Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Svetice

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Svetice"

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja "Svetice" (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradio Arhingtrade d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim zavodom za prostorno uređenje.

Članak 2.

Plan se donosi za prostor omeđen:

- sa sjeverne strane: sjevernim rubom koridora Sesvetske ulice; zapadnim rubom koridora ulice Svetice; sjevernim rubom koridora novoplanirane ulice do Markuševačke ceste i dalje na sjever do Budakove ulice; južnim rubom Budakove ulice prema istoku do novoplanirane ulice koja spaja Budakovu i Branimirovu ulicu.

- s istočne strane: istočnim rubom koridora novoplanirane ulice koja spaja Budakovu i Branimirovu ulicu;

- s južne strane: sjevernim rubom koridora Branimirove ulice; zapadnim i južnim rubom novoplaniranih ulica do ulice Svetice; dalje zapadnim rubom ulice Svetice do Branimirove ulice; sjevernim rubom koridora Branimirove ulice do Livadarskog puta;

- sa zapadne strane: istočnim rubom koridora Livadarskog puta do Harambašićeve ulice; sjevernim rubom koridora Harambašićeve ulice prema zapadu do Galovićeve ulice; zapadnim rubom koridora Galovićeve ulice prema sjeveru do Sesvetske ulice.

Površina obuhvata Plana iznosi oko 10,15 hektara.

Granice obuhvata Plana prikazane su na kartografskim prikazima iz članka 4. stavka 1. ove odluke, pod točkom B.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Ovom se odlukom utvrđuju pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Generalnoga urbanističkog plana Grada Zagreba, te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene površina, uličnu i komunalnu mrežu te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Elaborat Plana sastoji se od:

A. Tekstualnog dijela u knjizi pod nazivom "Urbanistički plan uređenja Svetice"

I. Obrazloženje

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje

B. Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000:

1. Korištenje i namjena površina

2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža

2.A. Promet

2.B. Javne telekomunikacije i energetski sustav

2.C. Vodnogospodarski sustav

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

4. Način i uvjeti gradnje

Elaborat Plana iz stavka 1., točka A. i B. ovoga članka ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni je dio ove odluke.

Članak 5.

Izrazi i pojmovi koji se koriste za provođenje ove odluke imaju slijedeće značenje:

- bruto razvijena površina građevine (BRP) - površina identična građevinskoj bruto površini;

- građevinski pravac - određuje položaj građevina u odnosu na regulacijski pravac i zamišljeni je pravac na kojem se obvezatno smješta najmanje 60% širine pročelja osnovne građevine;

- građevna čestica - čestica određena za gradnju građevina;

- koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) - odnos ukupne površine zemljišta pod građevinom i površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su one konstruktivni dio podzemne etaže;

- koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_i) - odnos građevinske izgrađene (bruto) površine građevine i površine građevne čestice, koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) se izračunava s omjerom BRP-a samo nadzemnih etaža, ne računajući podrum;

- posebni propis je važeći zakonski ili podzakonski propis kojim se regulira područje pojedine struke iz konteksta Odluke;

- regulacijska linija je pravac koji razgraničuje površinu prometnog koridora od površina građevnih čestica unutar ostalih namjena.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 6.

Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene u Planu su:

- urbana transformacija i afirmacija prostora Svetica;

- valorizacija okolne postojeće izgrađene strukture;

- kvalitetno korištenje prostora i okoliša i unapređivanje kvalitete života;

- protočnost prometne mreže;

- racionalno korištenje infrastrukturnih sustava.

Uvjeti određivanja i razgraničenja javnih prometnih površina, površina određenih za gradnju gospodarskih i stambenih građevina te uređenje zelenih površina vidljivi su iz grafičkih priloga Plana.

U grafičkom prikazu 1. Korištenje i namjena površina razgraničene su površine javnih i drugih namjena. Sve su zone određene oblikom na grafičkom prikazu.

Planom su predviđene sljedeće namjene površina:

- stambena namjena (S);

- mješovita - pretežito stambena namjena (M1);

- površine infrastrukturnih sustava - ulična mreža naselja, parkirališta i garaže;

- parkovne površine (Z1).

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

Članak 7.

Sadržaji gospodarskih trgovačko, poslovno uslužnih djelatnosti mogu se smjestiti u sklopu građevina (do maksimalno 30% ukupnog BRP-a na građevnoj čestici) na površinama mješovite - pretežito stambene namjene (M1) u sklopu stambene građevine ili u zasebnoj pomoćnoj građevini (do maksimalno 100 m² BRP) na površinama stambene namjene (S) u niskim građevinama i do 10% ukupnog BRP u visokoj građevini na površini stambene namjene (S).

Smještaj građevina i odabir djelatnosti uskladit će se s mjerama zaštite okoliša s tim da su dopuštene samo djelatnosti obzirne prema okolišu, koje nisu energetski zahtjevne i ne stvaraju buku veću od dopuštene za stambena naselja, a prometno su primjerenih zahtjeva.

Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti određeni su odredbama za provođenje ove odluke i na kartografskim prikazima 1. Korištenje i namjena površina i 4. Način i uvjeti gradnje.

3. Uvjeti smještaja građevina javnih i društvenih djelatnosti

Članak 8.

U obuhvatu plana nisu predviđene izdvojene zone javne i društvene namjene. U zoni stambene namjene (S), mješovite - pretežito stambene namjene (M1) moguća je gradnja jednonamjenskih javnih i društvenih građevina uz provedbu urbanističko - arhitektonskog natječaja.

Sadržaji javne i društvene namjene koji ne zahtijevaju vlastitu građevnu česticu mogu se smjestiti u sklopu građevina u zonama mješovite - pretežito stambene namjene (M1) i stambene namjene (S) i to na način:

- prostori javnih sadržaja smještaju se počevši od prizemne etaže i ne mogu biti veći od 30% BRP na građevnoj čestici u obuhvatu zone (M1); u sklopu stambene građevine (do maksimalno 100 m² BRP) na površinama stambene namjene (S) u niskim građevinama i do 10% ukupnog BRP u visokoj građevini na površini stambene namjene (S);

- u pogledu ostalih uvjeta uređenja primijenjuju se uvjeti smještaja i načina gradnje koji su propisani prema programu i normativima osnovne namjene.

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

Članak 9.

Stanovanje, kao osnovna gradska namjena, predviđa se u zonama:

- stambene namjene (S);

- mješovite - pretežito stambene namjene (M1)

4.1. Stanovanje u zoni mješovite - pretežito stambene namjene (M1)

Članak 10.

U zoni M1 moguća je gradnja, rekonstrukcija, obnova, održavanje i sanacija stambenih i stambeno-poslovnih građevina s tim da se pod poslovnim sadržajima podrazumijevaju prateći sadržaji naselja koji ne zahtijevaju zasebnu građevnu česticu, a odnose se na uredske, trgovačke, uslužne, manje javne, ugostiteljske, komunalne i slične sadržaje koji ne ometaju stanovanje. Do maksimalno 30% BRP-a na građevnoj čestici može biti određeno za nestambene sadržaje. Građevine orijentirane na ulicu Svetice i građevine u kazeti M1-12 u prizemlju ne mogu imati stambeni prostor.

4.2. Stanovanje u zoni stambene namjene (S)

Članak 11.

U zoni stambene namjene (S) moguća je gradnja, rekonstrukcija, obnova, održavanje i sanacija stambenih građevina. U sklopu stambene građevine moguće je uređenje prostora za osobne usluge i djelatnosti kao što su npr.: advokatura, liječnička ordinacija, kozmetički salon i slični sadržaji, koji ne ometaju stanovanje. Navedeni sadržaji mogu biti veličine do 100 m² u zoni niske gradnje, a do 10% ukupne BRP u visokoj građevini.

4.3. Uvjeti smještaja i način gradnje stambenih i stambeno-poslovnih građevina - visoke građevine

Članak 12.

Način gradnje visokih građevina određuje se prema tipologiji postojeće izgradnje u kontaktnoj zoni, veličini i obliku građevne čestice planirane za rekonstrukciju, dogradnju i novu gradnju, odnosno prema odredbama za provođenje ove odluke.

Kazete planirane za rekonstrukciju, dogradnju i novu gradnju, označene su na grafičkom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje, označene su slovom M i rednim brojem.

Kazete se planiraju istovremeno s planiranim novim i proširenjem postojećih obodnih prometnica u obuhvatu ovog plana, uz iznimku ulice Svetice.

Postojeće visoke građevine izvan planiranih kazeta moguće je sanirati i rekonstruirati u cilju poboljšanja uvjeta stanovanja bez povećanja BRP-a.

4.3.1. Veličina i izgrađenost građevne čestice

Građevne čestice formiraju se od jedne ili više katastarskih čestica i moraju imati površinu i oblik koji omogućava njihovo korištenje i izgradnju u skladu s predviđenom namjenom, te neposredan pristup s ulice, najmanje širine 9,0 m i kompletnu komunalnu opremljenost zemljišta.

Na jednoj građevnoj čestici moguće je graditi više građevina.

Minimalna veličina građevne čestice po kazetama iznosi:

- najmanje 750 m² za M1-2,

- najmanje 900 m² za M1-3,

- najmanje 1000 m² za M1-1, M1-4, M1-5, M1-8,

- najmanje 1200 m² za M1-9, M1-10,

- najmanje 1400 m² za M1-6, M1-11,

Minimalna širina građevne čestice na građevnom pravcu iznosi 25,0 m osim za kazetu M1-1.

Ukupna tlocrtna izgrađenost građevne čestice ne može biti veća od 50% za građevnu česticu u kazetama M1-4, M1-5, M1-6, M1-7, M1-8, M1-9 i M1-10.

Ukupna tlocrtna izgrađenost građevne čestice ne može biti veća od 70% za građevnu česticu u kazetama, M1-2, M1-3 i M1-11.

Ukupna tlocrtna izgrađenost građevne čestice može biti 100% za građevnu česticu u kazeti M1-1.

Koeficijent iskoristivosti nadzemno, (odnos BRP nadzemno i površine građevne čestice) za građevnu česticu u kazetama M1-2, M1-3, M1-4, M1-5, M1-6, M1-7, M1-8, M1-9, M1-10 i M1-11 je najmanje 1,5 a najviše 3,5.

Koeficijent iskoristivosti nadzemno, (odnos BRP nadzemno i površine građevinske čestice) za građevnu česticu u kazeti M1-1 je najmanje 1,5 a najviše 6,5.

4.3.2. Način gradnje, veličina i smještaj građevine na građevnim česticama

U zoni mješovite - pretežito stambene namjene (M1) u okviru kazeta označenih na grafičkom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje moguća je gradnja novih (M1-2, M1-3, M1-4, M1-5, M1-6, M1-7, M1-8, M1-9 i M1-10) i rekonstrukcija i dogradnja postojećih (M1-1 i M1-11) građevina, slobodnostojeće, poluugrađene ili ugrađene tipologije.

Za kazetu M1-7 obvezna je provedba urbanističko-arhitektonskog natječaja.

Za kazetu M1-12 zajedno s parkom obvezna je provedba urbanističko - krajobrazno - arhitektonskog natječaja.

U grafičkom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje, označeni su maksimalni građevni pravci.

Najveća visina po kazetama iznosi:

- najviše P+3 uz mogućnost gradnje podruma na dijelu M1-4 uz Ulicu Augusta Harambašića i ulicu Dvorište,

- najviše P+4 uz mogućnost gradnje podruma za M1-5 i M1-6,

- najviše P+5 uz mogućnost gradnje podruma za M1-8,

- najviše P+5+Pk uz mogućnost gradnje podruma za M1-2, M1-3, sjeverni dio M1-4 uz novoplaniranu ulicu, M1-9, M1-10 i M1-11,

- najviše P+6 uz mogućnost gradnje podruma za M1-1,

- najviše P+8 uz mogućnost gradnje podruma za M1-7.

Visoka građevina mora biti udaljena najmanje polovicu svoje visine od međa pripadajuće građevne čestice, osim od onih međa na koje je prislonjena i javnih i javnoprometnih površina (ulica, trg, parkiralište, park).

Iznimno za kazetu M1-1 i M1-11 udaljenost od međe pripadajuće čestice može biti i manja, ali ne manja od postojeće izvedene građevine.

Ako se na građevnoj četici planira gradnja više građevina, najmanja međusobna udaljenost građevina je jednaka zbroju polovica njihovih visina. Iznimno, najmanja međusobna udaljenosti građevina može biti i manja, ali ne manja od 12,0 m, i to samo ako na ta pročelja nisu orijentirani otvori ili su orijentirani samo otvori pomoćnih prostora.

Balkone, lođe i istake moguće je planirati do maksimalnog građevnog pravca.

4.3.3. Oblikovanje građevina i uređenje građevnih čestica

Građevnu česticu nije moguće ograđivati. Okućnica je u zajedničkom korištenju.

Arhitektonska kompozicija i oblikovanje građevina moraju biti primjereni karakteru zone i postojećoj izgradnji.

Najmanje 20% površine građevne čestice, osim za građevne čestice u kazetama M1-1, M1-2, M1-3, mora biti prirodni hortikulturno uređen teren, uređen kao oblikovna cjelina, odnosno kao cjelovita neizgrađena vrtna, parkovna ili pejzažna zelena površina.

Parkirališne potrebe rješavaju se na građevnoj čestici, većim dijelom u podrumskim garažama. Potreban broj PGM određuje se prema kriteriju 1 PGM/1 stan ili 11 PGM/1000 m² BRP, s tim da se uzima onaj kriterij koji osigurava veći broj PGM, za druge namjene prema normativima ove odluke.

Iznimno za M1-11 u obračun potrebnih PGM-a ne ulaze potrebe za postojeći, izvedeni dio građevine.

4.3.4. Kazeta M1-12

Kazeta M1-12 cjelovito se planira istovremeno s obodnim prometnicama uz iznimku ulice Svetice i obveznu provedbu urbanističko - krajobrazno - arhitektonskog natječaja.

Na dio označene zone zahvata nove gradnje (karirano šrafirano na grafičkom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje) primjenjuju se sljedeća pravila gradnje:

- gradnja slobodnostojećih građevina;

- građevnu česticu nije moguće ograđivati;

- na jednoj građevnoj čestici može biti više građevina;

- tlocrtna izgrađenost može biti do 65% označene površine;

- maksimalna visina je podrum i devet etaža (PoP+8);

- najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno je 3,5;

- minimalna udaljenost građevina ili njihovih nadzemnih dijelova mora biti jednaka zbroju polovica njihovih visina;

- balkone, lođe i istake moguće je planirati do maksimalnog građevnog pravca;

- u prizemnoj etaži građevine trebaju biti smješteni trgovački, ugostiteljski, uslužni i javni sadržaji (npr. knjižnica, čitaonica, izložbeni prostor, ambulanta i sl.), a ne mogu biti smješteni stambeni prostori.

Parkirališne potrebe rješavaju se u obuhvatu kazete (na dijelu označene nove gradnje i na dijelu ispod planirane parkovne površine Z1). Podzemna garaža može zauzeti 50% podzemlja planirane parkovne površine Z1, uz obvezno osiguranje sloja plodnog supstrata 2,0 m na čitavoj površini. Potreban broj PGM određuje se prema kriteriju 1 PGM/1 stan ili 11 PGM/1000 m² BRP, s tim da se uzima onaj kriterij koji osigurava veći broj PGM, za druge namjene prema normativima ove odluke.

4.4. Način gradnje stambenih građevina - niske građevine

Članak 13.

Način gradnje niskih građevina određuje se odredbama za provođenje ove odluke i u skladu s grafičkim prikazom 4. Način i uvjeti gradnje.

Maksimalni građevni pravci označeni su na grafičkom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje.

Na česticama uz Harambašićevu ulicu i k.č.br. 260/3 k.o. Peščenica moguća je gradnja, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih slobodnostojećih i poluugrađenih građevina prema sljedećim pravilima:

- najmanja površina građevne čestice je 500 m² za samostojeću, a 300 m² za poluugrađenu građevinu;

- najveća izgrađenost građevne čestice je 30% za slobodnostojeću, a 40% za poluugrađenu građevinu;

- najveći koeficijent iskoristivosti je 1,2;

- maksimalni BRP je 650 m²;

- najmanja površina prirodnog terena je 20% površine građevne čestice;

- najveća visina je podrum, tri etaže i potkrovlje;

- najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je 3,0 m, a kod rekonstrukcije postojeća;

- najmanje 1PGM/1 stan ili 14/1000 m² BRP (uzima se prometno povoljniji kriterij) uz obvezan smještaj na građevnoj čestici, a druge namjene prema normativima ove odluke;

- postojeći parametri veći od propisanih mogu se zadržati, ali se ne smiju povećavati.

Na česticama uz ulicu Dvorište moguća je rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih poluugrađenih građevina prema sljedećim pravilima:

- najmanja površina građevne čestice je 220 m²;

- najveći koeficijent iskoristivosti je 1,2;

- najveća visina je podrum, tri etaže i potkrovlje;

- udaljenost od međe je postojeća, ali ne manje od 1,0 m, za gradnju zamjenske građevine minimalna udaljenost od međe je 3,0 m;

- najmanje 1PGM/1 stan uz obvezan smještaj na građevnoj čestici, a za druge namjene prema normativima ove odluke;

- postojeći parametri veći od propisanih mogu se zadržati, ali se ne smiju povećavati.

Navedena pravila primjenjuju se i za rekonstrukciju postojećih građevina uz ulicu Dvorište na čestici manjoj od 220 m².

4.5. Način gradnje pomoćnih građevina - visoka gradnja

Članak 14.

Na građevnim česticama visokih građevina ne mogu se graditi pomoćne građevine. Iznimka su nadstrešnica iznad ulaznog prostora koje ne ulaze u obračun BRP, niti u postotak izgrađenosti građevne čestice.

4.6. Način gradnje pomoćnih građevina - niska gradnja

Članak 15.

Na građevnim česticama niskih građevina moguća je gradnja pomoćnih građevina za rad, garaža, spremišta i nadstrešnica. Na građevnoj čestici moguće je graditi samo jednu pomoćnu građevinu, iza građevnog pravca glavne građevine. Visina pomoćne građevine je jedna etaža uz mogućnost gradnje podruma i krovišta bez nadozida i uračunava se u BRP.

Ako pomoćna građevina ima otvore prema susjednoj građevnoj čestici, za njih vrijede ista pravila kao i za stambene građevine.

Nadstrešnica je namijenjena natkrivanju parkirališta, terasa, stubišta, ulaznih prostora, otvorenih površina građevne čestice, te se do površine od 25 m² ne uračunava u BRP, ali se uračunava u izgrađenost građevne čestice (osim nadstrešnice nad ulazom u građevinu).

4.7. Uređenje građevne čestice

Članak 16.

Gradnja visokih građevina

Kod visoke gradnje, građevna se čestica ne može ograđivati.

Gradnja niskih građevina

Građevna čestica namijenjena gradnji niskih građevina uređivat će se na tradicionalan način uređenjem okućnice uz upotrebu autohtonog biljnog materijala.

Ulične ograde se izrađuju u kombinaciji čvrstog materijala i živice do visine 1,5 m.

Ograde između građevnih čestica su visine do 2,0 m.

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

Članak 17.

Planom su osigurane površine i koridori infrastrukturnih sustava i to za:

- prometni sustav;

- sustav telekomunikacije i pošte;

- energetski sustav;

- vodnogospodarski sustav.

Infrastrukturni sustavi grade se prema posebnim propisima i pravilima struke.

Trase i lokacije telekomunikacijskih i komunalnih infrastrukturnih građevina u grafičkom dijelu Plana usmjeravajućeg su značenja i dopuštene su odgovarajuće prostorne prilagodbe koje ne odstupaju od koncepcije rješenja.

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. Kolni promet

Članak 18.

Određen je sustav i hijerarhija ulične i prometne mreže, te su u skladu s tim osigurane širine planskih koridora prometnica, odnosno javnih ulica.

Planski koridori prometnica osnovne ulične mreže (na kartografskom prikazu 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.A. Promet) definirani su osima i planiranim nužnim koridorom prometnice.

Planski je koridor za postojeće prometnice širina zauzetog zemljišta za potrebe njezine rekonstrukcije, a za planirane prometnice širina zauzetog zemljišta za potrebe formiranja prometnice, odnosno do definiranja građevinske parcele prometnice.

Planom je određena ukupna širina profila prometnice, a odstupanje je moguće zbog prometno - tehničkih uvjeta kao što su: formiranje raskrižja, prilaza raskrižju i sl.

Raspored i dimenzije površina unutar profila ulice ne smiju se mijenjati.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene u skladu s posebnim propisima, bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.

5.1.2. Pješačke površine

Članak 19.

Uređenje pločnika za kretanje pješaka - nogostupa predviđa se uz kolnike u širini koja ovisi o pretpostavljenom broju korisnika, ali ne manjoj od 1,50 m.

Iznimno u ulicama gdje to postojeća izgradnja ne dopušta, pločnik se može urediti i u manjim gabaritima, ali ne manjim od 1,2 m.

Iznimno, uz kolnik se može osigurati izgradnja nogostupa samo uz jednu stranu ulice.

Izgradnja sustava nogostupa obvezatna je za sve nove prometnice i postojeće prometnice koje se mogu rekonstruirati prema planom definiranim profilima.

Površine za kretanje pješaka mogu se graditi i uređivati kao veze (prečaci, pješački putovi, stube, staze, šetnice) između usporednih ulica, s tim da su prečaci međusobno udaljeni najviše 600 m i moraju biti dovoljne širine, ne uže od 1,2 m.

5.1.3. Biciklističke staze

Članak 20.

Unutar koridora prometnice planira se i uređenje biciklističkih staza i traka, i to:

- odvojeno od kolnika u drugoj razini;

- kao fizički odvojeni dio kolnika i

- prometnim znakom odvojeni dio kolnika.

Najmanja širina biciklističke staze ili trake za jedan smjer vožnje je 1,0 m, a za dvosmjerni promet 1,50 m. Ako je biciklistička staza ili traka neposredno uz kolnik, dodaje se zaštitna širina od 0,75 m. Uzdužni nagib biciklističke staze ili trake, u pravilu, nije veći od 8%.

Biciklističke staze i trake obvezno se grade i uređuju na potezima označenima na kartografskom prikazu, a mogu se graditi i uređivati i na drugim površinama.

Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s teškoćama u kretanju, moraju se ugraditi iskošeni rubnjaci.

5.1.4. Javni gradski prijevoz

Članak 21.

Predviđa se korištenje javnih cesta i ulica za javni prijevoz. Stajališta javnoga gradskog prijevoza, odnosno autobusna stajališta moguće je smještati u skladu s posebnim propisom i kako su određeni koridori javnog prijevoza. Na stajalištima javnog prijevoza potrebno je predvidjeti i postavu nadstrešnica za zaklon putnika.

5.1.5. Parkirališta i garaže

Članak 22.

Gradnja parkirališta i garaža na području obuhvata Plana određena je namjenom i veličinom objekata. Ukoliko ovim odredbama za provođenje nije posebno drugačije naznačeno, smještaj potrebnog broja parkirališno-garažnih mjesta potrebno je predvidjeti na parceli u skladu sa sljedećim normativima i određuje se na 1000 m² bruto - izgrađene površine, ovisno o namjeni prostora u građevini:

U bruto izgrađenu površinu za izračun PGM-a ne uračunavaju se garaže i jednonamjenska skloništa.

Kada se PGM-a, ne može odrediti prema normativu iz stavka 1. ovoga članka, odredit će se po jedan PGM za:

- hotele i pansione na svake dvije sobe;

- višenamjenske dvorane i sl. na 18 sjedala;

- škole i predškolske ustanove, na jednu učionicu, odnosno za jednu grupu djece;

- ambulante, socijalne ustanove i sl., na dva zaposlena u smjeni.

Od ukupnog broja parkirališnih mjesta na javnim parkiralištima, najmanje 5% mora biti osigurano za vozila osoba s invaliditetom. Na parkiralištima s manje od 20 mjesta koja se nalaze uz ambulantu, ljekarnu, trgovinu dnevne opskrbe, poštu, restoran i predškolsku ustanovu mora biti osigurano najmanje jedno parkirališno mjesto za vozilo osoba s invaliditetom.

Ako se parkirališta grade uz glavni kolnik glavne gradske ulice ili gradske ulice, tada moraju biti uzdužna ili kosa, a uz servisne kolnike i gradske ulice mogu biti i okomita. Ako se parkirališta grade uz kolnik glavne gradske ulice ili gradske ulice, dopuštena brzina kretanja za motorna vozila ne smije biti veća od 50 km/h. Na četiri parkirališna mjesta treba planirati sadnju jednog stabla. Zaštita stabala treba biti izvedena rešetkasto u nivou parkirališta.

Javna parkirališta moguće je graditi kao osnovne građevine na izdvojenoj građevnoj čestici i to prema uvjetima:

- k_ig je 1,0;

- parkirališta na terenu ozeleniti najmanje s jednim stablom na četiri parkirna mjesta:

- parkirališta se mogu uređivati na ravnim krovovima drugih građevina, ako za to postoje uvjeti;

- površina građevne čestice za javna parkirališta utvrđuje se sukladno potrebnom broju parkirališnih mjesta uključivo i manipulativne prostore.

5.2. Uvjeti gradnje rekonstrukcije i opremanje telekomunikacijske mreže

Članak 23.

Propozicije gradnje telekomunikacijske mreže zadane su idejnim rješenjem mreže telekomunikacija koje je sastavni dio ovog plana, iskazan u kartografskom prikazu 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.B. Javne telekomunikacije i energetski sustav.

Pri izradi projekata za pojedine segmente mreže telekomunikacija unutar obuhvaćenog područja može doći do manjih odstupanja u tehničkom rješenju u odnosu na predloženo rješenje, ali bez promjene globalne koncepcije. Na promijenjena rješenja potrebno je prikupiti suglasnost od nadležne pravne osobe s javnim ovlastima.

U obuhvatu Plana moguć je smještaj antenskih sustava osnovnih postaja - prihvat na građevinama, a nije moguća gradnja antenskih sustava baznih postaja - antenski stupovi i prostor za opremu TK mreža.

Za više koncesionara koji pružaju telekomunikacijske usluge, uz dostupnost telekomunikacijskih usluga svim potrošačima, uvjetuje se smještanje i korištenje zajedničkih podzemnih i nadzemnih kanala i objekata za postavu mreža i uređaja (antena).

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 24.

Izgradnja građevina i uređaja komunalne infrastrukturne mreže mora biti u skladu s propisanim općim i posebnim uvjetima za ove vrste građevina i razrađivat će se odgovarajućom stručnom dokumentacijom.

Propozicije gradnje komunalne infrastrukturne mreže zadane su idejnim urbanističkim rješenjima koja su sastavni dio ovog plana. Pri izradi projekata za pojedine segmente pojedine mreže može doći do odstupanja u tehničkom rješenju u odnosu na predloženo rješenje, ali bez promjene globalne koncepcije.

5.3.1. Energetski sustav

Članak 25.

Planom su određene površine i koridori za razvoj energetskog sustava:

- električne energije;

- plina.

Postojeće i planirane građevine i mreže energetskog sustava prikazane su na kartografskom prikazu 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.B. Javne telekomunikacije i energetski sustav.

5.3.1.1. Elektroopskrba

Tehnički uvjeti za opskrbu električnom energijom definirat će se u prethodnim energetskim suglasnostima kada budu poznata vršna opterećenja svih objekata.

Planom je predviđena izgradnja triju novih transformatorskih stanica za koje su osigurane parcele 5,0 x 7,0 m.

Ukoliko se u budućnosti pojavi novi potrošač s potrebom za velikom vršnom snagom, lokacija nove trafostanice osiguravat će se unutar njegove parcele. Uz prometnicu treba predvidjeti parcele 5,0 x 7,0 m da bi se omogućio pristup vozilima za dopremu transformatora.

Po budućim prometnicama predviđen je razvod nove niskonaponske mreže.

5.3.1.2. Javna rasvjeta

Predviđa se izgradnja nove mreže javne rasvjete na postojećim prometnicama i novim cestama koje se priključuju na nju, te na parkiralištima.

Javna rasvjeta prometnica izvest će se zasebnim stupovima i podzemnim kabelima, a na temelju izrađenih projekata kojim će se definirati tip i visina stupa, njihov razmještaj u prostoru, tip armature i svjetiljke. U sklopu rasvjete prometnice izvest će se i rasvjeta parkirališta oko novih objekata.

Za sve trgove, parkove i javne zelene površine javna rasvjeta dizajnirat će se i odrediti u sklopu projekta uređenja parkovnih i zelenih površina.

Javna rasvjeta postavljena u drvoredu mora biti pozicionirana tako da minimalna udaljenost od drvorednog stabla bude 3,0 m. Tijela javne rasvjete trebaju biti pozicionirana na sjecištu krošanja dvaju susjednih stabala, a vodovi javne rasvjete položeni u cijev.

5.3.1.3. Plinoopskrba

Planom se određuje plinofikacija cjelokupnog područja obuhvata prirodnim plinom niskotlačnom plinskom mrežom.

Plinovode treba izvoditi na sigurnosnim udaljenostima i dubinama u skladu s propisima Gradske plinare Zagreb. Predložene trase plinovoda osigurale su minimalnu sigurnosnu udaljenost od zgrada 1,0 m za niskotlačne plinovode, a od drugih vodova komunalne infrastrukture 1,0 m, u skladu s posebnim propisima. Minimalna sigurnosna udaljenost za srednjotlačne plinovode STP je 2,0 m, a za visokotlačne plinovode VTP je 10,0 m.

Moguća je rekonstrukcija postojeće plinske mreže u slučaju njenog nedovoljnog kapaciteta, dotrajalosti ili uklapanja u novi raspored ostalih komunalnih instalacija.

Ukoliko se ulice po kojima su položeni plinovodi rekonstruiraju, u sklopu njihovih rekonstrukcija potrebno je štititi ili rekonstruirati postojeće plinovode i pripadajuće kućne priključke.

Postojeća i planirana mreža vodova plinoopskrbe prikazane su na kartografskom prikazu 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.B. Javne telekomunikacije i energetski sustav.

5.3.2. Vodnogospodarski sustav

Članak 26.

Planom su određene površine i koridori za:

- vodoopskrbni sustav;

- sustav odvodnje voda.

Vodnogospodarski sustav prikazan je na kartografskom prikazu 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.C. Vodnogospodarski sustav.

5.3.2.1. Vodopskrba

Potrebne količine vode u naselju osiguravaju se spajanjem na postojeće vodoopskrbne cjevovode.

Vodoopskrbna mreža mora osigurati sanitarne i protupožarne količine vode te imati izgrađenu vanjsku nadzemnu hidrantsku mrežu. Nadzemne hidrante treba projektirati i postavljati izvan prometnih površina do maksimalne međusobne udaljenosti od 80,0 m.

Protupožarna količina vode određena je u količini od 54,0 l/s.

Vodoopskrbna mreža predložena je prstenasto zatvorena, a situacijski smještena u kolniku.

5.3.2.2. Odvodnja

Sustav odvodnje treba izvesti kao mješoviti. Cjelokupni sustav javne odvodnje sa svim priključcima treba izvesti vodonepropusno. U sustav javne odvodnje smiju se upuštati samo propisno pročišćene vode. Površinske vode garaža i parkirališta izvan uličnog pojasa trebaju prije upuštanja u javnu kanalizaciju biti pročišćene na separatoru ulja i masti. Poklopce revizijskih okana treba postavljati u sredini prometnog traka (u sredini kolnika), a sabirne šahtove kućnih priključaka postavljati unutar pojedinačne zone zahvata neposredno uz rub regulacijske linije prometnice.

Trasa planiranog, dodatnog kolektora u ulici Svetice od Sesvetske ulice do Donjih Svetica odnosi se isključivo na tlocrtni položaj. Ostali relevantni elementi (profili, visinski odnosi, okna, spojne građevine i dr.), utvrđuju se glavnim projektom na koji treba ishoditi suglasnost nadležne pravne osobe.

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 27.

U obuhvatu Plana predviđeno je uređenje središnjeg parka naselja i manjih parkovnih površina u istočnom i zapadnom dijelu. Unutar javnih zelenih površina nije dopuštena gradnja trafostanica, komunalnih građevina i dr. Unutar javnih zelenih površina dopušta se uređenje staza i šetnica, odmorišta, gradnja nadstrešnica i sjenica do veličine 25 m² BRP, zaklona, dječjih igrališta, te drugih elemenata parkovne i urbane opreme, tako da njihova ukupna površina ne prelazi 10% površine zahvata, odnosno cjelovito uređene parkovne površine.

Na grafičkom prikazu 1. Korištenje i namjena prostora određene su površine na kojima je planirano uređenje dječjih igrališta.

Za uređenje parkovne površine označene na grafičkom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina obvezna je provedba urbanističko - krajobrazno - arhitektonskog natječaja. Urbanističko - krajobrazno - arhitektonski natječaj za središnji park naselja sastavni je dio natječaja za zonu M1-12.

Ispod 50% površine središnjeg parka naselja (zona M1-12) moguća je gradnja podzemne garaže, uz uvjet osiguranja sloja plodnog supstrata od 2,0 m na čitavoj površini.

Ispod parkovne površine u sjeverozapadnom dijelu obuhvata moguća je gradnja javnog skloništa uz uvjet da veći dio skloništa treba biti izgrađen podzemno, te da se iznad konstrukcije skloništa uredi parkovna površina oblikovana prema odredbama ovog članka.

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 28.

Planom su identificirane u suradnji s nadležnom službom Uprave za zaštitu kulturne baštine hortikulturno uređene površine; zeleni pojas (drvoredi) uz Harambašićevu ulicu i Galovićevu ulicu (br.2-6) te zelene površine u Galovićevoj ulici (oko objekata Galovićeva br. 8, 10, 12), kako je označeno na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina.

Evidentirane hortikulturno uređene površine iz stavka 1. ovog članka ukomponirane su u oblikovanje naselja i štite se od prenamjene. Mjere zaštite pretpostavljaju očuvanje postojećeg režima korištenja i estetskih vrijednosti:

- za zelene površine u Galovićevoj ulici (oko objekata Galovićeva br. 8, 10, 12), predviđa se korištenje i uređenja kao parkovnih površina na način da se zadrže u postojećem stanju uz minimalne dopustive intervencije uređenja (opremanja) parkovnih površina, tako da ukupna površina dopustivih elemenata parkovnog uređenja ne prelazi 5% površine zahvata;

- za zelene pojase (drvorede) - postava elemenata urbane opreme, klupa i javne rasvjete.

U smislu posebnih zakona, dio područja unutar obuhvata Plana (područje zapadno od ulice Svetice, kako je označeno na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina) dio je prostora kulturnog dobra - "Povijesna urbana cjelina Grada Zagreba", upisana u registar kulturnih dobara, br. Z-1525.

Mjere zaštite za predmetni prostor omogućavaju unutar obuhvata Plana morfološku i strukturalnu daljnju transformaciju u uređeni gradski prostor.

Pri pozicioniranju te određivanju gabarita i mjerila nove izgradnje potrebno je omogućiti uspostavu prostorno i vizualno primjerenog odnosa prema postojećoj okolnoj izgradnji, te posebno oblikovanje slike ovog dijela grada s vizurama na Park Maksimir i središnji dio povijesne jezgre.

Za sve zahvate gradnje i uređenje prostora na dijelu obuhvata Plana koji se nalazi na prostoru kulturnog dobra Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležne službe zaštite spomenika kulture i prirode.

8. Postupanje s otpadom

Članak 29.

Na prostoru obuhvata Plana moguć je nastanak samo komunalnog otpada. Izdvojeno prikupljanje otpada u naseljima omogućuje se pomoću posuda (spremnika) razmještenih na javnim površinama.

Za svaku se građevinu u postupku izdavanja akta o uređenju prostora mora odrediti mjesto za privremeno odlaganje komunalnog otpada, primjereno ga zaštititi, oblikovati i uklopiti u okoliš.

Kontejneri, posude i spremnici za odlaganje korisnog otpada moraju se smjestiti na uočljiva ali ne dominantna mjesta, dostupna kolnom vozilu u skladu s uvjetima nadležne službe, tako da se osigura nesmetan pješački, biciklistički i kolni promet.

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 30.

Na području obuhvata Plana ne predviđa se razvoj djelatnosti koje bi mogle ugroziti zdravlje ljudi i štetno djelovati na okoliš.

Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš provode se:

- čuvanjem i poboljšanjem kvalitete voda;

- zaštitom i poboljšanjem kakvoće zraka;

- smanjenjem prekomjerne buke;

- mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti;

- mjerama zaštite od požara;

- mjerama zaštite od eksplozija.

9.1. Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda

Članak 31.

Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda provodi se:

- planiranjem i gradnjom građevina za odvodnju otpadnih voda;

- zabranom, odnosno ograničenjem ispuštanja opasnih tvari propisanih uredbom o opasnim tvarima u vodama;

- kontroliranim odlaganjem otpada;

9.2. Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka

Članak 32.

Zaštitu i poboljšanje kakvoće zraka planira se:

- unapređivanjem javnoga gradskog prijevoza putnika na razini grada, smanjenjem prolaznog kolnog prometa uz preferiranje korištenja bicikla, pješačenjem;

- štednjom i racionalizacijom energije, uvođenjem plina.

9.3. Smanjenje prekomjerne buke

Članak 33.

Smanjenje prekomjerne buke provodi se:

- prema posebnim propisima, čime se sprječava nastajanje prekomjerne buke pri lociranju građevina, sadržaja ili namjena te smanjuje prekomjerna buka u dopuštene granice;

- uporabom odgovarajućih materijala kod gradnje građevina, njihovim smještajem u prostoru te postavljanjem zona zelenila prema izvorima buke, a ponajprije prema prometnicama;

- najveća dopuštena razina vanjske buke ne smije prelaziti razinu od 45 dBA noću i 55 dBA danju;.

- sadnjom drvoreda duž ulica i tampona zelenila između građevina.

9.4. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

Članak 34.

Mjere zaštite određene su Planom, a temelje se na polazištima i ciljevima Plana, pri čemu je organizacija i namjena prostora planirana integralno s planiranjem zaštite, a što se posebno ističe u sljedećim planiranim elementima:

- načinom gradnje, gustoćom izgrađenosti i gustoćom stanovanja prema stupnju konsolidiranosti prostora za urbano područje grada;

- gradnjom gušće ulične mreže;

- povećavanjem broja ulazno-izlaznih cestovnih priključaka;

- planiranom visinom građevina;

- određivanjem površina za gradnju prema stupnju ugroženosti od potresa (VIII. zona);

- mjerama za zaštitu i sklanjanje stanovništva, uz obveznu gradnju skloništa prema posebnim propisima i normativima koji uređuju ovo područje;

- mjerama za zaštitu od požara, uz obvezno osiguravanje svih elemenata koji su nužni za učinkovitu zaštitu od požara prema posebnim propisima i normativima koji uređuju ovo područje.

Izgrađenost zone UPU Svetice iznosi približno 28%. Proračunska gustoća stanovništva /Gnst (neto)/ iznosi približno 430 st/ha.

Za cijelo naselje izvest će se prometna i komunalna infrastruktura. Predviđenim širinama koridora ulica i visinama objekata osigurana je prohodnost ulica u svim uvjetima te je bitno smanjena povredivost prostora.

Zone i domet ruševina moraju biti u skladu s posebnim propisima.

Projektnom dokumentacijom treba dokazati da je konstrukcija objekata otporna na rušenje od elementarnih nepogoda i da u slučaju ratnih razaranja rušenje objekata neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim objektima.

Zaštita stanovništva od ratnih opasnosti provest će se izgradnjom skloništa osnovne zaštite otpornosti 100 kPa. Skloništa su dimenzionirana na statičko opterećenje 50 - 150 kPa za zaštitu od radijacijskoga, biološkog i kemijskog djelovanja. U njemu se također osiguravaju uvjeti za neprekidno zadržavanje do 7 dana, te potrebno izoliranje od vanjskog prostora.

Planom se propisuju sljedeće mjere zaštite:

- za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara potrebno je osigurati skloništa otpornosti 100 kPa;

- sva skloništa moraju biti projektirana, izvedena i opremljena u skladu s posebnim propisom:

- kućna skloništa i skloništa za stambeni blok potrebno je planirati u sklopu pojedinih zahvata u prostoru i to: u sklopu građevina (kao najniže etaže) ili u sklopu zelenih površina u javnom korištenju u pojedinim zahvatima u prostoru;

- javna skloništa moguće je planirati u sklopu javnih zelenih površina;

- sva skloništa osnovne zaštite moraju biti dvonamjenska i trebaju se koristiti u mirnodopske svrhe uz suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova, a u slučaju ratnih opasnosti trebaju se u roku od 24 sata osposobiti za potrebe sklanjanja.

Mirnodopska namjena skloništa iz stavka 7. alineje 5. ovog članka mora respektirati funkcionalnost skloništa i omogućiti redovito održavanje skloništa, te ne smije u znatnijoj mjeri umanjiti kapacitet skloništa, te sprječavati ili usporavati pristup u sklonište.

Zahvati u prostoru Z1, M1-7, M1-11 i M1-12 podmiruju potrebe sklanjanja stanovništva, pri čemu se dimenzioniranje skloništa za svaki pojedini zahvat u prostoru obavlja u skladu s posebnim propisom i kartografskim prikazom 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina.

U zahvatu Z1 planira se sklonište kapaciteta 200 osoba, u zahvatu M1-7 planira se sklonište kapaciteta 200 osoba, u zahvatu M1-11 je postojeće sklonište kapaciteta 200 osoba i u zahvatu M1-12 planira se sklonište kapaciteta 300 osoba.

9.5. Mjere zaštite od požara

Članak 35.

U postupku izdavanja lokacijskih dozvola za zahvate u prostoru za provedbu mjera zaštite od požara treba primijeniti odredbe posebnih zakona i propisa.

Pristupni putovi za vatrogasna vozila su kolne, kolno-pješačke i pješačke površine u naselju.

Uvjeti za građenje propisuju da je za jedan zahvat u prostoru potrebno omogućiti obostran pristup vatrogasnom vozilu.

Uvjeti pristupa za vatrogasna vozila:

- pristupi su minimalne širine 3,0 m, s prolazima visine 4,0 m i rampama nagiba do 10%;

- površine za operativni rad i pristup vozila moraju imati nosivost od 100 kN osovinskog pritiska.

Za stambene i poslovne zgrade visine do 16,0 m površine za pristup vatrogasnog vozila moraju biti osigurane na maksimalnoj udaljenosti od 12,0 m, a za više građevine iznad 16,0 m visine, na udaljenostima do 6,0 m od pročelja.

Planom su osigurani pristupi pojedinim zonama obuhvata.

U cijelom će se naselju u zgradama izvesti unutarnja hidrantska mreža, izvedena u skladu s posebnim propisima. Vanjsku hidrantsku mrežu će se izvesti hidrantima na udaljenosti najviše do 80 m. Svaku građevinu treba podijeliti na požarne sektore. U potpuno ukopanim garažama potrebno je izvesti sprinkler sistem za gašenje požara.

Potrebno je osigurati potrebne količine vode za gašenje požara u skladu s odredbama posebnih propisa.

Za gašenje požara koristit će se planirani nadzemni hidranti s cjevovodima promjera 150 mm koji će omogućiti odgovarajući protok vode za protupožarne potrebe. Planiranu hidrantsku mrežu treba izvesti prema odredbama posebnih propisa.

9.6. Mjere zaštite od eksplozija

Članak 36.

Za provedbu mjera zaštite od eksplozija pri projektiranju i izgradnji novih građevina te niskotlačnog plinovoda i priključaka moraju se poštovati minimalne sigurnosne udaljenosti (svijetli razmak postojećih i planiranih instalacija i građevina).

Za priključke građevina na plinovode vrijedi isto što i za pripadajuće plinovode s tim da je kod paralelnog vođenja uz zgrade minimalna udaljenost 1,0 m. Iznimno, kod križanja plinovoda i priključaka građevina s ostalim instalacijama dopušteno je da udaljenost po vertikali (svijetli razmak) bude minimalno 0,15 m, ali uz primjenu zaštite jedne od instalacija (plastična ili čelična cijev, barijera od opeka ili betonskih cijevi ili polucijevi) i uz suglasnost vlasnika druge instalacije.

Plinoopskrbni cjevovodi načelno trebaju biti ukopani minimalno 1,0 m ispod nivelete kolnika prometnice. Krajevi zaštitne cijevi ili zaštitne barijere moraju biti na udaljenosti od instalacija, okana ili objekata određenih kao minimalne sigurnosne udaljenosti.

Sve mjere sigurnosti i zaštite predviđene posebnim zakonom i drugim propisima treba u cijelosti primijeniti pri izradi glavnog i izvedbenog projekta plinovoda.

10. Mjere provedbe plana

10.1. Obveza provedbe arhitektonsko-urbanističkih natječaja

Članak 37.

Ovom odlukom određena je obvezna provedba urbanističko - arhitektonskog natječaja za kazetu M1-7, i urbanističko - krajobrazno - arhitektonskog natječaja za središnju kazetu M1-12 zajedno s parkom.

Na grafičkom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina označen je prostor za koji je obvezan urbanističko - arhitektonski i urbanističko - krajobrazno - arhitektonski natječaj prema proceduri određenoj planom višeg reda. Rezultati natječaja su polazišta za definiranje urbanističko - tehničkih uvjeta za zahvat uređenja prostora.

10.2. Rekonstrukcija građevina kojih je namjena ili tipologija protivna planiranoj

Članak 38.

Građevine koje su građene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), a namjena i tipologija kojih je protivna namjeni i tipologiji utvrđenoj ovim planom, mogu se, do privođenja konačnoj namjeni, rekonstruirati, dograditi i nadograditi, uz sljedeće uvjete:

1. stambene, odnosno stambeno-gospodarske građevine:

- sanacija i zamjena dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i krovišta u postojećim gabaritima;

- dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih prostora i spremišta za ogrjev tako da s postojećim ne prelazi više od 75 m² bruto - građevne površine svih etaža, s tim da se ne povećava broj stanova;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- postavljanje novog krovišta bez nadozida, na građevinama s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom, ako se radi o povećavanju stambenog prostora iz točke 1. alineje 2. ovog članka;

- sanacija postojećih ograda i gradnja potpornih zidova radi sanacije terena.

2. građevine drugih namjena (gospodarske građevine, građevine javne i društvene namjene, komunalne i prometne te prateće građevine i sl.):

- sanacija i zamjena dotrajalih dijelova nosive konstrukcije u postojećim gabaritima;

- dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl., površine do 10 m² izgrađenosti za građevine do 100 m² BRP-a i do 5% ukupnog BRP-a za veće građevine;

- prenamjena i funkcionalna preinaka građevine, osim u stambenu namjenu;

- dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javnoprometnih površina.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 39.

Plan je izrađen u šest izvornika, koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 40.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.