Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Ulica grada Gospića - sjeveroistok"

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Ulica grada Gospića - sjeveroistok"

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja "Ulica grada Gospića - sjeveroistok" (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradio CPA - Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja iz Zagreba, uz stručnu koordinaciju Gradskog zavoda za prostorno uređenje.

Članak 2.

Plan se donosi za prostor omeđen:

- na sjeverozapadu: koridor Ulice M. Getaldića;

- na jugozapadu: koridor Ulice grada Gospića;

- na jugoistoku: koridor Ulice M. Čavića;

- na sjeveroistoku: granica s parcelom JAMNICE dd.

Površina obuhvata Plana iznosi oko 11,96 hektara.

Granice obuhvata Plana prikazane su na kartografskim prikazima iz članka 3. stavka 1. ove odluke, pod točkom B.

Članak 3.

Ovom se odlukom određuju pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 8/06), te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene gospodarskih i drugih površina, uličnu i komunalnu mrežu te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Elaborat plana sastoji se od:

A. Tekstualnog dijela u knjizi "Urbanistički plan uređenja Ulica grada Gospića - sjeveroistok":

I. Obrazloženje

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje

B. Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000:

1. Korištenje i namjena površina

2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža

2.A. Promet

2.B. Energetski sustav i telekomunikacije

2.C. Vodnogospodarski sustav

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

4. Način i uvjeti gradnje

Elaborat iz stavka 1., točaka A. i B. ovoga članka ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednice Gradske skupštine Grada Zagreba sastavni je dio ove odluke.

Članak 5.

U smislu ove odluke, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju sljedeće značenje:

1. bruto razvijena površina (BRP) - površina identična građevinskoj bruto površini;

2. etaža - oznaka bilo kojega kata građevine, uključujući i prizemlje (ali ne i podrum i potkrovlje)

- maksimalna visina etaže za obračun visine građevine, mjerena od poda do poda, iznosi:

- za stambene etaže do 3,5 m

- za poslovne etaže (uredi) do 4,0 m

- iznimno, za osiguravanje kolnog pristupa za interventna vozila, maksimalna visina etaže prizemlja iznosi do 4,5 m.

Etaže građevine iznimno mogu biti i više od navedenih, ukoliko to zahtijeva namjena građevine, ali visina građevina ne može prijeći maksimum određen urbanim pravilom.

3. građevna čestica - čestica određena za gradnju građevina;

4. koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) - odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice, gdje je izgrađena površina vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevina osim balkona na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su one konstruktivni dio podzemne etaže;

5. koeficijent izgrađenosti građevne čestice nadzemno (k_ig nadzemno) - odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice, gdje se izgrađena površina odnosi samo na nadzemne etaže građevine;

6. koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_is) - odnos građevinske (bruto) razvijene površine građevina i površine građevne čestice ili građevnih čestica;

7. koeficijent iskoristivosti građevne čestice nadzemno (k_is nadzemno) - odnos nadzemne građevinske (bruto) razvijene površine građevina i površine građevne čestice ili građevnih čestica;

8. koridor ulice - prostor posebnog režima ulice unutar kojeg se osniva građevna čestica ulice, čije regulacijske linije se u pravilu poklapaju sa širinom prostora posebnog režima;

9. izgrađenost građevne čestice - odnos tlocrtnih površina svih građevina na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice izražen u postocima;

10. niskokonsolidirano područje - područje na kojem ne postoji ni ulična mreža niti mreža drugih javnih površina ili je postojeća mreža toliko deficitarna da nije moguća gradnja bez planiranja novih ulica i drugih pratećih javnih površina; urbana područja u koja se unosi promjena koja bitno mijenja karakter područja (morfologiju, postojeće čestice, aktivnost -namjenu, intenzitete - urbanitet);

11. poluugrađena građevina - građevina kojoj se jedna strana nalazi na međi građevne čestice, a s drugih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu); uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina;

12. postojeća građevina - građevina sagrađena na temelju odobrenja za građenje, odnosno građevina koja ima legalan status na temelju posebnog materijalnog propisa;

13. prirodni teren - neizgrađena površina zemljišta (građevne čestice), uređena kao zelena površina bez podzemne ili nadzemne gradnje i natkrivanja, parkiranja, bazena, teniskih igrališta i slično;

14. samostojeća građevina - građevina koja sa svih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu); uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina;

15. tlocrtna površina (TP) - površina dobivena vertikalnom projekcijom svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih nadzemnih dijelova građevine osim balkona na građevnu česticu, uključujući nadzemni dio podruma i nadstrešnicu i terase u prizemlju kada su konstruktivni dio podzemne etaže;

16. ugrađena građevina - građevina kojoj se dvije strane nalaze na međama građevne čestice, a s drugih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu); uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina;

17. visina građevine (h) - visina građevine od konačno zaravnatog terena do vijenca, mjereno u metrima;

18. visoka građevina - građevina visine četiri i više etaža, s mogućnošću gradnje podruma.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 6.

Osnovna namjena i način korištenja prostora, te razgraničenje, razmještaj i veličina javnih prometnih površina, površina određenih za gradnju građevina te uređenje zelenih površina detaljno su prikazani na kartografskom prikazu Plana broj 1. Korištenje i namjena površina na kojem su detaljno razgraničene bojom i planskim znakom zone sljedećih namjena:

- mješovita - pretežito stambena namjena (narančasta) M1

- mješovita - pretežito poslovna namjena (tamnonarančasta) M2

- zaštitne zelene površine (zelena) Z

- površine infrastrukturnih sustava (bijela) IS

Građevine se na području obuhvata Plana mogu graditi samo na građevnim česticama koje obavezno moraju imati osiguran neposredan pristup s javnoprometne površine, priključak na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom te odvodnju otpadnih voda.

Članak 7.

U zoni mješovite - pretežito stambene namjene (M1) mogu se graditi građevine stambene i stambeno - poslovne namjene, a mogući su i poslovni sadržaji koji ne ometaju stanovanje.

Građevine iz stavka 1. ovog članka se mogu graditi i kao jednonamjenske građevine (stambene, iznimno poslovne namjene).

Najveća dopuštena površina BRP-a građevina poslovne namjene u zoni mješovite - pretežito stambene namjene (M1) iznosi 20% ukupne površine BRP-a ili najviše 17.000 m² BRP-a.

U građevinama iz stavka 1. ovog članka mogu se graditi i uređivati prostori za prateće sadržaje koji uključuju:

- prodavaonice robe dnevne potrošnje;

- predškolske ustanove, škole;

- ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi;

- tihi obrt i usluge domaćinstvima;

- političke, društvene organizacije i sadržaje kulture, vjerske zajednice;

- pošte, banke i sl.;

- posebnu namjenu;

- šport i rekreaciju u manjim dvoranama bez gledališta;

- športsko - rekreacijska igrališta;

- druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali ga ne ometaju (osobne usluge, poslovni prostori - uredi i sl.);

- ugostiteljsko - turističku namjenu, hotel;

- javne garaže;

- parkove i dječja igrališta;

- tržnice.

Prateći sadržaji mogu biti u sklopu stambeno - poslovne građevine, uz uvjet da ukupna površina svih pratećih prostora može iznositi najviše 30% izgrađene bruto površine predmetne građevine.

Na zasebnim građevnim česticama u zonama mješovite - pretežito stambene namjene (M1) mogu se graditi:

- građevine javne i društvene namjene;

- uredski prostori, prostori ugostiteljsko - turističke namjene, hoteli;

- javne garaže;

- športsko - rekreacijske površine i igrališta;

- javne i zaštitne zelene površine.

Članak 8.

U zonama mješovite - pretežito stambene namjene (M1) nije predviđena gradnja novih trgovačkih centara, obrta, proizvodnih građevina, skladišta i drugih sadržaja koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način ometaju stanovanje.

Članak 9.

Planom za uređenje i urbanu obnovu prostora visoke gradnje u zoni mješovite - pretežito stambene namjene (M1, građevna čestica broj 1.) utvrđena su sljedeća detaljna pravila za novu gradnju:

- planirana je gradnja novih samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina;

- na jednoj građevnoj čestici moguće je graditi više građevina;

- tlocrtna izgrađenost građevne čestice ili čestica ne može biti veća od 50%;

- površina BRP-a poslovnih sadržaja koji ne ometaju stanovanje može iznositi najviše 20% ukupne površine BRP-a unutar građevne čestice, odnosno najviše 17.000 m² BRP-a;

- najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno k_is = 3,0 za stambeno - poslovnu namjenu;

- najmanji koeficijent iskoristivosti nadzemno k_is = 1,5 (osim za građevine javne i društvene namjene);

- visina planiranih građevina je najviše 9 nadzemnih etaža;

- najmanji prirodni hortikulturno uređen teren je 20%;

- za gradnju na regulacijskoj liniji najmanja širina koridora ulice je 15,0 m;

- potreban broj PGM-a treba osigurati u zoni zahvata Plana ili lokacijske dozvole, na vlastitom zemljištu, građevnoj čestici ili česticama, odnosno prometnicama u neposrednom kontaktu s građevnom česticom ili česticama;

- potreban broj PGM određuje se prema kriteriju 1 PGM/1 stan ili 11 PGM/1.000 m² BRP, s tim da se uzima onaj kriterij koji osigurava veći broj PGM;

- najmanja udaljenost građevina od susjednih građevnih (katastarskih čestica) je h/2;

- udaljenost građevina od regulacijskog pravca određena je grafički na kartografskom prikazu broj 4. Način i uvjeti gradnje u mjerilu 1:1000;

- najmanja međusobna udaljenost građevina jednaka je zbroju polovica njihovih visina, a iznimno može biti i manje, ali ne manje od 12,0 m i to samo u slučaju ako na ta pročelja nisu orijentirani otvori ili su orijentirani samo otvori pomoćnih prostora.

Prateći sadržaji mogu biti u sklopu stambene građevine. Površina prostora za prateće sadržaje može biti do najviše 30% BRP-a na građevnoj čestici.

Na zasebnim građevnim česticama mogu se graditi građevine javne i društvene namjene, uredski prostori, ugostiteljsko-turističke namjene, hoteli, javne garaže, športsko-rekreacijske površine i igrališta, te javne i zaštitne zelene površine.

Članak 10.

U zoni mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) postojeće i planirane građevine su jednonamjenske građevine poslovne namjene - uredi, trgovine, ugostiteljstvo i drugi sadržaji koji ne ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu grada (na građevnim česticama 2. i 4.) i građevine mješovite - pretežito poslovne namjene (na građevnoj čestici 3.)

Površine za jednonamjenske građevine poslovne namjene smještene su uz značajnije gradske poteze - Ulicu grada Gospića i Ulicu Marijana Čavića.

Na površinama za izgradnju građevina mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) mogu se graditi i uređivati prostori i za:

- prateće sadržaje;

- javnu i društvenu namjenu;

- tržnice, gradske robne kuće, hotele;

- rad s komplementarnim sadržajima;

- šport i rekreaciju;

- javne garaže;

- parkove i dječja igrališta;

- posebnu namjenu;

- druge namjene koje dopunjuju osnovnu namjenu zone, ali je ne ometaju.

Iznimno, na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) mogu se graditi i benzinske postaje.

Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) ne mogu se graditi opskrbni centri s otvorenim parkiralištem, skladišta kao osnovna namjena i građevine za preradu mineralnih sirovina.

Članak 11.

Planom za uređenje i urbanu obnovu prostora visoke gradnje u zoni mješovite - pretežito poslovne namjene (M2, građevna čestica broj 2.) utvrđena su sljedeća detaljna pravila za rekonstrukciju i novu gradnju:

- na dijelu površine mješovite - pretežito poslovne namjene (M2), građevna čestica broj 2., planira se izgradnja jednonamjenskih poslovnih građevina temeljem članka 11. stavka 2. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju GUP-a grada Zagreba, s time da se na ovoj površini ne mogu graditi opskrbni centri s otvorenim parkiralištem, skladišta kao osnovna namjena i građevine za preradu mineralnih sirovina;

- planirana je gradnja novih samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina;

- na jednoj građevnoj čestici moguće je graditi više građevina;

- tlocrtna izgrađenost građevne čestice ili građevnih čestica ne može se povećavati, s obzirom na to da je postojeća izgrađenost 50%;

- najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno k_is = 3,0 za poslovnu namjenu;

- najmanji koeficijent iskoristivosti nadzemno k_is = 1,5 za poslovnu namjenu (osim za građevine javne i društvene namjene);

- potreban broj PGM-a treba osigurati u zoni zahvata Plana ili lokacijske dozvole, na vlastitom zemljištu, građevnoj čestici ili česticama, odnosno prometnicama u neposrednom kontaktu s građevnom česticom ili česticama;

- visina novih poslovnih građevina je najviše 9 nadzemnih etaža (građevne čestice 2. i 3.);

- rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja izvode se u skladu s lokalnim uvjetima uz obvezu zadovoljenja PGM-a.

Članak 12.

Planom za uređenje i urbanu obnovu prostora visoke gradnje u dijelu zone mješovite - pretežito poslovne namjene (M2, građevna čestica broj 3.) utvrđena su sljedeća detaljna pravila za rekonstrukciju i novu gradnju:

- na dijelu površine mješovite - pretežito poslovne namjene (M2), građevna čestica broj 3., planira se izgradnja građevina mješovite - pretežito poslovne namjene, s time da se na ovoj površini ne mogu graditi opskrbni centri s otvorenim parkiralištem, skladišta kao osnovna namjena i građevine za preradu mineralnih sirovina;

- planirana gradnja novih samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina;

- na jednoj građevnoj čestici moguće je graditi više građevina;

- tlocrtna izgrađenost građevne čestice ili građevnih čestica ne može biti veća od 50%;

- površina BRP-a stambenih sadržaja može iznositi najviše 20% ukupne površine BRP-a unutar građevne čestice, odnosno najviše 6.400 m² BRP-a;

- najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno k_is = 3,0 za mješovitu - pretežito poslovnu namjenu;

- najmanji koeficijent iskoristivosti nadzemno k_is = 1,5 za mješovitu - pretežito poslovnu namjenu;

- potreban broj PGM-a treba osigurati u zoni zahvata Plana ili lokacijske dozvole, na vlastitom zemljištu, građevnoj čestici ili česticama, odnosno prometnicama u neposrednom kontaktu s građevnom česticom ili česticama;

- visina novih građevina je najviše 9 nadzemnih etaža;

- rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja izvode se u skladu s lokalnim uvjetima uz obvezu zadovoljenja PGM-a.

Članak 13.

Planom za uređenje i urbanu obnovu prostora visoke gradnje u zoni mješovite - pretežito poslovne namjene (M2, građevna čestica broj 4.) utvrđena su sljedeća detaljna pravila za rekonstrukciju i novu gradnju:

- na dijelu površine mješovite - pretežito poslovne namjene (M2), građevna čestica broj 4., planira se izgradnja jednonamjenskih poslovnih građevina temeljem članka 11. stavka 2. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju GUP-a grada Zagreba, s time da se na ovoj površini ne mogu graditi opskrbni centri s otvorenim parkiralištem, skladišta kao osnovna namjena i građevine za preradu mineralnih sirovina;

- planirana gradnja novih samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina;

- na jednoj građevnoj čestici moguće je graditi više građevina;

- tlocrtna izgrađenost građevne čestice ili građevnih čestica ne može biti veća od 50%;

- najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno k_is = 3,0 za poslovnu namjenu;

- najmanji koeficijent iskoristivosti nadzemno k_is = 1,5 za poslovnu namjenu;

- potreban broj PGM-a treba osigurati u zoni zahvata Plana ili lokacijske dozvole, na vlastitom zemljištu, građevnoj čestici ili česticama, odnosno prometnicama u neposrednom kontaktu s građevnom česticom ili česticama;

- visina novih poslovnih građevina je najviše 6 nadzemnih etaža;

- rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja izvode se u skladu s lokalnim uvjetima uz obvezu zadovoljenja PGM-a.

2. UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 14.

Na području obuhvata Plana moguća je gradnja sadržaja gospodarskih poslovnih djelatnosti kao pratećih sadržaja u stambeno - poslovnim građevinama pod uvjetima iz ovih odredbi.

Na području obuhvata Plana ne može se odobriti gradnja građevina za djelatnosti i tehnologije:

- koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno prostoru dosega negativnih utjecaja,

- koje zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način ometaju stanovanje.

Građevine i prostori gospodarskih djelatnosti iz stavaka 1. i 2. ovog članka grade se prema uvjetima za smještaj i način gradnje koji su ovom odlukom određeni za gradnju stambenih građevina.

3. UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 15.

Smještaj sadržaja javnih i društvenih djelatnosti moguć je kao prateći sadržaj u sklopu stambenih i stambeno - poslovnih građevina u zonama mješovite - pretežito stambene namjene (M1) i to:

- u sklopu stambenih ili stambeno - poslovnih građevina visoke gradnje s time da površina prostora za prateće sadržaje na građevnoj čestici može biti do najviše 30% BRP-a (samo za sadržaje koji se prema posebnim propisima mogu obavljati u stambenim prostorima),

- na zasebnim građevnim česticama.

Uređenje dječjih ustanova moguće je u prizemlju građevina visoke gradnje ili na zasebnim građevnim česticama u zoni mješovite - pretežito stambene namjene (M1). Za boravak djece obavezno je osigurati ozelenjeni prostor površine od najmanje 20 m² po djetetu.

Sadržaji javnih i društvenih djelatnosti grade se prema pravilima struke, posebnim propisima i normativima.

Gradnja i uređenje športsko - rekreacijskih sadržaja na području obuhvata Plana moguća je:

- na zasebnim građevnim česticama u zonama mješovite - pretežito stambene namjene (M1),

- kao prateći sadržaj na građevnim česticama u zonama mješovite - pretežito stambene namjene (M1).

4. UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

4.1. Veličina i izgrađenost građevnih čestica

Članak 16.

Građevne čestice formiraju se od većih ili manjih vlasničkih čestica i moraju imati površinu i oblik koji omogućava njihovo korištenje i izgradnju u skladu s predviđenom namjenom, a obvezno moraju imati osiguran neposredan pristup s javnoprometne površine (postojeća ulica ili javnoprometna površina za koju je izdana građevna dozvola) najmanje širine 12,0 m, priključak na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom, te odvodnju otpadnih voda.

Građevne čestice u zonama mješovite - pretežito stambene namjene (M1) i mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) prikazane su na kartografskom prikazu broj 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina u mjerilu 1:1000.

Ukupna tlocrtna izgrađenost građevne čestice ili građevnih čestica ne može biti veća od 50%.

Koeficijent iskoristivosti nadzemno, k_is nadzemno (odnos BRP nadzemno i površina građevne čestice ili građevnih čestica) je:

a) u zonama mješovite - pretežito stambene namjene (M1)

- najviše 3,0, a najmanje 1,5 - za građevnu česticu broj 1.

b) u zonama mješovite - pretežito poslovne namjene (M2)

- najviše 3,0, a najmanje 1,5 - za građevnu česticu broj 2., 3. i 4.

4.2. Način gradnje, veličina i smještaj građevine na građevnoj čestici

Članak 17.

U zoni mješovite - pretežito stambene namjene (M1) moguća je gradnja novih samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih stambenih ili stambeno - poslovnih građevina s pratećim sadržajima.

Članak 19.

Ulična mreža na području obuhvata Plana će se graditi, odnosno rekonstruirati u skladu s kartografskim prikazom broj 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.A. Promet u mjerilu 1:1000, čiji su sastavni dio karakteristični profili prometnica u mjerilu 1:250.

Unutar Planom utvrđenih prometnih površina mogu se graditi kolne, biciklističke i pješačke površine, autobusna stajališta, parkirališta, zaštitno zelenilo i slično.

Planom je određena ukupna širina profila pojedinih ulica, te raspored pojedinih površina unutar regulacijskog pravca ulice. Konačno oblikovanje ulica, uz moguća manja odstupanja rasporeda i širina pojedinih dijelova uličnog profila kao posljedica detaljnog tehničkog rješavanja, definirat će se urbanističko - tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Građevine koje će se graditi uz ulicu koja ima značaj javne ceste ne smiju biti na udaljenosti manjoj od udaljenosti određene propisom o javnim cestama.

Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s teškoćama u kretanju, moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.

Autobusna ugibališta i stajališta mogu se smještati, po potrebi i s obzirom na prometnu regulaciju, unutar razdjelnih pojaseva zelenila u uličnim koridorima gradskih ulica. Autobusna stajališta potrebno je opremiti nadstrešnicom s klupom, te odgovarajućom urbanom opremom.

Osim ulica određenih ovim planom mogu se predvidjeti i druge prometne površine u skladu s Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju GUP-a Grada Zagreba.

5.1.1. Parkirališta i garaže

Članak 20.

Gradnja i uređivanje parkirališnih i garažnih mjesta moguća je ovisno o vrstama i namjeni građevina za potrebe kojih se grade.

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta (broj PGM) za stambenu namjenu određuje se prema kriteriju 1 PGM/1 stan ili 11 PGM/1.000 m² BRP, s tim da se uzima onaj kriterij koji osigurava veći broj PGM.

Potreban broj PGM-a za druge namjene određuje se na 1.000 m² bruto izgrađene površine, ovisno o namjeni prostora u građevini:

U bruto izgrađenu površinu za izračun PGM-a ne uračunavaju se površine garaža i jednonamjenskih skloništa.

Kada se potreban broj parkirališno - garažnih mjesta, s obzirom na posebnosti djelatnosti, ne može odrediti prema tablici, odredit će se prema normativima određenim GUP‑om.

Potreban broj parkirališno - garažnih mjesta obvezno je osigurati u zoni zahvata Plana ili lokacijske dozvole, na vlastitom zemljištu, građevnoj čestici ili česticama, odnosno prometnicama u neposrednom kontaktu s građevnom česticom ili česticama koji su utvrđeni kartografskim prikazom broj 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina.

Ovisno o potrebi za parkiranjem, raspoloživom prostoru, horizontalnoj i vertikalnoj preglednosti, prolazima za pješake i bicikliste, pristupu interventnih vozila i ostalim lokalnim uvjetima u ulicama M. Getaldića i M. Čavića, kao i u drugim ulicama čiji će položaj biti naknadno utvrđen lokacijskom dozvolom moguća je gradnja javnih parkirališta.

Parkirališta koja se grade uz kolnik Ulice M. Getaldića i Ulice M. Čavića moraju biti uzdužna ili kosa.

Javna parkirališta koja se uređuju u uličnim koridorima u kojima nije planirana sadnja drvoreda treba opremiti drvoredima u rasteru parkirališnih mjesta u omjeru 1 drvo na svakih 6 - 8 parkirališna mjesta.

5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 21.

Trgovi i druge veće pješačke površine obvezno se uređuju na prostorima koji su označeni na kartografskom prikazu broj 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.A. Promet u mjerilu 1:1000.

Za kretanje pješaka planirano je uređenje:

- pješačko - kolnih površina;

- pješačkih pločnika uz ulice;

- pješačkih šetnica u sklopu zaštitnih zelenih površina.

Minimalna širina pješačkih staza na području obuhvata Plana je 1,60 m.

5.1.3. Biciklističke staze

Članak 22.

Biciklističke staze obvezno se grade i uređuju na potezima označenima na kartografskom prikazu broj 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.A. Promet u mjerilu 1:1000, a mogu se graditi i uređivati i na drugim površinama uz uvjet da je najmanja širina biciklističke staze za jednosmjerni promet 1,00 m, a za dvosmjerni 1,60 m.

Na području obuhvata Plana biciklistička staza je planirana u sklopu prometnog koridora Ulice M. Getaldića (južna strana), širine 1,60 m za dvosmjerni promet.

5.1.4. Uvjeti za osiguranje nesmetanog kretanja osoba smanjene pokretljivosti

Članak 23.

Planom se za sve građane, bez obzira na dob i vrstu teškoća u kretanju, predviđa osiguranje nesmetanog pristupa javnim površinama.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih i urbanističkih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva. U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe smanjene pokretljivosti moraju se ugraditi skošeni rubnjaci.

Za automobile osoba s invaliditetom na javnim parkiralištima treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, odnosno najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta koja se nalaze uz ambulantu, ljekarnu, trgovinu dnevne opskrbe, poštu, restoran ili predškolsku ustanovu.

U provedbi Plana potrebno je primjenjivati posebne propise, normative i europska iskustva u svrhu smanjenja i eliminiranja postojećih i sprečavanja nastajanja novih urbanističko - arhitektonskih barijera.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 24.

Planirana telekomunikacijska mreža prikazana je u kartografskom prikazu broj 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2B. Energetski sustav i telekomunikacije u mjerilu 1:1000.

Trase telekomunikacijske mreže načelne su, a konačno će se odrediti u postupku izdavanja lokacijske dozvole, prema važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu.

Priključak na telekomunikacijsku mrežu osigurat će se za sve građevne čestice na području obuhvata Plana.

Planom se osiguravaju uvjeti za rekonstrukciju i gradnju distributivne telefonske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom području.

Sve zračne telekomunikacijske vodove potrebno je zamijeniti podzemnim, a podzemne telefonske kabele dopuniti na kompletnu podzemnu DTK mrežu.

DTK mrežu i kabele potrebno je polagati izvan kolnika, a na mjestima prijelaza kolnika treba postavljati zaštitne cijevi.

Gradnja antenskih sustava baznih postaja - antenskih stupova s prostorom za opremu TK mreža nije moguća unutar obuhvata Plana.

Smještaj antenskih sustava osnovnih postaja krovnim prihvatima na građevinama moguć je samo na građevinama poslovne namjene.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 25.

Uvjeti i način gradnje komunalne infrastrukturne mreže prikazani su u kartografskom prikazu broj 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.B. Energetski sustav i telekomunikacije i 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.C. Vodnogospodarski sustav u mjerilu 1:1000.

Komunalnu infrastrukturnu mrežu (vodoopskrba, odvodnja, plinska mreža, elektroenergetska mreža, javna rasvjeta, centralni toplinski sustav) potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica u osiguranim pojasevima za svaku vrstu infrastrukture, a u skladu s načelnim poprečnim presjecima prometnica i njihovim širinama.

U pojasu širokom 2,0 m od osi postojećih ili planiranih drvoreda nije dopušteno polaganje infrastrukturnih vodova.

Iznimno, komunalnu infrastrukturnu mrežu moguće je graditi i na površinama svih ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena.

Položaj vodova i uređaja komunalne infrastrukturne mreže načelan je i konačno će se odrediti u postupku izdavanja lokacijske dozvole, prema važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu.

Prije izgradnje ulica u njihovom planiranom koridoru, odnosno poprečnom presjeku, potrebno je izgraditi vodove komunalne infrastrukture, u skladu s planiranim trasama.

Iz infrastrukturnog se koridora izvode odvojci - priključci pojedinih građevina na pojedine komunalne instalacije, koji se realiziraju u skladu s uvjetima nadležnih distributera.

5.3.1. Energetski sustav

Članak 26.

Za potrebe dalje plinofikacije područja obuhvata i opskrbe planiranih građevina po svim planiranim prometnicama unutar Plana i u kontaktnoj zoni planiran je razvod niskotlačne plinske mreže (NTP) s pripadnim kućnim priključcima kako bi se omogućila plinofikacija svih planiranih građevina, a opskrba plinom će biti osigurana iz plinskih regulacijskih stanica široke potrošnje PRS KOLAREVA i PRS PEŠČENICA.

Plinska će mreža činiti tehničku cjelinu s postojećim i planiranim niskotlačnim plinskim mrežama na području obuhvata UPU-a Ulica grada Gospića - jugozapad i UPU-a Ferenščica - istok, te mora osigurati nastavak izgradnje plinske mreže za planiranu izgradnju u kontaktnoj zoni ovog plana.

Niskotlačna plinska mreža će se polagati podzemno s nadslojem do kote uređenog terena minimalno 1,0 m te će biti izvedena u skladu s važećim propisima. Minimalna sigurnosna udaljenost od građevina za niskotlačnu plinsku mrežu i kućne priključke je pri paralelnom vođenju uz građevine 1,0 m. Udaljenosti NTP od drugih komunalnih instalacija određuju se sukladno posebnim uvjetima vlasnika tih instalacija, te u skladu s "Odlukom o minimalnim sigurnosnim udaljenostima za plinovode i kućne priključke" Gradske plinare Zagreb.

U Ulici M. Čavića izgrađen je visokotlačni plinovod a s obzirom na minimalne sigurnosne udaljenosti (unatoč tome što se nalazi izvan obuhvata Plana) treba ga uzeti u obzir kao ograničavajući element u korištenju prostora. VTP je položen na dubini s nadslojem do kote uređenog terena min. 1,0 m, a minimalna sigurnosna udaljenost građevina od VTP je 10,0 m.

Svaka građevina imat će na plinskom kućnom priključku glavni zapor kojim se zatvara dotok plina za dotičnu građevinu, a na plinovodima će biti ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razornih nepogoda. Kućni priključci projektirat će se za svaku planiranu građevinu u sklopu projekta plinske instalacije za tu građevinu.

Plinske regulacijske stanice unutar obuhvata Plana, uključivo pripadni visokotlačni i izlazni razvodni plinovodi, stavit će se izvan uporabe izgradnjom planiranih građevina i ukloniti kako ne bi predstavljali ograničenje u korištenju prostora, a planirane će se građevine plinom opskrbljivati niskotlačnim plinovodima.

Nove transformatorske stanice 20/0,4 kV se trebaju graditi kao samostojeće građevine ili u sklopu gospodarskih građevina. Ukoliko se nove trafostanice grade kao samostojeće građevine, potrebno je formirati nove građevne čestice, s osiguranim pristupom na javnoprometnu površinu.

Ukoliko se na području obuhvata Plana pojavi novi potrošač s potrebom za velikom vršnom snagom, lokacija nove transformatorske stanice osiguravat će se unutar njegove građevne čestice.

Na području obuhvata Plana planirano je polaganje srednjonaponske kabelske elektroenergetske mreže za koju su osigurani pojasevi unutar koridora prometnica (pješački hodnik ili zelenilo). Koridori potrebni za niskonaponsku elektroenergetsku mrežu načelno su osigurani u karakterističnim poprečnim presjecima prometnica.

Pri projektiranju i izvođenju elektroenergetskih objekata i uređaja treba se obavezno pridržavati svih tehničkih propisa, propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata, pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora te koristiti isključivo tipske kabele i ostalu opremu u skladu sa posebnim uvjetima nadležnog distributera.

Planom su u svim ulicama osigurani koridori za mrežu javne rasvjete. Javnu rasvjetu prometnih površina potrebno je uskladiti s klasifikacijom prema standardima, a na temelju prometnih funkcija. Stupovi javne rasvjete mogu se smjestiti u zeleni pojas ili na vanjski rub pješačkog hodnika.

Planom se predviđa demontaža postojećeg parovoda koji se koristio za potrebe tvornice Gethaldus i čija je trasa ucrtana na kartografskom prikazu broj 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.B. Energetski sustav i telekomunikacije u mj. 1:1000.

Planom se planira gradnja novog voda toplovoda/parovoda u Ulici M. Getaldića kao dijela centralnog toplinskog sustava (CTS) i čija je trasa ucrtana na kartografskom prikazu broj 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.B. Energetski sustav i telekomunikacije u mj. 1:1000.

Centralni toplinski sustav (CTS) na području obuhvata Plana koristit će se kao izvor energije alternativno s elektroenergetskom i plinskom mrežom pri čemu će prednost u korištenju imati izvor energije koji je prihvatljiviji za potrošače.

5.3.2. Vodnogospodarski sustav

Članak 27.

Unutar obuhvata Plana u svim planiranim ulicama predviđen je smještaj vodoopskrbnih cjevovoda u skladu s potrebama korisnika prostora i gradnjom novih sadržaja.

Vodovodna mreža će se polagati tako da minimalna visina nadsloja zemlje iznad tjemena cijevi bude minimalno 1,0 m. Svijetli horizontalni razmak između vodoopskrbnog cjevovoda i ostalih objekata komunalne infrastrukture ne smije biti veći od 1,50 m, a od drvoreda, zgrada i ostalih objekata 2,50 m.

Svijetli vertikalni razmak vodovodnih cijevi i ostalih instalacija na mjestima njihovih križanja ne smije biti manji od 0,50 m.

Križanje vodovodne cijevi s kanalizacijom u principu treba rješavati tako da vodovodna cijev bude iznad kanalizacijske cijevi. Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u skladu s važećim propisima izvesti vanjske nadzemne hidrante. Hidranti će se postaviti u zeleni pojas prometnice ili na vanjski rub pješačkog hodnika na razmaku od 80 m.

U dijelu vodozaštitnog područja vodocrpilišta "Žitnjak I. i II." (III. zona zaštite) potrebno je provoditi mjere zaštite u skladu s posebnom odlukom.

Na području obuhvata Plana planirana je gradnja cjelovitog kanalizacijskog sustava za odvodnju otpadnih, oborinskih i drugih voda. Kanalizacijsku mrežu potrebno je izvoditi nepropusno.

Odvodnja oborinskih voda s prometnih površina i parkirališta predviđa se u javnu kanalizaciju slivnicima s taložnicama. Revizijska okna potrebno je smjestiti, u pravilu, u sredinu vozne trake.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 28.

Plan utvrđuje zaštitnu zelenu površinu (Z) uz Ulicu grada Gospića, koja je prikazana na kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:1000.

U sklopu zone mješovite - pretežito stambene namjene (M1), a u cilju očuvanja postojeće vrijedne vegetacije mogu se uređivati manje parkovne površine (parkovi susjedstva), čija će lokacija biti utvrđena lokacijskom dozvolom. Ove se parkovne površine trebaju hortikulturno urediti i opremiti odgovarajućom urbanom opremom prema potrebama stanovnika (staze, klupe, javna rasvjeta, koševi za smeće, oprema za igru djece - dječja igrališta, odmorišta, fontane i slično) u skladu s odredbama GUP-a.

Planom je propisano da prirodni hortikulturno uređen teren mora iznositi 20% površine građevne čestice ili građevnih čestica.

Na zelenim površinama u blizini školskih i predškolskih ustanova ne smiju se saditi alergogene biljke, tj. vrste raslinja koje u pojedinim godišnjim dobima mogu štetno djelovati na dišne organe djece.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 29.

Na području obuhvata Plana ne postoje zaštićeni dijelovi prirode niti nepokretna kulturna dobra, te sukladno tome nema posebnih uvjeta sa stajališta zaštite i očuvanja prirodnih i kulturno - povijesnih vrijednosti.

Prilikom izrade idejnog rješenja za zonu mješovite - pretežito stambene namjene (M1) u postupku pribavljanja lokacijske dozvole potrebno je voditi računa o vrijednoj vegetaciji na području obuhvata Plana, kako ne bi bila ugrožena izgradnjom građevina ili prometnica.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 30.

Planom je planirano:

- odlaganje komunalnog otpada uz javne zelene i prometne površine košarama za smeće i kontejnerima na način koji ne nagrđuje okoliš,

- odvojeno prikupljanje pojedinih vrsta otpada (npr. papir, staklo, metali, plastika i slično) tipiziranim posudama, odnosno spremnicima postavljenim na javnim površinama.

Spremnici se postavljaju na javnim površinama u skladu s uvjetima nadležne službe. Do spremnika je potrebno omogućiti nesmetan pristup posebnom vozilu.

Na području obuhvata Plana smještaj reciklažnog dvorišta površine do 200 m² predviđen je u sklopu zone mješovite - pretežito stambene namjene (M1) - građevna parcela broj 1.

9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ I OSTALE MJERE ZAŠTITE

9.1. Mjere zaštite okoliša

Članak 31.

U cilju zaštite okoliša postojećih i planiranih zona utvrđene su mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.

U dijelu vodozaštitnog područja vodocrpilišta "Žitnjak I. i II." (II. i III. zona zaštite) potrebno je provoditi mjere i režime zaštite od mogućeg zagađivanja u skladu s posebnom odlukom.

Zaštita zraka od zagađenja prometom kao i zaštitu od buke nastale prometom motornih vozila osigurava se sadnjom zelenog pojasa visokog, grmolikog i niskog zelenila koje sprečava penetraciju štetnih tvari i širenje buke.

Najviše dopuštene razine buke imisije propisane su posebnim propisom.

9.2. Mjere zaštite od požara

Članak 32.

Dovoljne količine vode za gašenje požara potrebno je osigurati odgovarajućim dimenzioniranjem planirane i rekonstrukcijom postojeće javne vodovodne mreže s mrežom vanjskih hidranata u skladu s važećim propisima. Vanjske (ulične) hidrante potrebno je projektirati i izvoditi kao nadzemne.

Vatrogasni pristupi osigurani su po svim javnim prometnim površinama, a dodatni vatrogasni pristupi i površine za rad vatrogasne tehnike mogu se uređivati temeljem lokacijskih dozvola u skladu s posebnim propisima.

U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina u skladu s posebnim propisima.

Potrebno je primjenjivati minimalne sigurnosne udaljenosti od postojećih i planiranih srednjotlačnih plinovoda koji će se projektirati i graditi u području obuhvata Plana ili u njegovom kontaktnom području.

Svaka građevina imat će na plinskom kućnom priključku glavni zapor kojim se zatvara dotok plina za dotičnu građevinu, a na plinovodima će biti ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razornih nepogoda.

10. MJERE ZAŠTITE I SKLANJANJA

Članak 33.

Mjere zaštite od prirodnih i civilizacijskih katastrofa temelje se na polazištima i ciljevima Plana, pri čemu je organizacija i namjena prostora planirana integralno s planiranjem zaštite, što se posebno ističe propisanim načinom gradnje, gustoćom izgrađenosti i gustoćom stanovanja.

Na području obuhvata Plana predviđena je provedba mjera zaštite pučanstva od prirodnih i civilizacijskih katastrofa u skladu s odredbama posebnih propisa koje uređuju ovo područje.

Planom se propisuju sljedeće mjere zaštite:

- za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara potrebno je osigurati skloništa po opsegu zaštite, i to osnovne zaštite otpornosti 100 kPa;

- sva skloništa moraju biti projektirana, izvedena i opremljena u skladu s posebnim propisom;

- kućna skloništa i skloništa za stambeni blok planirati u sklopu pojedinih građevnih čestica i to u sklopu građevina ili u sklopu zelenih površina u javnom korištenju na pojedinim građevnim česticama;

- sva skloništa osnovne zaštite moraju biti dvonamjenska i trebaju se koristiti u mirnodopske svrhe uz suglasnost Državne uprave za zaštitu i spašavanje, a u slučaju ratnih opasnosti trebaju se u roku od 24 sata osposobiti za potrebe sklanjanja.

Članak 35.

Planom se omogućava rekonstrukcija građevina koje su građene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), a čija je namjena protivna namjeni utvrđenoj Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju GUP-a grada Zagreba. Ove građevine se mogu, do privođenja konačnoj namjeni, odnosno do uređenja prostora pojedinih građevnih čestica gradnjom novih građevina visoke izgradnje, rekonstruirati, dograditi i nadograditi uz sljedeće uvjete:

građevine drugih namjena (gospodarske građevine, građevine javne i društvene namjene, komunalne i prometne te prateće građevine i sl.):

- sanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova građevine i krovišta;

- dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl., površine do 10 m² izgrađenosti za građevine do 100 m² BRP-a i do 5% ukupnog BRP-a za veće građevine;

- prenamjena i funkcionalna preinaka građevine, osim u stambenu namjenu;

- dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javnoprometnih površina.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 36.

Plan je izrađen je u šest izvornika, koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 37.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.