Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Martinovka - zona zapad

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja Martinovka - zona zapad

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja Martinovka - zona zapad (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradila tvrtka CARDO d.o.o. iz Zagreba, u suradnji sa nositeljem izrade Plana Gradskim zavodom za prostorno uređenje.

Članak 2.

Plan se donosi za područje omeđeno: na sjeveru sjevernim regulacijskim pravcem Koturaške ulice, na istoku istočnim regulacijskim pravcem Koranske ulice, na jugu južnim međama građevnih čestica koje su vezane na Dobransku ulicu te dijelom sjevernim regulacijskim pravcem Ulice grada Vukovara, na zapadu istočnim međama građevina društvene i javne namjene (MUP, osnovna škola) k.č. broj 806, 805, 803 k.o. Trnje te dijelom zapadnim regulacijskim pravcem Koranske ulice.

Detaljna granica obuhvata označena je na kartografskim prikazima Plana. Područje obuhvata Plana iznosi oko 4,75 hektara.

Članak 3.

Plan, sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja Martinovka - zona zapad, sastoji se od:

A. Tekstualnog dijela plana koji sadrži:

I. Obrazloženje

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje

B. Grafičkog dijela plana koji sadrži grafičke priloge i kartografske prikaze:

GRAFIČKI PRILOG:

KARTOGRAFSKI PRIKAZI:

Plan iz stavka 1. ovog članka ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednice Gradske skupštine Grada Zagreba sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

1.1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 4.

Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene u Planu su:

- temeljna obilježja prostora;

- valorizacija postojeće prirodne i izgrađene sredine;

- održivo korištenje i kvaliteta prostora i okoliša;

- postojeći i planirani broj stanovnika.

1.2. Korištenje i namjena prostora

Članak 5.

Površine javnih i drugih namjena određene su i razgraničene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 5. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mj. 1:1000 kako slijedi:

1.2.1. Mješovita - pretežito stambena namjena (M1)

Članak 6.

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene (M1) planirane građevine pretežito su stambene namjene, u sklopu kojih se mogu uređivati i prostori za prateće sadržaje stanovanja, kao što su prodavaonice robe dnevne potrošnje, predškolske ustanove, ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, tihi obrti i usluge domaćinstvima, sadržaji kulture, pošte, banke, osobne usluge, poslovni prostori - uredi, javne garaže.

Površina prostora za prateće sadržaje može biti najviše do 30% nadzemnog BRP-a na građevnoj čestici.

Na površinama mješovite-pretežito stambene namjene mogu se graditi i jednonamjenske građevine stambene, javne i društvene, iznimno poslovne.

U kazeti A3, A4 i A5 planira se gradnja građevina stambene-poslovno namjene.

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene ne mogu se graditi proizvodne građevine, kao i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način ometaju stanovanje.

1.2.2. Mješovita - pretežno poslovna namjena (M2)

Članak 7.

Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) postojeće i planirane građevine su poslovne i stambene namjene, planira se gradnja građevina sa sadržajima poslovne i stambene namjene, s tim da prevladavaju sadržaji poslovne namjene. Sadržaji poslovne namjene mogu biti poslovni, upravni, uredski, trgovački i uslužni sadržaji, javni i društveni, kao i radni prostori koji ne ometaju stanovanje.

Površina prostora poslovne namjene iznosi više od 50% ukupnog nadzemnog BRP-a na građevnoj čestici.

Na površinama mješovite-pretežito poslovne namjene mogu se graditi jednonamjenske građevine (poslovne, javne, društvene, iznimno stambene namjene).

U kazeti A1 planira se gradnja građevine poslovno-stambene namjene, a u kazeti je moguća gradnja i jednonamjenske građevine isključivo stambene namjene.

U kazeti A2, A3, A4 planira se gradnja građevina poslovno-stambene namjene.

Na površini mješovite - pretežito poslovne namjene ne može se graditi opskrbni centar s otvorenim parkiralištem i skladišta.

1.3. Dječja ustanova (DU)

Članak 8.

U kazeti A3 naznačena je lokacija dječje ustanove planskim znakom (DU). Dječja ustanova (predškolska) planira se u sklopu stambeno-poslovne građevine površine od 600 m².

1.4. Površine infrastrukturnog sustava (IS)

Članak 9.

Površine infrastrukturnog sustava su površine na kojima se gradi i uređuje ulična mreža, pješačke i biciklističke staze, grade trafostanice (NTS), javne garaže (IS-G) i drugi komunalni objekti i uređaji u funkciji planiranih namjena.

Ulična mreža uključuje kolne površine, parkirališta, pješačke površine, drvorede i ostale zelene površine.

1.5. Dječje igralište (DI)

Članak 10.

U kazetama A1, A3, A4, A5 naznačene su načelne lokacije dječjih igrališta. Dječja igrališta planiraju se u sklopu građevne čestice, a njihov točan položaj odredit će se temeljem prostornog rješenja za četicu. Veličina dječjeg igrališta je 100 - 200 m² za uzrast djece do 6 godina.

1.6. Bilanca namjene površina

Članak 11.

1.7. Opće propozicije

Članak 12.

U kartografskom prikazu 8. NAČIN I UVJETI GRADNJE određeni su uvjeti gradnje i uređenja zahvata u prostoru na području Plana.

Konstruktivna visina stambenih etaža je 2,8 m, a poslovnih etaža min. 3,2 m a maks. 4,5 m. Konstruktivna visina prizemlja stambeno-poslovnih, poslovno-stambenih i poslovnih građevina je 4,2 m.

Prizemlja objekata su u pravilu uvučena u odnosu na građevinski pravac (trijemovi).

Potrebe prometa u mirovanju rješavaju se unutar zahvata u prostoru za svaki pojedini objekt, koristeći za to u pravilu podzemne etaže. Krov podzemne etaže uredit će se kao tzv. "zeleni" krov i koristit će se za dječja igrališta i boravak na otvorenome.

U navedenom kartografskom prikazu 8. NAČIN I UVJETI GRADNJE određene su regulacijske linije i građevni pravci, zona izgradnje prizemlja i katova, zona izgradnje podzemnih garaža, kao i visina građevine, te pješački i ozelenjeni dijelovi čestica, te postojeća i nova stabla.

U sklopu stambeno-poslovnih i poslovno-stambenih građevina mogu se graditi stanovi, garaže, spremišta stanara, prostori za odlaganje smeća i spremanje bicikla te poslovni prostori. Dio prizemlja građevina navedene namjene se predviđa za poslovne sadržaje, prvenstveno trgovine, uslužne djelatnosti, društveno-kulturne sadržaje, ugostiteljstvo, ambulantu, dječju ustanovu, te druge sadržaje neophodne za svakodnevni život stanovnika.

Dio građevine može se namijeniti za dom umirovljenika.

Građevine mješovite-pretežito poslovne namjene, podrazumijevaju u prizemljima izvedbu lokala trgovačke, ugostiteljske ili uslužne namjene, a na katovima poslovne prostore uredske i drugih namjena, koje nisu u koliziji s osnovnom namjenom.

Potrebno je osigurati površinu za dječja igrališta za djecu uzrasta do 6 godina - 4 m²/ po djetetu.

Ne predviđa se ograđivanje građevnih čestica, osim čestica S-1 i S-2 i pojedinih komunalnih i infrastrukturnih građevina kada je to potrebno prema posebnim propisima.

Visoka građevina mora biti udaljena najmanje jednu polovicu svoje visine od međa pripadajuće građevne čestice osim od javnoprometnih površina (ulica, trg), iznimno u kazeti A4 udaljenost građevine SP-9 može biti i manja ali ne manja od udaljenosti prikazane na kartografskom prikazu 8. NAČIN I UVJETI GRADNJE, 8.2. UVJETI GRADNJE.

Izgrađenost građevne čestice odnosi se na nadzemni dio građevne čestice.

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti u zonama mješovite - pretežito poslovne namjene (M2)

2.1. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

Članak 13.

Na području obuhvata Plana ne planira se nova izgradnja građevina isključivo poslovne namjene osim planiranog zadržavanja postojeće poslovne građevine oznake P-1 u postojećim gabaritima u kazeti A2. Položaj, veličina i granice kazete određeni su kartografskim prikazom 7. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA.

2.2. Uvjeti i način gradnje građevina mješovite - pretežito poslovne namjene (M2)

Članak 14.

Gradnja građevina mješovite-pretežito poslovne namjene, moguća je u kazetama A1, A2, A3, A4 (oznake građevina PS-1, PS-2, PS-3, PS-4, PS-5 i PS-6.)

Gradit će se samostojeće i poluugrađene građevine, koje postavom u prostoru ne formiraju kazetu kao zatvoreni blok.

Na tim se površinama mogu graditi i jednonamjenske građevine (poslovne, javne i društvene, iznimno stambene namjene).

Položaj, veličina, granica i oznaka kazete određeni su kartografskim prikazom 7. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA.

Na kartografskom prikazu 7.1. PRIJEDLOG ZAHVATA U PROSTORU označena je veličina građevnih čestica.

Najveća izgrađenost čestice je do 50%.

Na jednoj građevnoj čestici moguće je graditi više građevina.

Najmanja površina prirodnog terena nije propisana.

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) za nadzemni dio građevine iznosi 3,5 a minimalni 1,5.

Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta osigurat će se na građevnoj čestici, prema normativima iz točke 5.11. ove odluke.

Obavezni građevinski pravci određeni su na kartografskom prikazu 8. NAČIN I UVJETI GRADNJE, 8.2. UVJETI GRADNJE.

Prostorni pokazatelji za namjenu određeni su u točki 4.1.4. ove odluke.

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

Članak 15.

Na području obuhvata Plana nisu određene izdvojene površine za izgradnju građevina javne i društvene namjene, no smještaj sadržaja društvenih djelatnosti moguć je unutar površina mješovite - pretežito stambene i mješovite - pretežito poslovne namjene.

Unutar površine mješovite - pretežito stambene namjene, u kazeti A3 potrebno je osigurati prostor u sklopu stambeno-poslovne građevine za smještaj predškolske ustanove, za djelovanje 5 odgojnih skupina (cca 600 m² BRP). Točna lokacija odredit će se urbanističko - tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina (S)

Članak 16.

Na području obuhvata Plana ne planira se nova izgradnja građevina isključivo stambene namjene osim zadržavanja dviju postojećih stambenih građevina oznake S-1 i S-2 u kazeti A1.

Kazeta A1

Uvjeti za postojeće višestambene građevine:

Unutar kazete A1 zadržavaju se dvije višestambene građevine, oznake S-1 i S-2, kao ambijentalno vrijedne građevine.

Građevine je dopušteno sanirati u postojećim gabaritima, kao i zamijeniti dotrajale dijelove građevine.

Obavezni građevinski pravci su postojeći i naznačeni su na kartografskom prikazu 8. NAČIN I UVJETI GRADNJE, 8.2. UVJETI GRADNJE.

Najveća izgrađenost građevne čestice je postojeća.

Najveći k_is nadzemno je postojeći.

Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta obavezno će se osigurati unutar građevne čestice prema normativima iz točke 5.1.1.ove odluke.

Na kartografskom prikazu 7.1. PRIJEDLOG ZAHVATA U PROSTORU označena je veličina građevne čestice.

Prostorni pokazatelji za namjenu određeni su u točki 4.1.4. ove odluke.

4.1. Uvjeti i način gradnje građevina mješovite - pretežito stambene namjene (M1)

Članak 17.

Stambeno - poslovne građevine će se graditi u kazetama A3, A4, i A5.

U građevinama mješovite - pretežito stambene namjene u kazetama A3, A4 i A5 (oznake SP) se, osim stanova, mogu uređivati i poslovni prostori, uz uvjet da poslovni BRP ne prelazi 30% od ukupnog BRP-a na građevnoj čestici.

Na tim se prostorima mogu graditi i jednonamjenske građevine (stambene, iznimno poslovne namjene) ukoliko ne remete pretežitost namjene unutar zone.

Na jednoj građevnoj čestici moguće je graditi više građevina.

4.1.1. Kazeta A3

Članak 18.

U kazeti A3 planirana je jedna poluugrađena stambeno-poslovna građevina oznake SP-7.

Na kartografskom prikazu 7.1. PRIJEDLOG ZAHVATA U PROSTORU označena je veličina građevne čestice.

Najveća visina građevine je 2 podrumske i 8 nadzemnih etaža.

Najveća izgrađenost građevne čestice je do 50% uz k_is=2,8 nadzemno.

Najmanja površina prirodnog terena nije propisana.

Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta (PGM) osigurat će se na građevnoj čestici prema normativima iz točke 5.1.1.ove odluke.

Obavezni građevinski pravci određeni su na kartografskom prikazu 8. NAČIN I UVJETI GRADNJE, 8.2.UVJETI GRADNJE.

Prostorni pokazatelji za namjenu određeni su u točki 4.1.4. ove odluke.

4.1.2. Kazeta A4

Članak 19.

U kazeti A4 osim dviju postojećih, planiraju se dvije nove stambeno-poslovne građevine oznake SP-6 i SP-9. Građevina SP-6 će biti izgrađena na slobodnostojeći način, a građevina SP-9 će biti poluugrađena prislonjena na južnu građevinu.

Najveća visina građevine SP- 6 je podrum i 7 nadzemnih etaža.

Najveća visina građevine SP-9 je podrum i 4 nadzemne etaže.

Na kartografskom prikazu 7.1. PRIJEDLOG ZAHVATA U PROSTORU označena je veličina građevnih čestica.

Najveća izgrađenost građevne čestice je do 50% uz najveći k_is=2,2 nadzemno.

Najmanja površina prirodnog terena nije propisana.

Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta (PGM) osigurat će se unutar građevne čestice prema normativima iz točke 5.1.1. ove odluke.

Obavezni građevinski pravci određeni su na kartografskom prikazu 8. NAČIN I UVJETI GRADNJE, 8.2. UVJETI GRADNJE.

Prostorni pokazatelji za namjenu određeni su u točki 4.1.4. ove odluke.

Uvjeti za postojeće stambeno-poslovne građevine

U kazeti A4 zatečene su višestambene građevine oznake SP-2 i SP-8, koje se zadržavaju uz uvjete:

Postojeća stambeno-poslovna građevina SP-2 se zadržava u postojećim gabaritima i za nju se predviđa održavanje:

- visina građevine je postojeća (podrum i 7 nadzemnih etaža);

- najveća izgrađenost građevne čestice je postojeća (cca 50%);

- najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno je postojeći (cca k_is = 2,9);

- postojeći građevinski pravci se zadržavaju;

- parkirališne potrebe rješavati na građevnoj čestici.

Postojeća stambeno-poslovna građevina SP-8 se zadržava u postojećim gabaritima uz mogućnost rekonstrukcije u cilju preoblikovanja građevine:

- visina građevine je podrum i 4 nadzemne etaže;

- najveća izgrađenost građevne čestice je postojeća (cca 50%);

- najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno je postojeći (cca k_is = 2,1);

- postojeći građevinski pravci se zadržavaju;

- parkirališne potrebe rješavati na građevnoj čestici.

4.1.3. Kazeta A5

Članak 20.

U kazeti A5 planirane su četiri samostojeće stambeno - poslovne građevine oznake SP-1, SP-3, SP-4 i SP-5.

Na kartografskom prikazu 7.1. PRIJEDLOG ZAHVATA U PROSTORU označena je veličina građevne čestice.

Najveća visina građevine SP-1 je podrum i 7 nadzemnih etaža.

Najveća visina građevina SP-3, SP-4, SP-5 je 2 podrumske i 8 nadzemnih etaža.

Najveća izgrađenost građevne čestice je 50% uz najveći k_is=2,4 nadzemno.

Najmanja površina prirodnog terena nije propisana.

Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta (PGM) osigurat će se unutar građevne čestice prema normativima iz točke 5.1.1. ove odluke.

Najmanja međusobna udaljenost samostojećih građevina je 20 m.

Obavezni građevinski pravci određeni su na kartografskom prikazu 8. NAČIN I UVJETI GRADNJE, 8.2. UVJETI GRADNJE.

Prostorni pokazatelji za namjenu određeni su u točki 4.1.4. ove odluke.

4.1.4. Programski pokazatelji za građevine stambene, stambeno-poslovne, poslovno-stambene i poslovne namjene

Članak 21.

Pregled programskih pokazatelja za stambenu i ostalu izgradnju prikazan je u sljedećoj tablici:

- minimalna odstupanja su moguća (do 5%);

- k_is 3.5 nadzemno je maksimalni i nije moguće odstupanje;

- *postojeće građevine koje se zadržavaju u postojećim gabaritima uz mogućnost sanacije (navedeni k_is nadzemno i k_ig su načelni).

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 22.

Gradske i pristupne ulice (situacijski i visinski elementi trasa i križanja i poprečni profili s tehničkim elementima) te visinske kote na mjestima priključaka ulica naselja na okolne prometnice određene su postojećim niveletama ovih prometnica.

Obvezna je izgradnja prometnica prije izgradnje građevina.

U poprečnom smislu sve su ulice planirane s dvostrešnim nagibom od osi prema rubovima kolnika te uzdužnim nagibom parkirališta od vanjskih rubova prema kolniku od 2,5%.

Visina rubnjaka na svim mjestima gdje pješačke hodnike ili zelenilo odvajaju od kolnika iznosi 15 cm.

Na parkiralištima i vatrogasnim pristupima visina rubnjaka ne smije prelaziti 12 cm.

Površine predviđene za nadvišenje vozila prilikom parkiranja i zaštitne površine između parkirališta i biciklističkih staza predviđeno je riješiti drugačije od površina pješačkih kolnika (popločenje betonskim elementima ili kamenim kockama i sl.).

Ulaze u garaže građevina kao i kolni pristup do parkirališta izvan koridora ulica obvezno je izvesti skošenim rubnjacima odnosno na način da se svi priključci na prometnu mrežu naselja ili izdvajanja vozila odvijaju pod kontroliranim uvjetima male brzine i maksimalne preglednosti.

Na području obuhvata plana nema prijevoznih sredstava na tračnicama. Koristit će se stajališta javnog prijevoza (tramvaj) na Ulici grada Vukovara.

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

Članak 23.

Potrebe za parkiranjem se rješavaju u garažama, na javnim parkiralištima, unutar pojedinog zahvata u prostoru te na pripadajućim parkiralištima u ulicama.

Planom je predviđena gradnja javne garaže. Garaže ispod poslovnih građevina se dijelom mogu koristiti kao javne.

Pristupi planiranim garažnim objektima su:

- pristup garaži G1 i G4 je iz ulice "1.1.";

- pristup garaži G2 i garaži G3 je iz ulice "1.2.";

- pristup garaži G5 je iz nove Radonjske ulice;

- pristup garaži G6 i javnoj garaži (IS-G) je iz Dobranske ulice.

Javna garaža planirana je za zadovoljenje parkirališnih potreba stambenog objekta u Ulici grada Vukovara kao i zbog podizanja prometnog standarda na predmetnom području.

Parkirališno-garažne potrebe cijelog područja obuhvata zadovoljene su na način da je za sve građevine, razvrstane po zonama, iskazan broj parkirališno-garažnih mjesta u skladu sa sljedećim kriterijima zadovoljenja:

- za stambeni prostor: 14 PGM na 1000 m² BRP;

- za lokale i slične poslovne sadržaje: 50 PGM na 1000 m² BRP;

- za javne i društvene sadržaje kulture: 20 PGM na 1000 m² BRP;

- za druge poslovne sadržaje: 20 PGM na 1000 m² BRP.

U tablici je dan pregled potreba za parkiranjem i njihovo zadovoljenje po zonama.

Uvjeti gradnje javne garaže

Unutar kazete A6 planirana je izgradnja javne garaže oznake (IS-G):

- na kartografskom prikazu 7.1. PRIJEDLOG ZAHVATA U PROSTORU označena je minimalna veličina zahvata u prostoru;

- dubina izgradnje su 2 podzemne etaže;

- na krovu garaže planira se parkiralište s drvoredom;

- obavezni građevinski pravci određeni su na kartografskom prikazu 8. NAČIN I UVJETI GRADNJE, 8.2. UVJETI GRADNJE.

Planirani poslovni sadržaji u cijelosti sve potrebe za parkirališnim prostorom zadovoljavaju unutar garažnih objekata u podzemnim etažama.

Od sveukupnog broja parkirališno-garažnih mjesta unutar svih zona osigurano je min. 5% za potrebe osoba s invaliditetom.

- * iskazane potrebe PGM za postojeće građevine su načelne.

5.1.2. Uvjeti za nesmetano kretanje osoba s invaliditetom

Članak 24.

Cijelo naselje je planom određeno kao prostor u kojem se omogućuje nesmetano kretanje osoba s invaliditetom.

U prostoru ne smije biti arhitektonskih ili urbanističkih barijera. Sve pješačke prijelaze treba izvesti sa skošenim rubnjacima, ulazne rampe moraju biti najviše nagiba do 10%, a u svim građevinama treba predvidjeti dizala do svih etaža.

Najmanje 5% mjesta na javnim parkiralištima je osigurano za vozila osoba s invaliditetom.

U garažama treba također osigurati odgovarajući broj mjesta za osobe s invaliditetom i to bliže dizalima, što će se osigurati u onim građevinama u kojima će se graditi stanovi za osobe s invaliditetom.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 25.

Za izgradnju nepokretne telekomunikacijske mreže osiguravaju se potrebni prostorni pojasevi u obostranim pješačkim hodnicima.

Distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju treba graditi montažnim betonskim zdencima i PVC cijevima profila Æ 110, Æ 50 i Æ 40 mm u koje će se uvlačiti telekomunikacijski kabeli različitog kapaciteta i namjene.

DTK treba projektirati prema važećim propisima.

Uz cijevi za planirane telefonske kapacitete potrebno je prilikom izgradnje nove DTK mreže sukladno odredbama Zakona o telekomunikacijama postaviti i minimalno dvije dodatne cijevi koje će se koristiti za prijenos radijskih, televizijskih i drugih signalnih kabela te položiti i dodatnu rezervnu cijev.

U cilju proširivanja područja pokrivanja javnih telekomunikacija u pokretnoj mreži omogućava se izgradnja antenskih stupova unutar zahvata PS-1.

Treba projektirati i ugrađivati opremu prema važećim zakonskim propisima.

Dokumentacija za ishođenje građevne dozvole za izgradnju na lokaciji, mora sadržavati:

a) projekt TK instalacije u objektu;

b) projekt distributivne telefonske kanalizacije (DTK).

TK instalaciju treba projektirati prema važećim propisima.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1. Vodoopskrba

Članak 26.

Vodoopskrbna mreža treba osigurati sanitarne i protupožarne količine vode te imati izgrađenu vanjsku nadzemnu hidrantsku mrežu. Nadzemne hidrante treba projektirati i postavljati izvan prometnih površina do maksimalne međusobne udaljenosti od 80 m.

Protupožarna količina vode određena je u količini od 15 l/s.

Vodoopskrbnu mrežu treba projektirati prstenasto uz osiguranje dvostrane dobave vode u slučaju puknuća cjevovoda.

Kućni priključci se izvode do glavnog vodomjernog okna s kombiniranim impulsnim brojilom za sanitarnu i protupožarnu vodu. Vodosmjerno okno mora biti postavljeno izvan građevine, ali unutar pojedinačnog zahvata. Na kućnom priključku unutar javne površine treba biti izgrađen zasun s ugradbenom armaturom.

Za izgradnju vodoopskrbne mreže osigurani su potrebni pojasevi u načelu u pješačkim hodnicima, a kod suženih širina pješačkih hodnika planirani su u kolniku.

5.3.2. Odvodnja

Članak 27.

Sustav javne odvodnje je mješovit i služi istovremeno za prihvat oborinskih i otpadnih voda.

Cjelokupni sustav javne odvodnje sa svim priključcima (slivnici, kučni priključci i dr.) treba izvoditi vodonepropusno.

U sustav javne odvodnje smiju se ispuštati samo propisno pročišćene vode. Površinske vode garaža i parkirališta izvan uličnog pojasa trebaju prije ispuštanja u javnu kanalizaciju biti pročišćene na separatoru ulja i masti.

Sve nakapne površine prometnica trebaju biti vodonepropusne u svrhu zaštite podzemnih voda od zagađenja.

Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti podzemnih voda od zagađenja.

Poklopce revizijskih okana u kolniku ulica treba u prvom redu postavljati u sredini prometnog traka, a ukoliko to nije moguće onda ih treba postavljati u sredini kolnika.

Sabirna okna kućnih priključaka treba postavljati unutar zahvata, neposredno uz rub regulacijske linije prometnice.

Za priključenje odvodnje naselja izgradit će se javne kanale odgovarajućih profila u svim ulicama.

Niveleta prometnica i parkirališta, površina uređenog terena, treba biti na koti već postojećeg okolnog terena, odnosno iznad kote usporne vode u budućim kanalima. Površine locirane niže od kote usporne vode morat će se nasipavati ili odvoditi prepumpavanjem.

Oborinske vode s prometnih, parkirališnih i pješačkih površina prikupljat će se slivnicima, koji moraju biti projektirani i izvedeni prema tipu poduzeća nadležnog za izdavanje posebnih uvjeta.

Stjenke slivnika od gotovih cijevi moraju biti s oblogom betona MB-20 oko cijevi. Debljina podloge mora biti 15 cm. Dubina taložnice u slivniku mora biti najmanje 1,5 m. Priključak slivnika na kanalizaciju mora biti izveden cjevovodom vodonepropusne izvedbe. Slivnici ne smiju biti međusobno spojeni. Uvođenje odvoda jednog slivnika na drugi slivnik se ne dopušta.

Pad priključka slivnika može iznositi najviše 30%, a priključenje na javni kanal mora se izvesti u revizijskom oknu na 1/3 visine uličnog kanala. Ukoliko je pad priključka veći od 15%, treba ga izvesti s betonskom podlogom i oblogom.

Interna kanalizacija mora se izvoditi i koristiti u skladu s odredbama posebnih propisa.

Kanalizacija prometnica (slivnici prometnica i parkirališta) sa svim pripadajućim uređajima treba biti predviđena i izgrađena vodonepropusno.

Uvjete priključenja pojedinih stambenih i ostalih objekata investitor je dužan zatražiti od poduzeća nadležnog za izdavanje posebnih uvjeta.

5.3.3. Plinoopskrba

Članak 28.

Područje obuhvaćeno Planom nalazi se u području izgrađenog niskotlačnog plinskog distribucijskog sustava. U razvojnim planovima Gradske plinare Zagreb čitavo područje obuhvata Plana planirano je za opskrbu prirodnim plinom, za što su osigurane dovoljne količine plina. Planira se provesti puna plinofikacija svih planiranih i postojećih objekata, čime će se omogućiti korištenje plina u njima za grijanje, pripremu potrošne tople vode, kuhanje te eventualno za hlađenje i tehnološke potrebe. Plin će se za grijanje i potrošnu toplu vodu u stanovima višestambenih objekata, manjim objektima i izdvojenim dijelovima većih objekata koristiti kombi bojlerima, iznimno u većim jednonamjenskim objektima kotlovnicama.

NTP će se polagati podzemno na dubini s nadslojem od min. 1,0 m. NTP će biti izveden od polietilenskih cijevi i fitinga kvalitete PE100, klase SDR11 i SDR17. Minimalna udaljenost od objekta za NTP je 1 m.

Svaka građevina imat će na plinskom priključku glavni zapor, kojim se obustavlja dotok plina za dotičnu građevinu, a na plinovodima će biti ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razornih nepogoda.

Minimalne sigurnosne udaljenosti plinovoda od ostalih instalacija i objekata moraju biti u skladu s važećim propisima.

5.3.4. Elektroopskrba

Članak 29.

Na području obuhvata ovog plana postoje dvije transformatorske stanice 20/0,4 kV koje napajaju postojeće obiteljske i višestambene zgrade te poslovne prostore. Niskonaponska mreža za napajanje postojećih obiteljskih građevina je zračna, a za napajanje većih objekata je kabelska.

Prema novom urbanističkom rješenju u području obuhvata Plana predviđena je stambeno-poslovna izgradnja. Opskrba električnom energijom vršila bi se iz dviju postojećih transformatorskih stanica (TS 188 Croatia-Koturaška 69 i TS 193 Koranska) te dviju novopredviđenih trafostanica 20/0,4 kV, 2x630 kV, koje su raspoređene tako da napajaju svaka svoj dio (najbliži) potrošača, a pristup vozilima im je omogućen s glavnih prometnica.

Trafostanice će biti međusobno povezane 20 kV kabelima u prsten, a prema uvjetima distributera električnom energijom kabeli će biti vođeni u posebnim koridorima, sve prema grafičkom prilogu "Karakteristični profili prometnica s načelnim položajem vodova komunalne infrastrukture, mj. 1:100" i u skladu s odredbama posebnih propisa.

Postojeća niskonaponska mreža se neće moći koristiti, osim u dijelu koji napaja postojeće građevine uz Koransku ulicu, koje su zadržane u konačnom urbanističkom rješenju.

Nova niskonaponska mreža predviđa se kao kabelska sa standardnim kabelima, a prema elektroenergetskim suglasnostima. Kabeli će biti vođeni u za to predviđenim koridorima, a u skladu s važećim propisima.

Postojeća javna rasvjeta unutar obuhvata Plana sada se nalazi na stupovima zračne niskonaponske mreže. Nova javna rasvjeta bit će projektirana i izvedena u skladu s propisima, a ovisno o važnosti i širini pojedine prometnice.

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 30.

Zelene površine u obuhvatu Plana sastoje se od manjih zelenih površina uz ulice, u sklopu kojih su predviđeni drvoredi, te zelene površine na građevnim česticama, u sklopu kojih se predviđa uređenje dječjih igrališta i površina za boravak stanovnika na otvorenome.

Dijelovi zelenih površina uredit će se djelomično na krovu podzemnih garaža (tzv "zeleni krov"), s dovoljno dimenzioniranim slojem zemlje, koji može podnijeti razvoj više vegetacije.

U sastavu tih površina planirane su također opločene pješačke staze, od kojih neke služe i kao pristupni putovi za vatrogasna vozila.

Unutar zahvata u prostoru obavezno se treba osigurati određeni postotak prirodnog terena - neizgrađene površine zemljišta, uređene kao zelene površine bez podzemne i nadzemne gradnje i natkrivanja, parkiranja i sl. i ako nije točno određen minimalni postotak prirodnog terena.

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 31.

Na promatranom području unutar zone zahvata Plana nema zaštićenih pojedinačnih objekata kulture. Planom se predviđa zadržavanje dvaju ambijentalno vrijednih stambenih objekata u Koturaškoj ulici (S-1 i S-2), kao i postojeći drvored u Koturaškoj ulici. Planirane građevine su samostojeće i sve su niže od stambenog bloka 35-35 A, u Ulici grada Vukovara.

Cijelo područje prema planskim odrednicama GUP-a i Konzervatorskoj podlozi nalazi se u zoni sustava zaštite (B) - Područje različitog stupnja očuvanosti povijesne strukture. Za sve zahvate potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela zaštite.

8. Postupanje s otpadom

Članak 32.

U području obuhvata Plana zabranjena je izgradnja postrojenja za proizvodnju, manipulaciju i skladištenje posebno opasnih i štetnih tvari, koje zagađuju okoliš.

Za potrebe evakuacije otpada, koji nastaje eksploatacijom stambenih i poslovnih sadržaja u naselju, u svakoj se građevini treba predvidjeti odgovarajući prostor za prikupljanje otpada, koji će biti smješten tako da omogućuje nesmetan pristup vozilima komunalnog poduzeća.

Način sakupljanja i otpreme smeća, kao i veličina prostora za spremanje plastičnih posuda za prikupljanje smeća (kontejnera), odredit će se u skladu propozicija komunalnog poduzeća "Čistoća". Prostorija se mora moći prati i dezinficirati, te provjetravati. Za svaki plastični kontejner zapremine 1100 l (dim. 1370x1090x1460 mm) treba osigurati 3,0 m² površine prostorije. Na svakih 20 stanova treba predvidjeti jedan kontejner. Duljina puta za vožnju kontejnera do vozila "Čistoće" može biti do 10 m. Pristupne prometnice za vozila "Čistoće" dimenzionirati će se na osovinski pritisak od 100 kN, a radijus mora biti 12 m. Tamo gdje nije moguće osigurati prostor u zgradi izvest će se nadstrešnica za kontejnere izvan zgrade.

Za sakupljanje korisnog (recikliranog) otpada moguće je naknadno odrediti nekoliko lokacija za postavu odgovarajućih kontejnera.

9. Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš

Članak 33.

Radi sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš planiraju se mjere u područjima:

- zaštite podzemnih voda;

- zaštite zraka;

- zaštite tla;

- zaštite od buke;

- zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti;

- zaštite od potresa;

- zaštite od požara;

- zaštite i sklanjanja stanovništva;

- uvjeta oblikovanja skloništa.

9.1. Zaštita podzemnih voda

Članak 34.

Zagađenje podzemnih voda i tla spriječit će se izgradnjom nepropusne kanalizacijske mreže. Obvezna je ugradnja dodatnih pročistača (mastolovaca, hvatača ulja i sl.) prije upuštanja otpadnih voda u sustav javne gradske kanalizacije, kako za otpadne vode iz garaža, tako i za oborinske vode parkirališta i pješačkih površina. Spoj na javnu kanalizaciju treba izvesti preko jedinstvenih priključaka - mjerno-revizijskih okana. Oborinsku odvodnju s otvorenih površina komunikacija treba izvesti preko vodonepropusnog slivnika.

Radi zaštite od zagađenja treba ustanoviti mjerodavni nivo podzemnih voda i predvidjeti njihovu odgovarajuću zaštitu.

9.2. Zaštita zraka

Članak 35.

Radi zaštite zraka građevine treba izvesti tako da nisu izvor onečišćenja zraka ispustom plinovitih tvari. Za odvod zraka iz garaža treba odabrati takva mjesta koja neće ugrožavati ljude u okolnom prostoru. Za grijanje naselja te pripremu tople vode koristit će se plin.

9.3. Zaštita tla

Članak 36.

Zaštita tla će se osigurati izvedbom nepropusne kanalizacije te sistemom izdvojenog organiziranog sakupljanja i odvoženja komunalnog otpada.

9.4. Zaštita od buke

Članak 37.

Za zaštitu od buke treba poduzeti sve tehničke mjere da se iz građevine prema van ne širi buka veća od dopuštene. Radi smanjenja utjecaja buke s ulica zasadit će se drvoredi.

9.5. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

9.5.1. Zaštita od potresa

Članak 38.

Područje se nalazi u zoni VIII. stupnja po MCS. Planirane građevine trebaju zadovoljiti uvjete koje zahtijevaju propisi za ovu potresnu zonu.

9.5.2. Zaštita od požara

Članak 39.

Mjere zaštite od požara provode se osiguranjem vatrogasnih prilaza i površina za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s odredbama posebnih propisa.

Kao pristupni putovi, vatrogasni prilazi za vatrogasna vozila, služit će:

po obodu bloka:

- Koturaška ulica;

- Koranska ulica;

unutar bloka:

- Radonjska ulica;

- Mrežnička ulica;

- Dobranska ulica;

- "Ulica 1.1.";

- "Ulica 1.2.";

- "Ulica 1.3.";

- kolno-pješački pristupi;

- pješački trgovi i prolazi;

- pješačke staze.

Mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara - mjere zaštite od požara prikazane su na kartografskom prikazu 9. MJERE ZAŠTITE STANOVNIKA, KORISNIKA I MATERIJALNIH DOBARA, 9.2. MJERE ZAŠTITE OD POŽARA.

Pristupi su minimalne širine 3,0 m, s prolazima visine 4,0 m-4,5 m i rampama nagiba do 10%.

Površine za operativni rad vatrogasnog vozila moraju biti s minimalnim dimenzijama 5,5 x 11,0 m, a udaljenost od pročelja za zgrade visine do 16 m iznosi maksimalno 12 m, a za one više od 16 m udaljenost mora biti do 6 m od pročelja. Za sve zgrade više od 4 kata površine za operativan rad su osigurane uz oba duža pročelja.

Za poslovne i poslovno-stambene građevine te su površine osigurane sa svih strana.

Sve rampe koje će se koristiti kao vatrogasni prilazi, imat će nagibe do maksimalno 12%.

Sve površine za operativan rad i one za pristup vatrogasne tehnike moraju imati nosivost od minimum 100 kN osovinskog pritiska.

Radijuse pristupnih putova i prilaza kao i ostale uvjete potrebno je dimenzionirati prema Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe.

U cijelom naselju će se u zgradama izvesti unutarnja i vanjska hidrantska mreža, izvedena u skladu s važećim propisima.

Svaku građevinu treba podijeliti na požarne sektore s jasno označenim evakuacijskim putovima i odgovarajućim brojem protupožarnih prenosnih aparata izračunatim prema odredbama posebnih propisa.

9.5.3. Zaštita i sklanjanje stanovništva

Članak 40.

Zone i domet ruševina pojedinih kazeta, te mreža i planirani kapaciteti skloništa prikazani su na kartografskom prikazu 9. MJERE ZAŠTITE STANOVNIKA, KORISNIKA I MATERIJALNIH DOBARA, 9.1. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI, a određeni su u skladu s odredbama posebnih propisa.

Unutar prostornog obuhvata Plana predviđa se izgradnja građevina mješovite - pretežito poslovne namjene i mješovite - pretežito stambene namjene.

Unutar prostornog obuhvata Plana izvest će se nova prometna i komunalna infrastruktura te novi objekti uz zadržavanje postojećih novih građevina već izgrađenih u toj zoni.

Tipologijom i razmještajem izgradnje novih objekata te predviđenim širinama koridora ulica kao i visinama objekta osigurana je prohodnost ulica, tj. dostupnost svakog objekta u slučaju elementarnih nepogoda ili ratnih opasnosti.

Zaštita stanovništva od ratnih opasnosti osigurat će se izgradnjom skloništa osnovne zaštite otpornosti 100 kPa.

U naselju postoji tri vrste objekata: poslovni, poslovno-stambeni i stambeni.

Potrebe sklonišnih mjesta za poslovne objekte određuju se na osnovi predviđenog broja zaposlenih.

Potrebe sklonišnih mjesta za stambene objekte i stambeno-poslovne objekte određene su prema BRP stambenih objekata i predviđenom broju zaposlenih u lokalima koji se nalaze u objektu. Za poslovne i poslovno-stambene objekte izračunava se prema pretpostavljenom broju zaposlenih u objektima.

Prema BRP stambenih objekata i broju zaposlenih potrebe sklonišnih mjesta iznose ukupno 1272 sk. mj. Ukupne potrebe su zadovoljene s planiranih 1450 sklonišnih mjesta i u postojećem stambeno - poslovnom objektu SP-2 sa 94 sklonišna mjesta.

Skloništa se planiraju kao javna za sve stanovnike u zoni gravitacije, s mogućnošću preklapanja potreba po zonama ovisno o zoni gravitacije.

Skloništa su planirana u garažama kao dvonamjenska, svoju pravu ulogu će imati u ratnim uvjetima. Mirnodopska namjena skloništa predviđena je kao garaža.

Navedene vrijednosti u tablici su načelne, moguće je odstupanje u odnosu na detaljno planiranu namjenu i veličinu BRP-a prilikom izdavanja lokacijske dozvole.

9.5.4. Uvjeti oblikovanja skloništa

Članak 41.

Objekt skloništa mora imati građevinsko-tehnička svojstva da zadovolje zaštitu i otpornost konstrukcijom, veličinom i položajem prema tlu.

Skloništa treba izvesti u pravilu u najnižim etažama objekta i moraju sadržavati sve propisane funkcionalne prostorije i uređaje određene propisima i pravilnicima.

Kroz skloništa se ne smiju voditi mirnodopske instalacije objekta.

Kota poda skloništa mora biti min. 30 cm viša od najvišeg podzemnog vodostaja. Autonomnost skloništa treba osigurati za min. 7 dana.

Pri projektiranju i izvođenju skloništa treba se pridržavati propisa koji uređuje to područje.

10. Mjere provedbe plana

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 42.

Za realizaciju izgradnje na području obuhvata Plana nije predviđena izrada detaljnih planova uređenja.

Građevine unutar granica obuhvata ovog plana definirat će se izdavanjem lokacijskih dozvola, koje će biti podloga za daljnju izradu projektne dokumentacije i ishođenje građevinskih dozvola.

10.2. Uređenje zahvata u prostoru

Članak 43.

Na kartografskom prikazu 7. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA, 7.1. PRIJEDLOG ZAHVATA U PROSTORU, određene su granice građevnih čestica za izgradnju građevina. Moguće je spajati više građevnih čestica unutar kazete u cilju racionalnog korištenja zemljišta.

10.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 44.

Građevine koje su građene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj UPU Martinovka - zona zapad, mogu se rekonstruirati i dograditi prema uvjetima određenim člankom 102. Odluke o donošenju GUP-a grada Zagreba, kako slijedi:

1. stambene, stambeno-poslovne građevine:

- sanacija i zamjena dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i krovišta u postojećim gabaritima;

- dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih prostora i spremišta za ogrjev, tako da s postojećim ne prelazi više od 75 m² BRP svih etaža, s tim da se ne povećava broj stanova;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- postavljanje novog krovišta bez nadozida, na građevinama s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom ako se radi o povećavanju stambenog prostora iz stavka 1. točke 1. alineje 2. ovog članka;

- sanacija postojećih ograda i gradnja potpornih zidova radi sanacije terena.

2. građevine drugih namjena (gospodarske građevine, građevine javne i društvene namjene, komunalne i prometne, te prateće građevine i sl.):

- sanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova građevine i krovišta;

- dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl. površine do 10 m² izgrađenosti za građevine do 100 m² BRP i do 5% ukupnog BRP-a za veće građevine;

- prenamjena i funkcionalna preinaka građevine, osim u stambenu namjenu;

- dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javnoprometnih površina.

Građevine koje su građene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju, a kojih namjena jest u skladu s namjenom utvrđenom ovim planom, a nisu u skladu s uvjetima i načinom gradnje iz Plana, mogu se rekonstruirati, dograditi i nadograditi uz iste uvjete iz stavka 1. ovog članka.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 45.

Plan je izrađen u šest izvornika koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 46.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.