Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Gospodarska zona Sesvete - jug

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja Gospodarska zona Sesvete - jug

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja Gospodarska zona Sesvete - jug (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradila tvrtka ''Arhitektonski atelier deset'' d.o.o., u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim zavodom za prostorno uređenje.

Članak 2.

Plan se donosi za područje omeđeno:

- sa sjevera: koridorom planirane ulice Rimski put;

- s istoka: koridorom planirane prometnice uz zapadnu među k.č. broj 4358, južnom međom puta k.č. broj 4367 do južne međe k.č. broj 4254 i 4255, sjevernom međom puta k.č. broj 4257, sjevernim međama k.č. broj 4227/4 i 4226, zapadnom međom puta k.č. broj 4361, sjevernom međom k.č. broj 4317, zapadnom međom k.č. broj 4325, istočnom i jugoistočnom međom k.č. broj 4310, sve k.o. Sesvete;

- s juga sjevernom međom k.č. broj 4968 k.o. Sesvete (Slavonska avenija);

- sa zapada: istočnim međama k.č. broj: 3848/1, 3837, 3831, 3836, 3835 i 3808, sjevernim međama k.č. broj: 3808, 3807 i 3683 te zapadnim međama k.č. broj: 3683 i 3670/2, sve k.o. Resnik.

Površina obuhvata Plana je 43,31 hektara.

Granice obuhvata Plana prikazane su na kartografskim prikazima iz članka 4. stavka 1. točke B. ove odluke.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Ovom se odlukom utvrđuju pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora u obuhvatu Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Generalnoga urbanističkog plana Sesveta, te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene prostora, uličnu i komunalnu mrežu, te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od važnosti za područje Plana.

Članak 4.

Plan sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja Gospodarska zona Sesvete - jug sastoji se od:

A. Tekstualnog dijela u knjizi pod naslovom "Urbanistički plan uređenja Gospodarska zona Sesvete - jug":

I. Obrazloženje

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje

B. Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:2000 i to:

0. POSTOJEĆE STANJE

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

2.1. Prometna i ulična mreža

2.2. Pošta i telekomunikacije

2.3. Energetski sustav

2.4. Vodoopskrba

2.5. Odvodnja otpadnih voda

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE

Elaborat Plana iz stavka 1. ovog članka, ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednice Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 5.

Uvjeti za određivanje korištenja namjena površina u obuhvatu Plana su:

- racionalno korištenje prostora;

- optimizacija ulaganja potrebnih za infrastrukturno opremanje prostora;

- povećanje broja radnih mjesta na području Sesveta;

- primjereno korištenje komparativnih prednosti lokacije.

Članak 6.

Za gospodarsku namjenu određene su površine:

- poslovne namjene K,

- gospodarske namjene G,

Na površinama gospodarske namjene - G mogu se graditi građevine sljedeće namjene:

proizvodne namjene - I: - industrijski, obrtnički i gospodarski pogoni svih vrsta, skladišni prostori;

- poslovni, uredski i trgovački sadržaji koji upotpunjuju osnovnu proizvodnu djelatnost;

poslovne namjene - K: - poslovni, upravni, uredski, trgovački, uslužni i komunalno-servisni sadržaji te poslovni hoteli.

Na površinama gospodarske namjene - G mogu se graditi građevine i za druge sadržaje:

- prodavaonice, izložbeno-prodajni prostori i građevine sličnih sadržaja;

- ugostiteljske građevine i građevine za zabavu;

- komunalne građevine i uređaji, te prometne građevine i javne garaže;

- športsko-rekreacijski sadržaji;

- javne i zaštitne zelene površine, te rasadnici;

- istraživački centri i škole vezane uz gospodarske djelatnosti i drugi sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu;

- benzinske postaje.

Na površinama poslovne namjene - K mogu se graditi građevine za sljedeće sadržaje:

- poslovni, upravni, uredski, trgovački, uslužni i komunalno-servisni sadržaji te poslovni hoteli.

Na površinama poslovne namjene - K mogu se graditi građevine i za druge sadržaje:

- prodavaonice, izložbeno-prodajni prostori i građevine sličnih sadržaja;

- ugostiteljske građevine i građevine za zabavu;

- komunalne građevine i uređaji, te prometne građevine i javne garaže;

- športsko-rekreacijski sadržaji;

- javne i zaštitne zelene površine;

- benzinske postaje.

Osnovna namjena i način korištenja prostora, te razgraničenje, razmještaj i veličina pojedinih površina detaljno su prikazani i označeni pripadajućom bojom na kartografskom prikazu: 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, a to su:

- poslovna namjena (narančasta - K)

- gospodarska namjena (ljubičasta - G)

- zaštitne zelene površine - zaštitno zelenilo (zelena - Z)

- javne zelene površine - park šuma (zelena - Z2)

- površine infrastrukturnih sustava:

- kolno-pješačke površine (bijela)

- biciklističko-pješačke površine (bijela)

- mjerno redukcijska stanica i regulacijske stanice (siva) sa oznakom Is.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 7.

Gradnja građevina gospodarskih djelatnosti prikazana je na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.

2.1. Uvjeti smještaja građevina gospodarske namjene - G

Članak 8.

U zonama gospodarske namjene G (G1-G8) mogu se graditi nove i zamjenske građevine proizvodne i poslovne namjene te rekonstruirati postojeće građevine u navedene namjene. Uz njih se mogu graditi građevine i u njima uređivati prostori za sljedeće prateće namjene:

- prodavaonice, izložbeno-prodajni prostori i građevine sličnih sadržaja;

- ugostiteljske građevine i građevine za zabavu;

- komunalne građevine i uređaji, te prometne građevine i javne garaže;

- športsko-rekreacijski sadržaji;

- javne i zaštitne zelene površine, te rasadnici;

- istraživački centri i škole vezane uz gospodarske djelatnosti i drugi sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu.

Urbana pravila za gradnju novih građevina:

- na jednoj građevnoj čestici može biti više samostojećih građevina;

- najmanja površina građevne čestice je 2.000 m²;

- najveća visina građevine je tri nadzemne etaže uz mogućnost gradnje jedne ili više podzemnih etaža;

- najmanja širina građevne čestice na regulacijskoj liniji je 20 m;

- najveći omjer širine i dužine čestice određen je, u pravilu, 1:5;

- najveća izgrađenost građevne čestice je 50%;

- najveći koeficijent iskoristivosti je 1,0;

- građevni pravac od regulacijske linije udaljen je najmanje 12 m;

- najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je h/2, ali ne manje od 3 m;

- prirodni teren mora biti najmanje 30% površine građevne čestice;

- krovišta mogu biti ravna, kosa (nagiba do 10°) ili drugog oblikovanja uvjetovanog konstrukcijom.

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta mora biti osiguran na građevnoj čestici, od čega je najmanje 50% potrebno smjestiti unutar građevine. Broj mjesta se određuje na 1.000 m² BRP-a, ovisno o namjeni prostora u građevini:

Kada se potreban broj parkirališno-garažnih mjesta, s obzirom na posebnost djelatnosti ne može odrediti prema navedenom normativu za potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta, odredit će se po jedno parkirališno-garažno mjesto za:

- pretežito proizvodnu gospodarsku namjenu, skladišta i sl. na 3 - 8 zaposlenih u većoj radnoj smjeni;

- hotele, pansione, motele i sl. na 3 - 6 osoba, u skladu s propisima o vrsti i kategoriji građevine;

- ugostiteljsku namjenu - na 4 - 12 sjedećih mjesta;

- škole - na jednu učionicu, odnosno za jednu grupu;

- prateće sadržaje - na 3 zaposlena u smjeni.

Na svim parkiralištima 5% od ukupnog broja parkirališnih mjesta mora biti dimenzionirano i rezervirano za vozila osoba s teškoćama u kretanju.

Skladišta kao osnovna djelatnost ne mogu se graditi. Prateći skladišni prostor može biti površine do 20% ukupnog BRP-a na građevnoj čestici i gradi se s gospodarskim građevinama.

Prigodom zamjene postojećih građevina, površina i širina građevne čestice može biti i manja od površine i širine građevne čestice određene ovim člankom, ali ne manja od 1.800 m² površine, odnosno 18 m širine na regulacijskoj liniji.

Postojeći koeficijent iskoristivosti veći od 1,0 može se zadržati, ali bez povećanja.

Drugi su uvjeti prema pravilima za novu gradnju iz ovog članka.

Prigodom rekonstrukcije postojećih građevina, površina i širina građevne čestice može biti i manja od površine i širine građevne čestice određene ovim člankom, ali ne manja od 1.800 m² površine, odnosno 18 m širine na regulacijskoj liniji.

Najveći koeficijent iskoristivosti je 1,0; postojeća udaljenost od susjedne građevne čestice koja nije manja od 3 m i postojeći građevni pravac mogu se zadržati.

Drugi su uvjeti prema pravilima za novu gradnju iz ovog članka.

Gradnju i uređenje prostora na području arheološke baštine - rimske ceste, treba uskladiti sa člankom 26. ove odluke.

2.2. Uvjeti smještaja građevina gospodarske namjene - poslovne - K

Članak 9.

U zonama poslovne namjene K (K1-K4) mogu se graditi nove i zamjenske građevine poslovne, uredske, trgovačke, uslužne i komunalno-servisne namjene te rekonstruirati postojeće građevine u navedene namjene.

Urbana pravila za gradnju novih građevina:

- na jednoj građevnoj čestici može biti više samostojećih građevina;

- najmanja površina građevne čestice je 2.000 m², iznimno u zoni K1 najmanja površina građevne čestice je 4.000 m²;

- najveća visina građevine je tri nadzemne etaže s mogućnosti gradnje jedne ili više podrumskih etaža;

- najmanja širina građevne čestice na regulacijskoj liniji je 20 m, iznimno u zoni K1 najmanja širina građevne čestice na regulacijskoj liniji je 40 m;

- najveći omjer širine i dužine čestice određen je, u pravilu, 1:5;

- najveća izgrađenost građevne čestice je 50%;

- najveći koeficijent iskoristivosti je 1,0;

- građevni pravac od regulacijske linije udaljen je najmanje 12 m;

- najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je h/2, ali ne manje od 3 m;

- prirodni teren mora biti najmanje 30% površine građevne čestice;

- krovišta mogu biti ravna, kosa (nagiba do 10°) ili drugog oblikovanja uvjetovanog konstrukcijom;

- potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta mora biti osiguran na građevnoj čestici, većim dijelom unutar građevine, prema normativima iz članka 8. ove odluke.

Skladišta kao osnovna djelatnost ne mogu se graditi. Prateći skladišni prostor može biti površine do 20% ukupnog BRP-a na građevnoj čestici i grade se s građevinama osnovne namjene.

Prigodom zamjene postojećih građevina, površina i širina građevne čestice može biti i manja od površine i širine građevne čestice određene ovim člankom, ali ne manja od 1.800 m² površine, odnosno 18 m širine na regulacijskoj liniji.

Postojeći k_i veći od 1,0 može se zadržati, ali bez povećanja.

Drugi uvjeti prema pravilima za novu gradnju iz ovog članka.

Prigodom rekonstrukcije postojećih građevina, površina i širina građevne čestice može biti i manja od površine i širine građevne čestice određene ovim člankom, ali ne manja od 1.800 m² površine, odnosno 18 m širine na regulacijskoj liniji.

Najveći k_i je 1,0, a postojeća udaljenost od susjedne građevne čestice koja nije manja od 3 m i postojeći građevni pravac mogu se zadržati.

Drugi uvjeti prema pravilima za novu gradnju iz ovog članka.

3. UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 10.

Građevine i uređaji prometne i komunalne infrastrukture, grade se i rekonstruiraju u koridorima prikazanim na kartografskim prikazima: 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA.

Uređaji i/ili postrojenja sustava prometne i komunalne infrastrukture mogu se graditi i na drugim površinama od onih predviđenih Planom, ukoliko se time ne narušavaju uvjeti korištenja površina.

3.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 11.

Koridori prometne mreže u kojima treba urediti kolnike, nogostupe, biciklističke staze, autobusna stajališta, parkirališta, pojase zelenila i sl., dani su u kartografskom prikazu broj 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.1.Prometna i ulična mreža.

3.1.1. Cestovni promet

Članak 12.

Ulična mreža omogućava odvijanje mješovitoga cestovnog prometa, osigurava kolni i pješački pristup građevnim parcelama, te osigurava polaganje komunalne i druge infrastrukture.

Poprečni nagibi pješačkih hodnika, biciklističkih staza i razdjelnih površina zelenila trebaju biti u padu od regulacijskih linija prema glavnoj osi koridora. Poprečni nagibi kolnika mogu biti jednostrešni (od jednog do drugog ruba kolnika) ili dvostrešni (od osi kolnika prema vanjskim rubovima).

U privozima križanja ulica osnovne mreže izvode se dodatni trakovi za lijeve skretače. Minimalna širina prometnog traka je 3 m.

U osnovnoj razini cestovnih koridora uređuju se prometne površine te površine zaštitnog, razdjelnog zelenila.

U zonama križanja svih ulica zabranjena je sadnja nasada visokog zelenila budući da je obavezno osigurati punu preglednost u svim privozima.

S obzirom na to da moraju zadovoljiti zahtjeve u pogledu osiguranja minimalnoga osovinskog pritiska od 100 kN, gornji stroj svih kolnih površina kao i drugih prometnih površina predviđenih za pristup i operativni rad vatrogasnih vozila, mora biti izveden od nosivog sloja zbijenoga kamenog materijala, cementom stabiliziranog nosivog sloja, gornjega nosivog sloja i habajućeg sloja asfaltbetona.

Za svaki pojedini segment ulične mreže kartografskim prikazom 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.1. Prometna i ulična mreža, utvrđen je pripadajući profil i koridor.

Za ulice u obuhvatu plana utvrđeni su sljedeći profili i koridori:

3.1.1.1. Javna parkirališta

Članak 13.

Unutar koridora ulica, u sklopu razdjelnih površina zelenila, moguća je izgradnja stajanki za uzdužno parkiranje vozila, dimenzije 2×6 m.

Parkirališta je obavezno izvesti uz sadnju visokog zelenila na način da se formira drvored (umjesto svakog trećeg parkirnog mjesta planira se sadnja drveta).

Na javnim parkiralištima od ukupnog broja parkirališnih stajanki 5% mora biti osigurano za vozila osoba s invaliditetom.

3.1.1.2. Pješačke površine

Članak 14.

Pješački putovi i pješački hodnici uređuju se za nesmetano i sigurno kretanje pješaka.

Uz pješačke površine iz stavka 1. ovog članka mogu se urediti stajališta javnog prijevoza, postaviti gradska urbana oprema, te kontejneri i posude za sakupljanje korisnog otpada.

Za kretanje pješaka u svim se ulicama uređuju pješački hodnici u skladu s kartografskim prikazom 2.1. Prometna i ulična mreža.

Sve pješačke površine trebaju biti izvedene na način da se zapriječi mogućnost stvaranja arhitektonskih i urbanističkih barijera, te parkiranje vozila.

Za potrebe kretanja osoba a invaliditetom, te osoba s djecom u kolicima, na križanjima ulica u sklopu pješačkih prijelaza obilježenih horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, predviđeno je izvesti spuštene pješačke hodnike, koji u kontaktnom dijelu s kolnikom moraju biti izvedeni u istoj razini. Nagibi i površinska obrada skošenih dijelova hodnika moraju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.

3.1.1.3. Biciklističke površine

Članak 15.

Unutar dijela ulične mreže gdje se očekuje intenzivniji promet svih vrsta vozila kao i na nekim drugim javnim prometnim površinama, uređuju se izdvojene biciklističke staze. U ulicama gdje su staze položene obostrano i predviđene za jednosmjerno kretanje biciklista, širina biciklističke staze je min. 1,0 m. Kod staza predviđenih za dvosmjerno kretanje, na ulici Rimski put (dio između ulica 1 i 2) a položenih samo s jedne strane koridora, širina staze je 3,0 m.

Položaj biciklističkih staza može biti i drugačiji od navedenoga u prethodnom stavku ovog članka, ali uz poštivanje i primjenu važećih normativa i propisa.

3.1.1.4. Javni gradski autobusni promet

Članak 16.

Unutar obuhvata Plana može se proširiti gradska mreža linija javnoga autobusnog gradskog prijevoza putnika. Linije će se voditi u koridorima osnovne cestovne mreže prometnica (ulica 1 i 2).

Autobusna stajališta s ugibalištima u koridorima ulica će se odrediti na temelju detaljne analize prometnih potreba. Stajališta će se opremiti pratećom opremom (nadstrešnica za putnike, informativni panoi, telefonske govornice i sl.).

3.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 17.

Građevine i uređaji telekomunikacijskog prometa grade se i rekonstruiraju u koridorima prikazanim na kartografskom prikazu 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.2. Pošta i telekomunikacije.

Trase uređaja za prijenos sustava telekomunikacija su orijentacijske.

Distributivna telekomunikacijska kanalizacija (DTK), s potrebnim brojem priključaka, gradi se i rekonstruira radi optimalne pokrivenosti prostora.

Svi zračni telekomunikacijski vodovi zamjenjuju se podzemnim kabelima, a postojeći telekomunikacijski kablovi dopunjuju na kompletnu podzemnu DTK mrežu.

Unutar područja obuhvata, a prema normativima za njihovu gradnju, postavljaju se javne telefonske govornice.

Javne govornice postavljaju se unutar građevina i na javnim površinama kako bi se osigurala njihova cjelodnevna dostupnost. Lokacije javnih govornica usklađuju se s mjestima sadržaja veće atrakcije odnosno koncentracije ljudi (autobusna stajališta, veće trgovine i sl.).

3.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 18.

Građevine i uređaji sustava komunalne infrastrukturne mreže (vodoopskrba, odvodnja oborinskih i otpadnih voda, plinoopskrba, elektroopskrba i javna rasvjeta) grade se i rekonstruiraju u koridorima prikazanim na kartografskim prikazima:

- 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA,

- 2.3. Energetski sustav,

- 2.4. Vodoopskrba,

- 2.5. Odvodnja otpadnih voda.

Trase komunalne infrastrukturne mreže su orijentacijske.

Izgradnja i polaganje vodova komunalne infrastrukturne mreže u pravilu je predviđena unutar koridora javnih prometnih površina u za tu svrhu osiguranim pojasima za svaku vrstu infrastrukture, a u skladu s načelnim rasporedom određenim u poprečnim presjecima.

Komunalnu infrastrukturu može se polagati i izvan koridora javnih prometnih površina pod uvjetom da se omogući nesmetani pristup u svrhu njene izgradnje i/ili održavanja.

3.3.1. Vodoopskrba

Članak 19.

Građevine i uređaji vodoopskrbnog sustava grade se i rekonstruiraju u koridorima prikazanim na kartografskom prikazu: 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.4. Vodoopskrba.

Novoplanirani cjevovodi u funkciji opskrbe pitkom vodom moraju se položiti unutar koridora javnih prometnih površina koristeći pri tome prvi podzemni sloj ponajprije ispod pješačkih hodnika, biciklističkih staza ili razdjelnih pojasa zelenila. Gdje to zbog određenih okolnosti nije moguće, cjevovode treba polagati ispod površina kolnika.

Nova lokalna vodovodna mreža treba imati profil od najmanje NO 100 mm zbog uvjeta protupožarne zaštite koju je potrebno zatvoriti u prsten s postojećom.

Ako se predviđa gradnja vodovodne instalacije s obje strane ulice, sekundarni cjevovod može biti i manjih dimenzija od NO 100 mm.

3.3.2. Odvodnja otpadnih voda

Članak 20.

Građevine i uređaji sustava javne odvodnje otpadne i oborinske vode grade se i rekonstruiraju u koridorima prikazanim na kartografskom prikazu: 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.5. Odvodnja otpadnih voda.

Sustav javne odvodnje planiran je kao mješoviti i služi istovremeno za prihvat oborinskih i otpadnih voda.

Cjevovodi u funkciji javne odvodnje polažu se u koridorima javnih prometnih površina u drugom podzemnom sloju.

Visinskim položajem i uzdužnim padovima cjevovoda treba u najvećoj mogućoj mjeri omogućiti gravitacijsku odvodnju te minimalizirati moguću pojavu uspora u mreži.

U sustav javne odvodnje dopušteno je ispuštati samo propisno pročišćene vode.

Površinske vode garaža i parkirališta izvan uličnog pojasa trebaju prije ispuštanja u javnu kanalizaciju biti pročišćene na separatoru ulja i masti.

Širina zaštitnog pojasa za kolektore koji su položeni izvan koridora javnoprometne površine je 8 m.

U zaštitnom pojasu nije dopušteno graditi.

3.3.3. Plinovodna mreža

Članak 21.

Građevine i uređaji za prijenos i postrojenja za redukciju radnog tlaka u funkciji sustava opskrbe prirodnim plinom grade se i rekonstruiraju u koridorima prikazanim na kartografskom prikazu: 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.3. Energetski sustav.

Pri planiranju novih građevina treba uzeti u obzir minimalne sigurnosne udaljenosti, a one su za magistralne VTP i produktovode 30 m, za VTP 10 m s tim da se određenim zaštitnim mjerama ova udaljenost može smanjiti, za STP 2 m, a za NTP te NT i ST kućne priključke pri paralelnom vođenju uz građevine 1 m. Udaljenosti planiranih VTP i STP od drugih komunalnih instalacija određuju se sukladno posebnim uvjetima vlasnika tih instalacija, s tim da njihove trase moraju biti u skladu s "Odlukom o minimalnim sigurnosnim udaljenostima za plinovode i kućne priključke Gradske plinare Zagreb".

Distribucijski plinovodi polažu se u prvom podzemnom sloju unutar koridora javnih prometnih površina. Za njihovo polaganje osigurani su prostorni pojasi širine min. 1,0 m koristeći pri tome u osnovnoj razini koridora ponajprije površine izvan konstrukcije kolnika odnosno razdjelne pojase nasada zelenila, pješačke hodnike i biciklističke staze. Ukoliko ispod navedenih površina nema prostornih mogućnosti, treba ih polagati ispod površina kolnika.

STP će se polagati podzemno na dubini s nadslojem do kote uređenog terena minimalno 1 m. STP će biti izveden od polietilenskih cijevi i fitinga kvalitete PE100 klase SDR11. Dimenzije planirane srednjotlačne plinske mreže bit će d225, d160, d110, d90 i d63 s tim da će potrebne dimenzije plinovoda biti određene u glavnom projektu. Svaka građevina mora imati zasebni srednjotlačni kućni priključak koji završava plinskim regulacijskim uređajem uključivo glavni zapor smještenim u ormariću na fasadi građevine.

VTP će se polagati podzemno na dubini s nadslojem do kote uređenog terena minimalno 1 m, a bit će izveden od čeličnih cijevi izoliranih tvornički ekstrudiranim polietilenom. VTP s pripadnim elementima klase PN16 I bit će izgrađen sukladno propisima za plinovode do 16 bara. VTP će biti katodno štićen.

PRS se grade na zasebnim katastarskim česticama. Lokacija planirane PRS u grafičkom dijelu je približna. Instalacija PRS bit će smještena u limeni kiosk, a oko PRS treba izvesti, izvan zone ugroženosti od eksplozije, zaštitnu ogradu. Lokacija PRS mora imati pristupni put s javnoprometne površine s mogućnosti povremenog parkiranja teretnog vozila. Potrebna parcela za smještaj PRS ovisit će o njenom kapacitetu, a informativni i neobvezujući podatak je da su takve parcele površine cca 14×14 m u što nije uključen pristupni put. Minimalna sigurnosna udaljenost građevina od PRS je 10 m.

3.3.4. Elektroenergetska mreža i javna rasvjeta

Članak 22.

Građevine i uređaji elektroenergetskih postrojenja grade se i rekonstruiraju u koridorima prikazanim na kartografskom prikazu: 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.3. Energetski sustav, a točne pozicije bit će određene u postupcima izdavanja lokacijskih dozvola.

Nova kabelska srednjonaponska (naponska razina 20 kV), niskonaponska mreža kabela i javna rasvjeta, polagat će se unutar koridora javnih prometnih površina.

Postojeći uređaji za prijenos zamijenit će se vodičima većeg presjeka.

Nova tipska transformatorska postrojenja instalirane snage 630 kVA i 2x1000 kVA predviđena Planom, gradit će se na zasebnim česticama površine 7,0 m x 7,0 m (minimalno 5,0 m x 7,0 m). Čestice obavezno treba pozicionirati uz javne prometne površine te tako omogućiti neposredan pristup vozilima u svrhu izgradnje i/ili održavanja postrojenja.

Elektroenergetski kabeli neovisno o naponskoj razini postavljaju se isključivo izvan kolnih površina, u pojasima ispod površina pješačkih hodnika, biciklističkih staza i/ili razdjelnih pojasa zelenila.

Srednjonaponska elektroenergetska mreža kabela veze između transformatorskih postrojenja (za naponsku razinu 20 kV), polaže se u prvom podzemnom sloju.

Stupovi javne rasvjete postavljaju se gdje god je to moguće izvan prometnih površina.

Širina zaštitnog pojasa postojećeg i planiranog dalekovoda naponske razine 110 kV ukupno iznosi 25,0 m. Širina zaštitnog pojasa postojećeg i planiranog dalekovoda naponske razine 30 kV ukupno iznosi 15,0 m.

4. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 23.

Javne zelene površine u obuhvatu Plana uređuju se na površinama prikazanim na kartografskom prikazu: 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, a to su:

- zaštitne zelene površine (zelena - Z);

- park-šuma (zelena - Z2).

4.1. Javna zelena površina - park šuma Z2

Članak 24.

Na površini park-šume sa oznakom Z2 omogućuje se:

- uređivanje pješačkih staza, trim-staza, odmorišta, dječjih igrališta, biciklističkih staza, javna rasvjeta i slično;

- opremanje parkovnom opremom;

- zahvati na uređenju vegetacije koji su u skladu s namjenom park-šume.

Pješačke staze i odmorišta na površini park-šume mogu se izvoditi od kamenih ili betonskih kocki, asfalta, ili drugoga primjerenog materijala. Širina pješačkih staza može biti najviše 2,5 m. Ukupna površina pješačkih staza i odmorišta može iznositi najviše 10% površine na kojoj se zahvat izvodi. Pri uređivanju pješakih staza i odmorišta ne smiju se uklanjati stabla.

Na površini park-šume na kojoj su uređene pješačke staze i odmorišta može se postavljati sljedeća parkovna oprema: klupe za sjedenje, koševi za otpatke, vanjska rasvjeta, dječja igrališta.

Park-šuma uređuje se projektom krajobraznog uređenja koji treba izraditi poštujući i čuvajući prirodne osobitosti prostora, a sukladno propozicijama osnova za gospodarenje park-šumama, u suradnji s Gradskim zavodom za zaštitu spomenika kulture i prirode.

Uređenje prostora na području arheološke baštine - rimske ceste, treba biti u skladu s člankom 26. ove odluke.

Za površinu park-šume utvrđuju se sljedeći uvjeti uređenja, korištenja i održavanja:

- površinu park-šume treba očuvati u cijelosti;

- degradirane dijelove park-šume treba obnavljati;

- potrebno je očuvati prirodni integritet šume;

- na mjestima slabe zastupljenosti pomlatka i prizemnog raslinja provesti uzgojne zahvate na pomlađivanju šume.

4.2. Javna zelena površina - zaštitne zelene površine Z

Članak 25.

Zaštitne zelene površine uz infrastrukturne sustave oblikuju se kao krajobrazni prostori uz prometnice.

Za površine zaštitnog zelenila utvrđuju se sljedeći uvjeti uređenja, korištenja i održavanja:

- pri sadnji visokog zelenila obavezno treba koristiti sadnice promjera debla 8 cm i više,

- pri uređivanju zelenih površina treba osigurati preglednost i sigurnost prometa, posebno u područjima uličnih križanja.

Javna zelena površina - zaštitno zelenilo uređuje se sukladno hortikulturnom projektu.

5. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 26.

Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih vrijednosti prikazana su na kartografskom prikazu: 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA.

Posebnu pažnju treba posvetiti budućim građevnim i zemljanim radovima na ovom području, a osobito u koridoru rimske ceste, označenom u kartografskom prikazu, imajući na umu mogućnost daljnjih arheoloških nalaza o kojima treba odmah obavijestiti nadležno tijelo za zaštitu spomenika kulture.

Za intervencije unutar zaštićenoga arheološkog koridora trase rimske ceste potrebno je pribaviti posebne uvjete i suglasnost nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

Prigodom građevinskih radova koji zadiru u kulturne slojeve pod zemljom i na arheološkim lokalitetima koji su utvrđeni kao arheološka baština i označeni na kartografskom prikazu, obvezan je arheološki nadzor iskopa, a izvođač radova dužan je prekinuti radove i o nalazu izvijestiti tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara.

Na području Plana, nema zaštićenih dijelova prirode niti u jednoj kategoriji zaštite koju predviđa poseban zakon.

6. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 27.

Na prostoru Plana moguć je nastanak komunalnoga, opasnog i neopasnog otpada.

Komunalni otpad jest otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti. Na svakoj građevnoj čestici mora se odrediti mjesto za privremeno odlaganje komunalnog otpada, primjereno ga zaštititi, oblikovati i uklopiti u okoliš na građevnoj čestici.

Komunalni otpad odvozit će se prema komunalnom redu preko ovlaštenog komunalnog poduzeća.

Odvojeno prikupljanje (primarna reciklaža) korisnog dijela komunalnog otpada predviđa se postavom tipiziranih posuda, odnosno spremnika postavljenih na građevnim česticama i javnim površinama za prikupljanje pojedinih potencijalno iskoristivih vrsta otpada (papir i karton, bijelo i obojeno staklo, PET, metalni ambalažni otpad, istrošene baterije i sl.) koji će biti smješten na kolnim pristupom dostupna i uočljiva mjesta u skladu s uvjetima nadležne službe.

Opasni otpad jest otpad koji je po sastavu i svojstvima određen kao opasni otpad i kao takav je naveden u listi otpada - katalogu, u kojem se vrste otpada svrstavaju u grupe prema svojstvima i mjestu nastanka.

Neopasni otpad jest otpad koji je po sastavu i svojstvima određen kao neopasni otpad i kao takav je naveden u listi otpada - katalogu, u kojem se vrste otpada svrstavaju u grupe prema svojstvima i mjestu nastanka.

Opasni otpad mora se skupljati, skladištiti i prevoziti odvojeno, svaka vrsta za sebe i odvojeno od neopasnog i komunalnog otpada.

Prilikom skupljanja komunalnog otpada mora se iz njega odvojiti opasan otpad i njime gospodariti u skladu sa posebnim zakonima.

Proizvodni otpad (otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada) odvozit će se i trajno zbrinuti na način koji se predviđa posebnim zakonom.

Za postavljanje spremnika iz stavka 4. ovog članka potrebno je osigurati odgovarajući prostor na vlastitoj građevnoj čestici u skladu s projektom i posebnim uvjetima nadležne gradske komunalne službe. Navedeni prostor treba biti dostupan komunalnim vozilima bez ometanja kolnog i pješačkog prometa, te mora biti ograđen tamponom zelenila, ogradom ili sl.

Lokacije spremnika određuju se posebnim programima.

7. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 28.

Područja primjene posebnih uvjeta uređenja i mjera zaštite radi očuvanja i zaštite okoliša posebno vrijednih i osjetljivih područja prikazana su na kartografskom prikazu: 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA.

Na području Plana ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili uporabom, neposredno ili potencijalno, ugrožavale život, zdravlje i rad ljudi, odnosno ugrožavale vrijednosti čovjekova okoliša iznad dopuštenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša.

Na području Plana, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne može se uređivati ili koristiti zemljište na način koji bi mogao izazvati posljedice u smislu stavka 2. ovoga članka.

7.1. Zaštita zraka

Članak 29.

Zaštita zraka na području Plana provodit će se:

- kontinuiranim mjerenjem kvalitete zraka na području obuhvata Plana, a osobito uz prometnice;

- uvođenjem prirodnog plina kao energenta.

Za postojeća postrojenja i uređaje na području Plana koji su potencijalni izvori zagađenja zraka, potrebno je:

- mjerenjem pratiti postojeće emisije i procijeniti moguće štetne utjecaje na okolinu;

- u slučaju utvrđene nedopuštene emisije poduzeti mjere za njeno smanjenje.

Rekonstrukcija i dogradnja postrojenja i uređaja iz prethodnog stavka ovog članka dopušta se samo ako se time smanjuje postojeće opterećenje okoliša. Nužno je osuvremeniti tehnologije gospodarskih djelatnosti.

Mjere za zaštitu zraka od prometnog zagađenja na području Plana uključuju zaštitne mjere uređenjem zaštitnih zelenih površina, ponajprije drvoreda.

7.2. Zaštita od buke i vibracija

Članak 30.

U cilju zaštite od prekomjerne buke i vibracija na području Plana potrebno je:

- identificirati potencijalne izvore buke;

- kontinuirano mjeriti buku u najugroženijim područjima;

- po potrebi mijenjati regulaciju prometa na posebno ugroženim lokacijama.

S ciljem da se na području Plana sustavno onemogući ugrožavanje bukom provode se sljedeće mjere:

- potencijalni izvori buke ne smiju se smještati na prostore gdje neposredno ugrožavaju, te remete rad u mirnim djelatnostima;

- djelatnosti što proizvode buku smjestit će se na dijelove područja koja nije potrebno štititi od buke;

- pri planiranju građevina i namjena koji su potencijalan izvor buke predvidjet će se moguće učinkovite mjere sprečavanja nastanka ili otklanjanja negativnog djelovanja buke na okolni prostor, te će se provoditi urbanističke mjere zaštite predviđene GUP-om Sesveta.

Kao dopunsko sredstvo za zaštitu od buke uređivat će se i zelenilo kao prirodna zaštita.

Na granici građevne čestice unutar zone, buka ne smije prelaziti 80 dB. Također, na granici ove zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine zone s kojom graniči.

7.3. Zaštita voda

Članak 31.

Zaštita voda na području Plana ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće voda i potencijalnim izvorima zagađenja.

Otpadne vode se moraju ispuštati u gradski kanalizacijski sustav s planiranim uređajem za pročišćavanje i predobradu tehnoloških otpadnih voda.

7.4. Zaštita tla

Članak 32.

U cilju zaštite tla na području obuhvata plana potrebno je održavati kvalitetu uređenja svih javnih gradskih prostora, pri čemu je osobito potrebno štititi zaštitne zelene površine.

7.5. Zaštita prostora

Članak 33.

Na području obuhvata plana potrebno je održavati kvalitetu uređenja svih gradskih prostora, pri čemu je osobito potrebno štititi zaštitne zelene površine, te površine koje još nisu privedene planskoj namjeni.

7.6. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

Članak 34.

U obuhvatu Plana gradit će se skloništa za zaštitu zaposlenika i korisnika gospodarske zone od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, u skladu s posebnim propisima.

Skloništa se grade unutar građevina gospodarske namjene ili u zasebnoj građevini na građevnoj čestici građevina gospodarske namjene, a broj sklonišnih mjesta ne može biti manji od 2/3 broja zaposlenika, a ako se radi u smjenama, od 2/3 broja zaposlenika u najvećoj smjeni.

Skloništa se grade obavezno kao dvonamjenska s mirnodopskim korištenjem, otpornosti 100 kPa.

7.7. Zaštita od požara i eksplozije

Članak 35.

U obuhvatu Plana moguće je graditi uz sljedeće mjere zaštite od požara i eksplozije:

- osigurati vatrogasne prilaze i površine za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s odredbama posebnih propisa;

- osigurati potrebne količine vode za gašenje požara u skladu s odredbama posebnih propisa;

- u svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4,0 m ili manje, ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevine, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevine i dr. da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 min, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 min) nadvisuje krov najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m neposredno ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

8. MJERE PROVEDBE PLANA

8.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 36.

U obuhvatu Plana nije utvrđena obveza izrade detaljnih planova uređenja.

8.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 37.

Građevine što su sagrađene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju, a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj ovim planom, mogu se, do privođenja planiranoj namjeni rekonstruirati, dograditi i nadograditi uz sljedeće uvjete:

1. stambene, odnosno stambeno-poslovne građevine:

- sanacija i zamjena dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i krovišta u postojećim gabaritima;

- dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih prostora i spremišta za ogrijev, tako da s postojećim ne prelazi više od 75 m² BRP-a svih etaža, s tim da se ne povećava broj stanova;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- postavljanje novog krovišta, bez nadozida, kod građevina s dotrajalim ravnim krovom, ili s nadozidom, ako se radi o povećanju stambenog prostora iz točke 1. alineje 2. ovog stavka;

- sanacija postojećih ograda i gradnja potpornih zidova, radi sanacije terena.

2. građevine drugih namjena (gospodarske građevine, javne, komunalne i prometne te prateće građevine i sl.):

- sanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova građevine i krovišta;

- dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i slično, površine do 10 m² izgrađenosti za građevine do 100 m² BRP-a i do 5% ukupnog BRP -a za veće građevine;

- prenamjena i funkcionalna preinaka građevine;

- dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javnoprometnih površina.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 38.

Plan je izrađen u šest izvornika koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 39.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.