Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Staro Brestje - Delec

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja Staro Brestje - Delec

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja Staro Brestje - Delec (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradio Urbanistički institut Hrvatske d.d. u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim zavodom za prostorno uređenje.

Članak 2.

Plan se donosi za prostor određen sa sljedećim granicama obuhvata:

- Jugoistočni dio granice prati sljedeće k.č. br. (ili njihove dijelove):

6461/14, 6461/13, 6464/6, 6465, 6466/1, 6467, 6468, 6469, 6470/3, 6478/1, 6478/2 presijeca Ulicu M. Kraljevića, dijelom 6513/1, dijelom 6515/1, dijelom 6517/2, dijelom 6517/1, 6518/8, 6518/9, 6518/11, sve k.o. Sesvete.

- Sjeveroistočni dio granice prati sljedeće k.č.br. (ili njihove dijelove):

6518/2, 6518/1, 6474/7, 6474/1, 6472, 6446, 6447/2, 6448/1 prati put 6623/1 (u dužini 260 m), dijelom 6408, presijeca put 6394, sve k.o. Sesvete.

- Sjeverozapadni dio granice prati rub prometnog koridora i sljedeće k.č. br. (ili njihove dijelove):

rubom koridora produžene Branimirove ulice presijecajući k.č. br. 6393, 6392, 6391, prateći put i dio Ulice K. Hegedušića 5303 (u dužini 185 m), 6383/3, 6384, 6383/1, 6382/1, 6381/1, 6381/7, 6381/8, 6381/12, 6380/1, 6380/2, 6380/3, 6380/4, 6380/6, 6379/8 (put), dijelom 252/2 sve k.o. Sesvete.

- Jugozapadni dio granice prati sljedeće k.č. br. (ili njihove dijelove):

dijelom 253/3, dijelom 262, 263/3, 263/1, dijelom 267, dijelom 6460, dijelom 6459/9 sve k.o. Sesvete.

Granice obuhvata Plana prikazane su na kartografskim prikazima navedenim u članku 4. točka B) ove odluke.

Površina obuhvata Plana iznosi 17,91 hektara.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Ovom se odlukom utvrđuju pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora u obuhvatu Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Generalnoga urbanističkog plana Sesveta, te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene prostora, uličnu i komunalnu mrežu, te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Plan sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja Staro Brestje - Delec sastoji se od:

A) Tekstualnog dijela u knjizi pod naslovom: Urbanistički plan uređenja Staro Brestje - Delec koji sadrži:

I. OBRAZLOŽENJE

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

B) Grafičkog dijela koji sadrži sljedeće kartografske prikaze u mjerilu 1:2000:

1. POSTOJEĆE STANJE

2. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

3.1. Prometna i ulična mreža

3.2. Elektroenergetika

3.3. Vodoopskrbna mreža

3.4. Plinoopskrba

3.5. Telekomunikacije

3.6. Odvodnja otpadnih voda

4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

4.1. Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite

5. NAČIN I UVJETI GRADNJE

5.1. Oblici korištenja

5.2. Način gradnje

Plan iz stavka 1. ovog članka ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednice Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 5.

Uvjeti za određivanje korištenja površina javnih i drugih namjena su:

- temeljna obilježja prostora i ciljevi razvoja ovog dijela grada;

- valorizacija okolne postojeće prirodne i izgrađene sredine;

- kvalitetno korištenje prostora i okoliša i unapređenje kvalitete života;

- planirani kapacitet prostora;

- racionalno korištenje infrastrukturnih sustava.

Članak 6.

Osnovna namjena i način korištenja prostora, te razgraničenje, razmještaj i veličina pojedinih površina detaljno su prikazani te označeni pripadajućom bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 2. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, u mjerilu 1:2000, a to su:

- mješovita -pretežito stambena (žuta M1-1 i M1-2)

- javna i društvena (D)

- zdravstvena ustanova (crvena - D3)

- predškolska ustanova - dječji vrtić (crvena - D4)

- osnovna škola (crvena - D5)

- gospodarska

- poslovna-pretežito uslužna (narančasta - K1)

- javne zelene površine

- javni park (zelena - Z1)

- zelenilo s rekreacijom (zelena - Z2)

- zaštitne zelene površine (zelena - Z)

- prometne površine (ulice, kolno-pješačke i pješačke površine) (bijela)

Unutar površine pojedine namjene mogu se graditi sljedeće građevine:

Mješovita -pretežito stambena namjena (M1)

Površine mješovite -pretežito stambene namjene obuhvaćaju postojeće i planirane zone s tipom niske višestambene gradnje (M1-1) ili individualne gradnje (M1-2).

Unutar tih zona moguće je u okviru stambene građevine (prizemna ili druge etaže, odnosno u zasebnom objektu na građevnoj čestici uz stambeni objekt) realizirati sadržaje poslovne, društvene ili javne namjene pod čime se podrazumijevaju:

- različiti uredi, biroi, predstavništva, liječničke ordinacije i dr.;

- tihi obrt i usluge domaćinstvima;

- prodavaonice robe dnevne potrošnje, ugostiteljstvo;

- pošte, banke, osiguravajuća društva i sl.;

- političke i društvene organizacije, sadržaji kulture, vjerske zajednice i sl.

Ukupna površina namijenjena za poslovnu, društvenu ili javnu djelatnost može iznositi najviše 30% ukupnog BRP-a na građevnoj čestici, pri čemu predmetna djelatnost svojim radom ne smije negativno djelovati na okoliš (zrak, buka, povećani promet) i ugrožavati osnovnu funkciju stanovanja.

Na prostoru predviđenom za izgradnju stambeno-poslovnih (pretežito stambenih) građevina dopuštena je izgradnja i isključivo stambenih građevina. Unutar zatečenih zona mješovite ili stambene izgradnje moguće je realizirati poslovne, društvene i javne sadržaje prema stavku 2. ovog članka, pri čemu se postojeće garaže ne mogu prenamijeniti za druge sadržaje.

Javna i društvena namjena (D)

Na površinama javne i društvene namjene mogu se graditi građevine za sljedeće sadržaje:

- zdravstvena ustanova (D3)

- predškolska ustanova - dječji vrtić (D4)

- osnovna škola (D5)

Gospodarska - poslovna-pretežito uslužna namjena (K1)

Površina gospodarske namjene obuhvaća samo postojeću građevinu bez mogućnosti daljnjeg proširenja.

Zelene površine (Z1, Z2 i Z)

Unutar ovih površina predviđa se sljedeći opseg njihova uređenja kao:

- javne zelene površine - javni park s planskom sadnjom vegetacije i izvedbom hortikulturnog i vrtno-tehničkog uređenja površina, realizaciju pješačkih površina i prostora za igru djece, oznake Z1,

- javne zelene površine - zelenilo s rekreacijom, s planskim uređenjem kao parkovno-rekreacijske površine uz uređenje sadnjom autohtone vegetacije, izvedbom pješačkih staza i odmorišta s dodatnim rekreacijskim sadržajima manje površine (tenis, košarka, odbojka, boćališe i sl.) izvedeno prema posebnom projektu, oznake Z2,

- zaštitne zelene površine uz prometne koridore i prema šumi Novoselčina, s dopunom postojeće vegetacije, oznake Z.

Prometne površine

Unutar ovih površina, označenih kao koridori javnih prometnih površina, realiziraju se kolne, kolno-pješačke, pješačko-biciklističke i pješačke komunikacije zajedno sa zaštitnim zelenim pojasom - drvoredom, a u njihovom podzemnom dijelu vode se instalacije komunalne infrastrukture.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 7.

Unutar područja Staro Brestje - Delec obuhvaćenog ovim planom nije predviđena realizacija novih građevina gospodarskih djelatnosti, a postojeća građevina poslovne namjene (K1) smještena na k.č. br. 6398/7 k.o. Sesvete zadržava se unutar zatečenog gabarita.

3. UVJETI SMJEŠTAJA I URBANA PRAVILA ZA GRADNJU GRAĐEVINA JAVNIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

3.1. Uvjeti smještaja

Članak 8.

Smještaj građevina javnih i društvenih djelatnosti utvrđen je detaljno na lokacijama označenim na kartografskom prikazu: 2. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, u mjerilu 1:2000 i obuhvaća:

- Zdravstvenu ustanovu (D3)

- planirana površina građevne čestice za izgradnju predmetne građevine iznosi cca 1.520 m²;

- lokacija na katastarskim česticama ili njihovim dijelovima: k.č.br. 6464/2, 6464/3 i 6465 k.o. Sesvete;

- programski kapacitet i ukupna bruto razvijena površina do 500 m².

- Predškolsku ustanovu - dječji vrtić (D4)

- planirana površina građevne čestice za izgradnju predmetne građevine iznosi cca 7.040 m²;

- lokacija na katastarskim česticama ili njihovim dijelovima: k.č.br. 6468, 6467, 6469, 6466/3, 6466/2, 6466/1 i 6465 k.o. Sesvete;

- programski kapacitet: 10 odgojnih skupina.

- Osnovnu školu (D5)

- planirana površina građevne čestice za izgradnju predmetne građevine iznosi cca 10.430 m²;

- lokacija na dijelovima katastarskih čestica: k.č.br. 6407 i 6408 k.o. Sesvete;

- programski kapacitet: 12 učionica, 400 učenika u dvije smjene.

3.2 Urbana pravila za gradnju novih javnih i društvenih građevina

Članak 9.

3.2.1. Zdravstvena ustanova

- najveća visina građevine iznosi dvije etaže (P+1) ili 8,0 m od terena do vijenca;

- najveća izgrađenost građevne čestice iznosi 25% njezine površine ili k_ig = 0,25;

- najveća iskoristivost građevne čestice iznosi 40% njezine površine ili k_is = 0,40;

- najmanja udaljenost građevine od granica građevne čestice iznosi 5,0 m, dok prema regulacijskoj liniji javne prometne površine treba ostvariti minimalno 10,0 m;

- najmanje 40% građevne čestice treba urediti kao parkovnu (zelenu) površinu;

- najmanje 20% građevne čestice treba urediti kao pristupnu pješačku površinu;

- parkirališni prostor treba osigurati u okviru građevne čestice s minimalnim kapacitetom od 10 parkirališnih mjesta;

- oblikovni tretman građevine treba usmjeriti u cilju postizanja atraktivnog izgleda volumena i pročelja uz moguću primjenu kosog, ravnog ili bačvastog krova, te korištenje suvremenih materijala u skladu s funkcionalnim zahtjevima građevine;

- granicom građevne čestice nije predviđeno postavljanje ograde;

- realizacija građevine zdravstvene ustanove provodi se urbanističko-arhitektonskim natječajem.

3.2.2. Predškolska ustanova

- najveća visina građevine iznosi jednu etažu (P) ili 4,50 m od terena do vijenca;

- najveća izgrađenost građevne čestice iznosi 25% njezine površine ili k_ig = 0,25;

- najveća iskoristivost građevne čestice iznosi 25% njezine površine ili k_is = 0,25;

- najmanja udaljenost građevine od granica građevne čestice i javne prometne površine iznosi 10,0 m;

- najmanje 40% površine građevne čestice treba biti parkovno uređeno;

- najmanje 30% površine građevne čestice treba urediti kao površine za igru i boravak na otvorenom u kombinaciji s parkovno uređenim površinama;

- parkirališni prostor treba osigurati u okviru građevne čestice s minimalnim kapacitetom od 10 parkirališnih mjesta;

- oblikovanje građevine treba usmjeriti u cilju postizanja atraktivnog tretmana volumena i obrade pročelja predmetne građevine uz moguću primjenu kosog, ravnog ili bačvastog krova te korištenje suvremenih materijala u skladu s funkcionalnim zahtjevima građevine;

- granicom građevne čestice predškolske ustanove - dječjeg vrtića postavlja se ograda visine do 1,50 m, a izvodi kao prozračna (metalna rešetka, mreža i sl.) s podnožjem od tvrdog materijala visine do 0,60 m;

- realizacija građevine predškolske ustanove (dječjeg vrtića) provodi se urbanističko-arhitektonskim natječajem.

3.2.3. Osnovna škola

- najveća visina građevine iznosi dvije etaže (P+1) ili 8,0 m od terena do vijenca;

- najveća izgrađenost građevne čestice iznosi 25% njezine površine ili k_ig = 0,25;

- najveća iskoristivost građevne čestice iznosi 50% njezine površine ili k_is = 0,5;

- najmanja udaljenost građevine od granica građevne čestice i javne prometne površine iznosi 10,0 m;

- najmanje 40% površine građevne čestice treba biti parkovno uređeno;

- najmanje 25% površine građevne čestice treba urediti kao sportsko-rekreacijske površine za potrebe učenika;

- parkirališni prostor osigurava se u okviru građevne čestice s minimalnim kapacitetom od 15 parkirališnih mjesta;

- oblikovanje građevine realizira se temeljem suvremenog arhitektonsko-prostornog koncepta s mogućom primjenom kosog, ravnog ili bačvastog krova uz korištenje materijala i oblikovnog tretmana pročelja u skladu s funkcionalnim zahtjevima građevine;

- granicom građevne čestice osnovne škole postavlja se ograda visine do 1,50 m (iznimno uz športsko-rekreativne površine i sadržaje do 2,50 m), a izvodi se kao prozračna (metalna rešetka, mreža i sl.);

- realizacija građevine osnovne škole provodi se urbanističko-arhitektonskim natječajem.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

4.1. OPĆI UVJETI

Članak 10.

Stambene građevine

Ovim se planom predviđa izgradnja stambenih građevina na površinama mješovite - pretežito stambene namjene označene planskim znakom M1 na kartografskom prikazu 2. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA. Prosječna bruto gustoća stanovanja unutar prostora obuhvata Plana (Gbst) iznosi najviše 100 st./ha.

Unutar mješovite - pretežito stambene namjene (M1) razlikuje se tipologija stambenih građevina koje se mogu graditi na Planom utvrđenim površinama, te obuhvaćaju:

- niske višestambene građevine na površinama označenim sa M1-1,

- individualne građevine na površinama označenim sa M1-2.

Niska višestambena građevina je građevina do tri etaže (P+2) s mogućnošću gradnje podruma i potkrovlja, a sadrži više od tri (3) stana.

Individualna stambena građevina je građevina do dvije etaže (P+1), s mogućnošću gradnje podruma i potkrovlja, sadrži najviše do tri (3) stana i s BRP-om do 400 m².

Način gradnje stambenih građevina smještenih unutar zona mješovite - pretežito stambene namjene predviđa se u tipologiji samostojećih građevina (individualnih ili niskih višestambenih građevina).

Uređenje građevne čestice

Uređenje građevne čestice provodi se prema urbanim pravilima utvrđenim za pojedinu namjenu u člancima 9., 11. i 12. ove odluke. Prostor građevne čestice uređuje se na način da se ne naruši prirodni izgled prostora i ugroze okolne građevne čestice, u skladu sa sljedećim uvjetima:

- uređenje građevne čestice treba provesti na način da se maksimalno očuva prirodno oblikovani teren, te nije dopušteno formiranje artificijelne konfiguracije;

- ako uređenje građevne čestice na terenima s nagibom zahtijeva izvođenje potpornih zidova tada se oni izvode do visine maks. 1,80 m, a u slučaju potrebne veće visine izvode se kaskadno sa maksimalnom pojedinačnom visinom od 1,50 m;

- uređenje građevne čestice ne smije usmjeravanjem oborinskih voda, nasipavanjem terena ili iskopima negativno utjecati na okolne građevne čestice ili građevine, odnosno javne prometne površine.

Ovisno o namjeni pojedine građevne čestice, treba na njezinom prostoru osigurati parkirališno - garažni prostor za sve korisnike objekta (stanovanje, poslovni sadržaji, javna i društvena namjena) prema sljedećem minimalnom standardu:

- stambena namjena 15 PGM 1000 m² BRP ili min. 1,5 PGM / 1 stan;

- poslovni sadržaji 20 PGM 1000 m² BRP;

- trgovine - 50 PGM 1000 m² BRP;

- ugostiteljstvo - 50 PGM 1000 m² BRP;

- zdravstvene ustanove 1 PGM 4 zaposlena u smjeni;

- škole 1 PGM 1 učionica;

- predškolske ustanove 1 PGM 1 grupa djece;

- športsko-rekreacijske površine 5 PGM 1000 m² uređene rekreativne površine.

Komunalna opremljenost građevne čestice

Sve građevine se obavezno priključuju na sustave javne gradske komunalne infrastrukture, a poglavito na mreže elektroopskrbe, vodoopskrbe i odvodnje.

Unutar područja obuhvaćenog ovim planom, na kojemu se predviđa izgradnja stambenih, javnih i društvenih građevina, treba ostvariti sljedeću minimalnu razinu komunalne opremljenosti:

- javne prometne površine - ulice radi ostvarenja pristupa do građevina (postojeće ili planirane - projektirane s izdanom građevnom dozvolom);

- mreža elektroopskrbe na koju je moguće ostvariti priključak građevine;

- javna mreža vodoopskrbe i odvodnje otpadnih i oborinskih voda na koju je moguće priključiti građevine.

4.2. DETALJNA URBANA PRAVILA ZA UVJETE I NAČIN GRADNJE

Članak 11.

4.2.1. Prostori mješovite gradnje - individualne građevine (M1-2)

A. Stambene građevine

- uvjetuje se gradnja samostojećih građevina;

- minimalna površina građevne čestice iznosi 500 m²;

- maksimalna izgrađenost građevne čestice k_ig = 0,3;

- maksimalna iskoristivost građevne čestice k_is = 1,0;

- maksimalni BRP iznosi 400 m²;

- maksimalna visina građevine mjereno od terena do vijenca objekta - Po+P+1+PK ili 8,5 m;

- udaljenost građevinskog pravca građevine do regulacijske linije javne površine iznosi minimalno 5,0 m;

- udaljenost građevine do drugih međa građevne čestice iznosi minimalno 3,0 m;

- građevna čestica mora imati osiguran pristup s javne prometne površine;

- unutar građevne čestice treba osigurati parkirališno-garažni prostor s minimalno 1,5 mjestom/1 stan uz dodatna mjesta za druge sadržaje u građevini prema standardu utvrđenom u članku 10. ove odluke;

- oblikovanje krovne plohe građevine izvodi se kosim, ravnim ili bačvastim krovištem s pokrovom od crijepa, šindre ili drugih suvremenih materijala;

- potrebna komunalna opremljenost zemljišta utvrđena je u članku 10. ove odluke;

- iznimno, na građevnim česticama većim od 5000 m² moguća je gradnja individualnih stambenih građevina visine podrum i dvije etaže (Po+P+1) s najvećim BRP-om od 800 m² i najmanjom udaljenosti građevine od međa susjednih građevnih čestica i javne prometne površine od 10,0 m;

- prilikom izgradnje zamjenske građevine za postojeću legalno izgrađenu građevinu, površina građevne čestice može biti i manja od 500 m², a postojeća izgrađenost (k_ig), iskoristivost (k_is) i BRP, iako su veći od utvrđenih ovom odlukom, mogu se zadržati bez daljnjeg povećanja, uz druge uvjete prema detaljnim pravilima iz ovog članka;

- prilikom rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje postojećih legalno izgrađenih građevina, površina građevne čestice može biti i manja od površine utvrđene u ovoj točki, prema susjednim građevnim česticama treba se osigurati minimalna udaljenost od 1,0 m (prema jednoj bočnoj međi) i 3,0 m (prema drugoj bočnoj i stražnjoj međi), dok se zadržava postojeći građevni pravac prema javnoj prometnoj površini, a ostali uvjeti (k_ig, k_is, BRP i visina) dati su u okviru detaljnih pravila iz ovog članka;

- prilikom individualne gradnje najmanje 30% površine građevne čestice mora biti prirodni teren koji se hortikulturno uređuje sadnjom visoke i niske vegetacije poštujući lokalne krajobrazne karakteristike, što posebno obuhvaća prostor predvrta između javne prometne površine i stambene građevine. Na prostoru građevne čestice izvode se pješačke i kolne pristupne i komunikacijske površine oblikovane na način da se u što većoj mjeri izbjegne "asfaltiranje i betoniranje" površina, poštujući uvjete iz članka 10. ove odluke;

- iznimno, na dijelovima područja namijenjenog izgradnji individualnih građevina (M1-2) sa zatečenom, već utvrđenom pravilno formiranom parcelacijom ograničenom rubnim javnim prometnim površinama, odnosno prilikom interpolacije na pojedinačne neizgrađene građevne čestice unutar okolnog izgrađenog područja, moguće je za izgradnju koristiti građevnu česticu površine manje od 500 m², ali uz uvjet minimalne površine od 350 m² i najmanje širine uz javnu prometnu površinu od 14,0 m, ostali su parametri prema detaljnim uvjetima iz ovog članka;

- iznimno, na dijelovima izgrađenog područja kod interpolacije novih građevina može se građevinski pravac približiti na udaljenost od 1,0 m do regulacijskog pravca javne prometne površine samo ako je ona namijenjena pretežito za pješačku komunikaciju (pješačke ili kolno-pješačke površine);

- postojeće dvojne individualne stambene građevine mogu se bez obzira na veličinu građevne čestice dograđivati i nadograđivati, odnosno zamijeniti novom građevinom u skladu s detaljnim uvjetima iz ovog članka (maks. k_ig, maks. k_is, maks. visina).

B. Prateći poslovni sadržaji uz stanovanje

Poslovni sadržaji u zonama mješovite, pretežito stambene namjene (M1), obuhvaćaju najviše do 30% ukupnog BRP-a na građevnoj čestici, a grade se unutar građevnih čestica individualne gradnje (M1-2) na sljedeći način:

- mogu se smjestiti u okviru svih etaža građevine;

- ako se na građevnoj čestici uz stambenu građevnu smještaju kao zasebna poslovna građevina trebaju zadovoljiti sljedeće uvjete:

- maksimalna visina iznosi P (prizemlje) ili 4,0 m od kote uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine,

- mogu imati podrum i krovište bez nadozida,

- udaljenost od regulacijske linije iznosi najmanje 5,0 m,

- udaljenost od međa iznosi najmanje 3,0 m,

- svojom površinom ulaze u maksimalnu izgrađenost (k_ig) i iskoristivost građevne čestice (k_is);

- smještaj poslovnih sadržaja moguć je i prenamjenom dijelova postojećih legalno izgrađenih stambenih građevina smještenih u zonama mješovite namjene. Udio poslovnih sadržaja u postojećim građevinama može obuhvatiti najviše do 20% ukupnog BRP-a;

- prateći poslovni sadržaji generalno su specificirani u članku 6. ove odluke;

- izbor djelatnosti treba biti takav da ne ometaju (buka, mirisi, prašina, povećani promet osoba i vozila) osnovnu funkciju stanovanja;

- za poslovnu namjenu ne mogu se koristiti postojeće garaže;

- za prateće poslovne sadržaje treba u okviru građevne čestice osigurati dodatna parkirališna mjesta prema standardu iz članka 10. ove odluke.

C. Prateće pomoćne građevine

U okviru građevne čestice, unutar njezine dopuštene izgrađenosti, mogu se uz stambenu građevinu graditi i druge prateće građevine koje obuhvaćaju:

- pomoćne građevine koje namjenom upotpunjuju individualnu građevinu (garaže, spremišta i druge pomoćne prostorije koje služe za redovnu uporabu građevine), visine jedne etaže (P ili do 3,0 m) uz mogućnost gradnje podruma i krovišta bez nadozida;

- pomoćne građevine smještaju se u pravilu iza glavne (stambene ili stambeno-poslovne) građevine na stražnjem dijelu građevne čestice. Samo je garaže moguće locirati ispred stambene građevine, odnosno na regulacijskoj liniji, u skladu s lokalnim uvjetima. Najmanja udaljenost samostojeće pomoćne građevine do susjednih čestica iznosi 1,0 m, odnosno 3,0 m ako ima otvore prema susjednoj građevnoj čestici;

- ako se pomoćna građevina izvodi kao poluugrađena, mora biti prislonjena uz pomoćnu građevinu na susjednoj građevnoj čestici i odijeljena vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici;

- nadstrešnice koje se ne uračunavaju u BRP građevine i koriste se za natkrivanje parkirališta, terasa, stubišta, dijelom otvorenih površina građevne čestice i sl., ali ulaze u izgrađenost građevne čestice (osim natkrivanja ulaza u građevinu), a njihova gradnja izvodi se temeljem odredbi za pomoćne građevine.

Članak 12.

4.2.2. Prostori mješovite gradnje - niske višestambene građevine (M1-1)

A. Stambene građevine

- uvjetuje se gradnja samostojećih građevina;

- minimalna površina građevne čestice iznosi 600 m²;

- maksimalna izgrađenost građevne čestice k_ig = 0,4;

- maksimalna iskoristivost građevne čestice k_is = 1,0;

- minimalna površina građevne čestice na 1 stan iznosi 80 m²;

- maksimalno dopustivi BRP na građevnoj čestici iznosi 600 m²;

- maksimalna visina objekta iznosi Po+P+2+PK ili 11,5 m mjereno od najniže kote terena uz građevinu do vijenca građevine;

- udaljenost građevinskog pravca do regulacijske linije javne površine iznosi minimalno 5,0 m;

- udaljenost građevine do ostalih međa građevne čestice iznosi minimalno 5,0 m;

- parkirališno-garažni prostor unutar građevne čestice treba dimenzionirati s minimalno 1,5 parkirališno-garažnim mjestom po 1 stanu, uz dodatna mjesta za druge sadržaje u građevini prema standardu utvrđenom u članku 10. ove odluke;

- unutar građevne čestice niske višestambene gradnje nije dopuštena izgradnja pomoćnih građevina, osim garaža;

- za potrebe smještaja vozila mogu se na stražnjem ili bočnom dijelu građevne čestice graditi zasebne građevine skupnih garaža, te njihova površina ulazi u njezinu dopuštenu izgrađenost i maksimalni BRP;

- na građevnoj čestici nije dopuštena izgradnja nadstrešnica, osim iznad ulaza u građevinu, koja se ne uračunava u BRP i ne ulazi u ukupnu izgrađenost građevne čestice;

- krovna ploha građevine izvodi se kao kosa, ravna ili bačvasta s pokrovom od crijepa, šindre ili drugih suvremenih pokrovnih materijala;

- potrebna komunalna opremljenost zemljišta utvrđena je člankom 10. ove odluke;

- prilikom zamjene postojećih legalno izgrađenih građevina površina građevne čestice može biti manja od 600 m², a zatečena postojeća izgrađenost (k_ig) i iskoristivost (k_is) građevne čestice, te BRP, iako su veći od utvrđenih ovom odlukom, mogu se zadržati bez daljnjeg povećanja, dok se drugi uvjeti izgradnje utvrđuju temeljem detaljnih pravila iz ovog članka;

- prilikom rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje postojećih građevina površina građevne čestice može biti i manja od 600 m², a postojeća udaljenost od susjedne građevne čestice koja nije manja od 3,0 m može se zadržati, dok se drugi uvjeti utvrđuju temeljem detaljnih pravila iz ovog članka;

- iznimno, prilikom pojedinačne interpolacije niske višestambene građevine na postojeću neizgrađenu građevnu česticu smještenu između okolnih izgrađenih građevina, građevna čestica može biti manja od 600 m² s minimalnom površinom od 450 m², uz uvjet najmanje širine uz javnu prometnu površinu od 16,0 m, dok se drugi uvjeti izgradnje utvrđuju temeljem detaljnih pravila iz ovog članka;

- kod niske višestambene gradnje treba najmanje 20% površine građevne čestice sačuvati kao prirodni teren uređen hortikulturno sadnjom visoke i niske vegetacije, posebno na dijelu prema javnoprometnoj površini i uz ulazni dio građevine. Na dijelu građevne čestice treba osigurati pješačke i kolno-parkirališne površine radi pristupa građevini i garažno-parkirališnom prostoru, a izvode se s prefabriciranim elementima (punim i šupljim) koji omogućavaju zatravljivanje većih površina (perforirani parkirališni elementi), poštujući uvjete iz članka 10. ove odluke;

- unutar građevne čestice treba osigurati uređenu i opremljenu površinu minimalne veličine 5 m² po stambenoj jedinici radi boravka stanara;

- ograda oko građevne čestice niske višestambene građevine nije obavezna, a ako se izvodi, treba je oblikovati kao "zelenu" niskom živicom visine do 1,0 m.

B. Prateći poslovni sadržaji uz stanovanje

Poslovni sadržaji u zonama mješovite - pretežito stambene namjene (M1), obuhvaćaju najviše do 30% ukupnog BRP-a na građevnoj čestici, grade se unutar građevnih čestica niske višestambene gradnje (M1-1) na sljedeći način:

- unutar niske višestambene građevine pretežito u okviru prizemne etaže, a manjim dijelom u ostalim etažama;

- unutar postojeće niske višestambene građevine može se do 20% ukupnog BRP-a prenamjeniti za potrebe poslovnih djelatnosti;

- prateći poslovni sadržaji specificirani su u članku 6. ove odluke;

- poslovne djelatnosti treba prvenstveno smještati u prizemnu, a iznimno u ostale etaže građevine, u kojima njihov izbor treba biti usmjeren na "tihe" poslovne sadržaje (pretežito uredi, biroi, predstavništva, odvjetnički uredi, liječničke ordinacije);

- poslovne djelatnosti svojim radom trebaju biti u okvirima zakonom postavljenih ograničenja, te ne smiju ometati osnovnu funkciju stanovanja povećanom bukom, mirisima, prašinom ili povećanim prometom osoba i vozila;

- nije dopuštena izgradnja zasebne građevine za smještaj pratećih poslovnih sadržaja;

- postojeće garaže u građevini ili izgrađene zasebno nije dopušteno prenamijeniti za smještaj poslovnih sadržaja;

- za poslovne sadržaje treba osigurati dodatni parkirališni prostor prema standardima iz članka 10. ove odluke.

C. Prateće pomoćne građevine

Unutar građevne čestice niske višestambene gradnje nije dopuštena izgradnja pratećih pomoćnih građevina, osim garaža, pa se za smještaj vozila mogu koristiti dijelovi stambene građevine (etaže podruma i prizemlja) ili graditi zasebne građevine skupnih garaža smještene na stražnjem ili bočnom dijelu građevne čestice, te njihova površina ulazi u maksimalno dopušteni BRP i uvjetovanu maksimalnu izgrađenost građevne čestice.

Građevina skupne garaže treba biti odmaknuta minimalno 1,0 m od međe, uz mogućnost priljubljivanja uz nju samo ako je i na susjednoj građevnoj čestici izgrađena takva građevina, pa u slučaju priljubljivanja treba izvesti protupožarni zid, uz uvjet da nagib krovne plohe nije prema susjednoj građevnoj čestici.

Na građevnim česticama predviđenim za izgradnju niskih višestambenih građevina dopuštena je samo izgradnja nadstrešnice iznad ulaza u građevinu, koja svojim maksimalnim gabaritom od 3,0 x 4,0 m ne smije izaći izvan granica građevne čestice.

5. UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 13.

Građevine i uređaji prometne i komunalne infrastrukture, grade se i rekonstruiraju u koridorima prikazanim na kartografskim prikazima 3.1.-3.6. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, u mjerilu 1:2000.

Uređaji i/ili postrojenja sustava prometne i komunalne infrastrukture mogu se graditi i na drugim površinama od onih predviđenih Planom, ukoliko se time ne narušavaju uvjeti korištenja površina.

U prvom i drugom podzemnom sloju ovih koridora polažu se uređaji u funkciji sustava telekomunikacijskog prometa, cjevovoda vodoopskrbe, javne odvodnje otpadne i oborinske vode, plinoopskrbe te elektroenergetskih kabela i kabela javne rasvjete.

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 14.

Koridori prometne mreže u kojima treba urediti kolnike, nogostupe, biciklističke staze, parkirališta, razdjelne pojaseve zelenila i sl., dani su u kartografskom prikazu: 3.1. Prometna i ulična mreža, u mjerilu 1:2000, s karakterističnim presjecima prometnica u mjerilu 1:200.

5.1.1. Cestovni promet

Članak 15.

Prometni su koridori namijenjeni odvijanju uličnog motornog prometa. Površine u osnovnoj razini koridora cestovnih prometnica dimenzionirane su na način i u širinama koje omogućuju sigurno odvijanje prometa svih vrsta i u svim vremenskim razdobljima i uvjetima.

Prometnim se koridorima ostvaruje kolni, biciklistički i pješački pristup do građevnih čestica te osiguravaju pojasevi unutar kojih je omogućeno polaganje vodova prometne i komunalne infrastrukture.

Pristup na pojedine građevne čestice koje nisu prislonjene uz ulične koridore može se ostvariti pristupnim putom. Pristupni put je javna prometna površina, te treba imati minimalnu širinu 3,0 m uz ograničenje dužine sa maksimalno 50 m. Iznimno se dopušta zadržavanje zatečenih dimenzija (širine i dužine) postojećih pristupnih putova, bez obzira na uvjete iz ovog članka.

U prometnim koridorima, a u skladu s očekivanom strukturom i intenzitetom prometa, kolnik treba izvesti s minimalnom širinom od 6,0 m, a iznimno kod kraćih slijepih ulica (dužine do maksimalno 130 m) širine 5,5 m.

U osnovnoj razini prometnih koridora uređuju se prometne površine te površine zaštitnoga zelenila.

Sva križanja ulične mreže izvode se u jednoj razini, a u zonama križanja svih ulica zabranjena je sadnja nasada visokog zelenila budući je obavezno osigurati punu preglednost u svim privozima.

Poprečni nagibi pješačkih hodnika, biciklističkih staza i razdjelnih površina zelenila trebaju biti u padu od regulacijskih linija prema glavnoj osi koridora. Poprečni nagibi kolnika mogu biti jednostrešni (od jednog do drugog ruba kolnika) ili dvostrešni (od osi kolnika prema vanjskim rubovima).

Prometnice unutar razmatranog područja imaju rang sabirne ulice, pa je dopuštena primjena nižeg standarda u pogledu oblikovanja krivina i uzdužnog profila.

S obzirom na terenske karakteristike dijela razmatranog područja moguće je i kod nove poprečne ulice (spoj Ul. M. Kraljevića i Ul. K. Hegedušića) izvesti maksimalni uzdužni nagib do 12%, s kraćim potezima u usjeku do maksimalne visine 2,0 m.

Prometne površine moraju zadovoljiti zahtjeve u pogledu osiguranja minimalnog osovinskog pritiska od 100 kN, radi osiguranja pristupa i operativnog rada vatrogasnih vozila.

5.1.2. Javna parkirališta

Članak 16.

Lokacija javnih parkirališta utvrđena je na kartografskom prikazu: 3.1. Prometna i ulična mreža.

Javne površine za parkiranje vozila određene su Planom na dva poteza ukupne dužine 320 m (150+170 m) u okviru koridora ulica (sjeverni i središnji dio područja obuhvata Plana) a realiziraju se kao podužno-rubno javno parkiranje s proširenjem kolnika za širinu 2,5 m, odnosno na ukupno 8,5 m. Na tim javnim parkiralištima najmanje 5% mjesta mora biti osigurano za osobe s posebnim potrebama.

5.1.3. Pješačke površine

Članak 17.

Za nesmetano i sigurno kretanje pješaka uređuju se pješački hodnici i pješački putovi.

Uz javne pješačke površine iz stavka 1. ovog članka moguće je uređivanje stajališta javnog prijevoza, postavljanje gradske urbane opreme te kontejnera i posuda za sakupljanje korisnog otpada.

U svim se ulicama, za kretanje pješaka, uređuju pješački hodnici širina usklađenih s kategorijom ulice, a minimalno 1,50 m.

Sve pješačke površine treba izvesti na način da se zapriječi mogućnost stvaranja arhitektonskih i urbanističkih barijera te parkiranja vozila.

Za potrebe kretanja osoba s posebnim potrebama, osoba s djecom u kolicima i sl., na križanjima ulica u sklopu pješačkih prijelaza obilježenih horizontalnom i vertikalnom signalizacijom predviđeno je izvesti upuštene pješačke hodnike. Hodnici u kontaktnom dijelu s kolnikom moraju biti izvedeni u istoj razini. Nagibi kao i površinska obrada skošenih dijelova hodnika trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.

Dio pješačkih površina izvode se kao pješačko-kolne, tj. služe za ograničeni kolni promet (po posebnom režimu) u funkciji pristupa ograničenom broju stambenih građevina.

5.1.4. Biciklistički promet

Članak 18.

Unutar prometnih koridora - pješačkih i kolno-pješačkih ulica uređuju se izdvojene biciklističke staze. U ulicama gdje su staze predviđene za dvosmjerno kretanje, a položenih samo s jedne strane koridora, širina staze je 2,0 m.

Položaj biciklističkih staza može biti i drugačiji od navedenoga u prethodnom stavku ovog članka, ali uz poštivanje i primjenu važećih normativa i propisa.

5.1.5. Javni gradski autobusni promet

Članak 19.

Unutar obuhvata Plana nije predviđeno odvijanje javnog gradskog autobusnog prometa. Eventualni autobusni promet može se očekivati samo za potrebe osnovne škole u funkciji prijevoza učenika i potrebe dječjeg vrtića.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 20.

Građevine i uređaji sustava telekomunikacijskog prometa grade se i rekonstruiraju u koridorima prikazanim na kartografskom prikazu 3.5. Telekomunikacije, u mjerilu 1:2000.

Trase uređaja za prijenos sustava telekomunikacija su orijentacijske.

Distributivna telekomunikacijska kanalizacija (DTK), s potrebnim brojem priključaka, gradi se i rekonstruira radi optimalne pokrivenosti prostora.

Svi zračni telekomunikacijski vodovi zamjenjuju se podzemnim kabelima, a postojeći telekomunikacijski kablovi dopunjuju na kompletnu podzemnu DTK mrežu.

Unutar područja obuhvata, a prema normativima za njihovu gradnju, postavljaju se javne telefonske govornice.

Javne govornice postavljaju se na javnim površinama kako bi se osigurala njihova cjelodnevna dostupnost. Lokacije javnih govornica usklađuju se s mjestima sadržaja veće atrakcije, odnosno koncentracije stanovništva i korisnika prostora (osnovna škola, zdravstvena ustanova i sl.).

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 21.

Građevine i uređaji sustava komunalne infrastrukturne mreže (vodoopskrba, odvodnja oborinskih i otpadnih voda, plinoopskrba, elektroopskrba i javna rasvjeta) grade se i rekonstruiraju u koridorima prikazanim na kartografskim prikazima: 3.2. Elektroenergetika, 3.3. Vodoopskrbna mreža, 3.4. Plinoopskrba i 3.6. Odvodnja otpadnih voda, u mjerilu 1:2000.

Trase komunalne infrastrukturne mreže su orijentacijske.

Izgradnja i polaganje vodova komunalne infrastrukturne mreže u pravilu je predviđena unutar koridora javnih prometnih površina u za tu svrhu osiguranim pojasevima za svaku vrstu infrastrukture, a u skladu s načelnim rasporedom određenim u poprečnim presjecima.

Komunalnu infrastrukturu može se polagati i izvan koridora javnih prometnih površina pod uvjetom da se omogući nesmetani pristup u svrhu izgradnje i/ili održavanja.

5.3.1. Vodoopskrba

Članak 22.

Građevine i uređaji vodoopskrbnog sustava grade se i rekonstruiraju u koridorima prikazanim na kartografskom prikazu 3.3. Vodoopskrbna mreža, u mjerilu 1:2000.

Novoplanirani cjevovodi u funkciji opskrbe pitkom vodom polažu se unutar koridora javnih prometnih površina koristeći pri tome prvi podzemni sloj prvenstveno ispod pješačkih hodnika, biciklističkih staza ili razdjelnih pojasa zelenila. Gdje to zbog određenih okolnosti nije moguće, cjevovodi će se polagati ispod površina kolnika.

5.3.2. Odvodnja otpadnih voda

Članak 23.

Građevine i uređaji sustava javne odvodnje otpadne i oborinske vode grade se i rekonstruiraju u koridorima prikazanim na kartografskom prikazu 3.6. Odvodnja otpadnih voda, u mjerilu 1:2000.

Sustav javne odvodnje planiran je kao mješoviti i služi istovremeno za prihvat oborinskih i otpadnih voda.

Cjevovodi u funkciji javne odvodnje polažu se u koridorima javnih prometnih površina u drugom podzemnom sloju.

Visinskim položajem i uzdužnim padovima cjevovoda treba u najvećoj mogućoj mjeri omogućiti gravitacijsku odvodnju te minimalizirati moguću pojavu uspora u mreži.

U sustav javne odvodnje dopušteno je upuštati samo propisno pročišćene vode. Površinske vode garaža i parkirališta izvan uličnog pojasa trebaju prije upuštanja u javnu kanalizaciju biti pročišćene na separatoru ulja i masti.

5.3.3. Distributivna plinska mreža

Članak 24.

Građevine i uređaji u funkciji sustava opskrbe prirodnim plinom grade se i rekonstruiraju u koridorima prikazanim na kartografskom prikazu 3.4. Plinoopskrba, u mjerilu 1:2000.

Opskrbni cjevovodi polažu se u prvom podzemnom sloju unutar koridora javnih prometnih površina. Za njihovo polaganje osigurani su prostorni pojasevi širine min. 1,0 m koristeći pri tome u osnovnoj razini koridora prvenstveno površine izvan konstrukcije kolnika, odnosno razdjelne pojaseve nasada zelenila, pješačke hodnike i biciklističke staze. Ukoliko ispod navedenih površina nema prostornih mogućnosti, polagat će se ispod površina kolnika.

Minimalne sigurnosne udaljenosti plinovoda od ostalih instalacija i objekata moraju biti u skladu s posebnim propisima.

5.3.4. Elektroenergetska mreža i javna rasvjeta

Članak 25.

Građevine i uređaji elektroenergetskih postrojenja grade se i rekonstruiraju u koridorima prikazanim na kartografskom prikazu 3.2. Elektroenergetika, u mjerilu 1:2000, a točne pozicije bit će određene u postupcima izdavanja lokacijskih dozvola.

Nova kabelska srednjonaponska (naponska razina 20 kV), niskonaponska mreža kabela i javna rasvjeta, polagat će se unutar koridora javnih prometnih površina. Postojeći uređaji za prijenos zamijenit će se vodičima većeg presjeka.

Nova tipska transformatorska postrojenja instalirane snage 630 kVA predviđena Planom, gradit će se na zasebnim česticama površine 7,0 m x 7,0 m (minimalno 5,0 m x 7,0 m). Čestice obavezno treba pozicionirati uz javne prometne površine te tako omogućiti neposredan pristup vozilima u svrhu izgradnje i/ili održavanja postrojenja.

Elektroenergetski kabeli neovisno o naponskoj razini postavljaju se isključivo izvan kolnih površina, u pojasevima ispod površina pješačkih hodnika, biciklističkih staza i/ili razdjelnih pojasa zelenila.

Srednjonaponska elektroenergetska mreža kabela veze između transformatorskih postrojenja (za naponsku razinu 20 kV), polaže se u prvom podzemnom sloju.

Stupovi javne rasvjete postavljaju se gdje god je to moguće izvan prometnih površina.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 26.

Javne zelene površine u obuhvatu Plana uređuju se na površinama prikazanim na kartografskom prikazu: 2. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, u mjerilu 1:2000 i obuhvaćaju sljedeće kategorije zelenih površina:

- javne zelene površine - javni park (Z1),

- javne zelene površine - zelenilo s rekreacijom (Z2),

- zaštitne zelene površine (Z).

6.1. Javne zelene površine - javni park (Z1)

Članak 27.

Javni park - park susjedstva (Z1) izvodi se prema posebnom projektu kao planski osmišljena, krajobrazno, vegetacijski i hortikulturno uređena površina, s potrebnim pješačkim komunikacijama - stazama te pratećom opremom (klupe, košarice za otpatke, javna rasvjeta), a radi njihove ograničene površine nije dopuštena izgradnja posebnih pratećih objekata (paviljoni, sjenice, ugostiteljske i druge građevine). Iznimno je moguća gradnja skloništa za potrebe sklanjanja stanovništva prema članku 38. ove odluke.

Unutar svake pojedine lokacije parka susjedstva treba urediti površine za dječja igrališta.

Uz površine javnog parka (Z1) nije predviđeno postavljanje ograde.

6.2. Javne zelene površine - zelenilo s rekreacijom (Z2)

Članak 28.

Položaj i veličina zelenila s rekreacijom (Z2) prikazana je na kartografskom prikazu 2. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, u mjerilu 1:2000.

Zelenilo s rekreacijom (Z2) uređuje se kao parkovna površina s prostorima za rekreaciju lokalnog stanovništva, smještena je na lokaciji u sjevernom rubnom dijelu obuhvata Plana, a realizira se temeljem cjelovitog prostorno-projektnog rješenja.

Uređenje prostora zelenila s rekreacijom (Z2) izvodi se s naglašenijom rekreativnom funkcijom te obuhvaća uređenje površina za "mala" igrališta (tenis, košarka, odbojka, boćalište i sl.).

Ovu zonu treba opremiti pješačkim površinama (uključivo neophodnu urbanu opremu i javnu rasvjetu).

Unutar zone zelenila s rekreacijom (Z2) dopuštena je izgradnja pratećih sadržaja (WC i svlačionice) površine do 20 m². Izgrađenost zone uređenja površina „malih“ igrališta može biti najviše 15%.

Dio područja namijenjenog za zelenilo s rekreacijom (Z2), korištenog za rekreaciju (igrališta) može se ograditi ogradom (metalna mreža) maksimalne visine do 2,5 m.

Unutar građevne čestice namijenjene realizaciji zelenila s rekreacijom (Z2) treba osigurati odgovarajući broj parkirališnih mjesta dimenzioniranih prema standardu 5 PGM 1000 m² uređene rekreativne površine.

6.3. Zaštitne zelene površine (Z)

Članak 29.

Prostori zaštitnih zelenih površina (Z) izvan koridora prometnih površina (kolnih, kolno-pješačkih i pješačkih) prate mjestimično kolne i pješačke površine sa širinom zelenog pojasa 5,0-10,0 m, a oblikuju se sadnjom visoke vegetacije (potezi drvoreda) i zatravnjivanjem površine. Unutar tih površina nije predviđeno postavljanje urbane opreme.

Zaštitne zelene površine uređuju se prema posebnom projektu.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 30.

Unutar prostora obuhvata ovog plana nisu utvrđeni zaštićeni dijelovi prirode niti u jednoj kategoriji zaštite koju predviđa Zakon o zaštiti prirode, pa se Planom ne predviđaju posebne mjere zaštite prirodnih vrijednosti.

Uvjeti i obveza posebnog pristupa uređenju sjevernog ruba razmatranog područja proizlazi iz blizine zaštićene park-šume Novoselčina (izvan obuhvata ovog plana), pa se ovim planom uvjetuje njegov poseban prostorni i namjenski tretman. Taj se dio pretežito uređuje kao rekreativno područje sa zonama javnog parka, te vrlo ograničenom izgradnjom pratećih objekata, uključivo građevnu česticu osnovne škole, koja uz namjensku građevinu obuhvaća realizaciju većih zelenih i uređenih površina.

Građevine zatečene na Planom razmatranom prostoru nemaju karakteristike kulturnih dobara, a predmetno područje nije registrirano kao arheološka zona.

Zatečena urbana tipologija te izgrađene građevine nemaju posebnu vrijednost, odnosno ostvareno prostorno uređenje nije rezultiralo stvaranjem ambijentalnih vrijednosti. Postizanje više ambijentalne vrijednosti treba obavezno ostvariti dovršenjem postojeće urbane strukture, i to interpolacijom novih atraktivno oblikovnih sadržaja javne i društvene namjene, te uređenjem javnih zelenih površina i zaštitnih zelenih površina.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 31.

Na prostoru Plana moguć je nastanak komunalnoga otpada. Komunalni otpad jest otpad iz uslužne djelatnosti te otpad iz kućanstva. Privremeno odlaganje komunalnog otpada do njegovog odvoza na gradsko sanitarno odlagalište ostvaruje se spremnicima - kontejnerima uz osiguranje minimalno 1 kontejner/100 stanovnika.

Na svakoj se građevnoj čestici mora odrediti mjesto za privremeno odlaganje komunalnog otpada, primjereno ga zaštititi, oblikovati i uklopiti u okoliš na građevnoj čestici. Komunalni otpad odvozit će se prema komunalnom redu preko ovlaštenoga komunalnog poduzeća.

Odvojeno prikupljanje (primarna reciklaža) korisnog dijela komunalnog otpada predviđa se postavom tipiziranih posuda, odnosno spremnika postavljenih na građevnim česticama i javnim površinama za prikupljanje pojedinih potencijalno iskoristivih vrsta otpada (papir i karton, bijelo i obojeno staklo, PET, metalni ambalažni otpad, istrošene baterije i sl.) koji će biti smješteni na kolnim pristupom dostupna i uočljiva mjesta u skladu s uvjetima nadležne službe.

Za postavljanje spremnika iz stavaka 1. i 3. ovog članka potrebno je osigurati odgovarajući prostor na rubu javne zelene površine, neposredno uz prometni koridor ili u okviru građevne čestice niske stambene gradnje, u skladu s projektom i posebnim uvjetima nadležne gradske komunalne službe. Navedeni prostor treba biti dostupan komunalnim vozilima bez ometanja kolnog i pješačkog prometa, te mora biti ograđen tamponom zelenila, ogradom ili sl.

Lokacije spremnika određuju se posebnim programima.

9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 32.

Postojeća izgradnja unutar obuhvata Plana ne rezultira nepovoljnim utjecajem na okoliš, dok se planskim mjerama, i to namjenom površina, primijenjenim urbanim standardima i uvjetovanom minimalnom komunalnom opremljenošću građevnog zemljišta, sprečavaju negativni utjecaji na okoliš.

Na području Plana ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili uporabom, neposredno ili potencijalno, ugrožavale život, zdravlje i rad ljudi, odnosno ugrožavale vrijednosti čovjekovog okoliša iznad dopuštenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša.

Na području Plana, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne može se uređivati ili koristiti zemljište na način koji bi mogao izazvati posljedice u smislu stavka 2. ovoga članka.

9.1. Zaštita zraka

Članak 33.

Zaštita zraka na području Plana provodit će se:

- kontinuiranim mjerenjem kvalitete zraka na području obuhvata Plana, a osobito uz glavne gradske prometnice;

- uvođenjem prirodnog plina kao energenta.

Mjere za zaštitu zraka od zagađenja prometom na području Plana uključuju zaštitne mjere uređenjem zaštitnih zelenih površina, prvenstveno drvoreda.

9.2. Zaštita od buke i vibracija

Članak 34.

U cilju zaštite od prekomjerne buke i vibracija na području Plana potrebno je:

- identificirati potencijalne izvore buke;

- kontinuirano mjeriti buku u najugroženijim područjima, uz prometne koridore;

- po potrebi promijeniti prometnu regulaciju na osobito ugroženim lokacijama.

S ciljem da se na području Plana sustavno onemogući ugrožavanje bukom provode se sljedeće mjere:

- potencijalni izvori buke ne smiju se smještati na prostore gdje neposredno ugrožavaju stanovanje, te remete rad u mirnim djelatnostima;

- Planom nije dopuštena lokacija poslovnih djelatnosti koje proizvode buku;

- pri planiranju građevina i namjena što su potencijalan izvor buke predvidjet će se moguće učinkovite mjere sprečavanja nastanka ili otklanjanja negativnog djelovanja buke na okolni prostor;

- provodit će se urbanističke mjere zaštite predviđene GUP-om Sesveta;

- kao dopunsko sredstvo za zaštitu od buke uređivat će se i zelenilo kao prirodna zaštita, a posebno prema kontaktnim zonama stanovanja.

S obzirom na osnovnu namjenu prostora obuhvaćenog Planom kao područja mješovite - pretežito stambene namjene (M1), buka na granici građevne čestice unutar zone ne smije prelaziti 50 dB noću i 60 dB danju. Također, na granici ove zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine zone s kojom graniči.

9.3. Zaštita podzemnih voda

Članak 35.

Zaštita podzemnih voda na području Plana ostvaruje se nadzorom nad stanjem njihove kakvoće i potencijalnim izvorima zagađenja.

Otpadne vode se moraju ispuštati u gradski kanalizacijski sustav povezan s uređajem za pročišćavanje.

9.4. Zaštita tla

Članak 36.

Zaštitu tla treba prvenstveno ostvariti obveznom realizacijom minimalne razine komunalne opremljenosti građevnog zemljišta, te pravilnom funkcijom prikupljanja i odvoza komunalnog otpada.

U cilju zaštite tla na području Plana potrebno je održavati kvalitetu uređenja svih prostora, pri čemu je osobito potrebno štititi parkovne i zaštitne zelene površine, ozelenjene dijelove građevnih čestica te prostore koji još nisu privedeni planskoj namjeni.

9.5. Zaštita prostora

Članak 37.

Na području Plana potrebno je održavati kvalitetu uređenja svih gradskih prostora, pri čemu je osobito potrebno štititi parkovne i zaštitne zelene površine.

9.6. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

Članak 38.

U obuhvatu Plana gradit će se skloništa za zaštitu stanovnika, zaposlenika i korisnika građevina javne i društvene namjene od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, u skladu s posebnim propisima.

Planom je predviđena gradnja skloništa za sklanjanje stanovnika i korisnika odnosno zaposlenih u planiranim građevinama javne i društvene namjene.

Sklanjanje stanovništva se ovim planom predviđa:

- javnim skloništima (ukopanim) otpornosti 100 kPa smještenim na dvije lokacije unutar zelenih površina, svako kapaciteta 300 osoba, čime je osigurano ukupno sklanjanje planiranog povećanja broja stanovnika (600 osoba) na području obuhvata Plana unutar radijusa gravitacije od R=250 m,

- kućnim skloništima u okvirima planiranih postojećih stambenih i poslovnih građevina,

- javnim skloništima koja se grade kao dvonamjenska, a u mirnodopskom periodu koriste se kao knjižnice, igraonice, za potrebe tehničkih i sportsko-rekreativnih aktivnosti, društvene prostore, zabavu te druge sadržaje.

Sklanjanje korisnika i zaposlenih u građevinama javne i društvene namjene ovim se planom predviđa:

- skloništima unutar dijela građevine javne i društvene namjene: osnovne škole i predškolske ustanove - dječjeg vrtića.

Kapacitet planiranih prostora za sklanjanje iznosi pojedinačno 200 osoba odnosno ukupno 400 osoba, uz uvjetovanu otpornost od 100 kPa,

Ova se skloništa koriste i za potrebe zdravstvene ustanove koja se nalazi u neposrednoj blizini.

Izvode se kao dvonamjenski prostori koji se u mirnodopskom periodu koriste u funkciji osnovne namjene građevine (škole ili dječjeg vrtića) kao prostori za tehnički ili tjelesni odgoj, knjižnicu, društvene i druge slobodne aktivnosti ili pomoćne prostorije.

9.7. Zaštita od požara i eksplozije

Članak 39.

U obuhvatu Plana moguće je graditi uz sljedeće mjere zaštite od požara i eksplozije:

- osigurati vatrogasne prilaze i površine za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s odredbama posebnih propisa;

- osigurati potrebne količine vode za gašenje požara u skladu s odredbama posebnih propisa;

- u svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4,0 m ili manje ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevine, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevine i dr. da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 min. koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 min.) nadvisuje krov najmanje 0.5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m neposredno ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole;

- svaka građevina imat će na plinskom kućnom priključku glavni zapor kojim se zatvara dotok plina za dotičnu građevinu, a na plinovodima će biti ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razornih nepogoda.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 40.

U obuhvatu Plana nije utvrđena obveza izrade detaljnih planova uređenja.

Izgradnja građevina javne i društvene namjene realizira se temeljem urbanističko-arhitektonskog natječaja.

Programske smjernice za provedbu natječaja propisane su člankom 9. ove odluke.

10. 2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 41.

Građevine što su sagrađene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju, a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj ovim planom, mogu se, do privođenja planiranoj namjeni rekonstruirati, dograditi i nadograditi uz sljedeće uvjete:

1. stambene, odnosno stambeno-poslovne građevine:

- sanacija i zamjena dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i krovišta u postojećim gabaritima;

- dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih prostora i spremišta za ogrijev, tako da s postojećim ne prelazi više od 75 m² BRP-a svih etaža, s tim da se ne povećava broj stanova;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- postavljanje novog krovišta, bez nadozida, kod građevina s dotrajalim ravnim krovom, ili s nadozidom, ako se radi o povećanju stambenog prostora iz točke 1. alineje 2. ovog stavka;

- sanacija postojećih ograda i gradnja potpornih zidova, radi sanacije terena.

2. građevine drugih namjena (gospodarske građevine, javne, komunalne i prometne te prateće građevine i sl.):

- sanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova građevine i krovišta;

- dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i slično, površine do 10 m² izgrađenosti za građevine do 100 m² BRP-a i do 5% ukupnog BRP-a za veće građevine;

- prenamjena i funkcionalna preinaka građevine;

- dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javnoprometnih površina.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 42.

Plan je izrađen u šest izvornika koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 43.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.