka 13. dodaje se novi stavak 14., koji glasi:

"Uz terminale javnog gradskog prijevoza omogućuje se gradnja parkirališta za 'park and ride'."

Članak 24.

U članku 40., stavak 2. mijenja se i glasi:

"Tramvaj, žičara i lakošinska željeznica mogu se graditi i na trasama koje nisu označene na karti Prometne i komunalne infrastrukturne mreže, ako će to pridonijeti poboljšanju prometa. Uvjeti za takvu gradnju utvrdit će se detaljnijom prostorno planskom dokumentacijom."

U stavku 6., iza riječi: "predviđene" dodaje se riječ: "su", a iza riječi: "Jakuševcu" dodaju se riječi: " i Savskoj Opatovini".

U stavku 10., iza riječi: "definirat će se", riječi: "detaljnijim planom" zamjenjuju se riječima: "detaljnijom prostorno planskom dokumentacijom".

Članak 25.

U članku 41., stavku 4. iza riječi: "na", broj "40" zamjenjuje se brojem: "50".

Članak 26.

U članku 43. stavku 1., alineji 2. točka se zamjenjuje točkom sa zarezom i dodaje se nova alineja 3. koja glasi:

"- u površinama infrastrukturnih sustava, osim u koridorima prometnica."

U stavku 2., briše se alineja 3.

U stavku 3., iza riječi: "funkciji", riječ: "cestovnog", zamjenjuje se riječju: "uličnog".

Stavak 4. briše se.

Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 4.

Članak 27.

U članku 46., stavku 3., iza riječi: "postojeća", dodaje se riječ: "crpilišta".

U stavku 4., iza riječi: "odlukama o", riječ:"zaštiti" zamjenjuje se riječju: "zonama", iza riječi: "posebnim" dodaje se riječ: "propisima", a iza riječi: "dozvolama i", riječi: " ovom odlukom" zamjenjuju se riječima: "Prostornim planom Grada Zagreba".

Stavci 5., 6., 7., 8. i 9. brišu se.

Članak 28.

U članku 49., stavku 2., iza riječi: "planom je", riječ: "utvrđen" zamjenjuje se riječima: "utvrđena lokacija postrojenja za termičku obradu otpada, kao i ".

Članak 29.

U članku 52., alineji 8., riječi: "u dijelovima grada gdje postoji priključak samo na CTS (centralni toplinski sustav) ostaje taj izvor energije, a" , brišu se.

Članak 30.

U članku 53., stavku 1., alineji 1., riječ: "distributivnih" zamjenjuje se riječju: "distribucijskih".

U alineji 2., riječ: "regulatorskih" zamjenjuje se riječju: "regulacijskih", a iza riječi: "nadzemno", dodaju se riječi: "i podzemno, te blok stanica (BS) što se grade nadzemno".

U stavku 2., riječ: "regulatorskih" zamjenjuje se riječju: "regulacijskih", riječi: "s obveznom zaštitom" zamjenjuju se riječima: "prema potrebi s", a iza riječi: "čeličnom", dodaje se riječ: "zaštitnom".

U stavku 3., broj "5,0" zamjenjuje se brojem "3,0", a iza riječi: "javnoprometne površine", briše se točka i dodaju riječi: "(ulica ili pristupni put) i dva parkirna mjesta."

U stavku 4., iza riječi: "Visokotlačni", riječ: "napojni" briše se, iza riječi: "7,0 m." dodaje se rečenica koja glasi: "Ova minimalna sigurnosna udaljenost se može smanjiti uz primjenu posebnih mjera zaštite i suglasnost Gradske plinare Zagreb.", iza riječi: "Srednjotlačni", riječ "napojni", briše se, a iza veznika "i", riječ: "razvodni" zamjenjuje se riječju: "niskotlačni".

Članak 31.

Članak 54., mijenja se i glasi:

"Generalnim urbanističkim planom, radi zaštite i očuvanja, utvrđena su posebno vrijedna i osjetljiva područja i cjeline i to: dijelovi prirode, vode i njihove obale, posebno vrijedna izgrađena područja te su određeni uvjeti i mjere njihove zaštite.

Posebno vrijedni dijelovi prirode

Gradske park-šume, zaštićeni krajolici i krajobrazne cjeline, parkovna arhitektura koji se uređuju:

Gradske park - šume:

Grmoščica, Lisičina, Zamorski breg, Šestinski dol, Mirogoj - Črleni jarek, Remetski kamenjak - Remete, Dotrščina, Miroševečina, Dankovečina, Čulinečina, Oporovec, Novoselčina;

Krajolici:

dolina potoka Dubravica i krajolik uz Zelenu magistralu, Jagodišće, Goljački breg, Dolje - Bizek, Lisičina, dolina Medpotoki - Orešje, Perjavica, dolina potoka Vrapčak, Jačkovina, Millerov breg, dolina velikog potoka (potok Črnomerec) s livadama Mikulići (dio krajolika zaštićen unutar Parka prirode Medvednica), dolina potoka Kunišćak, obronci zapadno od Poljačaka, Kulmerove livade (zaštićene unutar Parka prirode Medvednica), dolina Fučkov potok, dolina Dugi dol - Rebro - Kozjak, dolina Zeleni dol, Gornji Bukovac - Brezinšćak, dolina potoka Bliznec, dolina potoka Štefanovec, dolina potoka Trnava, dolina potoka Čučerska reka, Deščevec (dio krajolika zaštićen unutar Parka prirode Medvednica), Jalševec - Čučerje, priobalje Save (obuhvaća krajolike: Savska opatovina, Mladoles, Jarun, SRC Mladost, Hipodrom, Bundek, Komersko - Žitnjačka šuma i Poloj).

Vrijedni pojedinačni dijelovi prirode:

Bizek; vrtače Bizek; Petrinjska ulica 42, stablo divljeg kestena; Petrinjska ulica 53, stablo divljeg kestena; Bukovačka cesta 190/192, stablo hrasta; Radmanovačka ulica 6/8, stablo crne topole.

Parkovna arhitektura

Zapad:

Aleja seljačke bune 7, vrt sanatorija; Podsusedski trg 28, stablo lipe; Dvoriček 22, vrt kurije Dvoriček; Podsusedski trg, park; Vrapčanska cesta 165, crkva sv. Barbare - stablo lipe; Jankomir 11, kompleks bolnice Jankomir; Gajnice - Ul. kerestinečkih žrtava - Ul. M. Gandhija - Ul. hrvatskih iseljenika, Park F. G. Lorce; trg u Stenjevcu, stablo lipe; Samoborska ulica 3, vrt restorana "Norin"; Špansko 53 i 55, dva stabla lipe; Maršanići 2 i 2A, park; Maršanići - ul. Špansko, stablo lipe; Prečko 37, stablo lipe; Tijardovićeva ulica, park; Ljubljanska avenija - južno (zapadno i istočno od Ul. J. Slavenskog); Macanovićeva ul. - Prosenikova ul., park; Ul. M. Pušteka 1, OŠ Alojzija Stepinca; ulica Oranice - Medarska ul., groblje Oranice; Zagrebačka ul. 78-80; Pupinovo naselje, Prilaz Pavla Vuka Pavlovića 1-15; Vinkovačka ul. 1, OŠ Voltino; Ul. Voltino 1-15; Voltino 1,3 - Voltino 2,4 - Baštijanova 94, park; Konavoska - Drvinje - Baštijanova ul., igralište Više tehničke škole - park; Drvinje - Konavoska ul. - korito potoka Kustošaka, park; Mošćenička ul. 2-16 te Veprinačka ul. 1-15, park između stambenih objekata - naselja Istrana i invalida; Lošinjska - Pazinska - Vitezićeva ul., park; Krapinska ul., dvoredni drvored platana ispred zgrade "Tesla - Ericsson"; Ozaljska - Nehajska ulica, Park stara Trešnjevka; Selska cesta - Zagorska ulica, park; Tratinska ulica - Nova cesta - Ul. grada Vukovara, park; Ul. B. Adžije 12-18, park; Ul. B. Adžije 16/i, restoran "UP Sava" - 7 stabala lipe; Nova cesta 92, OŠ kralja Tomislava; Nova cesta 133, OŠ Julija Klovića; Ljubljanska avenija 2, Studentski dom Ante Starčevića; Srednjaci - Kikićeva ul. - Ul. Vincenta od Kastva, stablo vrbe; Omiška ul. 10, crkva Marije Pomoćnice na Knežiji, stabla platane; Knežija - Ul. Tina Ujevića - Roglićeva ul., Park hrvatskog proljeća; Jarunska cesta 2, Studentski dom Stjepana Radića; Horvaćanska 6, OŠ Horvati; Savska ul. 183, tri stabla bijele topole kod Veslačkog kluba; Odranska 8, Studentski dom Cvjetno naselje; Ilica 222, pivovara - grupacija kestena; Prilaz baruna Filipovića 28 - Cankareva - Prešernova ul., 15 stabala lipe; Selska cesta 5 a, b, c, d, park; Selska cesta nasuprot brojeva 5a i 7a, dva stabla platane u kompleksu vojarne; Selska cesta 7 a,b,c - Prilaz baruna Filipovića, park; Ilica 154, grupacija stabala lipe i divljeg kestena; Ilica 132, dva stabla lipe; Vinogradi 26, vrt ljetnikovca; Bosanska ulica od broja 10 do 24, park; Buconjićeva ul. 9, stablo lipe; vrt; Bosanska ul. 44, vrt; Hercegovačka ulica 68-76, park; Ilica 109/111, stablo platane; Ilica 85, park Akademije likovne umjetnosti; Kačićeva ul. 22, stablo lipe; blok građevina: Klaićeva - Primorska - Kačićeva - Prilaz Gj. Deželića, park uz igralište unutar bloka; Hochmannova ul. - Jukićeva ul., park.

Centar:

Trg F. D. Roosevelta 5, 5 stabala platane zapadno od objekta muzeja "Mimara"; Trg maršala Tita 14, stablo platane ispred zgrade rektorata Sveučilišta; Savska - Jukićeva ulica, tri stabla platane; Savska 39, Ministarstvo unutarnjih poslova; Kukuljevićeva ul. - Radnički dol, park; Pantovčak 2-8, park; Pantovčak 178, vrt; Pantovčak 184, vrt; Pantovčak 198, vrt; Nazorova ul. 51, Pravni fakultet (bivši Samostan magdalenki); Nazorova ul. 61, Ministarstvo obnove i razvitka; Zamenhoffova 1, vrt; Zamenhoffova 17, vrt; Tuškanac 17, vrt; Tuškanac 80, vrt; Tuškanac 90, vrt; Tuškanac 100, Jakčinov posjed; Gornje Prekrižje 71, vrt; Gornje Prekrižje 82, vrt; Šestinski vijenac 54 i 56, vrt; Šestinska cesta - Šestinski vijenac, grupacija kestena; Šestinski vijenac 1, crkva sv. Mirka - grupacija lipa; Šestinska cesta bb, dva stabla lipe uz restoran "Šestinski Lagvić"; Isce 33a, crkva sv. Mihaela; Jandrićeva ul. 68, vrt vile Kaline; Ksaverska cesta 14, Dječji vrtić "Vjeverica"; Radićevo šetalište; Ul. Radićevo šetalište 19 i 21, grupacija platana zapadno od stambenih građevina; Medveščak 89, park; Medveščak 100, park; Mallinova ul. 7, vrt; Mallinova ul. 11, vrt; Jurjevska ul. 31, vrt; Jurjevska ul. 63a, vrt; Jurjevska 65, vrt; Ul. I. G. Kovačića 17, vrt; Ul. I. G. Kovačića 25, vrt; Rokov perivoj 2, vrt vile Frangeš; Rokov perivoj 8, vrt; Kapucinske stube br. 1, vrt; padine Ilice; Visoka 8, vrt vile Gvozdanović; Visoka 22, vrt palače Pongratz; Krležin Gvozd 23, vrt; Demetrova 7, vrt palače Jelačić; Vrazovo šetalište s Ilirskim trgom; Radićeva 30, stablo divljeg kestena; Kožarske stube - Mlinarska ulica 6, park; Kaptol 2, stablo divljeg kestena; Kaptol 7, (nekadašnja kanonička kurija), vrt; Kaptol 16, OŠ "Miroslav Krleža" - tri stabla platane i kesten; Kaptol 20, vrt; Nova Ves 64a, crkva sv. Ivana Krstitelja, vrt; Gajeva ul. 13, atrij Arheološkog muzeja - stabla divljeg kestena; Gajeva ul. 22, vrt (2 stabla gingko biloba); Gajeva ul. 32, stablo paulovnije; Gajeva ul. 36, vrt; Ul. A. Hebranga 19, vrt; Đorđićeva 16-18, park; Preradovićeva 14, vrt; Preradovićeva 21-23, stablo medvjeđe lijeske; Gundulićeva 25 i 27, dva stabla ginka; Ul. A. Kovačića 3, stablo lipe; Prilaz baruna Trenka 11, vrt; Frankopanska 15,17, park crkve sv. Vinka Paulskoga; Frankopanska 13, stabla kestena u dvorištu restauracije Zagorac; Trg maršala Tita 14, rektorat sveučilišta - park; Vodnikova 5-11, park unutar blokova; Ul. G. Ninskog 1, drvored divljeg kestena uz restoran "Euroturist"; Ul. G. Ninskog 5, grupacije divljeg kestena uz objekt Crvenog križa; ugao Palmotićeve 26 i Đorđićeve ul., stablo hibiskusa; Trg Josipa Langa; Ul. Baltazara Dvorničića 7, vrt; Suhinova ul. 1, vrt; Suhinova ul. 3, vrt; Bijenička cesta 46-54, Institut Ruđera Boškovića i Institut za fiziku; Voćarska ul. 106, Dječačko sjemenište, dvoredni drvored lipa; Voćarsko naselje; kompleks Bolnice Šalata; Jurkovićeva - Posilovićeva ul., park; Martićeva ul. 14d-f, park; Martićeva - Vojnovićeva ul., 4 stabla košćele; Ul. kralja Zvonimira 10-16, stabla božikovine uz Ministarstvo obrane; Trg žrtava fašizma; Trg žrtava fašizma 11, Studentski dom "Ivan Starčević", park; Biankinijeva - Barčićeva - Brešćenskoga - Vojnovićeva ul., park; Branimirova ul. - Trg kralja Petra Krešimira IV., grupacija platana i katalpi uz tržnicu; Savska ul. - Kršnjavoga 1, park uz Hotel "Intercontinetal"; Savska ul. 37, park; Ulica grada Vukovara, grupacije stabala i drvoredi; Ul. grada Vukovara 35 i 35a, park; Ul. grada Vukovara 37, park (ispred objekta "Elektroprivrede"); Vrančićeva, Bošnjakova, Stožirova, Alagina i Ružičkina ul.; Ulica grada Vukovara 58 a,b, park; Trg S. Radića 1, vijećnica; Savska ul. 41, "Zagrepčanka"; Savska ul. 77, Pedagoška akademija; Gagarinov put, park; Zeleni trg; Krčka ul. 3, OŠ Davorina Trstenjaka; Vukovarska ul. 228-236.

Istok:

Olibska ulica, park; Botićev trg; Radnička cesta 16, 18, 16a, 18a - Botićev trg 1,2 - Hektorovićeva ul. - Plinarsko naselje, grupacije divljeg kestena; Radnička cesta 16-22; Radnička cesta - Držićeva avenija, park; Ulica kneza Lj. Posavskog 10, centar Suvag; Šubićeva ul. 12, park unutar stambenog bloka; Šubićeva - Derenčinova - Zvonimirova ulica, park Šubićevac; Trg Bartola Kašića; blok Martićeva - Heinzelova - Makančeva, dvoredni drvored divljeg kestena; Trg Otokara Keršovanija; Petrova ulica 70-79 - Medovićeva ul. - Kovačevićeva ul., Gogoljin brijeg, park; Labudovac, Krijesnice i Zajčeva ulica, park; Lašćinska cesta 32, Studentski dom Lašćina; Lašćinska cesta 87, (oko objekta Vodovoda); Vrhovčev vijenac, park; Rim 84, vrt vile "Olga"; Bukovačka cesta 55, Umirovljenički dom Zaklade Lavoslava Švarca; Bukovačka cesta 123, vrt ljetnikovca; Bukovačka cesta 254, vrt ljetnikovca; Bukovačka cesta 316, Samostan sestara Noterdam, vrt; Bukovačka cesta 341, vrt ljetnikovca; Gornji Bukovac 147, vrt; Česmičkoga 1, crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije; Markuševačka cesta 203, crkva svetog Šimuna Jude Tadeja s grobljem; Aleja Antuna Augustinčića 4, Dječji vrtić "Maksimir"; Trg Augustina Kažotića; Zoričićev trg; Branimirova ul. od Heinzelove do Mandlove; Heinzelova ulica 55, Veterinarski fakultet; Heinzelova ulica 64, uz objekte "Zagrepčanke" i klaonica; Ul. K. Š. Đalskoga 29, OŠ "Dobriša Cesarić"; Voloderska - Ludinska - Kutinska ul., Moslavački trg, Getaldićeva ul. 5, Optička industrija "Marin Getaldić"; Getaldićeva ul. 4, Tehnička škola "Ruđer Bošković"; Ferenščica I. bb, Dječji vrtić "Duga"; Ferenščica II. bb, OŠ "August Cesarec"; Lastovska ul. 2-16, park; Avenija M. Držića 79, 79a,b i 81, 81a,b; Ul. Milke Trnine 2-16 i Gavellinom ulicom, park; Bachova - Gavellina ulica, park; Saborska - Fočanska - Kapucinska - Kijevska ul., park; Ul. Hrvatskog proljeća 24, vrt vile Burek; Groblje Miroševac; Trg sv. Marije Čučerske 2, crkva Pohoda Blažene Djevice Marije; Ljevakovićeva ulica 5-15 i Dankovečka ulica, grupacija platana; naselje Studentski grad, Ul. Vile Velebita i ogranci; I. Resnik 70, crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije i groblje.

Jug:

Ulica Savezne Republike Njemačke, Park Vjekoslava Majera; Avenija Dubrovnik; Avenija V. Holjevca 15, Geodetska tehnička škola i Graditeljska tehnička škola, drvored srebrnolisnog javora; Avenija V. Holjevca 20, Brodarski institut; Trnsko - Siget, Park mladenaca; Trnsko 25, 30, OŠ Trnsko; Buzin, Buzinska ul. 1, uz kapelicu - dva stabla močvarnog čempresa; Buzin, Buzinska ul., park; Sv. Klara, Mrkšina ul. 67, crkva sv. Klare, tri stabla jasena.

Drvoredi u ulicama

Zapad:

Podsusedska aleja, Aleja seljačke bune, Škorpikova, Škorpikova - Odvojak - drvored jablana uz skladišni prostor "Šavrića", Ljubljanska avenija - sjeverna strana od ul. Savska Opatovina do ul. Jankomir - drvored jablana, Ul. M. Rešetara, uz Ljubljansku aveniju (zapadno i istočno od Ul. J. Slavenskog), Josipa Slavenskog, Hrgovići, Jarun, Črnomerec, Sv. Duh, Domobranska, Ilica, Prilaz baruna Filipovića, Ulica grada Mainza, Baštijanova, Puljska, Trakošćanska, Krapinska, Lošinjska, Ul. Andrije Žaje, Adžijina, Badalićina, Srednjaci, Ul. Tina Ujevića, Krklecova, Horvaćanska.

Gornji grad i Kaptol:

Jurjevska, Tuškanac, Dubravkin put, Dežmanov prolaz, Kaptol.

Donji grad:

Čanićeva, Reljkovićeva, Hanuševa, Ul. Republike Austrije, Talovčeva, Pantovčak, Prilaz Gjure Deželića, Trg maršala Tita (Rektorat Sveučilišta), Klaićeva, Kršnjavoga, Jagićeva, Jukićeva, Hebrangova, Vukotinovićeva, Boškovićeva, Katančićeva, Žerjavićeva, Ul. baruna Trenka, Ul. Pavla Hatza, Crnatkova, Vodnikova, Perkovčeva, Savska, Ul. V. Tenžere, Branimirova, Draškovićeva, Jurišićeva, Gajeva, Ul. G. Ninskog, Medveščak, Ksaver, Mirogojska, Račkoga, Ul. kneza Mislava, Ul. kneza Borne, Ul. kneza Višeslava, Ul. kralja Držislava, Križanićeva, Domagojeva, Hrvojeva, Tvrtkova, Erdödyjeva, Švearova, Trpimirova, Ul. kneza Borne, Ul. kraljice Jelene, Trg kralja Petra Krešimira IV., Kružićeva, Ul. kralja Zvonimira, Martićeva, Tomašićeva, Lopašićeva, Bulićeva, Brešćenskog, Barčićeva, Vojnovićeva, Bauerova, Vlaška, Vončinina, Gotovčeva, Biankinijeva, Vrbanićeva, Tuškanova, Makančeva, Stančićeva, Ul. Ljudevita Posavskog, Crvenog križa, Širolina, Bogišićeva, Banjavčićeva, Zavrtnica.

Istok:

Bužanova, Heinzelova, Radnička, Ožegovićeva, Šulekova, Harambašićeva, Žigrovićeva, Kušlanova, Čerinina, Livadićeva, Rusanova, Petrova, Srebrnjak, Lašćinska, Bukovačka, Maksimirska, Barutanski Jarak, Ul. K. Š. Đalskoga, Jakšićeva, Vidrićeva, Albrechtova, Aleja Antuna Augustinčića, Zapoljska, Turopoljska, Grižanska, Aleja Blaža Jurišića, Lovrakova, Dubečka (Dubec).

Jug:

Prisavlje, Savski nasip, Veslačka, Cvjetna aleja, Trnjanska, Bosutska, Miramarska, Držićeva, Rakušina, Laurenčićeva, Ulica Bundek, Ul. Savezne Republike Njemačke, Islandska, Vatikanska, Ul. sv. Mateja, Ul. Baščanske ploče, Brezovačka.

Uređenje - gradskih park-šuma provodi se:

Uređenje gradskih park-šuma provodi se temeljem članaka 66. i 78. ove odluke.

Uređenje krajobraza i krajobraznih cjelina provodi se:

Krajobrazne cjeline i prirodne vrijednosti čuvat će se i štititi osobito:

- njegovanjem specifičnosti prostornih cjelina - krajobraznih mikroprostora i karakterističnih slika prostora uvjetovanih prirodnim obilježjima i kulturno - povijesnim nasljeđem;

- očuvanjem i obnovom kulturnih i estetskih vrijednosti krajobraza;

- zaštitom područja prirodnih biotopa;

- osiguranjem ravnoteže i sklada između urbaniziranih dijelova grada i njihova prirodnog okruženja (šume, kultivirani krajolik).

Uređenje krajobraznih cjelina na području grada provodit će se:

Podsljemenski prostor:

- očuvanjem karakteristične konfiguracije prostora, osobito dolina potoka i istaknutih reljefnih točaka s kvalitetnim vizurama;

- očuvanjem neizgrađenih površina, te struktura i primjerenog mjerila izgrađenog okoliša.

Savska ravnica:

- očuvanjem temeljnih krajobraznih obilježja, osobito svih oblika vode, te obnavljanjem starih rukavaca i meandara (Savica, Bundek), kao prostora izravne biološke raznolikosti;

- očuvanjem kvalitete podzemnih voda, racionalnim planiranjem površina u vodozaštitnim područjima.

Uređenje vrijednog pojedinačnog dijela prirode provodi se:

- kontinuiranim provođenjem očuvanja i zaštite pojedinačnog dijela prirode;

- očuvanjem okoliša od degradacije koja bi mogla ugroziti njegova obilježja i vrijednosti;

- stručnom valorizacijom osigurati će se što kvalitetnija zaštita, održavanje i očuvanje pojedinačnog dijela prirode.

Uređenje parkova arhitekture provodi se:

Uređenje parkovne arhitekture provodi se temeljem članaka 66. i 78. ove odluke.

Mjere očuvanja, zaštite i uređenja ostalih javnih zelenih površina, zaštitnih zelenih površina i drugih neizgrađenih površina određene su i urbanim pravilima ove odluke.

Način zaštite, uređenja i korištenja dijela parka prirode Medvednica, park-šuma, zaštićenih krajolika, spomenika prirode i spomenika parkovne arhitekture određen je odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara ove odluke.

Vode i vodno dobro

Površine rijeke Save, stajaćih voda, potoka i akumulacija na potocima Medvednice održavat će se i uređivati tako da se održe režim i propisana kvaliteta voda, prema kategorizaciji površinskih voda.

Potoci se, pretežito, uređuju otvorenog korita, a potoci na osobito vrijednim područjima uređuju se pejsažno.

Površine što su povremeno pod vodom, kao što su odteretni kanal "Odra", inundacije i retencije na potocima Medvednice, uređivat će se i održavati.

Površine povremeno pod vodom mogu se koristiti kao parkovne površine i otvorena igrališta za šport i rekreaciju.

Posebno vrijedna izgrađena područja

U posebno vrijednim izgrađenim područjima prigodom gradnje mora se voditi računa o povijesnim, umjetničkim i ambijentalnim vrijednostima značajnih građevina i prostora, važnima za prepoznavanje pojedinih predjela grada.

Način zaštite, uređenja i korištenja dijela parka prirode Medvednica, park-šuma, zaštićenih krajolika, spomenika prirode i spomenika parkovne arhitekture određen je odredbama točke 9. Mjera očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara ove odluke.

Način zaštite, uređenja i korištenja nepokretnih kulturnih dobara - povijesnih graditeljskih cjelina, povijesnih sklopova i građevina, etnološke, memorijalne i arheološke baštine određen je odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara ove odluke.

Zaštita, uređenje i korištenje zaštićenih dijelova prirode i nepokretnih kulturnih dobara provodi se prema propozicijama nadležnog tijela zaštite.

Članak 32.

U članku 55., stavku 1., alineji 2., iza riječi: "značajnije", riječ: "prometnice" zamjenjuje se riječju: "ulice".

Članak 33.

Članak 56. mijenja se i glasi:

"Urbana pravila određena su u skladu s prirodnim i urbanističko-arhitektonskim nasljeđem, lokalnim uvjetima, stupnjem konsolidiranosti područja te s korištenjem i namjenom prostora.

Prema kriterijima prostornog uređenja i stabilnosti urbane matrice razlikuju se tri područja konsolidacije:

- visokokonsolidirana područja;

- konsolidirana područja;

- niskokonsolidirana područja.

Urbanim pravilima se određuju propozicije za uređenje prostora i urbanističko tehnički uvjeti za gradnju, osim za prostore gradskih projekata.

Urbana pravila su prikazana na grafičkom prikazu 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA - 4a Urbana pravila.

Detaljno razgraničenje između urbanih pravila i razgraničenje zone iznimki unutar pojedinoga urbanog pravila, granice kojih se grafičkim prikazom ne mogu utvrditi nedvojbeno, odredit će se detaljnijim planovima ili urbanističko - tehničkim uvjetima određenim za zahvat u prostoru. Pri razgraničenju prostora granice se određuju u korist zaštite prostora.

Na površinama namjene Z, Z1 i Z2, koje urbanim pravilima nisu posebno izdvojene primjenjuju se urbana pravila iz članaka 66., 67., 78. i 79. ove odluke, ovisno o stupnju konsolidiranosti tih površina. Na površinama namjene R1, R2, IS i groblja koja urbanim pravilima nisu posebno izdvojene primjenjuju se urbana pravila iz članka 77. ove odluke.

Na površinama pod šumom, ne može se graditi bez obzira na planiranu namjenu površina, osim infrastrukture i građevina u funkciji šumarstva, a u skladu sa Zakonom o šumama.

Gradnja manjih komunalnih građevina odredit će se tehničkim uvjetima za tu vrstu građevina, bez obzira na propozicije iz urbanih pravila.

Prigodom osnivanja građevne čestice gradnja je moguća i na građevnoj čestici površine do 5% manje od površine propisane urbanim pravilima ove odluke, ako se dio katastarske čestice priključuje planiranoj ulici ili pristupnom putu, s tim da se kvantifikacija odnosi na propisanu česticu.

Ulične ograde i ograde između građevnih čestica za namjene koje nisu stambene određuju se prema normativima osnovne namjene.

Prigodom rekonstrukcije, dogradnje, nadogradnje, gradnje zamjenskih građevina i interpolacija moguće je građevne čestice manje od onih propisanih pojedinim urbanim pravilom umanjiti za pojas nužan za proširenje ulice.

Građevine se mogu graditi samo na zemljištu s postojećom ili planiranom komunalnom opremljenošću ulicama najmanje širine 9,0 m, priključcima na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom, te za odvodnju otpadnih voda.

Individualne građevine se mogu graditi i na zemljištu s postojećom ili planiranom komunalnom opremljenošću ulicama prema članku 38. ove odluke, priključcima na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom, te za odvodnju otpadnih voda.

Iznimno, obiteljske kuće mogu se graditi na zemljištu s postojećom ili planiranom komunalnom opremljenošću pristupnim putom prema članku 38. ove odluke, priključkom na mrežu za opskrbu električnom energijom, opskrbu vodom prema mjesnim prilikama te odvodnjom voda u nepropusnu sabirnu jamu.

Smještaj građevine na građevnoj čestici određen je urbanim pravilima ove odluke. Propisane udaljenosti od međa građevne čestice, ne odnose se na među prema javnoj površini i među uz koju je građevina prislonjena.

Visoka građevina mora biti udaljena najmanje polovicu svoje visine od međa pripadajuće građevne čestice, osim od onih međa na koje je prislonjena i javnoprometnih površina (ulica, trg). Detaljnijim planom odnosno anketnim urbanističko - arhitektonskim natječajem (iz članka 100. ove odluke) može se odrediti drugačija međusobna udaljenost građevina.

U gradnji niskih i individualnih građevina na regulacijskoj liniji, balkoni, lođe, istaci i sl. dubine do 1,0 m mogući su iznad javnoprometne površine, ako je koridor ulice najmanje širine 12,0 m.

U gradnji visokih građevina na regulacijskoj liniji, balkoni, lođe, istaci i sl. mogući su iznad javnoprometne površine, ako je koridor ulice najmanje širine 15,0 m.

Balkoni, lođe, istaci i sl. iz prethodnih stavaka mogu se planirati najniže u razini poda druge nadzemne etaže.

Najveća visina građevine je devet etaža.

Građevine više od devet etaža

Građevina s više od devet etaža ili veće visine može se graditi, ako je to nužno zbog djelatnosti koja se u njoj obavlja (silosi, vodotornjevi, tornjevi odašiljača i prijemnika, industrijski i komunalni uređaji, vjerske građevine i drugo).

Poslovne građevine, hoteli i građevine javne namjene mogu se graditi i s visinama višim od devet etaža kada je to predviđeno detaljnijim planom odnosno urbanističko-arhitektonskim natječajem iz članka 100. ove odluke, s tim da k_in može biti i veći od 3,5. Te građevine trebaju ispuniti sljedeće uvjete:

- smještaj uz gradske avenije ili glavne gradske ulice;

- blizinu sustava javnog prometa;

- zadovoljavajuću prometnu propusnost okolnih ulica;

- poboljšanje gradske infrastrukture u široj zoni;

- uređenje javne površine oko građevine;

- javno korištenje prizemlja i zadnje etaže građevine.

Izgradnja građevina viših od devet etaža i većeg k_i nadzemno od 3,5 se omogućava posebno tamo gdje takva gradnja sanira neko gradsko područje, gdje se ruše enklave substandardne gradnje ili gdje takva gradnja rješava neki drugi gradski problem.

Građevine više od devet etaža ne mogu se graditi u podsljemenskom predjelu, sjeverno od Aleje Bologne, Karažnika, Bolničke, Ilice, Vlaške, Maksimirske i ulice Dubrava, sjeverno od željezničke pruge između Trga Francuske Republike na zapadu i Heinzelove ulice na istoku, uz iznimku prostora Bloka Badel;

Građevine više od devet etaža ne mogu se graditi ni unutar prostornih koridora navedenih u članku 90. ove odluke.

Rekonstrukcija i gradnja ulica, trgova, parkova, te komunalne infrastrukture omogućuje se na čitavom gradskom području bez obzira na propozicije iz urbanih pravila.

Gradnja poslovnih građevina iz članka 18. i građevina u funkciji osnovne namjene iz članka 20. ove odluke treba biti usklađena s lokalnim uvjetima.

Zaštitne zone površina posebne namjene

Unutar zaštitnih zona površina posebne namjene:

- nije dopuštena izgradnja skladišnih i sličnih prostora za odlaganje goriva, eksplozivnih i sličnih tvari koje mogu izazvati negativne učinke na okoliš;

- za izgradnju građevina bilo koje vrste unutar zaštitne zone potrebno je prethodno pribaviti suglasnost nadležnog ministarstva;

- prilikom izrade detaljnijih urbanističkih planova koji dijelom ili u cijelosti zahvaćaju zaštitnu zonu potrebno je prije donošenja plana ishoditi suglasnost nadležnog ministarstva;

- za izgradnju svih građevina viših od 25 m potrebno je prethodno pribaviti suglasnost MORH-a."

Članak 34.

U članku 57., stavku 1., točki 1. podnaslovu Zaštita, održavanje i njegovanje parkova i park-šuma (1.9.) iza riječi: "parkova i" dodaje se riječ: "gradskih".

Članak 35.

U članku 58., stavku 2., alineja 3. mijenja se i glasi:

"- gradnja i uređenje prostora prema detaljno utvrđenim uvjetima;".

Članak 36.

U članku 59., stavku 2., alineji 7., iza riječi: "namjene", dodaju se riječi: "i garaže za potrebe bloka;".

Alineja 11. mijenja se i glasi:

"- iznimno za blokove označene na grafičkom prikazu 4a) Urbana pravila, 4b) Procedure urbano prostornog uređenja i 4d) Nepokretna kulturna dobra, omogućuje se kroz detaljniju valorizaciju nadležnog tijela zaštite drugačija interpretacija urbanih pravila, uz uvjet zadržavanja pretežite visine u odnosu na blok, te k_in ne veći od 3,0 (iznimno za blok Cesarčeva i Blok Badel k_in ne veći od 4,5). Za gradnju unutar blokova i površina označenih na grafičkom prikazu 4a) Urbana pravila i 4b) Procedure urbano prostornog uređenja, koncept prostornog rješenja za cijelo područje odredit će se urbanističko-arhitektonskim natječajem s detaljnijom arhitektonskom razradom za samu građevinu na temelju propozicija nadležnog tijela zaštite; do provedbe urbanističko-arhitektonskog natječaja moguća je gradnja samo pojedinačne ulične interpolacije i rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja uličnih građevina prema odredbama ovog članka, a u dvorištima rekonstrukcija građevina, koje su prema namjeni u skladu s namjenom utvrđenom GUP-om, prema detaljnim pravilima za dvorišnu gradnju iz ovog članka. Unutar blokova označenih na grafičkom prikazu 4d) Nepokretna kulturna dobra, uređenje prostora i opseg mogućeg zahvata definirat će se detaljnim konzervatorskim propozicijama za program urbanističko-arhitektonskog natječaja ili studijom za cjelinu bloka ( članak 90. ove odluke). Za ove blokove (osim bloka "Badel", bloka "Cesarčeva", bloka "Savska-Jukićeva-Kršnjavoga" i bloka "Branimirova-Domagojeva-Ulica kneza Borne-Erdödyjeva") detaljniju je elaboraciju potrebno raditi jedino u slučaju drugačije interpretacije urbanih pravila ovog članka."

U stavku 3., u podnaslovu a) u zoni mješovite namjene iza riječi: "u zoni" dodaju se riječi: "stambene i".

U alineji 2., iza riječi: "ulicu", stavlja se zarez i dodaju riječi: "osim za javnu namjenu".

U alineji 3., iza riječi: "30%", stavlja se zarez i dodaju riječi: "osim za građevine javne i društvene namjene 40%".

Alineja 9. mijenja se i glasi:

"- najveća visina dvorišne građevine je podrum i tri etaže, osim građevina javne i društvene namjene podrum, tri etaže i potkrovlje;".

Iza alineje 9., dodaje se nova 10. alineja koja glasi:

"- iznimno, dvorišna građevina može biti i viša, ali ne viša od postojeće dvorišne građevine uz koju se prislanja;".

Dosadašnje alineje od 10. do 14. postaju alineje od 11. do 15.

U podnaslovu b) u zoni javne i društvene namjene i u zoni infrastrukturnih sustava iza riječi: "namjene" stavlja se zarez i dodaju riječi: "ugostiteljsko-turističke namjene".

Alineja 2. mijenja se i glasi:

" - urbanističke parametre uskladiti s vrijednostima prostora;".

Članak 37.

U članku 60., stavku 3., alineji 4., broj "700" zamjenjuje se brojem "400".

U alineji 5., broj "1,0" zamjenjuje se brojem "0,6".

U alineji 11., iza riječi: "građevina", dodaju se riječi: "i interpolacija", a iza riječi: "gradnju", dodaju se riječi: "osim širine građevne čestice uz ulicu,".

U alineji 12., iza riječi: "uz uvjet da je najveći" dodaju se riječi: "BRP 400 m² i najveći", iza oznake "k_i" broj "1,0" zamjenjuje se brojem "0,6", iza riječi: "3,0 m;" dodaju se riječi: "iznimno postojeća, osim kod interpolacije; ako je postojeća građevina poluugrađena ili ugrađena i zamjenska građevina može biti kao postojeća, ostali parametri nisu propisani;", a riječi: "postojeća izgrađenost građevne čestice," brišu se.

U alineji 13., na kraju teksta, iza riječi: "čestici;" dodaju se riječi: "ostali parametri nisu propisani;".

U alineji 14., iza riječi: "uz ulicu" broj "25" zamjenjuje se brojem "20", iza riječi: "najvećeg BRP-a", broj "700" zamjenjuje se brojem "400", iza riječi: "najvećeg k_i", broj "0,7" zamjenjuje se brojem "0,4", riječi u zagradi: "najmanje 50%" zamjenjuju se riječju: "sva", iza riječi: "građevnim česticama", riječi: "ali ne manjim" zamjenjuju se riječima: "za interpolacije građevna čestica ne može biti manja", a iza riječi: "najveći k_i" broj "0,7" zamjenjuje se riječima: "0,4 i najveću visinu podrum i dvije etaže; ostali parametri nisu propisani;".

Članak 38.

U članku 61., stavku 3., tekst ispod podnaslova "a) u zoni stambene i mješovite namjene:", mijenja se i glasi:

"- u pravilu se zadržavaju postojeće građevne čestice; ne mogu se spajati dvije građevne čestice uz ulicu ako svaka od njih danas čini samostalnu građevnu česticu; ne mogu se dijeliti postojeće građevne čestice radi oblikovanja dviju ili više građevnih čestica;

- izgrađenost građevne čestice određena je postojećom izgrađenošću okolnih građevnih čestica, ali ne može biti veća od 30% za samostojeće, 40% za poluugrađene i 50% za ugrađene građevine; u rekonstrukciji, dogradnji i nadogradnji dubina tlocrta građevine, osobito poluugrađene i ugrađene, može biti najviše do dubine susjedne građevine u dvorišnom dijelu;

- najveća visina podrum, dvije etaže i potkrovlje;

- u rekonstrukciji i gradnji zamjenske građevine postojeća izgrađenost građevne čestice i visina, veći od propisanih, mogu se zadržati, ali bez povećavanja;

- ako se rekonstrukcija, dogradnja ili nadogradnja planira za poluugrađene građevine ili građevine u nizu, pravilo kojim se definira najveći gabarit odnosi se na sve jedinice koje čine spomenutu cjelinu;

- najmanji prirodni teren je 30% površine građevne čestice;

- obvezno zadržavanje postojećeg predvrta;

- najmanje 1 PGM/1 stan, obvezan smještaj vozila na građevnoj čestici, druge namjene prema normativima ove odluke;

- zadržava se kontinuirani građevni pravac postojećih građevina;

- najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice 3,0 m; postojeća manja udaljenost može se zadržati u rekonstrukciji, dogradnji i nadogradnji i gradnji zamjenske građevine;

- arhitektonsko oblikovanje građevine mora biti usklađeno s okolnom gradnjom, osobito kod poluugrađenih građevina i građevina u nizu;

- iznimno, na prostoru Trnja u Murterskom naselju najveća visina građevine je podrum i dvije etaže; uz ulični potez na sjevernoj strani Supilove i u Zoranićevoj ulici podrum i tri etaže; najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je 3,0 m; postojeća manja udaljenost može se zadržati u rekonstrukciji, dogradnji i nadogradnji i gradnji zamjenske građevine; obvezno zadržavanje predvrta u Cvjetnom naselju i Murterskom naselju; zadržava se kontinuirani građevni pravac postojećih građevina; najmanje 1 PGM/1stan; druge namjene prema normativima ove odluke; povećanje broja stanova moguće je samo u koliko se mogu osigurati parkirališne potrebe na vlastitoj parceli; najmanji prirodni teren je 30% površine građevne čestice; izgrađenost na građevnim česticama prvi red uz Rapsku ulicu moguća je do 40%;

- iznimno, i za dio naselja I. hrvatske štedionice sjeverno od Krapinske ulice najveća visina je podrum, i tri etaže; ostali parametri prema detaljnim pravilima;

- iznimno, na prostoru Maksimira najveća visina je podrum i tri etaže, a uz Heinzelovu i Zvonimirovu ulicu podrum, tri etaže i potkrovlje, ostali parametri prema detaljnim pravilima;

- iznimno, za prostor Ljubljanice i ulični potez Baštijanove ulice, primjenjuju se urbana pravila iz članka 74. ove odluke;

- iznimno, za prostor Novog Retkovca urbana pravila se utvrđuju prema elaboratu "Novi Retkovec - propozicije za gradnju i uređenje prostora", Zagreb, siječanj 1999., što ga je izradio Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša;

- iznimno, za prostor zaštićene graditeljske cjeline naselja Istrana omogućuje se rekonstrukcija u postojećim gabaritima."

U stavku 5., u podnaslovu b) u zoni javne i društvene namjene, iza riječi: "namjene", dodaju se riječi: "i športsko-rekreacijske namjene - šport s gradnjom".

Alineja 6., mijenja se i glasi:

"- iznimno, u zoni športsko-rekreacijske namjene - šport s gradnjom, gradnja novih građevina prema urbanističko - arhitektonskom natječaju."

Članak 39.

U članku 63., stavku 1., iza riječi: "Knežija,", dodaje se riječ: "Rudeš,".

U stavku 2., alineji 2., iza riječi: "sadržaja prema", riječ: "planu" zamjenjuje se riječima: "koncepciji urbanističkog rješenja".

Alineja 7., briše se.

U stavku 3., alineji 1., tekst iza riječi: "građevina" mijenja se i glasi: "u skladu s urbanom matricom i tipologijom gradnje iz koncepcije urbanističkog rješenja po kojem je građeno naselje".

U alineji 2., iza riječi: "avenije", riječi: "i glavne gradske ulice" i iza riječi: "natječaja", riječi: "prema programu koji izrađuje Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša", brišu se.

U alineji 4., iza riječi: "potrebe", dodaju se riječi: "u pravilu".

U alinejama 7. i 9. broj "60" zamjenjuje se oznakom "6º".

U alineji 10., iza riječi: "Malešnica,", dodaje se riječ: "Rudeš,".

Iza alineje 10., dodaje se nova alineja 11. koja glasi:

"- iznimno za dio Donadinijeve ulice od Ulice Matije Divkovića, gradnja, rekonstrukcija i gradnja zamjenskih građevina omogućuje se prema urbanim pravilima iz članka 74. ove odluke;".

Dosadašnja alineja 11. koja postaje alineja 12. mijenja se i glasi:

"- iznimno za dio starog naselja Jarun u potezu uz ulicu J. Vogrinca, za rekonstrukciju, dogradnju, nadogradnju i gradnju zamjenskih građevina i interpolacije najveća izgrađenost građevne čestice je 50%, najveća visina građevine je podrum, tri etaže i potkrovlje, najveći BRP je 650 m², najmanje 1 PGM/1 stan, uz obvezan smještaj vozila na građevnoj čestici, udaljenost građevnog pravca glavne građevine od regulacijske linije ulice u skladu s kontinuiranim građevnim pravcem postojećih građevina, ostali parametri nisu propisani."

U stavku 5., u podnaslovu b) u zoni javne i društvene i ugostiteljsko - turističke namjene, iza riječi: "društvene", veznik "i" zamjenjuje se zarezom, a iza riječi: "namjene", dodaju se riječi: "i športsko-rekreacijske namjene - šport s gradnjom".

U alineji 1., iza riječi: "namjene", riječi: "i u skladu s lokalnim uvjetima" brišu se.

U alineji 2., iza riječi: "i/ili uz", riječi: "pristupnu prometnicu" zamjenjuju se riječju: "ulicu,".

Članak 40.

U članku 64., stavku 3., alineji 1., iza riječi: "građevina" briše se zarez i riječi: "rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja", a iza riječi: "natječaju;" brišu se riječi: "urbanističko - tehničke uvjete za zahvat u prostoru određuje Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša;".

U alineji 5., iza riječi: "rekonstrukcija" stavlja se zarez i dodaju riječi: "dogradnja i nadogradnja".

Članak 41.

U članku 65., stavku 1., iza riječi: "kompleksa", riječi: "jedne namjene" brišu se.

U stavku 2., alineji 4., iza riječi: "obvezno je", riječi: "donošenje detaljnijeg plana za ŠRC Jarun prema grafičkom prikazu" zamjenjuju se riječima: "uređenje prostora Jaruna prema UPU RŠC Jarun".

U stavku 3., iza alineje 3., dodaje se nova alineja 4. koja glasi:

"- gradnja (interpolacija) novih i zamjenskih građevina prema urbanističko - arhitektonskom natječaju, osim autokampa na RŠC Jarun;".

Dosadašnje alineje od 4. do 6., postaju alineje od 5. do 7.

Dosadašnja alineja 7. briše se.

Članak 42.

Članak 66. mijenja se i glasi:

"Zaštita, održavanje i njegovanje parkova i gradskih park-šuma (1.9.) - prostori postojećih parkova i gradskih park-šuma Zelengaj - Tuškanac, Jelenovac, Pantovčak, Vrhovec, Cmrok, Mallinov park, Ribnjak, parkovi - trgovi Donjeg grada i Trnja, šumski kompleksi Remete, Dotrščina, Miroševečina, Dankovečka, Oporovečka i Novoselečka šuma, Čulinečina, Resničina, parkovi Novog Zagreba, parkovi naselja i drugi prema grafičkom prikazu.

Opća pravila:

Parkovi:

- održavanje, njegovanje i zaštita parkova, poštujući njihova oblikovna, ekološka, edukativna i rekreativna obilježja;

- održavanje staza i putova te uređenje novih, ako nisu u koliziji s postojećom vegetacijom ili bitno ne mijenjaju postojeću matricu parternog uređenja parka;

- zamjena i dopuna postojeće parkovne opreme te postava skulptura i rasvjete;

- rekonstrukcija i prenamjena postojećih građevina u skladu s funkcionalno-oblikovnim karakteristikama parka;

- gradnja građevina koje dopunjuju komunalni standard parka (nadstrešnice za sklanjanje od nevremena, javni zahodi, paviljoni, manje komunalne građevine i TS, manje građevine što su u funkciji parka);

- onemogućavanje gradnje ispod parkovnih površina, osim, iznimno, podzemne garaže ispod postojećeg parkirališta u Reljkovićevoj ulici i podzemne garaže ispod košarkaškog igrališta "Cibona" u Tuškancu.

Gradske park-šume:

- njegovanje, održavanje i zaštita gradskih park-šuma provodi se temeljem šumsko - gospodarskih planova;

- održavanje i rekonstrukcija postojećih putova, staza, građevina i rekreativnih sadržaja u gradskim park-šumama te oblikovanje odmorišta i postava higijensko-sanitarnih građevina moguća je samo bez sječe šume;

- iznimno, u gradskoj park-šumi Tuškanac moguća je rekonstrukcija i restitucija ljetne pozornice Tuškanac.

Iznimno, u gradskim park-šumama i parkovima mogu se zadržati postojeće stambene i gospodarske, te druge građevine, kad su zaštićene kao spomenici kulture ili su ovom odlukom utvrđene kao osobito vrijedne; u gradskim park-šumama i parkovima mogu se zadržati postojeće uređene površine i građevine s pravnim statusom.

Intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima kao i u onima koji će se štititi temeljem Zakona o zaštiti prirode u ovom prostoru moguće su prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke.

Javna i društvena namjena:

- rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja prema propozicijama nadležne službe zaštite, a gradnja zamjenskih i novih građevina prema urbanim pravilima 1.8. ove odluke.

Športsko- rekreacijska namjena-šport bez gradnje - R2:

- uređenje prostora prema propozicijama nadležne službe zaštite;

- iznimno, omogućuje se gradnja podzemne garaže na lokaciji košarkaškog igrališta "Cibone" u Tuškancu."

Članak 43.

U članku 67., stavku 2., alineji 2., iza riječi: "namjena uz", riječ: "prometnice" zamjenjuje se riječju: "ulice".

Članak 44.

U članku 68., stavku 3., alineji 4., broj "500" zamjenjuje se brojem "400".

U alineji 5., broj "0,6", zamjenjuje se brojem "0,5".

U alineji 9., iza riječi: "terenu", stavlja se zarez, a iza riječi: "liniji" stavlja se zarez i dodaju riječi: "uz uvjet da je najmanje jedna trećina širine parcele uz ulicu uređeni predvrt".

U alineji 11., iza riječi: "čestice je", riječi: "5,0 m", zamjenjuje se riječima: "u pravilu 3,0 m".

U alineji 14., iza riječi: "najveći k_i", broj "0,6" zamjenjuje se brojem "0,5", iza riječi: "građevnoj čestici", dodaju se riječi: "u garaži", a iza riječi: "povećavanja;" dodaju se riječi: "ostali parametri nisu propisani;".

U alineji 15., iza riječi: "Markuševečku,", dodaje se riječ: "Slanovečku,", a iza riječi: "Vida Ročića", riječ: "Štefanovečku" zamjenjuje se riječima: "ulicu Štefanovec".

U podnaslovu b) u zoni javne i društvene namjene iza riječi: "u zoni javne i društvene" dodaju se riječi: "i ugostiteljsko - turističke".

Iza alineje 8. dodaje se nova alineja 9. koja glasi:

"- iznimno u ugostiteljsko-turističkoj namjeni izgrađenost građevne čestice je 40%, a visina građevine najviše podrum, dvije etaže i potkrovlje."

Članak 45.

Članak 69. mijenja se i glasi:

"Zaštita, uređenje i dogradnja zapadnoga, središnjeg i istočnog dijela podsljemenskog područja (2.2.) - prostori: Podsused, Dubravica, Perjavica, Gornje Vrapče, Donje Vrapče, Bijenik, Fraterščica, Vrhovec - Jelenovac, Šestine, Gračanska, Mirogoj - Remetska, Donje Prekrižje i Kraljevec, Mlinovi, Remete, Bukovac, Požarinje, Jazbina, Štefanovec, Miroševec, Orehovečki brijeg, Dankovec, Degidovec, Granešinski Novaki, Slanovec, Branovec, Oporovec i drugi prema grafičkom prikazu.

Opća pravila:

- zaštita i uređenje vrijednosti predjela kao cjeline, osobito park-šuma, parkova i pejsažnih i zaštitnih zelenih površina;

- čuvanje graditeljskog nasljeđa;

- gradnja pretežito stambenih građevina manjih gabarita i pratećih građevina javne i društvene namjene;

- intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke;

- uređenje prostora prema UPU Centar - Šestine.

Detaljna pravila

a) u zoni stambene i mješovite namjene:

- gradnja samostojećih i poluugrađenih građevina, a ugrađenih isključivo kao dovršetak postojeće tipologije gradnje;

- najmanja površina građevne čestice je 600 m²;

- najveća izgrađenost građevne čestice je 30%;

- najveći BRP 400 m² za samostojeće, a 300 m² za poluugrađene građevine;

- najveći k_i 0,6;

- najmanji prirodni teren je 40% površine građevne čestice;

- najveća visina je podrum, dvije etaže i potkrovlje;

- najmanje 2 PGM/1 stan, uz obvezan smještaj vozila na građevnoj čestici (50% u glavnoj građevini ili u izdvojenoj garaži), druge namjene prema normativima;

- pomoćne građevine su iza građevnog pravca glavne građevine, iznimno na strmom terenu garaža se može graditi na regulacijskoj liniji, uz uvjet da je najmanje jedna trećina širine parcele uz ulicu uređeni predvrt;

- udaljenost građevnog pravca glavne građevine od regulacijske linije ulice najmanje 5,0 m, iznimno, može i manje u skladu s kontinuiranim građevnim pravcem postojećih građevina;

- najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je 3,0 m;

- obvezno je uređenje predvrta zelenilom;

- rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina na česticama jednakim ili većim od propisanih izvodi se po pravilima za novu gradnju s tim da se postojeći parametri veći od propisanih mogu zadržati, ali bez povećanja;

- rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih građevina i interpolacija i na građevnim česticama manjim od 600 m², uz uvjet da je koeficijent iskoristivosti do 0,6, najveća visina podrum, dvije etaže i potkrovlje, udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je u pravilu 3,0 m, iznimno manje, ali ne manje od 1,0 m, ako je postojeća građevina poluugrađena ili ugrađena i zamjenska građevina može biti kao postojeća, najmanje 1 PGM/1 stan, uz obvezan smještaj vozila na građevnoj čestici, (50% u garaži); u rekonstrukciji i gradnji zamjenske građevine postojeći k_i i visina, veći od propisanih, mogu se zadržati, ali bez povećavanja; ostali parametri nisu propisani;

- iznimno, uz ulicu Karažnik i Lašćinsku ulicu gradnja novih, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina najveće visine podrum, tri etaže i potkrovlje; najveći k_i je 1,2; najmanji ozelenjeni prirodni teren je 20% površine građevne čestice; udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je u pravilu 3,0 m, iznimno manje, ali ne manje od 1,0 m; najmanje 1 PGM/1 stan, uz obvezan smještaj vozila na građevnoj čestici; ostali parametri nisu propisani.

Opća i detaljna pravila primjenjuju se i za gradnju građevina svih namjena koje se mogu graditi u zoni stambene i mješovite namjene.

b) u zoni javne i društvene namjene, poslovne namjene K1 i ugostiteljsko - turističke namjene:

- gradnja novih građevina, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina prema programu i normativima osnovne namjene;

- najveća izgrađenost građevne čestice je 40%;

- najveća visina je podrum i tri etaže - iznimno za poslovnu namjenu (K1) građevina može imati više podruma ako se koriste samo za garaže;

- najmanji prirodni teren je 30% površine građevne čestice, parkovno uređen;

- najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je 5,0 m;

- BRP i k_i nisu propisani;

- u rekonstrukciji i gradnji zamjenske građevine postojeća izgrađenost građevne čestice i visina, veći od propisanih, mogu se zadržati, ali bez povećavanja; najmanji prirodni teren je postojeći;

- gradnja novih građevina prema urbanističko - arhitektonskom natječaju."

Članak 46.

U članku 70., stavku 3., alineji 8. iza riječi: "na građevnoj čestici", dodaju se riječi: "(50% u glavnoj građevini ili izdvojenoj garaži)".

U alineji 9., iza riječi: "liniji", stavlja se zarez i dodaju riječi: "uz uvjet da je najmanje jedna trećina širine parcele uz ulicu uređeni predvrt;".

U alineji 11. iza riječi: "3,0 m" dodaju se riječi: "osim za poluugrađenu građevinu,".

U alineji 14., iza riječi: "građevne čestice je", riječ: "najmanje" zamjenjuje se riječima: "u pravilu", iza riječi: "3,0 m", stavlja se zarez i dodaju riječi: "iznimno manje, ali ne manje od 1 m; ako je postojeća građevina poluugrađena ili ugrađena i zamjenska građevina može biti kao postojeća;", a iza riječi: "građevnoj čestici" briše se točka sa zarezom i dodaju riječi: "u garaži; ostali parametri nisu propisani;".

U alineji 15., oznaka "k_i", zamjenjuje se oznakom " k_in ", a iza broja "2,0" riječ: "nadzemno" i iza riječi: "ostali" riječ: "urbanistički", brišu se.

U alineji 16., oznaka "k_i", zamjenjuje se oznakom " k_in ", a iza broja "1,5" riječ: "nadzemno" i iza riječi: "ostali" riječ: "urbanistički", brišu se.

U alineji 17., riječ: "Kišpatićeva", briše se, oznaka "k_i", zamjenjuje se oznakom " k_in ", a iza broja "1,2" riječ: "nadzemno" i iza riječi: "ostali" riječ: "urbanistički", brišu se.

U stavku 5., alineji 1. iza riječi: "namjene", riječi: "i u skladu s lokalnim uvjetima", brišu se.

Članak 47.

U članku 71., stavku 2., alineji 1., iza riječi: "gradnjom", riječ: "niskih" zamjenjuje se riječju: "individualnih".

U stavku 3., alineja 4., briše se.

Dosadašnje alineje od 5. do 8. postaju alineje od 4. do 7.

Iza dosadašnje alineje 9. koja postaje alineja 8. dodaje se nova alineja 9. koja glasi:

"- u Novom Zagrebu gradnja samostojećih i poluugrađenih građevina, najveći BRP 400 m²; ostalo prema detaljnim pravilima;"

U alineji 13., iza riječi: "1,0 m", dodaju se riječi: "za interpolacije i zamjenske građevine", a iza riječi: "građevnoj čestici;" dodaju se riječi: "ostali parametri nisu propisani;".

Alineje 14. i 15. mijenjaju se i glase:

"- iznimno, uz Ilicu, Zagrebačku, Aleju Bologne, Remetinečku, produženu Ulicu Ivane Brlić-Mažuranić, produženu Šarengradsku ulicu, Branimirovu i Aveniju Dubrava moguća je gradnja novih, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih građevina i interpolacija najveće visine podrum, četiri etaže i potkrovlje, dubine građevina najviše 16,0 m, najveći k_in 2,0, najmanje 1 PGM/1 stan, uz obvezan smještaj vozila na građevnoj čestici; ostali parametri nisu propisani;

- iznimno, uz ulicu I. Trnava, Resnički put, Vukomeričku, produženu Vukovarsku, ulicu Klin, produženu Jarunsku, Aninu, Jezersku, Rudešku ulicu, produženu Baštijanovu ulicu, produženu Kranjčevićevu ulicu i na području Hreljića; gradnja građevina prema urbanim pravilima iz članka 74. ove odluke;".

Alineja 16., briše se.

U dosadašnjoj alineji 17., koja postaje alineja 16. iza riječi: "PGM-a" stavlja se zarez i dodaju riječi: "ostali parametri prema detaljnim pravilima".

Dosadašnja alineja 18., briše se.

U dosadašnjoj alineji 19., koja postaje alineja 17. iza riječi: "etaže", riječi: "dubine građevina," brišu se, iza broja "1,7," dodaju se riječi: "najmanji prirodni teren je 20%;", a iza riječi: "građevnoj čestici;" dodaju se riječi: "ostali parametri nisu propisani."

Iza alineje 17. dodaje se nova alineja 18. koja glasi:

"- iznimno, na području Sigečice uz Rapsku ulicu omogućuje se izgrađenost građevnih čestica do 60%."

Članak 48.

U članku 72., stavku 3., alineja 4. briše se.

Dosadašnje alineje od 5. do 8. postaju alineje od 4. do 7.

Iza dosadašnje alineje 9. koja postaje alineja 8. dodaje se nova alineja 9. koja glasi:

"- u Novom Zagrebu gradnja samostojećih i poluugrađenih građevina, najveći BRP 450 m²; ostalo prema detaljnim pravilima;".

U alineji 14., iza riječi: "građevnoj čestici;", dodaju se riječi: "ostali parametri nisu propisani;".

Alineja 15. briše se.

U stavku 5., alineji 1. iza riječi: "namjene", riječi: "i u skladu s lokalnim uvjetima", brišu se.

Članak 49.

U članku 73., stavku 3., alineja 4., briše se.

Dosadašnje alineje od 5. do 8. postaju alineje od 4. do 7.

Iza dosadašnje alineje 9. koja postaje alineja 8. dodaje se nova alineja 9. koja glasi:

"- u Novom Zagrebu gradnja samostojećih i poluugrađenih građevina, najveći BRP 550 m²; pomoćne građevine poslovne namjene grade se odvojeno od glavne građevine uz uvjet da je najveći BRP pomoćne građevine 150 m²; ostalo prema detaljnim pravilima;".

U alineji 11. iza riječi: "3,0 m" dodaju se riječi: "iznimno može biti i manja, ali ne manja od 1,0 m".

U alineji 14., iza riječi: "građevnoj čestici;" dodaju se riječi: "ostali parametri nisu propisani;".

U alineji 15., iza riječi: "iznimno, uz" dodaju se riječi: "Branimirovu i".

U stavku 5., alineji 1. riječi: "i u skladu s lokalnim uvjetima", brišu se.

Iza stavka 5., dodaje se novi stavak 6. koji glasi:

"c) u zoni poslovne namjene:

- gradnja prema urbanim pravilima iz članka 77. ove odluke."

Članak 50.

Članak 74. mijenja se i glasi:

"Uređenje i urbana obnova prostora niske gradnje (2.7.) - prostori: Škorpikova ulica - zapad, Donji Stenjevec, Ciglenica, Trešnjevka-centar, Ravnice, Konjščinska ulica, Kajzerica, Otok, Hreljić - jug, Jakuševec, Klara, Blato, Stari Botinec, Podbrežje, Horvatovo naselje, Remetinec - Lanište i drugi prema grafičkom prikazu.

Opća pravila:

- obnova i dovršetak naselja omogućavanjem promjena oblika i veličine građevnih čestica, gradnjom novih građevina, interpolacijom, rekonstrukcijom i postupnom zamjenom trošnih građevina;

- očuvanje elemenata identiteta naselja;

- podizanje standarda naselja rekonstrukcijom postojeće i gradnjom nove ulične mreže i komunalne infrastrukture, te osiguravanjem prostora za prateće sadržaje;

- intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara ove odluke.

Detaljna pravila

a) u zoni stambene i mješovite namjene:

- gradnja novih samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina;

- najmanja površina građevne čestice je 500 m² za samostojeću, 300 m² za poluugrađenu, 180 m² za ugrađenu građevinu;

- u Novom Zagrebu, izuzevši područje Jakuševca najveći BRP 650 m²;

- najveća izgrađenost građevne čestice je 30% za samostojeću, 40% za poluugrađenu, a 50% za ugrađenu građevinu;

- najveći k_i 1,2;

- najmanji prirodni teren je 20% površine građevne čestice, hortikulturno uređen;

- najveća visina je podrum, tri etaže i potkrovlje;

- najmanje 1 PGM/1 stan, uz obvezan smještaj vozila na građevnoj čestici, druge namjene prema normativima ove odluke;

- pomoćne građevine su iza građevnog pravca glavne građevine;

- u mješovitoj pretežito stambenoj namjeni u Novom Zagrebu pomoćne građevine poslovne namjene grade se odvojeno od glavne građevine s time da je najveći ukupni BRP pomoćnih građevina na parceli 150 m²;

- udaljenost građevnog pravca glavne građevine od regulacijske linije ulice je najmanje 3,0 m, iznimno može i manje u skladu s kontinuiranim građevnim pravcem postojećih građevina;

- najmanja udaljenost građevine od međe građevne čestice je 3,0 m;

- rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina na česticama jednakim ili većim od propisanih izvodi se po pravilima za novu gradnju s tim da se postojeći parametri veći od propisanih mogu zadržati, ali bez povećanja;

- rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih građevina i interpolacija i na građevnim česticama manjim od propisanih za novu gradnju, uz uvjet da je najveći k_i 1,2, najveća visina podrum, tri etaže i potkrovlje; udaljenost građevina od međe susjedne građevne čestice je postojeća, ali ne manja od 1,0 m, postojeća udaljenost manja od navedenih može se zadržati; udaljenost građevina od međe za interpolaciju i za poslovnu glavnu i pomoćnu građevinu ne može biti manja od 3,0 m; potreban broj PGM-a osigurati na građevnoj čestici; ostali parametri nisu propisani; u rekonstrukciji i gradnji zamjenske građevine postojeći k_i i visina, veći od propisanih mogu se zadržati, ali bez povećavanja;

- iznimno, na prostoru Kajzerice najmanja površina građevne čestice za slobodnostojeće 350 m², za poluugrađene 220 m², a za ugrađene građevine 132 m²; najveća izgrađenost građevne čestice je 40% za slobodnostojeće i poluugrađene, 50% za ugrađene građevine; u rekonstrukciji, dogradnji, nadogradnji, zamjeni i interpolaciji na manjim građevnim česticama najveća izgrađenost građevne čestice je 50%; najveća visina građevine je podrum, tri etaže i potkrovlje, najveći BRP je 650 m²; uz Ulicu R. Cimermana visina građevine je najviše podrum, četiri etaže i potkrovlje, najveći BRP 800 m²; potreban broj PGM-a osigurati na građevnoj čestici; ostali parametri nisu propisani;

- iznimno, na potezu mješovite namjene uz produženu Vatikansku ulicu u Klari, uz Ulicu Republike Njemačke u Otoku, uz Sarajevsku i Vatikansku ulicu u Jakuševcu, uz Aveniju V. Holjevca, te na prostoru Remetinca i Blata površina građevne čestice je od 1000 m² do 3000 m²; najveća izgrađenost je 30%, najveći k_in 2,0; visina građevine između tri i pet nadzemnih etaža;

- iznimno, na prostoru središta Trešnjevke (uz ulične poteze Selske - istok, Sokolgradske, Ozaljske ulice, Dobojske, Krapinske, Trakošćanske, ulice Dužice, Nehajske ulice i produžene Crikveničke, te Ljubljanske avenije i na prostoru Knežije) najveća izgrađenost građevne čestice je 50%, najveći k_in 2,5; visina u skladu s visinom poteza; najmanje 1 PGM/1 stan, uz obvezan smještaj vozila na građevnoj čestici, druge namjene prema normativima ove odluke;

- iznimno, na prostoru Ciglenice (uz ulične poteze Zagorske, Klanječke, Selske - zapad, Ul. I. B. Mažuranić - jug i planirane produžene Kranjčevićeve ulice) i Trnave najveća izgrađenost građevne čestice je 50%, najveća visina je podrum, četiri etaže i potkrovlje, najveći k_in je 2,0, najmanje 1 PGM/1 stan, uz obvezan smještaj vozila na građevnoj čestici, druge namjene prema normativima ove odluke;

Opća i detaljna pravila primjenjuju se i za gradnju građevina svih namjena koje se mogu graditi u zoni stambene i mješovite namjene.

b) u zoni javne i društvene namjene:

- gradnja novih građevina, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i zamjena postojećih građevina prema programu i normativima osnovne namjene;

- najveća izgrađenost građevne čestice je 40%;

- najmanji prirodni teren je 30% površine građevne čestice, parkovno uređen;

- najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je 5,0 m;

- BRP, k_i i visina građevine nisu propisani;

- u rekonstrukciji i gradnji zamjenske građevine postojeća izgrađenost građevne čestice veća od propisane, može se zadržati, ali bez povećavanja; najmanji prirodni teren je postojeći;

- gradnja novih građevina prema urbanističko - arhitektonskom natječaju.

c) u zoni poslovne namjene:

- gradnja prema urbanim pravilima iz članka 77. ove odluke."

Članak 51.

U članku 75., stavku 1., iza riječi: "Selska,", dodaju se riječi: "Petrine - Županići,", a riječi: "Dubrava - Centar," i riječ: "Ferenščica,", brišu se.

U stavku 2., alineja 5. mijenja se i glasi:

"- obvezno je uređenje prostora prema UPU Vrbik - Središnji prostor."

U stavku 3., tekst ispod podnaslova "Detaljna pravila:" mijenja se i glasi:

"- u prostorima individualne, niske i visoke gradnje, kao nastavak postojeće tipologije - osobito visine, u skladu s lokalnim uvjetima, primjenjuju se urbana pravila iz članaka 71., 74. i 76. ove odluke, osim na površinama za koje se obvezno izrađuje detaljniji plan;

- prijelaz iz prostora niske u prostor visoke gradnje moguć je prema lokalnim uvjetima na najmanjem prostornom obuhvatu koji čini prostornu cjelinu ili urbani blok - zonu omeđenu javnim prostorom;

- iznimno uređenje prostora Petrine-Županići prema UPU Petrine - Županići."

Članak 52.

Članak 76. mijenja se i glasi:

"Uređenje i urbana obnova prostora visoke gradnje (2.9.) - prostori: Trešnjevka - centar, Voltino - sjever, Črnomerec - jug, Avenija Dubrava, ulica Svetice, Brezje, Savska - Veslačka, Vrbik, Chromos - Radnička, Zagrepčanka - Heinzelova, "J. Gredelj", Zagrebački velesajam - istok, URIHO - Držićeva, Radnička - TEŽ, Sloboština, Remetinec - Lanište, blok "Krešimir" i drugi prema grafičkom prikazu.

Opća pravila:

- obnova i dovršetak urbane matrice gradnjom novih građevina, interpolacijom, rekonstrukcijom i zamjenom trošnih građevina uz omogućavanje promjena oblika i veličine građevnih čestica;

- očuvanje elemenata identiteta (postojeći trgovi, ulice, parkovi, izvorno oblikovanje građevina i sl.);

- podizanje standarda rekonstrukcijom postojeće i gradnjom nove ulične mreže i komunalne infrastrukture, te osiguravanjem prostora za prateće sadržaje;

- intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke;

- obvezno je uređenje prostora prema: UPU Oporovečka - sjever, UPU Veslačka, UPU Vrbik - Savska - Slavonska, UPU Gradiščanska - Cankareva - Ulica baruna Filipovića, DPU Savska - Vukovarska;

- za blokove na području Črnomerca, označene na grafičkom prikazu 4b - Procedure urbanog - prostornog uređenja, prostorno rješenje odredit će se detaljnijim planom, odnosno urbanističko-arhitektonskim natječajem; do donošenja detaljnijeg plana, odnosno provedbe urbanističko-arhitektonskog natječaja, moguća je gradnja samo pojedinačne ulične interpolacije, rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja uličnih građevina prema odredbama ovoga članka, a u dvorištima rekonstrukcija građevina koje su prema namjeni u skladu s namjenom utvrđenom GUP-om prema odredbi ovog članka "iznimno na prostoru Črnomerca";

- detaljnijim planovima može se predvidjeti i minimalno odstupanje od ovim člankom propisane udaljenosti slobodnostojećih građevina, a u skladu s lokalnim uvjetima.

Detaljna pravila:

a) u zoni stambene i mješovite namjene

- gradnja samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina;

- na jednoj građevnoj čestici moguće je graditi više građevina;

- izgrađenost građevne čestice je do 50%;

- najveći je koeficijent iskoristivosti nadzemno k_in 3,0 za poslovnu, stambenu i stambeno-poslovnu namjenu;

- najmanji je koeficijent iskoristivosti nadzemno k_in 1,5, osim građevina javne i društvene namjene;

- najmanji prirodni hortikulturno uređen teren je 20%;

- za gradnju na regulacijskoj liniji najmanja širina koridora ulice je 15,0 m;

- potreban broj PGM-a treba osigurati u zoni zahvata urbanističkog plana uređenja ili lokacijske dozvole, na vlastitom zemljištu, građevnoj čestici ili česticama, odnosno prometnicama u neposrednom kontaktu s građevnom česticom ili česticama;

- rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja izvode se u skladu s lokalnim uvjetima uz obvezu zadovoljenja PGM;

- iznimno, na prostoru Črnomerca i kontaktnom prostoru Trešnjevke s Donjim gradom, označeno na grafičkom prikazu 4a) - Urbana pravila kao nastavak postojeće tipologije gradnje, omogućuje se:

- formiranje građevnih čestica prema karakteristikama prostora;

- najveća izgrađenost ulične građevne čestice je 60%, a na uglovima 80%;

- najveća izgrađenost dvorišne građevne čestice je 30%;

- najveća visina ulične građevine je pretežita visina poteza (bloka);

- najveći BRP usklađen s pretežitim BRP-om poteza;

- dubinu građevine ili dvorišnih krila građevine uskladiti s pretežitom dubinom gradnje poteza;

- najveći je koeficijent iskoristivosti nadzemno k_in 3,0 za poslovnu, stambenu i stambeno-poslovnu namjenu;

- najmanji prirodni teren dvorišnih čestica je 20%, hortikulturno uređen;

- najveća visina dvorišne građevine je podrum i tri etaže, ali ne viša od kontaktne ulične građevine; postojeće više dvorišne građevine moguće je zadržati, ali ne i povećavati; iznimno dvorišna građevina može biti i viša, ali ne viša od postojeće dvorišne građevine na koju se prislanja;

- parkirališna mjesta za uličnu i za dvorišnu gradnju obvezno osigurati na građevnoj čestici, prioritet je podzemno, pristup s javnoprometne površine;

- građevni pravac je pretežito postojeći, odnosno u skladu s lokalnim uvjetima;

- ulične građevine su ugrađene, osim iznimno, ako je razmak potreban, prema lokalnim uvjetima, razmak između ulične i nove dvorišne građevine ne može biti manji od zbroja polovica njihovih visina do vijenca; pristup dvorišnoj građevini s javnoprometne površine preko ulične građevne čestice, odnosno kroz kolni prolaz ulične građevine;

- građevni pravac uz južnu stranu Ilice, zapadno od ulice Črnomerec, pomaknuti prema jugu i planirati drvored;

- obvezno sačuvati kvalitetno visoko zelenilo;

- rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih građevina i interpolacija izvode se prema pravilima za novu gradnju; u rekonstrukciji i gradnji zamjenske građevine postojeća izgrađenost građevne čestice, k_i i visina, veći od propisanih, mogu se zadržati, ali bez povećavanja.

Opća i detaljna pravila primjenjuju se i za gradnju građevina svih namjena koje se mogu graditi u zoni stambene i mješovite namjene.

b) u zoni javne i društvene, poslovne i ugostiteljsko-turističke namjene:

- gradnja, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina moguća je prema programu osnovne namjene;

- urbanistički parametri (izgrađenost građevne čestice, BRP, k_i, visina građevine i prirodni teren) nisu propisani;

- gradnja novih građevina prema urbanističko - arhitektonskom natječaju."

Članak 53.

U članku 77., stavku 1., iza riječi: "(Aleja G. Šuška" riječi: "Oporovečka ulica,", brišu se, iza riječi: "Ravnice," dodaju se riječi: "Oporovečka ulica,", iza riječi: "poduzetništvo" riječ: "Grana," briše se, a iza riječi: "Hipodrom," dodaju se riječi: "Termalno kupalište Blato,".

U stavku 2., alineja 5., mijenja se i glasi:

"- obvezno je uređenje prostora prema: DPU Groblje Završje, DPU proširenje groblja Mirogoj, DPU Groblje Miroševec - jug i DPU Groblje Miroševec - istok, DPU Groblje Sv. Klara, DPU Termalno kupalište Blato."

U stavku 4., alineji 2., iza riječi: "je" broj "3.000" zamjenjuje se brojem "1000".

Iza alineje 2., dodaje se nova alineja 3. koja glasi:

"- omogućuje se gradnja slobodnostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina;".

Dosadašnje alineje 3. i 4. postaju alineje 4. i 5.

U dosadašnjoj alineji 5. koja postaje alineja 6., iza riječi: "najveći", riječi: "k_i nadzemno" zamjenjuju se oznakom "k_in", a iza riječi: "namjenu", oznaka "k_i" zamjenjuje se oznakom "k_in".

Dosadašnje alineje od 6. do 9. postaju alineje od 7. do 10.

U dosadašnjoj alineji 10. koja postaje alineja 11., iza riječi: "čestice je", riječi: "6,0 m" zamjenjuje se riječima: "h/2, ali ne manje od 3,0 m,".

Dosadašnje alineje od 11. do 14. postaju alineje od 12. do 15.

U dosadašnjoj alineji 15. koja postaje alineja 16., iza riječi: "poduzetništvo" riječ: "Grana,", briše se, a iza riječi: "150 m²;" dodaju se riječi: "ostalo prema detaljnim pravilima;".

U dosadašnjoj alineji 16. koja postaje alineja 17., iza riječi: "podruma;" dodaju se riječi: "ostalo prema detaljnim pravilima;".

Dosadašnja alineja 17. koja postaje alineja 18. mijenja se i glasi:

"- iznimno u zoni gospodarske namjene dio Perjasičke ulice određen je za malo poduzetništvo, namjene pretežno uslužne djelatnosti, najmanja površina parcele 350 m² najveća visina građevine je podrum, prizemlje i tri etaže. Na istoj građevnoj čestici moguće je planirati jedan stan najveće bruto površine 150 m², najmanja udaljenost od međe h/2, iznimno 1,0 m, ostalo prema detaljnim pravilima."

U stavku 5., alineji 2., iza riječi: "površine" stavlja se zarez i dodaju riječi: "u pravilu,", a iza oznake " m² ;" dodaju se riječi: "iznimno, može se zadržati manja površina ako obuhvaća cijelu zonu određenu kartografskim prikazom 1) KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA;".

U alineji 7., iza riječi: "studije;", dodaju se riječi: "ostali parametri prema detaljnim pravilima;".

U alineji 8., iza riječi: "propisanog", riječi: "ako je", zamjenjuju se riječju: "kao", a iza riječi: "prostora", riječi: "detaljnijim planom" zamjenjuju se riječima: "DPU-om Termalno kupalište Blato;".

U stavku 6., alineji 1., iza riječi: "građevna čestica površine" stavlja se zarez i dodaju riječi: "u pravilu,", a iza riječi: " najmanje 5000 m²;" dodaju se riječi: "iznimno, može se zadržati manja površina ako obuhvaća cijelu zonu određenu kartografskim prikazom: 1) KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA;".

U alineji 2. iza riječi: "uređivati", riječ: "samo" briše se, iza riječi: "BRP do", broj "150" zamjenjuje se brojem "1000", a iza riječi: "građevne čestice" točka sa zarezom zamjenjuje se zarezom i dodaju riječi: "a proporcionalno manje na manjim; ukupni BRP ne može biti veći od 5000 m²; otvorena igrališta mogu se sezonski natkriti".

Alineja 3., mijenja se i glasi:

"- najmanji prirodni teren je 30% površine građevne čestice, osim u kontaktnom području priobalja rijeke Save i u podsljemenskoj zoni, gdje najmanje 50% građevne čestice mora biti prirodno tlo (uređena zelena površina)."

U stavku 8, alineji 3., iza riječi: "podzemno", riječi: "najmanje 30% površine" zamjenjuju se riječima: "neizgrađene dijelove", a iza riječi: "urediti" briše se zarez i riječi: "osim na autobusnom kolodvoru".

Članak 54.

Članak 78. mijenja se i glasi:

"Uređenje javnih zelenih površina (2.11.) - prostori: Bundek, Dolina potoka Ribnjak - Gračani, Podrebernica, Kulmerove livade, Park Šestine, Gornji Lukšić, Pongratzov park, Park Mikulići, Park Črnomerec, Park Gornje Prekrižje, Park Vrhovec, Pantovčak - Zelengaj, Park Pepeljarka, Martinovka - dio, Park Babonićeva - Šalata, Park Jurkovićeva, Trg S. Radića i potez središnje osi, Park Botinec, Park Remetinečki Gaj, parkovi u Klari, Park u Sloboštini, Park u Dugavama, Park u Jakuševcu, Park Čučerje, Park Markuševec, Park Kozjak, Park Čulinec, Park Resnik i drugi prema grafičkom prikazu.

Opća pravila

Parkovi:

- formiranje parkova tako da oblikovnim karakteristikama, sadržajima i opremom zadovolje potrebe korištenja kao rekreacijski, edukativni, ekološki i estetski gradski prostori;

- uređenje sukladno postojećim obilježjima, planiranom načinu korištenja, zaštitnoj funkciji i očuvanju postojećeg zelenila;

- uređenje parkovnih površina ponajprije održavanjem i sadnjom visokog zelenila;

- uređenje putova, biciklističkih staza, rekreacijskih površina, oblikovanje i rekonstrukcija ili dopuna parkovne opreme;

- iznimno, mogu se graditi građevine koje su u funkciji korištenja parka kao što su paviljoni i odmorišta, manje javne ili ugostiteljske građevine, komunalne građevine, građevine sanitarno-higijenskog standarda i trafostanice, do ukupno 500 m² BRP-a;

- gradnja građevina iz prethodne alineje moguća je samo u sklopu uređenja cjelovite parkovne površine veličine najmanje 2,0 ha i ne može se graditi na već vegetacijom oblikovanim prostorima; postojeće građevine i uređene površine mogu se zadržati te se omogućuje njihova rekonstrukcija u skladu s odredbom članka 102. ove odluke;

- iznimno, za uređenje prostora Bundek obavezna je prethodna izrada krajobrazne studije;

- iznimno, na prostoru Mikulića moguće je uređenje golf igrališta;

- iznimno, na javnim gradskim površinama - tematskim zonama (Z4) na Krugama, Trnjanskoj Savici i zoni južno od Autobusnog kolodvora mogu se graditi građevine za kulturu, znanost, rekreaciju i vjerske građevine, uz uvjet da k_in zone nije veći od 0,2;

- obvezno je uređenje prostora prema UPU Gračanski Ribnjak i UPU Centar - Šestine.

Gradske park-šume:

- zadržavanje izvorne strukture vegetacije prema vrstama i obraslosti gradskih park-šuma te gospodarenje u skladu sa šumsko-gospodarskim planovima;

- gospodarenje se provodi ponajprije s ciljem uzgoja i zaštite, a u skladu s održivim gospodarenjem šumama, unapređenjem biološke i krajobrazne raznolikosti te zaštitom ekosustava;

- uređenje livada, staza, putova, gradnja vidikovaca, paviljona, nadstrešnica, higijensko-sanitarnih građevina ili druge opreme park-šume odredit će se detaljnijim planovima i projektnom dokumentacijom, vodeći računa o tome da se ne ugrozi njihova prirodi bliska struktura i druge općekorisne funkcije temeljne namjene.

Intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima na ovom su prostoru moguće prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke."

Članak 55.

U članku 79., stavku 2., iza alineje 5., dodaju se nove alineje 6. i 7. koje glase:

"- iznimno, na površinama povremeno pod vodom (V2), omogućuje se gradnja i uređenje prostora u skladu s člankom 20. ove odluke;

- iznimno, na prostoru Gornjeg Bukovca moguće je preseljenje postojećih klijeti južnije u odnosu na postojeću lokaciju;".

Dosadašnje alineje 6. i 7. postaju alineje 8. i 9.

Članak 56.

U članku 80., stavku 2., iza riječi: "ne prelazi", broj "500" zamjenjuje se brojem "400".

Članak 57.

U članku 81., stavku 2., iza riječi: "uređivati", riječ: "športska", zamjenjuje se riječju: "otvorena", a iza riječi: "igrališta" dodaju se riječi: "za šport i rekreaciju".

Članak 58.

Članak 82., mijenja se i glasi:

"Transformacija postojeće izgrađene strukture (3.1.) - prostori: Heinzelova, Ferenščica, Branimirova, Njivice - Pile, Martinovka, Kruge, Brezje, Staro Trnje, Sigečica, Vrbik (Ul. I. Lučića), središnji dio Savice (Ujevićeva - Jeđutova), industrijska baština u Trnju (Paromlin, Plinara, bivša industrija uz Radničku cestu), Cvjetno naselje (istočno od HRT-a), prostor između Save i ulice Prisavlje, Istočni kolodvor, Tvornica autobusa, Ulica grada Gospića, Ciglana, područje Glavnog kolodvora s kontaktnim prostorom Trnja, Ul. Lj. Posavskog - Heinzelova - Branimirova, Kruge, Cvjetno naselje (zapadno od HRT-a), Tvornica cementa u Podsusedu, Oranice, Savska - Šarengradska, središte Trešnjevke, NK Zagreb Kranjčevićeva, Klanječka - Tomislavova i drugi prema grafičkom prikazu.

Opća pravila:

- uklanjanje i zamjena gradskog tkiva stanje i namjena kojega nisu adekvatni položaju u gradu;

- promjena postojeće namjene i morfologije te definiranje nove ulične mreže i urbane strukture;

- obvezno je donošenje detaljnijega prostornog plana;

- programom za izradu detaljnijeg plana definirat će se osnovni urbanistički parametri za korištenje prostora, način korištenja i uređenja površina, sukladno planiranoj namjeni, javnim i društvenim potrebama, poštujući vrijednosti i specifičnosti područja za koje se izrađuje detaljniji plan;

- program detaljnijeg plana izrađuje ili verificira Gradski zavod za prostorno uređenje;

- na javnim gradskim površinama - tematskim zonama (Z4) mogu se graditi građevine za kulturu, znanost, rekreaciju, ugostiteljske i vjerske građevine, uz uvjet da k_in zone nije veći od 0,2 i podzemne garaže kojim BRP ne ulazi u obračun k_i, udaljenost građevine od susjedne međe nije propisana, otvori na građevini mogu se planirati u funkciji osnovne namjene građevina, bez obzira na udaljenost građevine od susjedne međe;

- do donošenja detaljnijeg plana mogući su zahvati u skladu s člankom 102. te člankom 103. ove odluke;

- intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke.

Programske smjernice:

1. UPU Ulica Lj. Posavskog - Zavrtnica - Branimirova - Crvenog križa

- transformacija u prostor visokog urbanog standarda stambeno-poslove namjene;

- gradnja i uređenje prema interpretaciji urbane matrice i tipologije Donjeg grada uz mogućnost gradnje i samostojećih visokih građevina; uređenje javnog parka i otvorenih športskih igrališta, uređenje i dopuna ulične mreže i javnih prostora;

- intervencije u ovom prostoru moguće uz detaljne propozicije nadležnog tijela zaštite.

2. UPU Banjavčićeva - Heinzelova - Branimirova - Zavrtnica

- transformacija u prostor pretežito poslovne namjene visokog urbanog standarda;

- prostor visoke gradnje interpretacijom urbane matrice i tipologije Donjeg grada uz mogućnost gradnje i samostojećih građevina;

- uređenje i dopuna ulične mreže, javnih prostora i zelenila;

- intervencije u ovom prostoru moguće uz detaljnije propozicije nadležnog tijela zaštite.

3. UPU Ciglana

- transformacija zone "stare industrije" u prostor visokog urbanog standarda;

- uređenje novih zona mješovite i poslovne namjene, javnih parkova i športsko-rekreacijskih sadržaja, te uređenje terminala javnog prijevoza;

- uređenje i dopuna ulične mreže, javnih prostora i sustava gradske infrastrukture;

- nova gradnja visokih, odnosno niskih ili individualnih građevina ovisno o usklađenju s postojećom okolnom izgrađenom strukturom;

- očuvanje prostora posebnih prirodnih i graditeljskih vrijednosti;

- afirmacija poteza uz Ilicu;

- intervencije u ovom prostoru prema detaljnim propozicijama nadležnog tijela zaštite;

- izradi plana prethodi urbanističko-arhitektonski natječaj za cijeli obuhvat.

4. UPU Savska - Šarengradska - jug

- uređenje prostora mješovite namjene pretežito visokom gradnjom i športsko-rekreacijske zone; uređenje prostora u kontekstu povezivanja gradskog tkiva sa sjeverne i južne strane rijeke;

- uređenje prostora od važnosti za čitav grad;

- transformacija postojeće izgrađene strukture u prostor visokog urbanog standarda;

- definiranje fizionomijskih elemenata slike grada;

- afirmacija prostora ispod pruge i uz nju;

- intervencije u prostoru prema propozicijama nadležnog tijela zaštite.

5. UPU Savska - Šarengradska - sjever

- površine mješovite namjene;

- uređenje prostora pretežito visoke gradnje;

- uređenje prostora od važnosti za čitav grad;

- studija mogućnosti poprečnog povezivanja sa ostalim prostorom Trešnjevke pješačkim i kolnim prolazima ispod pruge:

- intervencije u prostoru prema propozicijama nadležnog tijela zaštite.

6. UPU Savska ulica - Prisavlje

- uređenje prostora mješovite namjene i planiranje pretežito visoke gradnje;

- transformacija postojeće izgrađene strukture u prostor visokog urbanog standarda;

- sadržajno, funkcionalno i oblikovno usklađenje s okolnim visokokonsolidiranim prostorom;

- intervencije u prostoru prema propozicijama nadležnog tijela zaštite.

7. UPU Središta Trešnjevke

- površine mješovite i poslovne namjene, tržnice i planiranog parka;

- uređenje prostora pretežito visoke gradnje;

- formiranje središta Trešnjevke transformacijom postojeće strukture u prostor visokog urbanog standarda;

- uređenje poslovnih prostora s obveznim sadržajima javnog korištenja i uređenje tržnice;

- uređenje javnog parka uz zaštitu postojećih prirodnih vrijednosti;

- izradi plana prethodi urbanističko - arhitektonski natječaj za cijeli obuhvat.

8. DPU NK Zagreb

- površine mješovite i športsko - rekreacijske namjene;

- uređenje prostora pretežito visoke gradnje; uređenje prostora gradskog značaja;

- transformacija u prostor visokog urbanog standarda;

- prometno, sadržajno i funkcionalno povezivanje s prostorom Donjeg grada;

- izradi plana prethodi urbanističko - arhitektonski natječaj za cijeli obuhvat.

9. UPU područja nekadašnje Tvornice cementa u Podsusedu

- za površinu poslovne namjene te javne i društvene namjene između planirane ulice Karažnik i Aleje Bologne predviđa se transformacija u prostor visokog urbanog standarda, oblikovanjem i sadržajima prilagođen značaju zapadnog ulaza u grad;

- u širem području nekadašnje Tvornice cementa, uz preduvjet sanacije klizišta, planirati površine stambene, mješovite i športsko - rekreacijske namjene, te društvene namjene;

- tipologiju gradnje sjeverno od planirane ulice Karažnik prilagoditi gradnji u kontaktnoj zoni.

10. UPU Oranice - TEP - Tematski park

- uređenje prostora uz transformaciju postojeće izgrađene strukture;

- artikuliranje poteza uz planiranu gradsku aveniju ulicu Oranice;

- uređenje prostora mješovitom gradnjom, u pravilu visokom, niskom, uz mogućnost individualne gradnje;

- afirmacija vodotoka kao prirodnog elementa u urbanoj matrici;

- uređenje prostora javne zelene površine - tematskog parka kao športsko-rekreacijske površine u skladu s važnošću prostora za budući gradski identitet te u skladu s očekivanom transformacijom i prenamjenom okolnog prostora;

- obvezan urbanističko-arhitektonski natječaj za područje tematskog parka.

11. DPU uređenja stambenog naselja na lokaciji bivše vojarne Špansko - Oranice

- površina mješovite - pretežito stambene namjene;

- transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, uz poštivanje postojeće vegetacije i afirmaciju vodotoka.

12. UPU Tvornica autobusa

- transformacija nekadašnje industrijske strukture u novu stambeno-poslovnu zonu visokog urbanog standarda;

- uređenje prostora uz mogućnost planiranja pretežito visoke gradnje;

- uređenje novih javnih prostora, gradske infrastrukture i odgovarajućih pratećih sadržaja;

- povezivanje s okolnim stanovanjem u homogenu cjelinu.

13. UPU Ferenščica - zapad

- transformacija postojeće strukture uz glavne gradske prometnice u zonu mješovite stambeno-poslovne namjene visokog urbanog standarda;

- uređenje prostora uz mogućnost planiranja pretežito visoke gradnje;

- mogućnost sanacije dijela postojeće gusto izgrađene strukture odabirom odgovarajuće tipologije (niska i individualna gradnja);

- uređenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture;

- afirmacija poteza uz Ulicu grada Vukovara i Donje Svetice.

14. UPU Ferenščica - istok

- transformacija postojeće strukture u zonu mješovite stambeno-poslovne namjene visokog urbanog standarda;

- uređenje prostora planiranjem visoke i niske gradnje;

- mogućnost sanacije dijela postojeće gusto izgrađene strukture odabirom odgovarajuće tipologije (niska i individualna gradnja);

- uređenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture.

15. UPU Istočni kolodvor:

- transformacija nekadašnje industrijske zone u prostor mješovite namjene visokog urbanog standarda;

- uređenje prostora planiranjem visoke i niske gradnje;

- uređenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture;

- afirmacija prostora uz Heinzelovu ulicu i ulicu Svetice;

- istraživanje mogućnosti povezivanja sa prostorom sjeverno od željezničke pruge;

- intervencije u prostoru prema propozicijama nadležnog tijela zaštite.

16. UPU Planinska - jug:

- uređenje prostora mješovite namjene;

- uređenje prostora planiranjem visoke i niske gradnje;

- uređenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture;

- mogućnost sanacije dijela postojeće gusto izgrađene strukture odabirom odgovarajuće tipologije (niska i individualna gradnja);

- intervencije u prostoru prema propozicijama nadležnog tijela zaštite.

17. UPU Heinzelova - Vukovarska:

- transformacija nekadašnje industrijske zone u prostor mješovite namjene visokog urbanog standarda;

- uređenje prostora planiranjem visoke gradnje;

- uređenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture;

- afirmacija poteza uz Heinzelovu ulicu, ulicu Svetice i Ulicu grada Vukovara;

- intervencije u prostoru prema propozicijama nadležnog tijela zaštite.

18. UPU Ulica grada Gospića - sjeveroistok

- transformacija industrijske zone u prostor mješovite namjene visokog urbanog standarda;

- uređenje nove stambeno-poslovne zone;

- uređenje prostora planiranjem pretežito visoke gradnje uz respektiranje kvalitetne parkovne vegetacije;

- uređenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture;

- afirmacija poteza uz Ulicu grada Gospića;

- intervencije u prostoru prema propozicijama nadležnog tijela zaštite.

19. UPU Ulica grada Gospića - jugozapad:

- transformacija industrijske zone i zone postojeće individualne gradnje u prostor mješovite namjene;

- uređenje nove stambeno-poslovne zone;

- uređenje prostora planiranjem pretežito visoke gradnje;

- uređenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture;

- mogućnost sanacije dijela postojeće gusto izgrađene strukture odabirom odgovarajuće tipologije (niska i individualna gradnja);

- afirmacija poteza uz Ulicu grada Gospića.

20. UPU Peščenica sjever - Štrigina

- transformacija postojeće strukture u prostor mješovite namjene;

- uređenje nove stambeno-poslovne zone planiranjem visoke i niske gradnje;

- uređenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture;

- povezivanje planirane strukture s kvalitetnom stambenom gradnjom uz Zvonimirovu i Bužanovu ulicu u homogenu cjelinu;

- intervencije u prostoru prema propozicijama nadležnog tijela zaštite.

21. UPU - Svetice

- strukturalna i sadržajna preobrazba prostora;

- uređenje zona stambene i mješovite namjene;

- dovršenje i oblikovanje naselja u mjerilu usklađenom s postojećom kvalitetnom gradnjom (visokom, niskom i individualnom);

- povezivanje ulica u gradsku mrežu;

- uređenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture;

- intervencije u prostoru prema propozicijama nadležnog tijela zaštite.

22. UPU Radnička - Domovinski most:

- strukturalno-funkcionalna transformacija u poslovnu zonu visokoga urbanog standarda;

- uređenje prostora planiranjem visoke gradnje;

- afirmacija prostora na jugoistočnom ulasku u grad, odabirom primjerenih volumena kvalitetnog oblikovanja;

- uređenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture.

23. UPU Heinzelova - Radnička - željeznička pruga

- transformacija postojeće izgrađene strukture vodeći računa o zaštićenom kulturnom dobru;

- uređenje površine mješovite namjene planiranjem pretežito visoke gradnje;

- uređenje novih javnih prostora;

- intervencije u prostoru prema propozicijama nadležnog tijela zaštite.

24. UPU Martinovka - zona istok

- površine mješovite i javne namjene te javne gradske površine - tematske zone;

- uređenje prostora planiranjem pretežito visoke gradnje, a uređenje javne gradske površine - tematske zone prema općim pravilima za niskokonsolidirana gradska područja;

- transformacija u prostor visokoga urbanog standarda;

- intervencije u prostoru prema propozicijama nadležnog tijela zaštite.

25. UPU Martinovka - zona zapad

- uređenje prostora mješovite namjene;

- transformacija postojeće izgrađene strukture;

- promjena postojeće parcelacije;

- uređenje prostora i planiranje pretežito visoke gradnje;

- intervencije u prostoru prema propozicijama nadležnog tijela zaštite.

26. DPU Vrbik - uz Ulicu Ivana Lučića (Sveučilišna aleja)

- zona mješovite namjene;

- uređenje prostora i planiranje pretežito visoke gradnje, mješovite pretežito poslovne namjene;

- transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, važnog za identitet grada;

- intervencije u prostoru prema propozicijama nadležnog tijela zaštite.

27. UPU Potez uz Savu južno od ulice Prisavlje

- površina zaštitnog zelenila, javne gradske površine - tematske zone i površina za budući razvoj;

- uređenje prostora i planiranje niske i visoke gradnje uz obvezno planiranje većih otvorenih javnih površina, a uređenje javne gradske površine - tematske zone prema općim pravilima za niskokonsolidirana gradska područja;

- moguće je planirati građevine društvene i javne namjene, stambene i poslovne namjene;

- transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, važnog za identitet grada;

- izradi plana prethodi urbanističko-arhitektonski natječaj za cijeli obuhvat.

28. UPU Središnjeg prostora Brezja

- uređenje prostora i planiranje pretežito visoke gradnje u zonama mješovite i društvene namjene, a uređenje javne gradske površine - tematske zone prema općim pravilima za niskokonsolidirana gradska područja;

- radi zaštite vizura s Mosta slobode prema sjeveru, uz Ulicu Hrvatske bratske zajednice građevine ne mogu biti više od visine vijenca Nacionalne i sveučilišne knjižnice;

- transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, važnog za identitet grada.

29. UPU Kruge

- površina mješovite namjene;

- uređenje prostora i planiranje visoke i niske gradnje;

- radi zaštite vizura s Mosta slobode prema sjeveru objekti uz Ulicu Hrvatske bratske zajednice ne mogu biti viši od visine vijenca Nacionalne i sveučilišne knjižnice;

- transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, važnog za identitet grada;

- intervencije u prostoru prema propozicijama nadležnog tijela zaštite.

30. UPU Njivice

- površina mješovite namjene i javne gradske površine - tematske zone;

- uređenje prostora i planiranje pretežito visoke gradnje, a uređenje javne gradske površine - tematske zone prema općim pravilima za niskokonsolidirana gradska područja;

- intervencije u prostoru prema propozicijama nadležnog tijela zaštite.

31. UPU Sigečica

- površina mješovite namjene;

- uređenje prostora i planiranje pretežito visoke gradnje;

- transformacija industrijske zone u prostor visokoga urbanog standarda.

32. UPU Cvjetno naselje za zonu istočno od HRT-a

- površina mješovite namjene;

- uređenje prostora i planiranje pretežito visoke gradnje;

- transformacija u prostor visokoga urbanog standarda.

33. UPU Cvjetno naselje za zonu zapadno od HRT-a

- površina mješovite namjene;

- uređenje prostora i planiranje pretežito visoke gradnje;

- transformacija u prostor visokoga urbanog standarda.

34. UPU Staro Trnje, Savica, za zonu Prisavlje - Ulica V. Ruždjaka - planirana Strojarska

- površina mješovite namjene i mješovite - pretežito poslovne namjene;

- uređenje prostora i planiranje visoke i niske gradnje;

- radi zaštite vizura s Mosta slobode prema sjeveru, uz Ulicu Hrvatske bratske zajednice građevine ne mogu biti više od visine vijenca Nacionalne i sveučilišne knjižnice;

- transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, važna za identitet grada.

35. UPU Savica - središnja zona

- površina mješovite namjene;

- uređenje prostora i planiranje pretežito visoke gradnje;

- transformacija u prostor visokoga urbanog standarda.

36. DPU Savica - Folnegovićevo potez istočno i zapadno uz Držićevu

- definiranje novih sadržaja za površine mješovite namjene, mješovite - pretežito poslovne namjene i javne gradske površine - tematske zone;

- djelomična transformacija postojeće izgrađene strukture;

- uređenje prostora i planiranje pretežito visoke gradnje.

37. UPU Kanal potez Držićeva - Vukovarska

- površina mješovite namjene;

- uređenje prostora i planiranje pretežito visoke gradnje;

- transformacija izgrađene strukture u prostor visokoga urbanog standarda.

38. UPU Potez uz prugu od Studenskog centra do Držićeve

- uređenje prostora prema posebnom programu s obzirom na specifičnost infrastrukturnog sustava;

- transformacija postojeće izgrađene strukture;

- definiranje detaljne namjene;

- površine infrastrukturnog sustava i površina za budući razvoj;

- intervencije u prostoru prema propozicijama nadležnog tijela zaštite.

39. UPU Klanječka - Tomislavova

- površine mješovite i stambene namjene;

- uređenje prostora niske i visoke gradnje;

- uređenje nove stambeno - poslovne zone;

- komunalno opremanje zemljišta i uvođenje prometne mreže.

40. UPU Prečko - istok

- površine mješovite namjene;

- uređenje prostora pretežito visoke gradnje;

- transformacija izgrađene strukture u prostor višega urbanog standarda.

41. UPU Rudeš

- površine mješovite namjene;

- uređenje prostora visoke gradnje;

- komunalno opremanje zemljišta i uvođenje prometne mreže.

42. UPU Munja

- transformacija industrijske zone u prostor mješovite namjene visokoga urbanog standarda;

- uređenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture;

- uređenje prostora planiranjem javnih sadržaja.

43. UPU Vukomerec

- transformacija industrijske zone u prostor mješovite namjene visokoga urbanog standarda;

- uređenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture;

- uređenje prostora planiranjem javnih sadržaja."

Članak 59.

Članak 83., mijenja se i glasi:

"Nova regulacija na neizgrađenom prostoru (3.2.) - prostori: Trnava, Gajnice - zapad, Škorpikova ulica - istok, Jankomir, Oranice, Savska Opatovina, Prečko, Vrbani, Grmoščica, Degidovec, Dankovec, Slanovec, Oporovec, Zabavni park - istok, Dubrava - centar, Slavonska - sjever, Čulinečka - zapad Trnava, Resnik, Savica - Šanci, Grana, RC Granešina, Mladoles I., Mladoles II., petlja Lučko - sjever, petlja Lučko - jug, Blato - jug, Blato - istok, Botinec - zapad, Savski park - zapad, Remetinec rotor i Tromostovlje - jug, Zagrebački velesajam - zapad, Otočec - istok, Klara, Podbrežje, Buzinski Krči, Dugave - jug, Savski park - istok (Sanitarno odlagalište Jakuševec), Jakuševec, park Novi Zagreb, Racinjak (Zapruđe - sjever), Središće - zapad, Gračani - Dolje i drugo prema grafičkom prikazu.

Opća pravila:

- gradnja ulične mreže, mreže javnih prostora i građevina te uređenje neizgrađenih površina prema detaljnijem planu;

- obvezno je donošenje detaljnijeg plana;

- programom za izradu detaljnijeg plana definirat će se osnovni urbanistički parametri za korištenje prostora, način korištenja i uređenja površina, sukladno planiranoj namjeni, javnim i društvenim potrebama, poštujući vrijednosti i specifičnosti područja za koje se izrađuje detaljniji plan;

- program detaljnijeg plana izrađuje ili verificira Gradski zavod za prostorno uređenje;

- u zonama javnih gradskih površina - tematskim zonama (Z4) mogu se graditi građevine za kulturu, rekreaciju, ugostiteljske i vjerske građevine, uz uvjet da k_in zone nije veći od 0,2 i podzemne garaže kojih BRP ne ulazi u obračun k_i;

- do donošenja detaljnijeg plana mogući su zahvati u skladu s člancima 102. i 103., ove odluke, osim ako programskim smjernicama ovog članka nije određeno drugačije;

- intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke.

Programske smjernice:

1. DPU Gračani - Dolje

- uređenje infrastrukturnih sadržaja od značenja za čitav grad, posebno terminala javnog prijevoza, na pretežito neizgrađenom prostoru na "ulazu" u Park prirode Medvednica;

- uređenje prostora s tramvajskim i autobusnim terminalom i stanicom žičare u Gračanima s pratećim sadržajima uz maksimalno moguće poštivanje topografije i uklapanje u postojeće kvalitetne izrazite pejsažne vrijednosti područja i lokalne uvjete;

- gradnju garažno-parkirališnih mjesta - javne garaže preporuča se rješavati podzemno s "ozelenjenim krovom" uklopljenim u cjelovito krajobrazno rješenje i dio površine riješiti parkovno;

- intervencije u ovom prostoru prema propozicijama nadležnog tijela zaštite;

- urbanističko-arhitektonski natječaj za gradnju i uređenje terminala javnog prijevoza s pratećim sadržajima.

2. UPU Dubrava - centar

- artikuliranje središnjeg prostora Dubrave;

- definiranje odgovarajućeg mjerila i tipologije gradnje u skladu s lokalnim uvjetima;

- uređenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture;

- povezivanje postojećih i planiranih sadržaja u homogenu cjelinu.

3. UPU Prečko - jug

- površine stambene namjene;

- uređenje prostora visoke gradnje;

- uređenje neizgrađenog komunalno neuređenog prostora u novu stambenu zonu.

4. UPU Stara loza jug - Donje Prečko

- javne zelene površine - tematski park;

- uređenje (sadržajna struktura, opremljenost građevinama i drugo) u skladu s obilježjima prirodnog krajolika i karakteristikama ekološkog sustava, ograničenjima prostora - vodocrpilište i važnošću prostora - Savski park;

- teme parka planirati kao nastavak srodnih športsko - rekreacijskih sadržaja na potezu prema Jarunskom jezeru;

- prethodna obveza provedbe urbanističko - arhitektonskog natječaja;

- intervencije u ovom prostoru prema propozicijama nadležnog tijela zaštite.

5. UPU Športski park Jarun

- javne zelene površine - tematski park;

- uređenje prostora tematskog parka kao športsko-rekreacijske površine, odnosno kao nastavak i sadržajnu dopunu RŠC Jarun;

- prethodna obveza provedbe urbanističko - arhitektonskog natječaja.

6. UPU Vrbani III.

- površine mješovite namjene i športsko-rekreacijske namjene;

- uređenje prostora pretežito visoke gradnje i športsko-rekreacijska namjena prema pravilima za uređenje, zaštitu i urbanu obnovu kompleksa jedne namjene;

- uređenje komunalno neopremljenog i pretežno neizgrađenog osobito vrijednoga kontaktnog prostora sa RŠC Jarun.

7. UPU Savska Opatovina

- površine mješovite namjene;

- uređenje prostora pretežito visoke gradnje;

- uređenje komunalno neopremljenoga i pretežno neuređenoga prostora uz gradsku aveniju;

- uređenje nove poslovno - stambene zone.

8. UPU Dubravica - Karažnik

- organizacija prostora i razgraničenje namjene između površina športa i rekreacije i mješovite namjene;

- udio površine mješovite namjene do 60% površine područja;

- uz ulicu Karažnik predviđa se dopunjavanje poteza individualne gradnje, a za novo naselje tipologija visoke gradnje prilagođena prirodnim karakteristikama prostora i potezu zapadnog ulaza u grad;

- uređenje površina za šport i rekreaciju prema urbanim pravilima za uređenje kompleksa jedne namjene;

- definiranje nove prometne mreže te njeno povezivanje s postojećom mrežom naselja Gajnice i mrežom na prostoru nekadašnje Tvornice cementa u Podsusedu.

9. UPU Savski park - zapad, Remetinec rotor i Tromostovlje - jug

- uređenje i transformacija prostora u područje visokoga urbanog standarda iznimne važnosti za identitet grada, u dijelu mješovita - pretežito poslovna namjena i gospodarska namjena - poslovna namjena, visokom i niskom gradnjom i uređenjem, zaštitom i urbanom obnovom kompleksa jedne namjene, za područje Remetinec rotor i Tromostovlje - jug;

- uređenje javne zelene površine odnosno tematskog parka za Savski park - zapad, u skladu s osnovnim hidrotehničkim obilježjima, obilježjima prirodnog krajolika, karakteristikama ekološkog sustava;

- obvezna izrada krajobrazne studije za Savski park - zapad;

- obvezan urbanističko-arhitektonski natječaj.

10. UPU Slobodne carinske zone Jankomir

- organizacija prostora gospodarske namjene i detaljnije razgraničenje između podvrsta gospodarske namjene;

- uređenje komunalno neopremljenoga i pretežito neizgrađenoga prostora i njegovo povezivanje s gradskom prometnom mrežom.

11. UPU Jankomir - Malešnica

- plansko uređenje i komunalno opremanje pretežito neizgrađenoga prostora uz transformaciju u prostor visokoga urbanog standarda;

- obavezan urbanističko - arhitektonski natječaj;

- površina mješovite namjene, javne i društvene namjene te gospodarske i gospodarske - poslovne namjene;

- plansko uređenje i komunalno opremanje pretežito neizgrađenog prostora uz transformaciju u prostor visokog urbanog standarda, s posebnim naglaskom na površine u javnoj upotrebi;

- uređenje površina mješovite namjene u pravilu tipologijom visoke gradnje, a gospodarska i poslovna namjena prema urbanim pravilima za uređenje kompleksa jedne namjene;

- obvezan urbanističko - arhitektonski natječaj.

12. UPU Mladoles I.

- javna zelena površina - tematski park;

- uređenje (sadržajna struktura, opremljenost građevinama i drugo) u skladu s osnovnim hidrotehničkim obilježjima, obilježjima prirodnoga krajolika, karakteristikama ekološkog sustava;

- obavezna izrada krajobrazne studije;

- obavezna izrada studije utjecaja na okoliš.

13. UPU Mladoles II.

- javna zelena površina - tematski park;

- uređenje (sadržajna struktura, opremljenost građevinama i drugo) u skladu s osnovnim hidrotehničkim obilježjima, obilježjima prirodnoga krajolika, karakteristikama ekološkog sustava;

- obavezna izrada krajobrazne studije;

- obavezan urbanističko - arhitektonski natječaj.

14. UPU Racinjak (Zapruđe sjever)

- uređenje iznimnoga prostornog resursa športsko-rekreacijske namjene i tematskog parka u središnjem prisavskom području, a u skladu s obilježjima prirodnoga krajolika i karakteristikama ekološkog sustava, na način uređenja, zaštite i urbane obnove kompleksa jedne namjene;

- obvezna izrada krajobrazne studije;

- obvezan urbanističko - arhitektonski natječaj.

15. UPU Zagrebački velesajam - zapad

- afirmacija središnjeg područja Novog Zagreba u prostor mješovite pretežito poslovne namjene najvišega urbanog standarda;

- uređenje i urbana obnova prostora pretežito visoke gradnje.

16. UPU Središće - zapad

- afirmacija središnjeg područja Novog Zagreba mješovite i javne namjene u prostor najvišega urbanog standarda;

- uređenje i urbana obnova prostora pretežito visoke gradnje.

17. UPU Park Novi Zagreb

- uređenje javne zelene površine - javni park u središnji otvoreni prostor Novog Zagreba, u skladu s važnošću prostora za identitet grada, na način uređenja javnih zelenih površina;

- sadržajna struktura, opremljenost građevinama i dr. u skladu s važnošću prostora za identitet grada;

- obvezan urbanističko - arhitektonski natječaj.

18. UPU Petlja Lučko - sjever

- uređenje komunalno neopremljenoga, iznimno prometno dostupnog, neizgrađenog područja gospodarske namjene - proizvodna namjena uređenje, zaštita i urbana obnova kompleksa jedne namjene.

19. UPU Petlja Lučko - jug

- uređenje komunalno neopremljenoga, iznimno prometno dostupnog, neizgrađenog područja gospodarske namjene - proizvodna namjena uređenje, zaštita i urbana obnova kompleksa jedne namjene.

20. UPU Blato - jug

- plansko aktiviranje neizgrađenoga rubnog područja naselja - konsolidacija urbanog teritorija definiranjem namjene, načina gradnje i uređenja prostora.

21. UPU Blato - istok

- plansko aktiviranje neizgrađenoga rubnog područja naselja - konsolidacija urbanog teritorija definiranjem namjene, načina gradnje i uređenja prostora.

22. UPU Botinec - zapad

- plansko aktiviranje neizgrađenoga rubnog područja naselja - konsolidacija urbanog teritorija definiranjem namjene, načina gradnje i uređenja prostora.

23. UPU Otočec - istok

- plansko aktiviranje novoga stambenog naselja;

- uređenje i urbana obnova rubnih prostora individualne gradnje i uređenje i urbana obnova prostora niske gradnje.

24. UPU Klara

- plansko aktiviranje neizgrađenoga rubnog područja naselja Sv. Klara;

- konsolidacija urbanog teritorija definiranjem namjene, načina gradnje i uređenja prostora.

25. UPU Podbrežje

- plansko aktiviranje neizgrađenog prostora mješovite - pretežito stambene namjene uređenjem prostora visoke gradnje.

26. UPU Dugave - jug

- plansko aktiviranje atraktivno pozicioniranog područja gospodarske namjene - poslovna namjena;

- uređenje, zaštita i urbana obnova kompleksa jedne namjene.

27. UPU Buzinski Krči - Ranžirni kolodvor jug

- plansko aktiviranje rubnoga neizgrađenog gradskog područja omeđenog jakim infrastrukturnim koridorima, uz naglasak na kvalitetno oblikovanje primjereno položaju;

- uređenje i urbana obnova prostora visoke, niske i individualne gradnje, uređenje, zaštita i urbana obnova kompleksa jedne namjene i uređenje javnih zelenih površina.

28. UPU Jakuševec

- plansko aktiviranje zone poslovne namjene s naglaskom na definiranje odnosa prema Vatikanskoj aveniji, rijeci Savi (posebice vizualni kontakt s rijekom i ekološkim parkom Savica - Petruševec);

- plansko aktiviranje mješovite namjene s naglaskom na definiranje odnosa prema naselju Jakuševec;

- uređenje, zaštita i urbana obnova kompleksa jedne namjene, uređenje i urbana obnova prostora niske i visoke gradnje.

29. UPU Savski park - istok (Sanitarno odlagalište Jakuševec)

- uređenje javne zelene površine tematskog parka i njegove kontaktne zone, u skladu s osnovnim obilježjima prirodnog krajolika, karakteristikama ekološkog sustava, ekološkom i vizualnom sanacijom;

- održavanje i gradnja postrojenja isključivo u svrhu sanacije sanitarnog odlagališta;

- obvezna izrada krajobrazne studije;

- obvezna izrada studije utjecaja na okoliš;

- obvezan urbanistički natječaj.

30. UPU Slanovec

- uređenje novog dijela naselja uz poštivanje ambijentalnih posebnosti krajobraza karakterističnog za podsljemenski prostor;

- uređenje prostora uz mogućnost planiranja gradnje individualnih stambenih građevina, osim uz Slanovečku i Miroševečku cestu, gdje je moguće planirati gradnju niskih stambenih građevina;

- uređenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture;

- uz postojeće ulice, do donošenja plana, moguća je rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih građevina i interpolacija prema urbanim pravilima iz članka 68. i članka 69. ove odluke.

31. UPU Degidovec

- uređenje novog dijela naselja uz poštivanje ambijentalnih posebnosti krajobraza karakterističnog za podsljemenski prostor;

- uređenje prostora uz mogućnost planiranja gradnje individualnih stambenih građevina, osim uz Čučersku cestu, gdje je moguće planirati gradnju niskih stambenih građevina;

- uređenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture;

- uz postojeće ulice, do donošenja plana, moguća je rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih građevina i interpolacija prema urbanim pravilima iz članka 68. i članka 69. ove odluke.

32. UPU Dankovec

- uređenje novog dijela naselja uz poštivanje ambijentalnih posebnosti krajobraza karakterističnog za podsljemenski prostor;

- uređenje prostora uz mogućnost planiranja gradnje individualnih stambenih građevina;

- uređenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture;

- uz postojeće ulice, do donošenja plana, moguća je rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih građevina i interpolacija prema urbanim pravilima iz članka 68. ove odluke

33. UPU Oporovec - jug

- uređenje novog dijela naselja mješovite namjene uz poštivanje ambijentalnih posebnosti krajobraza karakterističnog za podsljemenski prostor;

- definiranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje;

- uređenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture.

34. UPU Čulinec - Trnava

- uređenje novog dijela naselja mješovite namjene u cilju podizanja urbanog standarda, povezivanja i dovršenja postojećeg naselja kao homogene cjeline;

- definiranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje;

- uređenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture.

35. UPU Čulinečka cesta - produžena Vukovarska

- uređenje nove zone poslovne namjene na križanju glavnih gradskih ulica;

- mogućnost uređenje prostora za razvoj malog poduzetništva.

36. UPU Trnava

- uređenje novog dijela naselja mješovite namjene u cilju podizanja urbanog standarda, povezivanja i dovršenja postojećeg naselja kao homogene cjeline;

- definiranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje;

- uređenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture.

37. UPU Resnik

- uređenje novog dijela naselja mješovite namjene u cilju podizanja urbanog standarda, povezivanja i dovršenja postojećeg naselja kao homogene cjeline;

- definiranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje;

- uređenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture;

- uz postojeće ulice do donošenja plana, moguća je rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih građevina i interpolacija prema urbanim pravilima iz članka 71. ove odluke.

38. UPU Savica - Šanci

- uređenje novog dijela naselja mješovite namjene u cilju podizanja urbanog standarda, povezivanja i dovršenja postojećeg naselja kao homogene cjeline;

- definiranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje;

- uređenje prostora planiranjem gradnje visokih i niskih građevina;

- uređenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture;

- uređenje potpune prometne mreže u kontinuitetu;

- nova regulacija prostora s karakterističnom izgradnjom i identitetom, te jasnim rubovima izgradnje, čvorištima i orijentirima.

39. UPU Borovje - istok

- uređenje novog dijela naselja u cilju podizanja urbanog standarda te povezivanja i dovršenja postojećeg naselja kao homogene cjeline;

- uređenje prostora planiranjem gradnje pretežito visokih građevina;

- definiranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje;

- uređenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture.

40. UPU Trstik

- uređenje novog dijela naselja i povezivanje s postojećim naseljem u cjelinu;

- uređenje prostora pretežito planiranjem visokih građevina.

41. UPU Grana

- uređenje nove zone poslovne namjene;

- mogućnost uređenje prostora za razvoj malog poduzetništva;

- uređenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture.

42. UPU Čulinečka - zapad

- uređenje nove zone gospodarske namjene;

- afirmacija prostora uz Čulinečku ulicu.

43. UPU Radnička - Koledovčina

- uređenje nove zone gospodarske i poslovne namjene;

- uređenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture;

- afirmacija poteza uz Radničku ulicu kao reprezentativnog ulaza u grad;

- formiranje sekundarne prometne mreže.

44. UPU Savišće

- uređenje prostora za nove gradske programe;

- definiranje sadržaja, tipologije i formata gradnje.

45. UPU Žitnjak

- uređenje prostora za nove gradske programe;

- definiranje sadržaja, tipologije i formata gradnje.

46. UPU Sopnica

- uređenje prostora za nove gradske programe;

- definiranje sadržaja, tipologije i formata gradnje.

47. UPU Slavonska avenija - sjever

- uređenje nove zone poslovne namjene;

- afirmacija prostora uz Slavonsku aveniju.

48. UPU Zabavni park - istok

- planiranje i definiranje sadržaja uz maksimalno respektiranje zatečenih prirodnih vrijednosti, osobito vrijednog krajolika potoka Čučerska reka i livada Oporovca na kontaktnom području dubravske visoravni i podbrežja Medvednice;

- definiranje sadržaja i intenziteta uređenja.

49. UPU Eko-park Savica - Petruševec

- očuvanje prirodnih vrijednosti prostora, a osobito u odnosu na zaštitu vodocrpilišta;

- uređenje parka u cilju promoviranja edukacije o zaštiti okoliša;

- zadržavanje strukture prirodnog i kultiviranog krajolika.

50. UPU Park Granešina sa športsko - rekreacijskom zonom

- uređenje parka i rekreacijskog centra u dolini potoka Trnava u cilju povećanja kvalitete stanovanja u okolnim naseljima;

- uređenje prostora uz respektiranje zatečenih prirodnih vrijednosti.

51. UPU Športsko - rekreacijski centar Kosničko

- očuvanje prirodnih vrijednosti prostora;

- uređenje športsko-rekreacijskog parka kao dijela Savskog parka.

52. UPU Grmoščica

- uređenje centra športa i rekreacije i javnog parka od važnosti za čitav grad;

- nova gradnja zatvorenih i otvorenih športskih građevina, s gledalištem ili bez njega i drugih prostora što služe osnovnoj djelatnosti športa odnosno parka;

- zaštita ambijentalnih i prirodnih vrijednosti i posebnosti;

- obvezan urbanističko - arhitektonski natječaj.

53. UPU Petlja Lučko

- uređenje komunalno neopremljenog, djelomično izgrađenog područja infrastrukturnih sustava.

54. UPU Jankomir - Prisavišće

- konsolidacija neizgrađenog prisavskog prostora definiranjem namjene, načina gradnje i uređenja prostora, uz respektiranje prirodnih obilježja krajolika i definiranje odnosa prema Savi.

55. UPU Resnik II.

- uređenje novog naselja mješovite namjene niske i individualne izgradnje;

- definiranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje;

- uređenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture;

- uređenje potpune prometne mreže u kontinuitetu.

56. UPU Mandlova - Maksimirska

- plansko aktiviranje neizgrađenoga područja između Maksimira i Dubrave definiranjem namjene, načina gradnje i uređenja prostora."

Članak 60.

Iza članka 83. dodaje se nova točka i članak 83.a, koji glase:

"8.2.4. SANACIJA BESPRAVNE GRADNJE

Članak 83.a

Na prostorima: naselja Svete Klare - zvanih Burićevo 2. i Horvatovo naselje, staro naselje Sveta Klara, Blato, Botinec, Otok, Jakuševec, Branovečina, Lektrščica, Oporovec, sjeverno od Oporovečke, Vrinice, VII. Retkovec, IV. Trnava, Resnički gaj, Kozari bok, Kozari putevi, Struge, Bogdani, Žitnjak i Petruševac, omogućuje se zadržavanje stambenih građevina u zatečenim tlocrtnim gabaritima evidentiranim na orto-foto snimku iz srpnja 2003. godine, ali uz osiguravanje širine ulice za normalno odvijanje prometa i ukoliko su visinom usklađene s urbanim pravilom prostora na kojem se nalaze. Ostali parametri nisu propisani.

Omogućuje se transformacija dijelova ovih naselja u prostorne cjeline odnosno urbane blokove što uključuje izgradnju novih prometnica i pratećih sadržaja, a u skladu s urbanim pravilima iz članka 74. ove odluke."

Članak 61.

Članak 85. mijenja se i glasi:

"U Generalnome urbanističkom planu način zaštite, uređenja i korištenja dijela Parka prirode Medvednica koji je u obuhvatu Generalnoga urbanističkog plana, spomenika prirode i spomenika parkovne arhitekture, određen je na temelju Zakona o zaštiti prirode i drugih podzakonskih akata i dokumenata zaštite prirode.

A Prirodne vrijednosti zaštićene na temelju Zakona o zaštiti prirode:

1. park prirode - dio;

2. spomenik prirode;

3. spomenik parkovne arhitekture.

B Prirodne vrijednosti koje se predlažu za zaštitu na temelju Zakona o zaštiti prirode:

1. park-šume;

2. značajni krajobraz;

3. spomenik parkovne arhitekture.

C Dijelovi prirode koji se štite mjerama Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba:

1. gradske park-šume;

2. krajobrazi i krajobrazne cjeline;

3. parkovna arhitektura.

Uređenje i zaštita dijelova prirode koji se štite mjerama GUP-a određeni su člankom 54. ove odluke."

Članak 62.

U članku 86. u podnaslovu "A" riječi: "Dijelovi prirode" zamjenjuju se riječima: "Prirodne vrijednosti ", a ispod podnaslova "A" dodaje se novi podnaslov koji glasi:

"Park prirode Medvednica - dio".

Članak 63.

Članak 87. mijenja se i glasi:

"B Prirodne vrijednosti koje se predlažu za zaštitu na temelju Zakona o zaštiti prirode:

Park-šume:

Gradske park-šume koje se predlažu za zaštitu na temelju Zakona o zaštiti prirode u kategoriji park - šume:

- Jelenovac - Vrhovec;

- park-šume centra: Tuškanac - Dubravkin put - Cmrok, Zelengaj, Kraljevec, Pantovčak, Prekrižje.

Značajni krajobraz:

Krajolici koji se predlažu za zaštitu na temelju Zakona o zaštiti prirode u kategoriji značajni krajobraz:

- dolina potoka Kustošak s livadama Gorenci, Krvarići (dio krajolika zaštićen unutar Parka prirode Medvednica) i Završje;

- dolina potoka Ribnjak i Okrugljak;

- dolina potoka Branovec s vinogradima sjeverno od Oporovca i Novoselca;

- Savica.

Spomenik parkovne arhitekture:

Parkovna arhitektura koja se predlaže za zaštitu na temelju Zakona o zaštita prirode u kategoriji spomenik parkovne arhitekture:

- Zorkovačka - Brloška - Mihovljanska ul. - park;

- Trg Francuske Republike - park;

- Trg T. Roosevelta;

- park Grič;

- Strossmayerovo šetalište;

- Rokov perivoj;

- Ul. M. Jandrića 21, perivoj crkve sv. Ksavera,

- groblje Mirogoj s krematorijem;

- Laščinska cesta 77, vrt Očić.

Mjere zaštite i uređenja - park-šume

- šume se ne mogu namijeniti za druge namjene, nego se one trebaju očuvati u cijelosti radi očuvanja temeljnih prirodnih, povijesnih i estetskih vrijednosti krajobraza, u svrhu odmora i rekreacije, a dopušteni su samo oni zahvati čija je svrha održavanje ili uređenje;

- izraditi Program gospodarenja s posebnom namjenom za šumske površine koje su u privatnom vlasništvu;

- nije dopuštena izgradnja unutar šumskih površina te treba spriječiti svako daljnje širenje izgradnje unutar šumskih površina, osobito na rubnim dijelovima šume u blizini naselja;

- cilj i smjernice gospodarenja određuju se u skladu s namjenom, koja ponajprije služi za odmor i rekreaciju;

- čuvati prirodni integritet šume i poduzimati mjere njege za održavanje zdravstvenog stanja šumskih sastojina (čišćenje i pravilan uzgoj podmlatka);

- degradirane dijelove šuma treba obnoviti zadovoljavajući estetske uvjete, a na pojedinim mjestima gdje je slaba zastupljenost podmlatka i prizemnog rašća, potrebni su uzgojni zahvati na pomlađivanju šume;

- urediti putove i staze, te opremiti parkovnim elementima;

- unutar obuhvata park-šuma za sve zahvate potrebno je ishoditi uvjete zaštite prirode nadležnog tijela.

Mjere zaštite i uređenja - značajni krajobraz

- zadržati prostorne cjeline krajobraznih mikroprostora, tj. postojeći prostorni odnos prirodnih zajednica šuma, vodotoka, livada, vlažnih staništa u odnosu na poljodjelske površine oranica, voćnjaka, vinograda i manjih površina vrtova;

- prema mogućnostima i načinu gospodarenja obnoviti kulturne i estetske vrijednosti krajobraza prirodnog i kultiviranog krajobraza;

- za predložene dijelove prirode u kategoriji značajnog krajobraza nužno je izraditi detaljnu valorizaciju, kartirati prirodne i kultivirane biocenoze krajobraza i istaknuti specifičnosti u odnosu na biljne zajednice, floru i faunu;

- prilikom uređivanja korita vodotoka očuvati maksimalno prirodne tokove s pratećom vegetacijom uz sprečavanje izgradnje unutar koridora vodnih tokova;

- spriječiti daljnje onečišćenje vodotoka od otpadnih i fekalnih voda izgradnjom kanalizacijske mreže;

- očuvanje karakterističnih i vrijednih vizura;

- dogradnje i izgradnje objekata unutar značajnog krajobraza moguće su samo unutar građevinskog područja, a nova izgradnja ne smije prelaziti karakteristične gabarite naselja odnosno njegove povijesne strukture;

- treba izbjegavati unošenje volumena, oblika i građevinskih materijala koji nisu primjereni ambijentu i tradiciji građenja;

- nova izgradnja i sadržaji svojim volumenom i funkcijom ne smiju utjecati na degradaciju i zagađenje krajobraza na način da utječu na promjenu njegovih obilježja zbog kojih je zaštićen;

- mogućnosti izgradnje u zaštićenom krajoliku treba prethoditi izrada krajobrazne studije;

- unutar obuhvata zaštićenog krajobraza za sve zahvate potrebno je ishoditi uvjete zaštite nadležnog tijela.

Mjere zaštite i uređenja - spomenik parkovne arhitekture

- povijesne perivoje, vrtove, drvorede, groblja treba očuvati u cijelosti, a dopušteni su samo oni zahvati koji ne narušavaju i ne mijenjaju njihove estetske, kulturno-povijesne vrijednosti;

- perivoji, parkovi, vrtovi i dr. ne mogu se smanjivati niti prenamijeniti za druge potrebe;

- obnova spomenika parkovne arhitekture temelji se na povijesnoj matrici izvornim biljnim vrstama drveća i grmlja na temelju prethodno izrađene Povijesne studije, koja će odrediti metode obnove parka, perivoja, vrta;

- vrijedne skupine, kao i pojedinačne vrste drveća veće starosti potrebno je sanirati najsuvremenijom metodom;

- zamjenska sadnja treba se izvoditi s istovjetnim vrstama, ne narušavajući prvotnu povijesnu kompoziciju prostora;

- nužno je ukloniti sve sadržaje koju su interpolirani unutar parkovne površine, a narušavaju povijesnu kompoziciju prostora.

Za sve eventualne zahvate na prirodnim vrijednostima zaštićenim Zakonom o zaštiti prirode kao i onima koji će se štititi Zakonom potrebno je ishoditi uvjete zaštite prirode nadležnog tijela."

Članak 64.

Članak 88. mijenja se i glasi:

"C Dijelovi prirode koji će se štititi mjerama Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba određeni su člankom 54. točkom 7.1. ove odluke."

Članak 65.

Članak 90. mijenja se i glasi:

"1. Povijesne graditeljske cjeline

Ova kategorija kulturnih dobara uključuje Povijesnu urbanu cjelinu Grada Zagreba, te graditeljske cjeline gradskih i povijesnih seoskih naselja, upisanih u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, koje se nalaze na području grada Zagreba.

Na područje Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba kao i na područja drugih zaštićenih graditeljskih cjelina, odnose se odredbe Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Graditeljski sklopovi i pojedinačna kulturna dobra koja se nalaze na području povijesnih graditeljskih cjelina štite se mjerama zaštite određenim za tu cjelinu kao i mjerama zaštite određenim za tu vrstu kulturnih dobara koje su navedene u posebnom poglavlju.

Za područja povijesnih graditeljskih cjelina obvezna je izrada detaljnije konzervatorske dokumentacije, kojom će se odrediti - inventarizirati posebno vrijedni prostori i objekti koji se štite kao pojedinačna kulturna dobra na tim područjima.

Za sve zahvate unutar prostornih međa zaštićenih cjelina potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje tijela nadležnog za zaštitu kulturnih dobara.

1.a. Povijesna urbana cjelina Grada Zagreba

Povijesnu urbanu cjelina Grada Zagreba kao kulturno dobro karakterizira povijesna slojevitost i različitost morfoloških, tipoloških, prostornih i ambijentalnih obilježja pojedinih predjela, te različitost stupnja vrijednosti i očuvanosti povijesne strukture.

S obzirom na navedena obilježja zonirana je Povijesna urbana cjelina Grada Zagreba, te su određeni sustavi zaštite:

"A"- Područje iznimno dobro očuvane i osobito vrijedne povijesne strukture

- primjenjuje se na prostorne i građevne strukture izraženih urbanističko-arhitektonskih, kulturno-povijesnih, pejsažnih ili ambijentalnih vrijednosti, naglašenog značenja za sliku grada, te s građevnom supstancom visoke spomeničke vrijednosti, koja kao graditeljsko nasljeđe Zagreba definira njegovu povijesnu urbanu matricu.

Ovim sustavom zaštite obuhvaćeni su:

- povijesna jezgra Gornjeg grada i Kaptola s povijesnim podgrađima i središnjim gradskim trgom, područje Nova Ves - Medvedgradska, područje Donjeg grada planirano i pretežno dovršeno do kraja 19. st., područja planske rezidencijalne izgradnje na podsljemenskom pobrežju nastala krajem 19. stoljeća te između dvaju svjetskih ratova, područja nastala širenjem grada na istok krajem 19. i početkom 20. stoljeća te između dvaju svjetskih ratova, prostorna cjelina središnjeg gradskog groblja Mirogoj, te prostorna cjelina Predsjednički dvori - vila Weiss.

Ovoj zoni odgovara režim potpune konzervatorske zaštite povijesne urbane strukture, pejsažnih obilježja te pojedinačnih građevina, unutar koje je potrebno očuvati sva bitna obilježja prostorne i građevne strukture, određene topografijom, povijesnom građevnom supstancom, te raznolikošću namjena i sadržaja.

Zaštitu koja proizlazi iz spomeničkih svojstava povijesne urbane strukture, pejsažnih i ambijentalnih vrijednosti, te pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara, potrebno je provoditi cjelovito, što podrazumijeva očuvanje i obnovu izvornih karakteristika, uklanjanje uzroka i posljedica ugroženosti te osiguranje optimalne spomeničke prezentacije kulturnog dobra.

Opće mjere:

- sanacija i održavanje u povijesnom kontinuitetu očuvane urbane matrice, mjerila i slike naselja, povijesne graditeljske strukture, posebno vrijednih objekata i poteza, te postojeće - očuvane povijesne parcelacije;

- sanacija i održavanje svake zgrade koja je sačuvala izvorna graditeljska obilježja;

- održavanje i uređivanje neizgrađenih površina i pripadajuće urbane opreme, vodeći računa o njezinim autentičnim elementima, kao što su javna rasvjeta, zelenilo i hortikulturna rješenja, oblikovanje i opremanje parkovnih površina, uređivanje parcela, te predvrtova i karakterističnih ograda;

- sprečavanje nadogradnje ili dogradnje pojedinih zgrada ili pak neprimjerenih adaptacija kojima se bitno mijenja izvorna arhitektonska zamisao;

- očuvanje karakterističnih rješenja krovova i sprečavanje bitnih promjena gabarita i oblikovanja, budući da su dio autentičnog arhitektonskog rješenja i mjerodavni kao peta fasada u karakterističnoj slici naselja;

- postojeću kvalitetnu gradnju u dvorištu bloka ili parcele, koja je izgrađena sukladno ranijim propisima, moguće je zadržati, a principom postupnosti treba omogućiti odgovarajuću rekonstrukciju i uklanjanje degradirajućih elemenata i sadržaja, što isključuje mogućnost povećanja izgrađenosti dvorišta;

- nije dopuštena ugradnja graditeljskih elemenata i opreme koja nije u skladu s autentičnim elementima gradnje;

- u naseljima ili dijelovima naselja, kao i u potezima koji su zatečeni kao devastirani, moguća je interpolacija i gradnja zamjenskih objekata, uz poštivanje mjerila i ostalih lokalnih uvjeta te uz prethodnu valorizaciju lokacije;

- za novu gradnju kao i za uređivanje gradskih trgova, preporuča se provedba arhitektonsko-urbanističkog natječaja;

- za sve zahvate potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

Detaljne mjere zaštite i odredbe za provedbu:

Radi zaštite i očuvanja sveukupnih kulturno-povijesnih vrijednosti, povijesne matrice i identiteta prostora povijesnoga gradskog središta - područja za koje je utvrđen sustav zaštite "A", s ciljem stvaranja uvjeta za obnovu i afirmaciju tih vrijednosti, utvrđuju se detaljne mjere. Sastavni dio tih mjera je i grafički prikaz Detaljne mjere zaštite.

I. Područje Gornjeg grada i Kaptola, prema grafičkom prikazu:

Na području povijesnoga gradskog središta kao potpuno morfološki i strukturalno definiranom prostoru, svi zahvati u prostoru i graditeljskoj strukturi uvjetovani su obvezom poštivanja očuvanih vrijednosti i uklapanja u takav povijesno uvjetovani ambijent:

1. obveza očuvanja i sanacije pojedinačnih kulturnih dobara;

2. obveza očuvanja, obnove i sanacije objekata povijesne graditeljske strukture koja po svojim arhitektonsko-oblikovnim, graditeljskim, kulturno-povijesnim, morfološkim i tipološkim obilježjima, predstavlja povijesni sloj izgradnje koji je nositelj i prezentant povijesnih obilježja i ambijentalnih osobitosti, te u bitnome određuje fizionomiju prostora;

3. nije dopušteno uklanjanje pojedinačnih kulturnih dobara, kao i građevina koje po svojim arhitektonsko-oblikovnim, graditeljskim, kulturno-povijesnim, morfološkim i tipološkim obilježjima, predstavljaju povijesni sloj gradnje vrijedan očuvanja kao nositelj i prezentant prostornih obilježja i ambijentalnih osobitosti, te u bitnome određuje fizionomiju prostora.

Iznimno, takav zahvat moguć je isključivo prema uvjetima iz članka 64. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, te uz detaljnu valorizaciju arhitektonsko-oblikovnih i graditeljskih obilježja građevine;

4. mogućnost izgradnje novih objekata kao interpolacija u definiranom povijesnom tkivu, odnosno mogućnost zamjenske gradnje, uz očuvanje karakteristične povijesne parcelacije, ograničena je isključivo na minimalni broj lokacija za koje se detaljnijom konzervatorskom obradom utvrdi mogućnost uklanjanja postojeće graditeljske strukture koja ne posjeduje spomeničku, kulturno-povijesnu, ambijentalnu i graditeljsku vrijednost, odnosno ne posjeduje obilježja graditeljske strukture vrijedne očuvanja kao povijesni sloj izgradnje koji upotpunjuje povijesnu fizionomiju prostora ili tvori segmente specifične ambijentalnosti, s obzirom na arhitektonske, građevinske, graditeljsko-tipološke karakteristike, značajne povijesne funkcije i namjene.

Nova odnosno zamjenska izgradnja, treba u svim elementima - morfološki, mjerilom i gabaritima biti u skladu s povijesnim i ambijentalnim obilježjima lokacije i kvalitetno arhitektonsko ostvarenje, a nije dopuštena gradnja za namjene koje zahtijevaju intenzivan promet vozila.

Za novu izgradnju potrebno je provesti arhitektonski natječaj, kojem treba prethoditi detaljnija konzervatorska obrada i arheološka istraživanja;

5. rekonstrukcije, adaptacije i prenamjene tavana, karakterističnih etaža, prizemlja i podruma:

- rekonstrukcije, adaptacije i prenamjene potrebno je provoditi s ciljem sanacije, uređenja, afirmacije i optimalne prezentacije izvornih povijesnih, ambijentalnih, morfoloških i strukturalnih obilježja prostora i graditeljske strukture; mjerila i očuvane karakteristične povijesne parcelacije, uklanjanja degradirajućih elemenata sadržaja; maksimalnim očuvanjem izvorne stambene namjene; te uspostavom onih namjena koji pridonose revitalizaciji ambijenta; a prema specifičnim obilježjima svake pojedine lokacije;

- nisu dopuštene rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje, kao intervencije na povijesnoj graditeljskoj strukturi koja je nositelj karakteristične povijesne matrice, a kojima se bitno utječe i mijenjaju izvorna/postojeća kvalitetna graditeljska i oblikovna obilježja, mjerilo i gabariti;

Iznimno, ovi su zahvati mogući na pomoćnim objektima na parceli, čijom se rekonstrukcijom i eventualno minimalnim povećanjem volumena omogućava istovremeno uklanjanje ostale nekvalitetne izgradnje na parceli;

- adaptacije tavana:

- na prostorima, potezima, ambijentima i karakterističnim povijesnim prospektima grada, posebno na povijesnim palačama na liniji bedema Gradeca, kanoničkim kurijama na Kaptolu, kao i na zgradama koje svojim krovištem određuju sliku trga ili ulice, nisu dopuštene adaptacije i prenamjene kojima se bitno utječe na integritet povijesne strukture i mijenja izražajnost i izvornost krovne konstrukcije, te kontinuitet krovnih kosina s karakterističnom vrstom pokrova - crijepom, kao peta fasada grada;

- adaptacija i prenamjena tavana u stambeni prostor, isključivo unutar postojećeg/izvornog gabarita, moguća je na građevinama koje po svojoj tipologiji (građanske i obrtničke kuće 18. i 19. st.) tradicionalno koriste krovišta, uz uvjet da takav zahvat bude u funkciji procesa revitalizacije povijesne jezgre, poštuje osnovni tip i gabarit krovišta, te omogući građevinsku sanaciju i seizmičku zaštitu građevine;

- adaptacije karakterističnih etaža:

- adaptacije su moguće u okvirima koji omogućavaju očuvanje izvornoga karakterističnog tlocrtnog koncepta i konstrukcije, graditeljsko-oblikovnih i obrtničkih karakteristika i materijala interijera;

- adaptacije prizemlja i podruma:

- nisu dopuštene adaptacije prizemlja u poslovne prostore namjena kojih nije primjerena spomeničkoj i ambijentalnoj vrijednosti prostora (skladišta, autolimarije, građevinske bravarije i sl.);

- u uličnim i pomoćnim dvorišnim objektima moguće su adaptacije prizemlja i podruma u lokale namjena kojih je primjerena povijesnom gradskom središtu, uz uvjet da se očuvaju karakteristična izvorna graditeljska i oblikovna obilježja prostora (konstrukcija, pročelje), uz primjenu materijala i oblikovnih elemenata koji korespondiraju s tradicijskim elementima gradnje i nemaju bitnog i trajnog utjecaja na integritet povijesne strukture i ambijentalne vrijednosti; isto se odnosi i na rješenje reklamnih natpisa;

- ulaze u te prostore osigurati iz veže, hodnika ili dvorišta pripadajućeg objekta, a izvedbom ulaza ne smiju se degradirati arhitektonsko-oblikovna i graditeljska obilježja građevine, posebno pročelja;

- nije dopušteno rastvaranje uličnih pročelja kao i intervencije u plohu pločnika - pješačkih površina (usjecanja, gradnja pristupnog stubišta) radi izvedbe ulaza u te prostore;

- u potpunosti treba očuvati i u maksimalnoj mjeri omogućiti prezentaciju izvornog tradicijskog konstruktivnog sustava - svođene konstrukcije;

6. obvezna dokumentacija za utvrđivanje posebnih uvjeta je arhitektonski snimak postojećeg stanja građevine ili dijela građevine na kojem se planira zahvat s prikazima karakterističnih detalja, prijedlog zahvata te opis radova;

7. za rekonstrukcijske i sanacijske zahvate te adaptacije koje zadiru u konstruktivni sustav povijesnih građevina, posebno onih spomeničke vrijednosti, obvezna je provedba detaljnijih istražnih radova (konzervatorskih, restauratorskih, arheoloških) i statička ekspertiza građevinsko-konstruktivnog stanja i ugroženosti od vlage;

8. promet - u cilju prometnog rasterećenja prostora potrebno je maksimalno reducirati mogućnost parkiranja na javnim površinama, posebno tamo gdje je onemogućeno pješačko komuniciranje, oko glavnih povijesnih žarišta, reprezentativnih građevina i prostora, koji su nositelji identiteta prostora, te omogućiti gradnju odgovarajućeg broja garažno-parkirališnih mjesta na lokacijama izvan ove zone.

II. Područje Donjeg grada, prema grafičkom prikazu:

Na području povijesnog gradskog središta kao potpuno morfološki i strukturalno definiranom prostoru, svi zahvati u prostoru i graditeljskoj strukturi uvjetovani su obvezom poštivanja i afirmacije vrijednosti prostora - elemenata urbanog koncepta i povijesne matrice, povijesne graditeljske strukture, te uklapanja zahvata u takav povijesno uvjetovani ambijent.

1. Karakteristični elementi urbanog koncepta i povijesne matrice

- obveza očuvanja karakteristične mreže komunikacija, trgova, trgova-parkova i perivoja, njihovih trasa, izvornog formata i fizionomije, nivelete, regulacijske i građevne linije, parterne i hortikulturne obrade, te svih elemenata vrijedne povijesne urbane opreme;

- obveza očuvanja prostornih i funkcionalnih žarišta i simbola kontinuiteta života, te povijesne organizacije prostora;

- obveza očuvanja karakterističnih, do danas očuvanih, prostornih jedinica - insula i blokova, očuvanjem njihovog formata, morfologije, dimenzije, građevne linije, karakteristične parcelacije i organizacije prostora, mjerila i dispozicije objekata, parternog uređenja slobodnih površina i kvalitetnog zelenila;

- zaštita karakterističnog mjerila - visine izgradnje, u cilju očuvanja homogenosti strukture i povijesne slike grada, posebno raznolikosti visina uličnih građevina, što pretpostavlja da se kod interpolacija i rekonstrukcija treba slijediti pretežito/karakteristično mjerilo područja odnosno ambijenata, te uklapanje u određeni povijesni ambijent na način da se održi čitljivost povijesne matrice;

- obveza očuvanja i sanacije pojedinačnih kulturnih dobara;

- obveza očuvanja, obnove i sanacije objekata povijesne graditeljske strukture koja po svojim arhitektonsko-oblikovnim, graditeljskim, kulturno-povijesnim, morfološkim i tipološkim obilježjima, predstavlja povijesni sloj izgradnje koji je nositelj i prezentant povijesnih obilježja i ambijentalnih osobitosti, te u bitnome određuje fizionomiju prostora;

- mogućnost rekonstrukcije i sanacije objekata koji nemaju navedena obilježja povijesne graditeljske strukture vrijedne očuvanja, u svrhu povećanja kvalitete objekata i njihove uklopljenosti u povijesni ambijent;

- nije dopušteno uklanjanje pojedinačnih kulturnih dobara te građevina koje su po svojim arhitektonsko-oblikovnim, graditeljskim, kulturno-povijesnim, morfološkim i tipološkim obilježjima, povijesni sloj gradnje vrijedan očuvanja kao nositelj i prezentant prostornih obilježja i ambijentalnih osobitosti, te u bitnome određuje fizionomiju prostora. Iznimno, takav zahvat moguć je isključivo prema uvjetima iz članka 64. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, te uz detaljnu valorizaciju arhitektonsko-oblikovnih i graditeljskih obilježja građevina;

- mogućnost i obveza uklanjanja objekata bez arhitektonskih vrijednosti i bez bitnog ambijentalnog ili funkcionalnog značenja u povijesnoj strukturi Donjeg grada, odnosno koji izrazito degradiraju povijesne i ambijentalne vrijednosti prostora.

2. Gradnja novih objekata

Nova odnosno zamjenska izgradnja, kao interpolacija u potezu definiranom povijesnom graditeljskom strukturom koja posjeduje spomenička obilježja, odnosno koja kao povijesni sloj izgradnje upotpunjuje povijesnu fizionomiju prostora ili tvori segmente specifične ambijentalnosti, treba u svim elementima - morfološki, mjerilom i gabaritima biti u skladu s povijesnim i ambijentalnim obilježjima lokacije - uličnog poteza, odnosno bloka; te biti kvalitetno arhitektonsko ostvarenje.

Za novu gradnju potrebno je provesti arhitektonski natječaj.

- Na perimetru (obodu) bloka mogućnost gradnje novih objekata, odnosno zamjenske gradnje, određena je kao:

- mogućnost popunjenja neizgrađenih građevnih parcela;

- zamjena dotrajalih i nekvalitetnih građevina koje nemaju utjecaja na fizionomiju prostora, ili kao cjelovit rekonstrukcijski zahvat prostorne jedinice - bloka, u cilju povećanja njihove prostorne, graditeljske i sadržajne kvalitete, uz obvezu očuvanja postojeće i dovršenja karakteristične koncepcije, morfoloških i strukturalnih obilježja i mjerila bloka - poteza, kao i poštivanja karakteristične zatečene parcelacije, te kao kvalitativni doprinos i afirmacija sveukupnih vrijednosti prostora.

- Unutar prostora bloka, s ciljem dovršenja nedefiniranih ili sređivanja degradiranih obilježja prostora ili zatečene graditeljske strukture, moguće je interpolirati nove građevine koje svojim volumenom, pozicijom i oblikovanjem afirmiraju postojeće i stvaraju nove kvalitete, elemente uređenja i oblikovanja prostora, pri čemu ti volumeni svojim gabaritima i oblikovanjem ne smiju onemogućiti percepciju povijesnog ambijenta neposredne okoline i optimalnu spomeničku prezentaciju povijesne strukture.

Iznimno, unutar blokova označenih u grafičkom prikazu (Blok Badel, Branimirova - Domagojeva - Ul. kneza Borne-Erdödyjeva, Martićeva - Smičiklasova - Trg žrtava fašizma - Tomašićeva, blok Cesarčeva, Preradovićeva - Hebrangova - Gajeva - Berislavićeva, Žerjavićeva - Gundulićeva - Hebrangova - Preradovićeva, Ilica - Frankopanska - Prilaz Gj. Deželića - Medulićeva, Ilica - Kačićeva - Prilaz Gj. Deželića - Medulićeva, Kršnjavoga - Savska - Jukićeva, Klaićeva - Krajiška - Prilaz Gj. Deželića - Primorska), uređenje prostora i opseg mogućeg zahvata definirat će se detaljnim konzervatorskim propozicijama za program urbanističko-arhitektonskog natječaja ili studijom za cjelinu bloka.

3. Rekonstrukcije - adaptacije, nadogradnje i dogradnje na povijesnoj graditeljskoj strukturi

Rekonstrukcije - adaptacije

Rekonstrukcije - adaptacije građevina potrebno je provoditi s ciljem sanacije, uređenja i optimalne prezentacije izvornih povijesnih i ambijentalnih vrijednosti prostorne i graditeljske strukture; uklanjanjem degradirajućih elemenata i sadržaja; maksimalnim očuvanjem izvorne namjene; te uspostavom onih namjena koje pridonose afirmaciji vrijednosti građevine i ambijenta.

- Adaptacije tavana:

- na prostorima, potezima, ambijentima i karakterističnim povijesnim prospektima grada, na građevinama koje svojim krovištem određuju fizionomiju prostora, sliku trga ili ulice, te na pojedinačnim kulturnim dobrima, nisu dopuštene adaptacije i prenamjene kojima se bitno utječe na integritet povijesne strukture i mijenja izražajnost i izvornost krovne konstrukcije;

- na ostalim građevinama mogućnost adaptacije uvjetovana je obvezom očuvanja postojećeg/izvornog gabarita, tipa, konstruktivnih i oblikovnih elemenata krovišta, te omogućavanjem građevinske sanacije i seizmičke zaštite građevina.

- Adaptacije karakterističnih etaža:

- adaptacije su moguće u okvirima koji omogućavaju očuvanje izvornog karakterističnog tlocrtnog koncepta i konstrukcije, graditeljsko-oblikovnih i obrtničkih karakteristika i materijala interijera.

- Adaptacije prizemlja i podruma:

- nisu dopuštene adaptacije i prenamjene prizemlja i podruma u poslovne prostore namjena kojih nije primjerena spomeničkoj i ambijentalnoj vrijednosti prostora i graditeljske strukture (skladišta, autolimarije, građevinske bravarije i sl.);

- u uličnim i dvorišnim građevinama moguće su adaptacije i prenamjene prizemlja i podruma u lokale namjena kojih je primjerena gradskom središtu, uz uvjet da se očuvaju karakteristična izvorna graditeljska i oblikovna obilježja prostora (konstrukcija, pročelje), te uz primjenu materijala i oblikovnih elemenata koji korespondiraju s tradicijskim elementima gradnje i nemaju bitnog i trajnog utjecaja na integritet povijesne strukture i ambijentalne vrijednosti; isto se odnosi i na rješenje reklamnih natpisa;

- ulaze u te prostore osigurati iz veže, hodnika ili dvorišta pripadajućeg objekta, a izvedbom ulaza ne smiju se degradirati arhitektonsko-oblikovna i graditeljska obilježja građevine, posebno pročelja;

- nije dopušteno rastvaranje uličnih pročelja kao i intervencije u plohi pločnika-pješačkih površina (usjecanja, gradnja prilaznog stubišta i sl.) radi izvedbe ulaza u te prostore;

- u potpunosti treba očuvati i u maksimalnoj mjeri omogućiti prezentaciju izvornog konstruktivnog sustava (svođene konstrukcije podruma i prizemlja).

Nadogradnje:

- nisu dopuštene nadogradnje pojedinačnih kulturnih dobara i povijesne graditeljske strukture koja po oblikovnoj dovršenosti, arhitektonskim, graditeljskim, kulturno-povijesnim, morfološkim i tipološkim obilježjima predstavlja povijesni sloj izgradnje koji je nositelj i prezentant povijesnih obilježja i ambijentalnih osobitosti, te u bitnome određuje fizionomiju prostora;

- nadogradnje kao mogući oblik intervencije prihvatljive su na pojedinim nižim građevinama koje su uokvirene višom izgradnjom, a same ne posjeduju značajna i kvalitetna arhitektonsko-graditeljska obilježja određenog povijesnog sloja izgradnje. U slučaju nadogradnje potrebno je ostvariti oblikovnu usklađenost nadograđene etaže s ukupnim volumenom objekta i ambijentalnim osobitostima predjela.

Dogradnje:

- nisu dopuštene dogradnje kojima se bitno mijenja izvorna/zatečena koncepcija i definirani gabariti građevine.

Iznimno, dogradnja kao oblik intervencije moguća je na temelju detaljnog elaboriranja stanja i potrebe za očuvanjem vitalnih funkcija građevine i kvalitetom stanovanja.

4. Gradnja visokih objekata (viših od 9 etaža) nije dopuštena:

- na prostoru sjeverno od željezničke pruge, između Trga Francuske Republike na zapadu i Heinzelove na istoku, uz iznimku prostora Bloka Badel;

- unutar prostornog koridora središnje osi, između zgrade NSK i Trnjanske ulice, odnosno unutar vizurnih linija Most slobode, crkva sv. Marka i Most slobode, Katedrala;

- unutar vizurnog koridora Savske ceste, odnosno između vizurnih pravaca Jadranski most, crkva Krista Kralja na Mirogoju, te Jadranski most i Ilički neboder;

sukladno propozicijama definiranim u Konzervatorskoj podlozi za detaljnije urbanističke planove središnjeg prostora Trnja (ožujak 2004).

U preostalom prostoru omogućava se gradnja visokih objekata pozicioniranih u pravilu uvučeno od postojećih građevnih pravaca, s time da je s obzirom na mogući utjecaj na okolnu izgradnju i vizure na središnji dio povijesne jezgre, pozicija, format i volumen takve izgradnje uvjetovan obvezom prethodne detaljnije analize svake pojedine lokacije.

5. Promet - u cilju prometnog rasterećenja prostora potrebno je maksimalno reducirati mogućnost parkiranja na javnim površinama, posebno tamo gdje je onemogućeno pješačko komuniciranje, oko glavnih povijesnih žarišta, reprezentativnih građevina i prostora, koji su nositelji identiteta prostora, te omogućiti gradnju javnih garaža na lokacijama izvan ove središnje zone.

Gradnju garaža za potrebe postojeće, odnosno nove gradnje, moguće je predvidjeti unutar bloka.

III. Područja rezidencijalne izgradnje planski regulirane i oblikovane do polovice prošlog stoljeća, prema grafičkom prikazu:

- obveza očuvanja karakterističnih elemenata urbanog koncepta, povijesne matrice i fizionomije;

- obveza očuvanja karakterističnih morfoloških i strukturalnih prostornih obilježja, mjerila i tipologije gradnje, ambijentalnih i prirodnih vrijednosti predjela, te prirodne konfiguracije terena;

- obveza očuvanja i sanacije pojedinačnih kulturnih dobara;

- obveza očuvanja, obnove i sanacije objekata povijesne graditeljske strukture koja po svojim arhitektonsko-oblikovnim, graditeljskim, kulturno-povijesnim, morfološkim i tipološkim obilježjima, predstavlja povijesni sloj izgradnje koji je nositelj i prezentant specifičnih ambijentalnih osobitosti, te u bitnome određuje fizionomiju prostora;

- mogućnost rekonstrukcije i sanacije objekata koji nemaju navedena obilježja povijesne graditeljske strukture vrijedne očuvanja, u svrhu povećanja kvalitete objekata i njihove uklopljenosti u povijesni ambijent;

- nije dopušteno uklanjanje pojedinačnih kulturnih dobara te građevina koje po svojim arhitektonsko-oblikovnim, graditeljskim, kulturno-povijesnim, morfološkim i tipološkim obilježjima, predstavljaju povijesni sloj gradnje vrijedan očuvanja kao nositelj i prezentant prostornih obilježja i ambijentalnih osobitosti, te u bitnome određuje fizionomiju prostora. Iznimno, takav zahvat moguć je isključivo prema uvjetima iz članka 64. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, te uz detaljnu valorizaciju arhitektonsko-oblikovnih i graditeljskih obilježja građevina;

- mogućnost uklanjanja objekata bez arhitektonskih vrijednosti i bez bitnog ambijentalnog ili funkcionalnog značenja u povijesnoj strukturi predjela, odnosno koji izrazito degradiraju povijesne i ambijentalne vrijednosti prostora;

- nova ili zamjenska gradnja treba u svim elementima - morfološki, mjerilom, gabaritima i namjenom, biti u skladu s kulturno-povijesnim i ambijentalnim obilježjima lokacije, te kvalitetno arhitektonsko ostvarenje;

- kod izgradnje novih ili rekonstrukcije postojećih građevina, u cilju očuvanja homogenosti i ambijentalnih vrijednosti predjela, potrebno je omogućiti uklapanje novog volumena u određeni povijesni ambijent na način da se održi čitljivost povijesne matrice, omogući oblikovanje i hortikulturno uređenje slobodnih površina (predvrtova i vrtova) i očuvanje kvalitetnog zelenila; te sukladno tom maksimalno prilagoditi način rješavanja prometa u mirovanju; nije dopušteno ukupne garažno-parkirališne površine predvidjeti izvan gabarita osnovne građevine.

Za dijelove područja kulturnog dobra - Povijesna urbana cjelina Grada Zagreba, za koja je utvrđen sustav zaštite "B" i "C", kod planiranja uređenja prostora, gradnje novih ili rekonstrukcije postojećih građevina, navedene mjere zaštite primjenjuju se adekvatno stupnju vrijednosti i očuvanosti prostorne i graditeljske strukture.

Navedene mjere zaštite odnose se i na naselja (gradska i povijesna seoska), odnosno dijelove naselja, koja su kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

"B" - Područje različitog stupnja očuvanosti povijesne strukture

Primjenjuje se na graditeljske cjeline s vrijednom prostornom i građevnom strukturom te pretežno očuvanom kvalitetnom građevnom supstancom, odnosno gradske predjele unutar kojih su cjelovito zaokružene njegove temeljne prostorno-urbane i arhitektonsko-graditeljske značajke.

Ovim sustavom zaštite obuhvaćeni su:

- obodno područje Donjeg grada u granicama njegovog planskog širenja na zapad, uključujući prostorne cjeline iličkih vojarni, te na istok između Zvonimirove i Petrove ulice, prostor južno od željezničke pruge uključujući područja paleoindustrijskih postrojenja na Zavrtnici i Kanalu, središnji prostor Trnja, prostorni okvir magistralne gradske arterije Ulice grada Vukovara i povijesni pravac Savske ceste s Podgradom Sava, te sjeverni predjeli između Jelenovca, Pantovčaka, Prekrižja, Okrugljaka i Lašćine.

Ovoj zoni odgovara režim zaštite osnovnih elemenata povijesne urbane strukture i pejsažnih vrijednosti, te pojedinih skupina i pojedinačnih povijesnih građevina, unutar koje je potrebno očuvati sva bitna obilježja te strukture.

Mjere zaštite odnose se posebice na naselja koja su realizirana kao dovršene cjeline i na cjeline u kojima je očuvana povijesna matrica i mjerilo.

Mjere zaštite i odredbe za provedbu:

- potpuna zaštita odnosi se na očuvanje fizionomije, gabarita izgradnje, urbanih interijera i sl., uz mogućnost nužnog prilagođavanja postojeće supstance suvremenim potrebama;

- u slučaju zamjenske gradnje ili pojedinačne interpolacije, kao i kod rekonstrukcije postojećih zgrada, svi elementi relevantni za određivanje zahvata u prostoru - oblik i veličina građevinske parcele, namjena, veličina i oblikovanje građevine te njezin smještaj na parceli, uređenje parcele, način priključenja parcele i objekta na javnoprometnu površinu i komunalnu infrastrukturu - moraju se podrediti ograničenjima i obvezama koje proizlaze iz urbanističkih i arhitektonskih specifičnosti svakog pojedinog naselja, odnosno lokalnim uvjetima;

- za gradnju uličnih objekata, te za uređivanje gradskih trgova preporuča se provedba urbanističko-arhitektonskog natječaja;

- za sve zahvate potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

"C" - Područje sačuvanih pojedinačnih elemenata povijesne strukture

Primjenjuje se na prostorne i građevne strukture koje čine integralni prostorni okvir i zaokružuju središnje gradsko područje kao kvalitetnu, urbanistički definiranu i prepoznatljivu povijesno-urbanu cjelinu Zagreba.

Ovim sustavom zaštite obuhvaćeni su rubni dijelovi Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba.

Mjere zaštite i odredbe za provedbu:

- zaštita pojedinih sačuvanih elemenata osnovne povijesne strukture naselja ponajprije radi zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti, očuvanje kompozicijskih vrijednosti naselja (dominante, ekspozicije), zaštita vizura, panorama, urbanih slika i obrisa te drugih vrijednosti krajolika, uz očuvanje karaktera gradnje i pojedinačnih očuvanih primjera građevne supstance;

- za sve zahvate potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

Sustav zaštite određen je i za zaštićene graditeljske cjeline gradskih i povijesnih seoskih naselja sa očuvanim pojedinačnim elementima povijesne strukture - morfologije, matrice, mjerila, tipologije ili ambijentalnih karakteristika.

1.b. Gradska naselja

Gradska naselja kao prepoznatljive prostorne cjeline iskazana su na području zaštićene Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba kao i izvan tog područja.

Zaštićena i evidentirana gradska naselja u najvećoj su mjeri dovršena urbanističko-arhitektonska djela, te se intervencije u njima ponajprije odnose na sanaciju i održavanje, kako prostora u cjelini tako i svake pojedine građevine koja je sagrađena u skladu sa izvornom idejom, uz očuvanje i maksimalno poštivanje autentične urbanističke i arhitektonske zamisli.

Izgradnja novih zgrada u takvim dovršenim naseljima ne može biti pravilo jer utječe na integritet izvorne koncepcije. Nove sadržaje treba rješavati u sklopu postojeće građevne strukture, dok eventualne pojedinačne interpolacije podliježu odgovarajućim ograničenjima. Osnovni je uvjet odgovarajuća prilagodba i akceptiranje oblikovnih karakteristika, mjerila, tehnologije i materijala postojećih naselja u koje se novo zdanje mora uklopiti.

Mjere zaštite i odredbe za provedbu primjenjuju se sukladno određenom sustavu zaštite - "A", "B" i "C", uz obvezu:

- očuvanja i stvaranja prostornih cezura prema postojećim vrijednim naseljima i sprječavanje njihova pretvaranja u amorfnu preizgrađenost gradskog prostora;

- očuvanja urbane matrice i slike naselja, te cjelovitosti pojedinačnih očuvanih primjera arhitektonske i stilske izvornosti;

- mogućnost rekonstrukcije, zamjenske i nove gradnje, uz poštivanje mjerila, u skladu s utvrđenim urbanim pravilima;

- unutar prostornih međa zaštićenih naselja za sve zahvate potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara;

- za sve zahvate unutar prostornih međa evidentiranih naselja radi očuvanja vrijednosti te cjeline preporuča se primjena navedenih mjera zaštite.

1.c. Povijesna seoska naselja i župe

Povijesna središta nekadašnjih sela - seoskih župa

Na području obuhvata plana evidentirana su središta povijesnih seoskih župa: Šestine, Gračani-Isce, Remete, koja su dio Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba, te Gornje Vrapče, Stenjevec, Markuševec, Čučerje, Granešina i Resnik.

Zaštita ovih područja temelji se na očuvanju povijesne matrice naselja, njegove prostorne organizacije, smještaja u prirodnom okolišu, kao i na očuvanje tradicijske građevne strukture i karakteristične slike naselja. Nova izgradnja mora se mjerilom, tipologijom, rasporedom u prostoru i materijalima građenja uskladiti s tradicionalnim načinom izgradnje naselja.

Povijesna sela i zaseoci

Na području plana evidentirana su povijesna sela i zaseoci: Mikulići, Štefanovec, Remetinec, Budaki, Ćuki, Novoselec Granešinski, Čulinec, Trnava, Vukomerec i Petruševec, te Kraljevec koji je dio Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba.

Izdvojeni su najvredniji primjeri povijesnih seoskih cjelina sa sačuvanim obilježjima tradicijskog načina življenja i njegova kontinuiteta u vremenu i prostoru.

U ostalim naseljima evidentirane su manje grupe ili pojedinačni sačuvani vrijedni primjeri tradicijskog graditeljstva, te su ova naselja ili pojedine zgrade upisani u klasifikaciju kao etnološka područja.

Jedna od bitnih komponenata identiteta i prepoznavanja ovih naselja njihovo je prirodno okruženje s reljefno-pejsažnim karakteristikama.

Način organizacije prostora svakog naselja vezan je uz specifične osobine pripadajućeg krajolika. Tako su naselja zagrebačkog kraja u većini slučajeva locirana uz medvedničke vodotoke ili uz Savu, te su sukladno konfiguraciji terena grupirana ili razvedena uz glavnu komunikaciju i lokalne putove. Uz navedene vodotoke sastavni dio pejsaža naselja obično je šuma, livada, te kultivirani prostori oranica, voćnjaka i povrtnjaka.

Postojeće stanje pejzaža upućuje na potrebu afirmacije autohtonih pejsažnih elemenata i vrsta, te stimuliranje njihove sadnje i njegovanja.

Potoci kao bitni element tradicionalnog krajolika sve su više ugroženi, dijelom zapušteni i zagađeni, a dijelom već uništeni. I u ovom slučaju potrebno je poduzeti odgovarajuće mjere kojima će se sačuvati i sanirati postojeći vodotoci.

Važna komponenta osobitosti i vrijednosti tradicijskih seoskih ambijenata su njihove prostorno-organizacijske i graditeljsko-tipološke karakteristike.

Mjere zaštite s uvjetima za rekonstrukciju ili novu izgradnju na zaštićenim područjima mijenjaju se ovisno o karakterističnoj tipologiji izgradnje i konfiguraciji terena.

Sustav mjera zaštite i odredbe za provedbu primjenjuju se sukladno određenom sustavu zaštite - "A", "B", "C", uz obvezu:

- zaštita slike naselja, njegove matrice i karakterističnog mjerila;

- zaštita reljefa i specifičnih osobina pripadajućeg krajobraza;

- očuvanje autohtonih elemenata pejsaža - šuma, livada, oranica, voćnjaka;

- afirmiranje sadnje i njegovanja autohtonih pejsažnih vrsta;

- zaštita i sanacija vodotoka i karakterističnih krajobraznih obilježja u sastavu naselja ili njihovoj blizini, te sprečavanje njihova zagađivanja i degradacije njihova prirodnog toka;

- održavanje karakteristične topografske forme i prostorne organizacije naselja;

- očuvanje prostornih detalja, uličnih ograda, pratećeg visokog i niskog zelenila, mostića, prilaza zgradama odnosno parcelama, zdenaca, raspela i ostalih elementa opreme vanjskih prostora;

- čuvanje preostalih etnoloških građevina i sklopova, što podrazumijeva sanaciju, restituciju i eventualno rekonstrukciju prema propozicijama službe zaštite kulturnih dobara;

- sprječavanje unošenja stranih oblikovnih i građevinskih elemenata i njegovanje tradicijskog načina oblikovanja i građenja;

- zadržavanje visine izgradnje u granicama postojećeg mjerila naselja, u pravilu s uporabom kosog krova oblikovno usklađenog s karakterističnim postojećim krovovima naselja;

- ograničavanje širenja naselja i zadržavanje zelenih prirodnih cezura među naseljima kako bi se zadržala njihova samosvojnost i povijesni identitet;

- za gradnju i rekonstrukciju objekata i ostale zahvate u prostoru, u područjima povijesnih seoskih naselja koja se nalaze u obuhvatu Parka prirode Medvednica, odobrenje se izdaje sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode;

- za sve zahvate unutar granice evidentiranog naselja preporuča se primjena navedenih mjera zaštite."

Članak 66.

Članak 91. mijenja se i glasi:

"2.a. Graditeljski sklop

U ovu kategoriju nepokretnih kulturnih dobara uvršteni su i prema namjeni razvrstani građevinski ansambli različitih namjena (javne namjene specifičnih funkcija i sadržaja, poslovne i stambene, industrijska postrojenja i sl.) uglavnom novijeg doba, a iskazani su na cijelom prostoru obuhvata plana.

Potrebno je naglasiti da se u pravilu radi o kompleksima koji su građeni s naglašenom arhitektonskom pretenzijom i kvalitetom, odnosno o djelima vrsnih i uglednih stvaralaca.

U ovu kategoriju kulturnih dobara uvršteno je zaštićeno područje Maksimira.

S obzirom na svoju funkciju i značenje za grad, graditeljski se sklopovi održavaju, uređuju ili prema potrebi i proširuju odnosno dograđuju, sukladno određenom sustavu zaštite.

Konzervatorskom podlogom utvrđene su prostorne međe zaštite graditeljskih sklopova unutar Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba kao i izvan tog područja.

Za evidentirane graditeljske sklopove izvan zaštićenih cjelina preporuča se primjena mjera zaštite.

Mjere zaštite i odredbe za provedbu:

- za graditeljske sklopove koji su valorizirani sustavom zaštite "A", s obzirom na visoki stupanj očuvanosti prostorne i građevne strukture i s građevnom supstancom visoke spomeničke vrijednosti, u cilju očuvanja te strukture, obvezna je izrada detaljnije konzervatorske dokumentacije s propozicijama zaštite i očuvanja, te dopuštenim i mogućim intervencijama unutar definiranih prostornih međa;

- gradnja i uređenje prostora unutar prostornih međa ovih sklopova moguća je prema detaljnim konzervatorskim propozicijama nadležnog tijela, osim za sklopove za koje je obveza izrade detaljnije urbanističke dokumentacije na temelju konzervatorske podloge s propozicijama zaštite i očuvanja građevina te mogućih intervencija;

- gradnja i uređenje prostora unutar prostornih međa graditeljskih sklopova za koje je određen sustav zaštite "B" i "C", moguća je prema detaljnim konzervatorskim i urbanističkim propozicijama nadležnih tijela, osim za sklopove za koje je obvezna izrada detaljnije urbanističke dokumentacije na temelju konzervatorske dokumentacije s propozicijama zaštite i očuvanja građevina te mogućih intervencija;

- do donošenja detaljnijeg plana na područjima označenih graditeljskih sklopova mogući su zahvati s ciljem održavanja postojeće graditeljske strukture, dok uklanjanje pojedinih objekata, posebice onih koji su valorizirani kao pojedinačna kulturna dobra, nije dopušteno;

- za gradnju unutar prostorne međe zaštićenog sklopa preporuča se provedba arhitektonsko-urbanističkog natječaja;

- za sve zahvate unutar granica zaštićenih graditeljskih sklopova potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

2.b. Civilna građevina

U ovu su kategoriju uvršteni značajni zagrebački ljetnikovci koji su obilježili utemeljiteljsku epohu urbanog razvitka grada. Podizani tijekom 19. stoljeća i početka 20. stoljeća, vezani su uz bregovite predjele nekad zelenilom bogatog sjevera grada. Iako su ove građevine, svojim arhitektonskim osobitostima, atraktivnim lokacijama i velikim pripadajućim posjedima, osobita vrijednost zagrebačkog graditeljstva, uglavnom su u lošem stanju. Dio ljetnikovaca je napušten i propada, a dio se neadekvatno koristi i uz provizorne adaptacije također uništava. Ambijenti ovih ljetnikovaca izgubili su svoje prvobitne krajobrazne kvalitete, te ih uokviruje sve gušća nova izgradnja neprimjerenih volumena i gabarita, koju je potrebno kontrolirati kroz urbanističke planove i regulacije, te odgovarajućom građevnom regulativom.

Ovdje treba naglasiti da se zaštita ne može svesti samo na sanaciju pojedine zgrade, već se istovremeno treba usmjeriti na očuvanje pripadajućih parcela odnosno imanja, s kojima čini izvornu kvalitetnu cjelinu.

Na području obuhvata Plana evidentirane su sačuvane zgrade najstarijih škola, uglavnom iz druge polovice 19. i početka 20. stoljeća. Nalaze se većinom u središtima seoskih župa, pridonoseći svojim volumenom povijesnom ambijentu ovih starih naselja.

Uz opisane vrste civilnih građevina koje se javljaju u većem broju, na području Plana, evidentirane su i civilne građevine specifičnih funkcija i sadržaja koje se pojavljuju pojedinačno, ali su značajne u slici grada, njegovom povijesnom i urbanističkom razvoju, ili pak nezaobilazni lokaliteti kulturno-povijesne, graditeljske i tradicijske vrijednosti.

Sustav mjera zaštite za civilne građevine obuhvaća sanaciju i održavanje zgrada s istovremenim očuvanjem pripadajućih parcela odnosno imanja, s kojima čine izvornu kvalitetnu cjelinu.

Očuvanje ambijenata i krajobraznih kvaliteta užih i širih prostora značajnih za civilne građevine osigurat će se detaljnijim planovima i odgovarajućom građevinskom regulativom.

Za civilne građevine kao pojedinačna kulturna dobra sustav mjera zaštite i očuvanja naveden je u zasebnom poglavlju.

Primjena ovih mjera preporuča se i za sve zahvate na evidentiranim civilnim građevinama koje se nalaze izvan zaštićenih cjelina i sklopova.

2.c. Sakralna građevina

Unutar obuhvata plana, a izvan povijesnog središta, do sada su kao nepokretna kulturna dobra zaštićene stare župne crkve koje spadaju među najvrjednije kulturno-povijesne i arhitektonske spomenike na zagrebačkom prostoru. To su crkve sv. Mirka u Šestinama, Uznesenja B. D. Marije u Remetama, sv. Šimuna i Jude Tadeja u Markuševcu, sv. Barbare u Gornjem Vrapču, sv. Klare u istoimenom naselju, Uznesenja B. D. Marije u Stenjevcu, Pohoda B. D. Marije u Čučerju, Rođenja B. D. Marije u Granešini, Uznesenja B. D. Marije u Resniku i sv. Marka Evanđelista u Jakuševcu.

Najbrojniji spomenici sakralnog graditeljstva su kapele. I one su stoljećima sastavni dio života naseljenih prostora, te su same lokacije tih građevina svjedoci povijesnog kontinuiteta. Ove su građevine katkad skromnih oblika i dimenzija a katkad velikih, kvalitetno oblikovana zdanja. Neke su u međuvremenu postale i župne crkve, kao Sv. Mihael Arkanđeo u Gračanima.

Lokacije kapela u pravilu su pomno odabrani prostori koji ne moraju biti u samom naselju već su često izdvojeni na naglašenim ili povišenim mjestima, prirodnim brežuljcima ili umjetno nasutim platoima. Smješteni u odabranom autohtonom pejsažu izuzetni su prostorni akcenti i prepoznatljivi orijentiri u prostoru. Neke od ovih građevina su u funkciji grobnih kapela, te su prostorno vezane uz komplekse groblja.

Kao što su crkve i kapele svojim vertikalama oduvijek bile prepoznatljivi simboli vlastitoga kraja, tako su raspela na raskršćima starih seoskih putova tradicionalni element orijentacije i sastavni dio karakteristične opreme starih seoskih ambijenata.

Župni dvorovi su zbog namjene i lokacije uz crkve uvršteni u ovu skupinu, iako su pojedini objekti starijeg sloja s kraja 18. i početka 19. st. graditeljski koncipirani kao ladanjske kurije.

Samostanski sklopovi su zasebna građevinska cjelina, u čijem je sklopu uz kapelu često i župna crkva, kao u Remetama i na Ksaveru.

U novije vrijeme sakralne se građevine značajnije saniraju i uređuju, te je bitno nastaviti njihovo kontinuirano održavanje uz konzervatorski nadzor.

Sakralne građevine zajedno s neposrednim okolišem, štite se kontinuiranim održavanjem, saniranjem i restauriranjem, te uređivanjem prema propozicijama tijela nadležnog za zaštitu kulturnih dobara i uz stalan konzervatorski nadzor."

Članak 67.

Članak 92. mijenja se i glasi:

"Pojedinačne etnološke građevine u najvećem su broju evidentirane unutar sačuvanih primjera povijesnih seoskih cjelina i ambijenata. Unutar ostalih naselja koja su izgubila svoja izvorna obilježja i tradicijsku strukturu nalaze se pojedinačni primjeri etnoloških građevina. Svima je zajedničko obilježje da prezentiraju najstariji način gradnje stambenih i gospodarskih seoskih kuća, te na taj način čuvaju duh tradicije seoskoga drvenog graditeljstva ovog kraja. Velik dio etnoloških građevina u vrlo je lošem i zapuštenom stanju.

Posebno vrijedna etnološka baština evidentirana je kroz etnološka područja, a navedeni su i najznačajniji pojedinačni primjeri etnoloških građevina.

Za sve zahvate potrebno je ishoditi konzervatorske propozicije nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

Etnološka područja

Unutar obuhvata plana zaštićena su i evidentirana kvalitetnija etnološka područja, s utvrđenim prostornim međama zaštite, a mjere zaštite odnose se na očuvanje karakteristične slike i organizacije prostora, na očuvanje tradicijske građevne strukture i zaštitu pripadajućeg reljefa s autohtonim elementima pejsaža. Unutar zona evidentiranih etnoloških područja, svi zahvati na postojećim objektima kao i nova izgradnja mogu se izvoditi prema propozicijama službe zaštite, a u skladu s lokalnim uvjetima građenja.

Pojedinačne etnološke građevine

Pojedinačne zaštićene i evidentirane etnološke građevine koje su smještene unutar evidentiranih sačuvanih povijesnih seoskih cjelina i ambijenata, potrebno je obnavljati u svim elementima sukladno tradicijskom načinu građenja i održati "in situ". Kvalitetniji primjerci etnoloških građevina, preostali u naseljima što su izgubila svoja tradicijska obilježja, mogu se preseliti u zaštićena naselja ili etnopark."

Članak 68.

Članak 95. mijenja se i glasi:

"U skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara mjere zaštite pojedinačnih nepokretnih kulturnih dobara obuhvaćaju izradu cjelovite baze podataka kulturnih dobara, sustavno praćenje i kontrolu stanja u prostoru, izradu dugoročnih programa sanacije i održavanja, te praćenje njihove realizacije, kao i preuzimanje i provođenje zakonske obveze vlasnika odnosno korisnika da se brine o kulturnom dobru.

Radnje koje bi mogle prouzročiti promjene na nepokretnom kulturnom dobru, promjene namjene zaštićenoga kulturnog dobra, kao i promjene u zaštićenom okolišu kulturnog dobra, mogu se poduzimati samo uz posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

Nisu dopuštene radnje koje bi mogle narušiti integritet nepokretnoga kulturnog dobra.

Provođenje cjelovite zaštite podrazumijeva istodobnu zaštitu same građevine i zaštitu svih dijelova i elemenata pripadajućeg prostora odnosno parcele, u pravilu uz očuvanje izvorne namjene i sadržaja u zaštićenim građevinama i pripadajućim parcelama.

Za sanaciju i provođenje zaštitnih radova na ugroženim odnosno oštećenim kulturnim dobrima potrebno je izraditi odgovarajuću arhitektonsko-građevinsku dokumentaciju postojećeg stanja s prijedlogom sanacije i obnove, a prema konzervatorskim uvjetima nadležnog tijela.

Mjere zaštite i odredbe za provedbu:

Pojedinačna kulturna dobra upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, bez obzira na stupanj zaštite područja ili naselja u kojem se nalaze:

- svi zahvati trebaju omogućiti očuvanje, sanaciju i obnovu izvornih arhitektonskih i tipoloških karakteristika, te parcele, u pravilu uz očuvanje izvorne namjene;

- eventualna nova namjena mora se prilagoditi očuvanoj građevnoj strukturi;

- sanacija i obnova svake građevine mora se provoditi sukladno izvornom arhitektonsko-oblikovnom konceptu, uz očuvanje pripadajućih parcela odnosno posjeda s kojima čine kvalitetnu cjelinu;

- nisu dopuštene intervencije koje mogu ugroziti spomenički karakter, bilo da se radi o rekonstrukciji, nadogradnji, preoblikovanju bilo prenamjeni u sadržaje koji nisu primjereni karakteru objekta odnosno karakteru šireg okoliša, kao niti preparcelacija;

- nije dopuštena ugradnja i zamjena građevnih elemenata i materijala koji nisu primjereni povijesnom i spomeničkom karakteru građevine (PVC ili metalna stolarija, pokrov bitumenskom šindrom i sl.), osim iznimno u prizemljima građevina u potezima ulica gdje su prizemlja javne namjene (lokali), a prema detaljnim propozicijama službe zaštite;

- nije dopušteno uklanjanje objekata u svrhu gradnje zamjenskih, osim iznimno pod uvjetima propisanim člankom 64. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara;

- za sve zahvate na kulturnom dobru potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

Objekti koji se nalaze unutar Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba i drugih zaštićenih područja, a nemaju obilježja pojedinačnoga kulturnog dobra

Ove mjere odnose se na objekte koji posjeduju određene graditeljske i tipološke značajke, arhitektonske karakteristike kao i funkcije i sadržaje određenog povijesnog sloja izgradnje; koji su dio nositelj specifičnih prostornih obilježja, njegovih povijesnih karakteristika i ambijentalnih osobitosti, i koji dokumentiraju kontinuitet prostora grada u cjelini i time određuju njegovu povijesno-urbanističku ulogu i vrijednost u ukupnoj matrici i slici povijesnog Zagreba; a nemaju obilježja kulturnog dobra:

- svi zahvati na tim objektima moraju biti u cilju očuvanja i obnove osobitosti cjeline - naselja kao kulturnog dobra;

- mogući su zahvati rekonstrukcije i prenamjene uz obnovu očuvane izvorne građevne supstance, u cilju uspostave i obnove karakterističnih ambijentalnih vrijednosti prostora, mjerila i tipologije, a koje pridonose povećanju kvalitete samog objekta, uličnog poteza i sl. sukladno konzervatorskim propozicijama i urbanim pravilima;

- uklanjanje objekta odnosno zamjenska gradnja moguća je isključivo na temelju prethodne detaljnije analize i valorizacije svakog pojedinačnog objekta unutar pripadne cjeline;

- na objektima povijesne graditeljske strukture nije dopuštena ugradnja graditeljskih elemenata i materijala koji nisu primjereni graditeljskim i tipološkim karakteristikama građevine (PVC ili metalna stolarija, pokrov bitumenskom šindrom i sl.), osim iznimno u prizemljima građevina u potezima ulica gdje su prizemlja javne namjene (lokali), a prema detaljnim propozicijama službe zaštite;

- za sve zahvate potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

Primjena utvrđenih mjera zaštite preporuča se i za objekte vrijednih tipoloških značajki, koji se uklapaju u naslijeđeni graditeljski identitet područja, a za koje se u detaljnom postupku valorizacije, te nakon odgovarajuće vremenske distance ili kroz posebnu obradu opusa pojedinih autora, predmnijeva uvrštenje među zaštićena kulturna dobra.

Članak 69.

U članku 96. stavku 1., iza riječi: "planom", riječi: "određen je" zamjenjuju se riječima: "utvrđena je lokacija postrojenja za termičku obradu otpada unutar površina infrastrukturnih sustava - IS, kao i".

U stavku 3. iza riječi: "površinama" briše se točka i dodaju riječi: "i drugim neizgrađenim površinama uz uvjet da ne ometa stanovanje."

Članak 70.

U članku 97., stavku 10., alineji 13., iza riječi: "ulazno-izlaznih", riječ: "cestovnih" zamjenjuje se riječju: "uličnih".

Članak 71.

Iza članka 97. u podnaslovu 12.1. Obveza donošenja detaljnijih planova, iza riječi: "planova", stavlja se zarez i dodaju riječi: "provedbe urbanističko-arhitektonskih natječaja i izrade studija".

Članak 72.

U članku 98., stavci od 1. do 8., zamjenjuju se novim stavcima 1., 2. i 3. koji glase:

"Obveza donošenja detaljnijih planova određena je urbanim pravilima ove odluke, a prema grafičkom prikazu 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA, 4b) Procedure urbano-prostornog uređenja.

Program detaljnijeg plana izrađuje ili verificira Gradski zavod za prostorno uređenje.

Programske smjernice za izradu detaljnijih planova su usmjeravajuće. Pri izradi detaljnijih planova moguća su manja odstupanja od propisanih urbanih pravila osim u visokokonsolidiranim prostorima. Nositelj izrade detaljnijih planova je Gradski zavod za prostorno uređenje."

U podnaslovu prije dosadašnjeg stavka 9. koji postaje stavak 4., riječ: "natječaj" zamjenjuje se riječju: "natječaji", a u tom stavku iza riječi: "natječaj" brišu se riječi: "prema kojem će se donijeti detaljniji plan".

U dosadašnjem stavku 10. koji postaje stavak 5., alineji 2., iza riječi: "namjene" , riječi: "i urbane zahvate koji se grade iz državnog ili gradskog proračuna" zamjenjuju se riječima: "športske i kongresne dvorane osim pratećih i pomoćnih objekata javne namjene te infrastrukturnih objekata".

Alineja 3., briše se.

Dosadašnja alineja 4. postaje alineja 3.

Dosadašnja alineja 5. koja postaje alineja 4., mijenja se i glasi:

"- uređenje prostora i gradnju uz gradske avenije i glavne gradske ulice (Ulicu grada Vukovara, Savsku, Držićevu, Ljubljansku od Zagrebačke do Savske, Slavonsku od Savske do Držićeve, Aveniju Dubrovnik, Ulicu Republike Njemačke i Aveniju Većeslava Holjevca od Ul. J. Antalla i ulice Bundek do Vatikanske ulice, Jadransku aveniju u zoni kompleksa jedne namjene i zoni visoke gradnje i druge);".

Dosadašnja alineja 6. koja postaje alineja 5. mijenja se i glasi:

"- za gradnju novih mostova na rijeci Savi;".

U dosadašnjoj alineji 7. koja postaje alineja 6. iza riječi: "planovima" točka se zamjenjuje zarezom i dodaju riječi: "odnosno zaključcima Gradskog poglavarstva."

Dosadašnji stavak 11. postaje stavak 6.

Dosadašnji stavak 12., briše se.

U dosadašnjem stavku 13. koji postaje stavak 7., riječi: "iz ovoga stavka", brišu se, a riječi: "Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša" zamjenjuju se riječima: "Gradski zavod za prostorno uređenje".

U dosadašnjem stavku 14. koji postaje stavak 8., riječi: "Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša" zamjenjuju se riječima: "Gradski zavod za prostorno uređenje".

U dosadašnjem stavku 15. koji postaje stavak 9., iza riječi: "označeni su", riječ: "prostori" zamjenjuje se riječima: "prostorni obuhvati".

Dosadašnji stavak 16. postaje stavak 10.

Članak 73.

Članak 100. mijenja se i glasi:

"Generalnim urbanističkim planom omogućuje se izrada gradskih projekata.

Gradski se projekti izrađuju za zahvate u prostoru gdje je Grad partner u realizaciji, bilo da je vlasnik zemljišta bilo da je već uložio ili će tek ulagati kako bi stvorio novu gradsku kvalitetu (građevine javne i društvene namjene, parkovi, infrastruktura i sl.).

Obuhvat gradskog projekta predlaže Gradski zavod za prostorno uređenje, u suradnji s drugim gradskim institucijama, a definiran je zonom utjecaja javne investicije.

Područja i teme gradskih projekata su:

- stanovanje;

- afirmacija postojećih i novih gradskih poteza: Sava, gradska željeznica, postojeće avenije i glavne gradske ulice i sl.;

- gradnja uz planirane avenije i glavne gradske ulice i trase javnog prijevoza šinskim vozilima i sl.;

- prenamjena stare industrije;

- javni sadržaji;

- površine za rekreaciju;

- novi gradski parkovi i zelene površine;

- građevine javne i društvene namjene gradskog značenja.

Gradski projekti su: Blok Badel uz Kvaternikov trg, Blok Paromlin u Trnju, Zagrepčanka u Heinzelovoj ulici, URIHO u Aveniji Dubrovnik, URIHO u Držićevoj ulici, donja stanica Sljemenske žičare - Gračansko Dolje, Zagrebački velesajam, Zagrebački velesajam - istok, Sopot na uglu Avenije Dubrovnik i Avenije V. Holjevca, Pluto u produženoj Branimirovoj ulici, NK Zagreb u Kranjčevićevoj ulici, Park Novi Zagreb, zona na uglu Ul. Savezne Republike Njemačke i Avenije Dubrovnik, zona sajma automobila u Jakuševcu, željezničke radionice "J. Gredelj" u Trnju, Podbrežje u Novom Zagrebu, prostor Save, Kongresni centar u Jukićevoj ulici, lokacija Gradskog poglavarstva u Ulici grada Vukovara, projekt željezničke pruge Grada Zagreba, projekt šireg kompleksa trgovačkih društava u vlasništvu grada (Čistoća, Vodoopskrba i odvodnja) uz Folnegovićevu ulicu, gradnja građevina viših od devet etaža, prostor između planirane produžene Branimirove ulice i Banjavčićeve ulice - Ulice Ljudevita Posavskog, nova remiza ZET-a u zapadnom dijelu grada, prostor Tematskog parka između Mandlove ulice i Ravnica, prostor Borovja između Savice 1 i vjerske građevine u Gavellinoj ulici, prostor između naselja Kozari Bok i gospodarske zone ("Munja d.o.o.") sjeverno od trase GOK-a, prostor zapadnog parkirališta Zagrebačkog velesajma, prostor u Klari između Čavoglavske i Svetoklarske ulice, prostor zapadno od Mandlove i južno od Maksimirske, prostor naselja Borovje južno od planirane Ulice 1. gardijske brigade - Tigrovi, a istočno od zone stambene namjene oznake (S), uz Ulicu Bože i Nikole Bionde.

Za gradske projekte se raspisuju anketni urbanističko - arhitektonski ili drugi stručni natječaji.

Gradski zavod za prostorno uređenje, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada i Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture izrađuju ili surađuju u izradi programa za gradske projekte.

Programima gradskih projekata osobito se određuju:

- ciljevi koji se žele postići gradskim projektom;

- urbanističke propozicije;

- procedure koje prethode realizaciji i slijede realizaciju (javni natječaj, pozivni natječaj i dr.).

Na temelju rezultata natječaja Gradski zavod za prostorno uređenje, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada, Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode i autori nagrađenih radova definiraju urbana pravila za uređenje područja gradskog projekta.

O rezultatima natječaja i definiranim urbanim pravilima provest će se javni uvid i javna rasprava.

Lokalna i mjesna samouprava sudjeluje u izjašnjavanju prije usvajanja programa za gradski projekt.

Programi gradskih projekata su stručne podloge Gradskom poglavarstvu za odlučivanje o ulaganjima u gradskom području.

Nazivi gradskih projekata iz stavka 5. ovoga članka izuzimaju se iz popisa prostora na koje se odnose pojedina urbana pravila navedena u člancima od 58. do 83. ove odluke.

Članak 74.

U članku 101., iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:

"Izradit će se Studija geotehničkog katastra grada Zagreba."

Članak 75.

U članku 102., stavku 1., u zagradi veznik "i" zamjenjuje se zarezom, a iza oznake "32/02", dodaju se riječi: "i 100/04".

Članak 76.

Članak 103., mijenja se i glasi:

"Na područjima za koja je propisana obveza donošenja detaljnijih planova i provedba urbanističko-arhitektonskih natječaja označenih na kartografskom prikazu 4b) Procedure urbano-prostornog uređenja, a građevine su, prema namjeni, u skladu s namjenom utvrđenom Generalnim urbanističkim planom omogućuje se:

1. u građevinama stambenih odnosno stambeno-gospodarskih namjena:

- prenamjena i funkcionalna preinaka postojećih građevina;

- rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih građevina i interpolacija na područjima gdje je to omogućeno urbanim pravilima ove odluke;

- rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja individualnih građevina ne s više od tri stana, s povećanjem postojećeg BRP-a do 20%, na područjima gdje to urbanim pravilima ove odluke nije omogućeno;

2. u građevinama drugih namjena (gospodarskim građevinama, građevinama javne i društvene namjene, komunalnim i prometnim te pratećim građevinama i sl.):

- rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja građevina do 10 m² BRP-a za građevine do 100 m² BRP-a, i do 20% ukupnog BRP-a za veće građevine, ali ne više od 500 m² BRP-a, jednokratno, a iznimno više ukoliko je neophodno za funkcionalno i oblikovno poboljšanje građevine, odnosno dovršenje građevine.

Do donošenja plana, odnosno provedbe urbanističko - arhitektonskog natječaja, moguća je rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, promjena namjene građevine, gradnja i rekonstrukcija tehnološkog procesa i gradnja građevina javne namjene, ulica i infrastrukturnih građevina s pripadajućom mrežom uz suglasnost nositelja izrade plana.

Do donošenja plana, odnosno provedbe urbanističko-arhitektonskog natječaja, moguća je rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja građevina koje su građene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj Generalnim urbanističkim planom u skladu s člankom 102. ove odluke."

Članak 77.

U članku 104., riječi: "proširivati stambeni prostor na", brišu se, iza riječi: "i sl.,", dodaje se riječ: "prenamijeniti", a iza riječi: "pravilima", dodaju se riječi: "i odredbama članka 39."

Članak 78.

U članku 106. riječi: "Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša" zamjenjuju se riječima: "Gradski zavod za prostorno uređenje".

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 79.

Prostorni obuhvat kao i obveza izrade urbanističkih planova uređenja i detaljnih planova uređenja određeni su ovom odlukom, a dinamika njihove izrade utvrdit će se Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Zagreba.

Članak 80.

Detaljniji planovi kojima je reguliran prostorni razvoj na području Grada Zagreba uskladit će se s ovom odlukom u roku od jedne godine od njezinoga stupanja na snagu.

Ovom odlukom stavljaju se izvan snage urbanistički planovi uređenja:

- Središće - zapad (Službeni glasnik Grada Zagreba 11/98 i 5/01);

- dijela područja uz Jadransku aveniju (Službeni glasnik Grada Zagreba 3/99);

- Podbrežja (Službeni glasnik Grada Zagreba 17/99);

- zone mješovite namjene zapadno od Zagrebačkog velesajma (Službeni glasnik Grada Zagreba 17/99);

- Remetinec - Lanište - Blato (Službeni glasnik Grada Zagreba 16/01).

Odredbe planova iz stavka 1. ovoga članka koje nisu u skladu s ovom odlukom prestaju važiti danom stupanja na snagu ove odluke te će se primjenjivati odredbe ove odluke.

Članak 81.

Iznimno, Generalni urbanistički plan grada Zagreba (Odluka o donošenju Generalnoga urbanističkog plana Grada Zagreba - Službeni glasnik Grada Zagreba 14/03) primjenjivat će se u postupcima izdavanja upravnih akata pokrenutih prije stupanja na snagu ove odluke.

Iznimno, u bloku Palmotićeva-Vlaška-Draškovićeva-Jurišićeva omogućuje se dovršenje gradnje zamjenskog poslovno-trgovačkog objekta u dvorištu Jurišićeva 19, u zatečenim gabaritima.

Iznimno, omogućuje se dovršenje gradnje građevina u Krapinskoj 8 - Trešnjevka i lokaciji Slavonska - Marohnićeva, u zatečenim gabaritima.

Iznimno, omogućuje se dovršenje gradnje građevine Importanne Galleria, u zatečenim gabaritima.

Iznimno, omogućuje se dovršenje gradnje na k.č.br. 5929/1 k.o. Šestine prema izdanoj građevnoj dozvoli s pomakom građevine potrebnim zbog geomehaničkih razloga u odnosu na izdanu građevnu dozvolu.

Članak 82.

Izmjene i dopune Generalnoga urbanističkog plana izrađene su u 6 (šest) izvornika ovjerenih pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba.

Izvornici Izmjena i dopuna Generalnoga urbanističkog plana čuvaju se u Dokumentaciji prostora.

Članak 83.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.