Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Gradišćanska - Cankarova - Ulica baruna Filipovića"

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Gradišćanska - Cankarova - Ulica baruna Filipovića"

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja "Gradišćanska - Cankarova - Prilaz baruna Filipovića" (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradila tvrtka "Konstruktor" d.o.o. za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja iz Zagreba, uz stručnu koordinaciju Gradskog zavoda za prostorno uređenje.

Članak 2.

Plan se donosi za prostor omeđen:

- na jugu: koridor Gradišćanske ulice;

- na zapadu: koridor Cankarove ulice;

- na sjeveru: koridor Ulice baruna Filipovića;

- na istoku: granica koja je granica zone obuhvata plana određenog GUP-om prema susjednim česticama.

Površina obuhvata Plana iznosi oko 4,48 hektara.

Granice obuhvata Plana prikazane su na kartografskim prikazima iz članka 4. stavka 1. ove odluke, pod točkom B.

Članak 3.

Ovom se odlukom utvrđuju pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Generalnoga urbanističkog plana Grada Zagreba, te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene gospodarskih i drugih površina, uličnu i komunalnu mrežu te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Elaborat Plana sastoji se od:

A: Tekstualnog dijela u knjizi "Urbanistički plan uređenja Gradišćanska - Cankarova - Ulica baruna Filipovića "

I. Obrazloženje

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje

B: Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000:

1. Korištenje i namjena površina

2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža

2.a. Prometni sustav

2.b. Komunalna infrastrukturna mreža - postojeća

2.c. Komunalna infrastrukturna mreža - planirana

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3.a. Nadzemna gradnja

3.b. Podzemna gradnja

3.c. Presjeci i pročelja

4. Način i uvjeti gradnje

Elaborat iz stavka 1., točaka A. i B. ovoga članka ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednice Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni je dio ove odluke.

Članak 5.

U smislu ove odluke, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju sljedeće značenje:

1. bruto razvijena površina (BRP) - površina identična građevinskoj bruto površini;

2. etaža - oznaka bilo kojega kata građevine, uključujući i prizemlje (ali ne i podrum i potkrovlje)

- maksimalna visina etaže za obračun visine građevine, mjerena od poda do poda, iznosi:

- za stambene etaže do 3,5 m

- za poslovne etaže (uredi) do 4,0 m

- iznimno, za osiguravanje kolnog pristupa za interventna vozila, maksimalna visina etaže prizemlja iznosi do 4,5 m

Etaže građevine iznimno mogu biti i više od navedenih, ukoliko to zahtijeva namjena građevine;

3. etažnost građevine (E) - ovisno o vrsti građevine propisuje najveći ili najmanji i najveći ili obvezni broj etaža građevine;

4. građevna čestica - čestica određena za gradnju građevina;

5. koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_is) - odnos građevinske bruto površine građevina i površine građevne čestice; odnos bruto razvijene površine i površine građevne čestice, koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) se izračunava s omjerom BRP-a samo nadzemnih etaža ne računajući podrum;

6. koeficijent iskoristivosti građevne čestice nadzemno (k_in) - odnos nadzemne građevinske bruto površine građevina i površine građevne čestice;

7. koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) - odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice, gdje je izgrađena površina vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevina osim balkona na građevnu česticu, uključujući i terase u prizemlju građevine kada su one konstruktivni dio podzemne etaže;

8. koeficijent izgrađenosti građevne čestice nadzemno (k_ig nadzemno) - odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice, gdje se izgrađena površina odnosi samo na nadzemne etaže građevine;

9. koridor ulice - prostor posebnog režima ulice unutar kojeg se osniva građevna čestica ulice, čije regulacijske linije se u pravilu poklapaju sa širinom prostora posebnog režima,

10. poluugrađena građevina - građevina kojoj se jedna strana nalazi na međi građevne čestice, a s drugih strana ima neizgrađeni prostor;

11. postojeća građevina - građevina sagrađena na temelju odobrenja za građenje, odnosno građevina koja ima legalan status na temelju posebnog materijalnog propisa;

12. prirodni teren - neizgrađena površina zemljišta (građevne čestice), uređena kao zelena površina bez podzemne ili nadzemne gradnje i natkrivanja, parkiranja, bazena, teniskih igrališta i slično;

13. regulacijski pravac - rub građevne čestice u odnosu na javnu površinu;

14. samostojeća građevina - građevina koja sa svih strana ima neizgrađeni prostor;

15. tlocrtna površina (TP) - površina dobivena vertikalnom projekcijom svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih nadzemnih dijelova građevine osim balkona na građevnu česticu, uključujući nadzemni dio podruma i nadstrešnicu i terase u prizemlju kada su one konstruktivni dio podzemne etaže;

16. ugrađena građevina - građevina kojoj se dvije strane nalaze na međama građevne čestice, a s drugih strana ima neizgrađeni prostor;

17. visina građevine (h) - visina građevine od konačno zaravnanog terena do vijenca, mjereno u metrima;

18. visoka građevina - građevina visine četiri i više etaža, s mogućnošću gradnje podruma;

19. UPU - urbanistički plan uređenja.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 6.

Površine javnih i drugih namjena razgraničene su i prikazane bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:1000 kako slijedi:

Članak 7.

Na površinama mješovite pretežito poslovne namjene (M2) postojeće i planirane građevine su poslovne i stambene, s tim da prevladava poslovna namjena (uredi, trgovine, ugostiteljstvo i sadržaji koji ne ometaju stanovanje).

Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene (M2), mogu se graditi i uređivati prostori za:

- stanovanje;

- prateće sadržaje;

- javnu i društvenu namjenu;

- tržnice, manje robne kuće, hotele;

- rad;

- šport i rekreaciju;

- javne garaže;

- parkove i dječja igrališta;

- posebnu namjenu.

Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene, ne mogu se graditi opskrbni centri s otvorenim parkiralištem, skladišta kao osnovna namjena i građevine za preradu mineralnih sirovina.

2. UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE POSLOVNIH GRAĐEVINA

Članak 8.

Na području obuhvata Plana nisu posebno izdvojene površine poslovne namjene, već se pojavljuju u zonama mješovite namjene pretežito poslovne namjene (M2).

Građevine poslovne namjene, unutar mješovitih pretežito poslovnih zona plana M2-A i M2-C su oznake M2-A1, M2 -C1.

Građevina M2-A1 je građevina poslovne, upravne, uredske, trgovačke i uslužne namjene i poslovni hoteli.

Građevina M2-C1 je građevina izložbene, poslovne i uredske namjene.

Na površini poslovne namjene mogu se graditi i:

- prodavaonice, izložbeno - prodajni saloni i slični prostori i građevine;

- ugostiteljske građevine i građevine za zabavu;

- prometne građevine, javne garaže, športske površine;

- uredski prostori, istraživački centri i građevine javne i društvene namjene i drugi sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 9.

Na području obuhvata Plana nisu posebno izdvojene površine zone javne i društvene namjene, već se pojavljuju u zonama mješovite namjene M2-A kao podnamjena.

Na dijelu čestice mješovite - pretežito poslovne namjene M2-A potrebno je predvidjeti površinu za smještaj predškolske ustanove dječjeg vrtića za djelovanje 6 odgojnih skupina, u sklopu prizemlja stambeno-poslovnog bloka M2-A1 sa južne strane prema parku. Ukupni dio dijela čestice za vanjsko uređenje označen je na grafičkom prikazu, a iznosit će cca 1710 m².

Unutar čestice mješovite - pretežito poslovne namjene M1-B predviđena je površina za smještaj zdravstvenih sadržaja i doma za starije i nemoćne, u sklopu stambeno-poslovnog bloka M1-B2.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH I STAMBENO - POSLOVNIH GRAĐEVINA

Članak 10.

Stanovanje, kao jedna od osnovnih namjena područja obuhvata Plana planirano je u zonama mješovite - pretežito stambene namjene ili poslovne namjene (M1, M2).

Unutar zona mješovite - pretežito stambene namjene (M1) za stanovanje su određene građevine: M1-B1, M1-B2 i M1-B3.

Unutar mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) za stanovanje su određene građevine: M2-A1 i M2-C2.

Građevine iz prethodnih stavaka prikazane su na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina, dok su uvjeti i način gradnje prikazani na kartografskom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje, grafičkog dijela elaborata.

4.1. Veličina i izgrađenost građevne čestice

Članak 11.

Građevne čestice formiraju se od postojećih vlasničkih čestica i moraju imati površinu i oblik koji omogućava njihovo korištenje i izgradnju u skladu s predviđenom namjenom, a obvezno moraju imati osiguran neposredan pristup s javnoprometne površine (postojeća ulica ili javnoprometna površina - trg ili ulica) najmanje širine 15,0 m, priključak na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom, te odvodnju otpadnih voda.

Čestice u zonama mješovite - pretežito stambene namjene (M1) i mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) prikazane su na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, 3.a. Nadzemna gradnja u mjerilu 1:1000.

Površine i oznake planskih građevnih čestica su:

- čestica M2-A površine 19.305,00 m²;

- čestica M1-B površine 19.551,00 m²;

- čestica M2-C površine 5.004,00 m².

U zonama mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) nalaze se čestice M2-A i M2-C.

U zonama mješovite - pretežito stambene namjene (M1) nalazi se čestica M1-B.

Ukupna tlocrtna izgrađenost svih građevnih čestica u prostoru plana ne može biti veća od 50%. Koeficijent iskoristivosti nadzemno, k_in iznosi najviše 3,0, a najmanje 1,5.

4.2. Način gradnje, veličina i smještaj građevine na građevnoj čestici

Članak 12.

Na planskim česticama moguća je gradnja i rekonstrukcija novih samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih stambeno - poslovnih, poslovnih građevina i javnih građevina.

Etažnost novih građevina (E) iznosi:

a) najviše 9 nadzemnih etaža - za čestice M1-B, M2-C,

b) najviše 26 nadzemnih etaža - za česticu M2-A.

Obvezni regulacijski pravci su ujedno i maksimalni građevni pravci nove gradnje.

Na unutarnjim rubovima građevnih čestica regulacijski pravac predstavlja i maksimalni građevni pravac (prema grafičkim prikazima).

Rub građevnih čestica prema susjednim česticama, postojećim ulicama i javnim zelenim površinama (Z1) je ujedno i rub podzemne gradnje.

Sve građevine su planirane bez mogućnosti balkona i istaka izvan građevnog pravca, ali s obvezom pješačkog trijema u prizemlju prema javnim površinama (trgova, ulica, parkova), izuzev unutarnjih dvorišnih rubova stambeno-poslovnih blokova.

Gabariti svih građevina, regulacijski i građevni pravci određeni su u grafičkim dijelovima Plana.

Potreban broj PGM određuje se u skladu s normativima iz Odredbi za provođenje Plana 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže.

Parkirališno-garažna mjesta se moraju izvesti podzemno.

Čestice mješovite - pretežito stambene namjene (M1)

M1-B

Na ovoj čestici pretežito stambene namjene predviđena je gradnja više stambeno-poslovnih građevina.

Za gradnju na čestici M1-B površine 19.551,00 m² planira se:

- na zapadnom dijelu čestice stambeno-poslovna gradnja blokovske strukture M1-B1, visine do P+8 (28,50 m) sa podzemnom garažom;

- na istočnom dijelu čestice stambeno-poslovna gradnja blokovske strukture M1-B2, visine do P+8 (28,50 m) sa podzemnom garažom;

- rekonstrukcija postojećeg slobodnostojećeg parkovnog paviljona M1-D-B2 unutar bloka M1-B2, u postojećim gabaritima sa uslužnom namjenom u funkciji parka Z1;

- smještaj zdravstvenog sadržaja i dom za starije i nemoćne u sklopu poslovnog dijela bloka M1-B2;

- na rubnom istočnom dijelu čestice ugrađena stambeno-poslovna gradnja M1-B3, visine do P+8 (28,50 m) sa podzemnom garažom.

Najveća dopuštena izgrađenost građevnih čestica iznosi 50%, dok najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) iznosi 3,0. Najmanji je koeficijent iskoristivosti nadzemno k_in 1,5.

S obzirom na koeficijente i površinu čestica, ovim je planom određen najveći dopušteni nadzemni BRP za građevnu česticu koji iznosi: M1-B (57.206 m²)

Maksimalni nadzemni BRP po pojedinačnim građevinama je: M1-B1 (25.400 m²), M1-B2 (28.685 m²), M1-B3 (6.066 m²).

Udaljenost građevine M1-B3 od međa istočnih susjednih čestica izvan obuhvata plana uz javnoprometnu površinu iznosi 9,0 m.

Čestice mješovite - pretežito poslovne namjene (M2)

M2-A, M2-C

Na ovim česticama pretežito poslovne namjene predviđena je gradnja više stambeno-poslovnih građevina i poslovnih građevina, i rekonstrukcija postojeće poslovne građevine.

Za gradnju na čestici M2-A, površine 19.305 m², planira se:

- gradnja blokovske strukture stambeno-poslovne namjene (M2-A1) s najvećom dubinom nove gradnje do 16 metara, bez mogućnosti balkona i istaka izvan građevnog pravca.

- gradnja tornja poslovne namjene (M2-A2) visine P+25 (90 m) najveće dubine do 16,5 metara, bez mogućnosti balkona i istaka izvan građevnog pravca.

Za gradnju na čestici M2-C, površine 5.004 m², planira se:

- rekonstrukcija postojeće građevine izložbeno uredske namjene (M2-C1), u postojećim gabaritima visine P+1(11,50 m).

- gradnja slobodnostojeće građevine stambeno-poslovne namjene (M2-C2), visine P+8 (28,50 m).

Najveća dopuštena nadzemna izgrađenost građevnih čestica je 50%, dok najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) iznosi 3,0. Najmanji je koeficijent iskoristivosti nadzemno k_in 1,5.

Obzirom na koeficijente i površinu čestica, ovim je planom određen najveći dopušteni nadzemni BRP, koji za pojedine građevne čestice iznosi: M2-A 55.050 m², M2-C 7.319 m².

Maksimalni nadzemni BRP po građevinama iznosi: M2-A1 33.600 m², M2-A2 21.450 m², M2-C1 2.655 m², M2-C2 4.664 m².

Udaljenost objekta M2-C2 od međa istočnih susjednih čestica izvan obuhvata plana uz javnoprometnu površinu iznosi 9,0 m.

Javni parkovi - Z1, Z2

Članak 13.

Javni park Z1 je javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških obilježja, namijenjen šetnji i odmoru građana.

Javni park Z2 je javni ozelenjeni prostor nad podzemnim garažama (zeleni krov) oblikovan niskom vegetacijom i prirodnim materijalima, namijenjen igri, odmoru i rekreaciji građana.

Funkcionalno oblikovanje parkova određuju prirodne karakteristike prostora, kontaktne namjene i potreba za formiranjem ekološko, edukativno - estetskih i rekreativnih površina.

Uvjeti uređenja površine javnog parka određeni su točkom 6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina, ovih odredbi za provođenje.

Površine infrastrukturnih sustava (IS)

Članak 14.

Infrastrukturni sustavi su površine na kojima se mogu graditi i uređivati linijske, površinske i druge infrastrukturne javne prometne građevine zbog proširenja Cankarove ulice.

5. UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 15.

Ulična mreža na području obuhvata Plana će se graditi, odnosno rekonstruirati u skladu s kartografskim prikazom 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.a. Prometni sustav u mjerilu 1:1000, čiji su sastavni dio karakteristični profili prometnica u mjerilu 1:500.

Planirano prometno rješenje unutar obuhvata podrazumijeva regulaciju (proširenje) Cankarove ulice do ruba građevnih čestica M2-A i M1-B, dok ostale obodne ulice ostaju uglavnom nepromijenjene.

Intervencija na Prilazu baruna Filipovića odnosi se na proširenje južne granice kolnika kako bi se dobila nova traka za desno skretanje. Nove prometne površine planiraju se isključivo u obliku prilaza podzemnim garažama na rubovima parcela.

Kartografskim prikazom 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.a. Prometni sustav, određen je sustav obodnih prometnica prema njihovoj važnosti, odnosno funkcionalnosti za grad, tj. prometnice su rangirane kao glavne gradske i gradske ulice.

Obodne ulice područja obuhvata: Cankarova ulica je gradska ulica, dok su Prilaz baruna Filipovića i Gradišćanska glavne gradske ulice.

Karakteristični presjeci navedenih ulica dani su na kartografskom prikazu 2.a.

Planom je određena ukupna širina profila pojedinih ulica, te raspored pojedinih površina unutar regulacijskog pravca ulice.

Konačno oblikovanje ulica, uz moguća manja odstupanja rasporeda i širina pojedinih dijelova uličnog profila kao posljedica detaljnog tehničkog rješavanja, definirat će se urbanističko - tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Građevine koje će se graditi uz ulicu koja ima značaj javne ceste ne smiju biti na udaljenosti manjoj od udaljenosti određene propisom o javnim cestama.

Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s teškoćama u kretanju, moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.

Autobusno stajalište potrebno je opremiti nadstrešnicom s klupom, te odgovarajućom urbanom opremom.

5.1.1. Parkirališta i garaže

Članak 16.

Potreban broj PGM za druge namjene određuje se na 1000 m² bruto - izgrađene površine, i to ovisno o namjeni prostora u građevini, u skladu sa sljedećim normativima:

Kada se potreban broj PGM-a, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti iz tablice odredit će se po jedan PGM za:

- hotele i pansione na svake dvije sobe;

- kazališta, koncertne dvorane, kina i sl. na 18 sjedala;

- ugostiteljsku namjenu na 4 - 12 sjedećih mjesta;

- škole i predškolske ustanove, na jednu učionicu, odnosno za jednu grupu djece;

- bolnice, na četiri kreveta ili tri zaposlena u smjeni;

- ambulante, poliklinike, domove zdravlja, socijalne ustanove i sl., na tri zaposlena u smjeni.

Propisan broj parkirališno-garažnih mjesta potrebno je osigurati unutar svake pojedine građevne čestice, s tim da je prioritet smještaj isključivo u podzemnim etažama, osim za česticu M2-C gdje je dijelom predviđeno parkiranje na nivou.

Ostvareno je ukupno oko 2047 parkirnih mjesta u podzemnim garažama za sve čestice.

Po česticama je ostvareno: za M2-A ukupno 982 PGM, M1-B ukupno 833 PGM, M2-C ukupno 128 PGM, M1-D ukupno 104 PGM.

Parkiranje na terenu predviđeno je uz Cankarovu (prema zapadu) i Gradišćansku (prema sjeveru) izvan obuhvata Plana, ali ostvarena parkirna mjesta u koridorima tih prometnica ne ulaze u proračun potrebnih mjesta.

Ukupno je ostvareno 95 parkirališnih mjesta na ulicama, od toga 5 za osobe s invaliditetom (5%).

Parkiranje uz ulicu maksimalno vodi računa o postojećem drvoredu u Gradišćanskoj, u Cankarovoj se predlaže novi drvored prema tvorničkom pogonu "Plive" kako bi se osigurala djelomična vizualna i zvučna barijera novog stambenog naselja.

Na osiguranim javnim parkiralištima potrebno je osigurati najmanje 5% mjesta za vozila osoba s invaliditetom.

5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 17.

Za kretanje pješaka mogu se graditi i uređivati, osim pločnika i trgova, i pješački putovi i šetnice. Površine za kretanje pješaka moraju biti dovoljne širine, ne uže od 1,5 metara.

Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe smanjene pokretljivosti, moraju se ugraditi spušteni - iskošeni rubnjaci.

Sve pješačke površine mogu se koristiti i za kolni pristup interventnih vozila.

Komunalna infrastrukturna mreža vodoopskrbe, odvodnje, parovoda, energetike i plina gradit će se pretežno u koridorima prometnica ili otvorenim javnim pješačkim površinama.

5.1.3. Biciklističke staze

Članak 18.

Biciklističke staze i trake predlažu se kao dio pješačke staze razgraničene denivelacijom od najmanje 3 cm, zelenom površinom ili tipskim rubnim elementom.

Najmanja širina biciklističke staze ili trake za jedan smjer vožnje je 1,00 m, a za dvosmjerni promet 1,60 m. Uzdužni nagib biciklističke staze ili trake, u pravilu ne može biti veći od 8%. Promet ovog tipa se predviđa u Gradišćanskoj, Cankarovoj i Prilazu baruna Filipovića.

5.1.4. Uvjeti za osiguranje nesmetanog kretanja osoba smanjene pokretljivosti

Članak 19.

Planom se za sve građane, bez obzira na dob i vrstu teškoća u kretanju, predviđa osiguranje nesmetanog pristupa javnim površinama.

Sve prometne pješačke površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih i urbanističkih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.

U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe smanjene pokretljivosti moraju se ugraditi skošeni rubnjaci.

Za automobile osoba s invaliditetom na javnim parkiralištima treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, odnosno najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta koja se nalaze uz ambulantu, ljekarnu, trgovinu dnevne opskrbe, poštu, restoran ili predškolsku ustanovu.

U provedbi Plana potrebno je primjenjivati posebne propise, normative i europska iskustva u svrhu smanjenja i eliminiranja postojećih i sprečavanja nastajanja novih urbanističko - arhitektonskih barijera.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijskog sustava

Članak 20.

Telekomunikacijska mreža će se graditi u koridorima prometnica u pješačkim hodnicima izvodima iz postojećih zdenaca uz Prilaz baruna Filipovića.

Planom su određene površine i koridori za rekonstrukciju i gradnju distributivne kanalizacije.

Distributivnu kanalizaciju treba graditi montažnim betonskim zdencima i PVC cijevima profila Æ 100, Æ 50 i Æ 40 mm, u koje će uvlačiti telekomunikacijske kabele različitog kapaciteta i namjene.

Prema zakonu o telekomunikacijama treba dodati minimalno dvije cijevi koje će se koristiti za prijenos radijskih, TV i drugih signalnih kabela, a jedna je rezervna. Postojeće i planirane građevine i mreže telekomunikacija prikazane su na kartografskim prikazima 2.b. i 2.c.

U cilju proširenja i pokrivanja mreže pokretne telefonije postava uređaja moguća je na zgradama visine od P+8 do P+25.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Energetski sustav

Članak 21.

Planom se određuje plinofikacija cjelokupnog područja obuhvata prirodnim plinom niskotlačnom mrežom plinovoda priključkom na postojeće plinovode NTP d 225 u Prilazu baruna Filipovića i Cankarevoj ulici.

Predložene trase plinovoda osigurale su minimalnu sigurnu udaljenost od zgrada pri paralelnom vođenju od 1,0 m, te od drugih vodova komunalne infrastrukture 1,0 m u skladu s Odlukom o minimalnim sigurnosnim udaljenostima za plinovode i kućne plinske priključke.

Postojeći visokotlačni plinovod VTP DN 300 u Prilazu baruna Filipovića je udaljen cca 18,0 m od planiranih građevina.

Svaka građevina imat će zasebni niskotlačni kućni priključak koji završava glavnim zaporom smještenim u ormariću na fasadi građevine ili iznimno unutar građevine, a na plinovodima će biti ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razornih nepogoda.

Postojeća i planirana mreža plinoopskrbe prikazane su na kartografskom prikazu 2.b. i 2.c. Iako je za cijelo područje obuhvata plana osigurana plinska mreža, ovim se planom omogućuje za velike potrošače priključak na parovod.

Postojeći parovod unutar obuhvata plana i parovod u Cankarevoj ulici treba se preložiti u pješačke hodnike Prilaza baruna Filipovića i Cankareve ulice.

Elektroenergetska potrošnja procijenjena je na temelju bruto razvijenih površina pojedinih zona, njihove namjene i sadržaja. Na temelju analize buduće elektroenergetske potrošnje koju su diktirali sadržaji u pojedinim prostornim cjelinama, izveden je jedinični parametar potreba za električnom energijom.

Prema gore navedenoj analizi može se zaključiti da će se taj parametar kretati u granicama 0.014 kW/ m² - 0,055 kW/ m² bruto razvijene površine.

Na temelju pokazatelja, izvedene kvadrature pojedinih zona i uzimajući u obzir to da će se u predviđenim zonama djelomično ili u cijelosti koristiti plin, klimatizacija i toplovodna mreža, izrađena je raspodjela elektroenergetskih potreba po pojedinim zonama kao i orijentacijski raspored trafostanica 10(20)/0.4 kV na području obuhvata.

Rezultati procjene plana pokazuju da se ukupna elektroenergetska potrošnja na području zahvaćenom razradom može očekivati u redu veličine: oko 4.3 MW i 24 GWh/g.

Transformatorske stanice će se locirati uglavnom u objektima i zelenim površinama, što će se definirati detaljnom razradom pojedinih kazeta. Lokacije trafo stanica smještene su na česticama M2-A i M2-B. Trase za polaganje svih kabela (SN, NN i kabeli javne rasvjete) vode se u pješačkim hodnicima obodnih prometnica i pješačkim stazama unutar obuhvata Plana.

Sve ulice, trgovi i parkovi bit će osvijetljeni postavljanjem visokih i niskih stupova javne rasvjete u skladu s namjenom pojedinog prostora.

Boja svjetla treba biti što bliže dnevnom svjetlu kako bi se isključili negativni efekti iskrivljavanja pravih boja i tonova tih boja.

Sve prometne površine, uključujući pješačke šetnice i pješačke trgove, trebaju biti rasvijetljeni u klasi javne rasvjete koja odgovara njihovoj prometnoj funkciji, odnosno namjeni.

Prema preporukama za rasvjetu cesta s motornim i pješačkim prometom određena je klasa javne rasvjete C3 (M4) za kolnik i klasa P4 za pješačke staze.

Za sve pješačke ulice i trgove te parkove, javna rasvjeta dizajnirat će se i odrediti u sklopu projekta uređenja parkovnih i zelenih površina elaboratom za lokacijsku dozvolu.

Elektroenergetsko napajanje javne rasvjete izvest će se iz ormarića javne rasvjete koji su postavljeni uz pripadne trafostanice.

Doseg javne rasvjete bit će u opsegu pojedinih elektroenergetskih zona, odnosno unutar potrošačkih područja pojedinih trafostanica. Kabeli javne rasvjete bit će tipski kojima se koristi DP Elektra Zagreb (PP00-A 4x25 mm²).

Vodnogospodarstveni sustav

Članak 22.

Potrebne količine vode osiguravaju se spajanjem na postojeće magistralne vodoopskrbne cjevovode u Gradišćanskoj ulici profila Æ 500 mm i Prilazu baruna Filipovića Æ 250 mm. Vodoopskrbna mreža mora osigurati sanitarne i protupožarne količine vode te imati izgrađenu vanjsku nadzemnu hidrantsku mrežu.

Nadzemne hidrante treba projektirati i postavljati izvan kolnih površina na udaljenosti od točke štićenog prostora maksimalno 80,0 m i ne manje od 5,0 m; u skladu s Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara (Službeni glasnik Grada Zagreba 8/06).

Vodoopskrbna mreža predložena je prstenasto zatvorena, a situacijski smještena u kolniku ili požarnom putu. Postojeća i planirana mreža prikazane su na kartografskim prikazima 2.b. i 2.c.

Odvodnja oborinskih i otpadnih voda omogućit će se izgradnjom novih kanala u Cankarevoj i Gradišćanskoj ulici u kolnicima navedenih prometnica koje će preuzeti kolektor u Fallerovom šetalištu.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 23.

Javne zelene površine namijenjene su uređenju, sadnji i održavanju zelenila, te gradnji i uređenju pješačkih putova, biciklističkih staza, dječjih igrališta i slično.

Prostor javnog parka Z1 uredit će se prvenstveno sadnjom visokog i parternog zelenila, u pravilu autohtonim vrstama temeljem projekta krajobraznog uređenja.

Navedene površine potrebno je opremiti kvalitetnim elementima urbane opreme, što se odnosi na stupove javne rasvjete, klupe za sjedenje, koševe za otpatke, nadstrešnice i druge elemente urbanog mobilijara.

U postojećem parku koji je smješten u dijelu čestice M2-B planira se rekonstrukcija i prenamjena paviljonskog objekta za skladištenje industrijskih plinova u paviljon uslužne namjene u funkciji javnog parka Z1.

U sklopu parka Z1 na čestici M2-A predviđena je i gradnja trafo stanice.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 24.

Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti propisane su zakonom i drugim propisima, te odredbama ovog plana.

Zaštita prirodnih vrijednosti

Unutar područja obuhvata ne postoje prirodna dobra zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode, no ovim se planom predlaže očuvanje pojedinih skupina kvalitetnog visokog zelenila, što se posebno odnosi na drvorede u Prilazu baruna Filipovića i u Cankarevoj ulici te na postojeći park unutar današnjeg Tekstilnog kombinata.

Kartografskim prikazom 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora prikazane su evidentirane skupine visokog zelenila za koje je ovim planom određena obveza očuvanja.

Zaštita kulturno-povijesnih vrijednosti

Zaštita kulturno-povijesnih cjelina prikazana je na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora.

Prema utvrđenom sustavu mjera zaštite nepokretnih kulturnih dobara, kao što je navedeno u Polazištima, planira se očuvati sljedeće građevine te ih afirmirati uklapanjem u novo prostorno rješenje prenamjenom u sadržaje primjerene njihovim graditeljskim i oblikovnim karakteristikama:

- objekt nekadašnje jašionice uz Prilaz baruna Filipovića,

- paviljonski objekt za skladištenje industrijskih plinova u parku Tekstilnog kombinata.

Konzervatorskim propozicijama utvrđen je sljedeći sustav mjera zaštite:

- navedene građevine potrebno je očuvati, što podrazumijeva obnovu i sanaciju izvornog građevnog korpusa, fasadne opne, konstruktivnih i prostornih karakteristika,

- dopušta se mogućnost prenamjene, rekonstrukcije i preinaka unutar postojećih gabarita, radi prilagodbe za novu namjenu, te uz poštivanje bitnih izvornih/postojećih konstruktivnih i oblikovnih elemenata i obilježja,

- za intervencije na navedenim građevinama potrebno je zatražiti posebne uvjete zaštite nadležnog tijela zaštite.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 25.

Na području obuhvata Plana zbrinjavanje otpada obavljat će se u skladu sa cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom Grada Zagreba.

Pri postupanju s otpadom planira se izbjegavati nastajanje otpada, smanjivati količine proizvedenog otpada, organizirati sortiranje otpada u svrhu smanjivanja količina i volumena otpada, te organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje svih iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika i dr.), a odvojeno sakupljati opasni otpad.

9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ I OSTALE MJERE ZAŠTITE

Članak 26.

Na području obuhvata Plana ne dopušta se razvoj djelatnosti koje ugrožavaju zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš.

Mjere sprečavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša, i to čuvanjem i poboljšanjem kvalitete voda, zaštitom i poboljšanjem kakvoće zraka, smanjenjem prekomjerne buke i mjerama posebne zaštite.

Mjere čuvanja i poboljšanja kvalitete voda na području obuhvata odnose se posebno na gradnju sustava odvodnje otpadnih voda, s ciljem zaštite podzemnih voda na području Grada Zagreba.

Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka ima za cilj očuvati zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet te kulturne i druge materijalne vrijednosti. Mjere za zaštitu zraka planiraju se štednjom i racionalizacijom energije uvođenjem plina kao energenta.

Stacionarni izvori (tehnološki procesi, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema posebnim propisima o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.

Smanjenje prekomjerne buke planira se prema posebnim propisima, čime se onemogućuje nastajanje prekomjerne buke pri lociranju građevina, sadržaja ili namjena, te smanjuje prekomjerna buka u dopuštene granice.

Planski se sadnjom i zadržavanjem visokog zelenila prema izvorima moguće buke (Željeznica i Pliva) stvara zaštitni tampon. Također arhitektonsko-građevinskim rješenjima će se postići dobra izolacija prema spomenutim izvorima vanjske buke.

Mjere zaštite od požara

Članak 27.

Dovoljne količine vode za gašenje požara potrebno je osigurati odgovarajućim dimenzioniranjem planirane i rekonstrukcijom postojeće javne vodovodne mreže s mrežom vanjskih hidranata u skladu s važećim propisima.

Vanjske (ulične) hidrante potrebno je projektirati i izvoditi kao nadzemne. Vatrogasni pristupi osigurani su po svim javnim prometnim površinama, a dodatni vatrogasni pristupi i površine za rad vatrogasne tehnike mogu se uređivati temeljem lokacijskih dozvola u skladu s posebnim propisima.

U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina u skladu s posebnim propisima.

Potrebno je primjenjivati minimalne sigurnosne udaljenosti od postojećih i planiranih srednjotlačnih plinovoda koji će se projektirati i graditi u području obuhvata Plana ili u njegovom kontaktnom području.

Svaka građevina imat će na plinskom kućnom priključku glavni zapor kojim se zatvara dotok plina za dotičnu građevinu, a na plinovodima će biti ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razornih nepogoda.

10. MJERE ZAŠTITE I SKLANJANJA

Članak 28.

Na području obuhvata Plana predviđena je provedba mjera zaštite pučanstva od prirodnih i civilizacijskih katastrofa u skladu s odredbama posebnih propisa koje uređuju ovo područje.

Planom se propisuju sljedeće mjere zaštite:

- za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara potrebno je osigurati skloništa po opsegu zaštite, i to osnovne zaštite otpornosti 100 kPa;

- sva skloništa moraju biti projektirana, izvedena i opremljena u skladu s posebnim propisom;

- skloništa za stambeno-poslovni blok planirati u sklopu pojedinih zahvata u prostoru u sklopu građevina (kao najniže podrumske etaže);

- sva skloništa osnovne zaštite moraju biti dvonamjenska i trebaju se koristiti u mirnodopske svrhe uz suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova, a u slučaju ratnih opasnosti trebaju se u roku od 24 sata osposobiti za potrebe sklanjanja.

Članak 30.

U obuhvatu Plana ne mogu se graditi građevine čija je namjena protivna planiranim namjenama.

Do privođenja planiranoj namjeni građevine koje su protivne planiranoj namjeni i propisanim uvjetima gradnje i uređenja mogu se rekonstruirati isključivo u postojećim gabaritima i s dosadašnjom namjenom.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 31.

Plan je izrađen je u šest izvornika, koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 32.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.