Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Rudeš

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja Rudeš

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja Rudeš (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradila tvrtka Urbane tehnike d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim zavodom za prostorno uređenje.

Članak 2.

Plan se donosi za prostor omeđen sa sjeverne strane produženom Ulicom A. Šoljana, s istočne strane željezničkim kolosijekom koji nije u funkciji, s južne strane Ratarskom ulicom i sa zapadne strane postojećom izgradnjom uz istočni rub ulice Zagrebački I. odvojak.

Detaljna granica obuhvata označena je na kartografskim prikazima Plana.

Područje obuhvata Plana iznosi oko 4,93 ha.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Planom se donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Generalnoga urbanističkog plana Grada Zagreba, te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene prostora, uličnu i komunalnu mrežu, te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže, te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Plan, sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja Rudeš sastoji se od:

A) Tekstualnog dijela plana koji sadrži:

I. Obrazloženje

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje

B) Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1 : 1000:

Elaborat Plana iz stavka 1. ovog članka ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednice Gradske skupštine Grada Zagreba sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 5.

Površine javnih i drugih namjena određene su i razgraničene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, u mjerilu 1:1000 kako slijedi:

1.1. Mješovita - pretežito stambena namjena - M1

Članak 6.

U kazetama A-M1-1, A-M1-2, A-M1-3, A-M1-4, A-M1-5A, A-M1-5B, A-M1-6A i A-M1-6B planira se gradnja građevina stambene i stambeno - poslovne namjene.

Građevine mogu biti jednonamjenske - stambene namjene.

U kazetama A-M1-1, A-M1-2, A-M1-3, A-M1-4, A-M1-5A, A-M1-5B, A-M1-6A i A-M1-6B uz stanovanje mogu se graditi i uređivati prostori za: prodavaonice robe dnevne potrošnje, predškolske ustanove, škole, ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, tihi obrt i usluge domaćinstvima, sadržaje kulture, pošte i banke, šport i rekreaciju, osobne usluge, poslovne prostore - urede i ugostiteljstvo.

Ukupni BRP stambene namjene mora biti najmanje 75% ukupnog nadzemnog BRP-a kazete.

1.2. Mješovita - pretežito poslovna namjena - M2

Članak 7.

U kazetama B-M2-1, B-M2-2 i B-M2-3 planira se gradnja građevina stambeno-poslovne, trgovačke i javne i društvene namjene, koje mogu biti i jednonamjenske.

U kazeti B-M2-1 planira se gradnja gradske robne kuće.

U kazetama B-M2-1, B-M2-2 i B-M2-3 mogu se graditi i uređivati prostori za: poslovnu namjenu (uredi, trgovine, ugostiteljstvo i sadržaji koji ne ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu grada), stanovanje, prateće sadržaje, javnu i društvenu namjenu, tržnice, manje robne kuće, hotele, rad, šport i rekreaciju, javne garaže, parkove i dječja igrališta, te posebnu namjenu.

U kazetama B-M2-2 i B-M2-3 ukupni BRP stambene namjene može biti do 49% nadzemnog BRP-a kazete.

1.3. Javna i društvena namjena

Članak 8.

Kako se radi o relativno maloj zoni, unutar prostora UPU Rudeš ne predviđa se izgradnja novih škola i vrtića budući da su te namjene predviđene GUP-om i UPU "Oranice-TEP tematski park", u neposrednoj blizini planirane zone obuhvata.

Također GUP-om Grada Zagreba predviđeno je proširenje školske ustanove južno od planirane zone obuhvata uz Ratarsku ulicu.

1.4. Javni park - Z1

Članak 9.

Javni park - Z1 je javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških obilježja, namijenjen šetnji i odmoru građana.

Funkcionalno oblikovanje parka određuju prirodne karakteristike prostora, kontaktne namjene i potreba za formiranjem ekološko, edukativno estetskih i rekreativnih površina, pa se parkovi tipološki dijele na gradske parkove, parkove četvrti ili susjedstva, trgove, edukativne i znanstvene parkove, povijesne parkove i sl.

Tipološki oblik parka određuje način i razinu opremljenosti sadržajima, građevinama i drugom opremom, što se određuje urbanim pravilima ove odluke.

Gradnja građevina, sadržaja i opreme parka uvjetovana je realizacijom planirane parkovne površine u cjelini, a određena je urbanim pravilima ove odluke.

U kazeti C-Z1-1 planira se park stambenog susjedstva u kojem se uređuje dječje igralište.

Za predmetnu kazetu potrebno je provesti arhitektonski natječaj.

1.5. Dječje igralište - znak

Članak 10.

U kazeti C-Z1-1 naznačene su načelne lokacije dječjih igrališta koje se planiraju unutar parkovnih površina, a njihov točan položaj odredit će se temeljem cjelovitog prostornog rješenja kazete.

1.6. Površine infrastrukturnih sustava - IS

Članak 11.

Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se gradi i uređuje ulična mreža, trgovi i druge pješačke površine.

2. Uvjeti smještaja građevina mješovite - pretežito stambene namjene - M1

Članak 12.

Stambene i stambeno - poslovne građevine će se graditi u kazetama A-M1-1, A-M1-2, A-M1-3, A-M1-4, A-M1-5A, A-M1-5B, A-M1-6A i A-M1-6B.

Položaj, veličina i granice kazete određeni su kartografskim prikazom 4.a. NAČIN I UVJETI GRADNJE - SMJEŠTAJ GRAĐEVINA u mjerilu 1:1000.

Građevni pravci, odnosno najmanja udaljenost građevnog i regulacijskog pravca, određeni su također kartografskim prikazom 4.a NAČIN I UVJETI GRADNJE - SMJEŠTAJ GRAĐEVINA u mjerilu 1:1000.

Izvan građevnog pravca moguća je gradnja balkona, lođa, istaka i sl., podzemnih garaža i infrastrukturnih građevina.

Uvjeti gradnje unutar pojedinih kazeta, odnosno unutarnja podjela kazeta, omogućava formiranje zasebnih građevnih čestica, ali pod uvjetom da je minimalna veličina čestice 1200 m², odnosno da je omjer stranica od minimalno 1:1,3 do maksimalno 1:2,2.

Obvezni prostorni pokazatelji kazete za namjenu, način korištenja i uređenja površina određeni su točkom 2.4. ovih odredbi.

U svim građevinama moguća je gradnja više podrumskih etaža, a broj podzemnih etaža nije ograničen, ali se zbog nivoa podzemnih voda preporučuje gradnja do dvije podzemne etaže.

2.1. Kazeta A-M1-1, A-M1-2, A-M1-3, A-M1-4

Članak 13.

U kazeti A-M1-1, A-M1-2, A-M1-3, A-M1-4 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina;

- najveća visina građevina je podrum i 6 nadzemnih etaža;

- na jednoj građevnoj čestici moguće je graditi više građevina;

- izgrađenost građevne čestice je do 50%;

- najveći je koeficijent iskoristivosti nadzemno k_in 3,0 za poslovnu, stambenu i stambeno-poslovnu namjenu;

- najmanji je koeficijent iskoristivosti nadzemno k_in 1,5, osim građevina javne i društvene namjene;

- najmanji prirodni hortikulturno uređen teren je 20%;

- za gradnju na regulacijskoj liniji najmanja širina koridora ulice je 15,0 m;

- uvjeti uređenja javnih zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.4. ovih odredbi;

- najmanja udaljenost građevine od katastarskih čestica izvan zahvata u prostoru je h/2, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina;

- najmanja međusobna udaljenost građevina unutar zahvata u prostoru - kazete je 12 m;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz točke 5.1.2. ovih odredbi;

- u kazetama A-M1-1, A-M1-2, A-M1-3 i A-M1-4 uređenje pješačkih tokova predviđenih u kartografskom prikazu 2.a PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - PROMETNA I ULIČNA MREŽA.

2.2. Kazete A-M1-5A i A-M1-6B

Članak 14.

U kazetama A-M1-5A i A-M1-6B gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina;

- najveća visina građevina je podrum, 5 nadzemnih etaža i potkrovlje;

- na jednoj građevnoj čestici moguće je graditi više građevina;

- izgrađenost građevne čestice je do 50%;

- najveći je koeficijent iskoristivosti nadzemno k_in 2,9 za poslovnu, stambenu i stambeno- poslovnu namjenu;

- najmanji je koeficijent iskoristivosti nadzemno k_in 1,5, osim građevina javne i društvene namjene;

- najmanji prirodni hortikulturno uređen teren je 20%;

- za gradnju na regulacijskoj liniji najmanja širina koridora ulice je 15,0 m;

- uvjeti uređenja javnih zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.4. ovih odredbi;

- najmanja udaljenost građevine od katastarskih čestica izvan zahvata u prostoru je h/2, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina;

- najmanja međusobna udaljenost građevina unutar zahvata u prostoru - kazete je 12 m;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz točke 5.1.2. ovih odredbi.

2.3. Kazeta A-M1-5B, A-M1-6A

Članak 15.

U kazeti A-M1-5B i A-M1-6A gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojećih građevina;

- najveća visina građevina je podrum, 5 nadzemnih etaža i potkrovlje;

- na jednoj građevnoj čestici moguće je graditi više građevina;

- izgrađenost građevne čestice je do 50%;

- najveći je koeficijent iskoristivosti nadzemno k_in 2,9 za poslovnu, stambenu i stambeno-poslovnu namjenu;

- najmanji je koeficijent iskoristivosti nadzemno k_in 1,5, osim građevina javne i društvene namjene;

- najmanji prirodni hortikulturno uređen teren je 20%;

- za gradnju na regulacijskoj liniji najmanja širina koridora ulice je 15,0 m;

- uvjeti uređenja javnih zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.4. ovih odredbi;

- najmanja udaljenost građevine od katastarskih čestica izvan zahvata u prostoru je h/2, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina;

- najmanja međusobna udaljenost građevina unutar zahvata u prostoru - kazete je 12 m;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz točke 5.1.2. ovih odredbi.

2.4. Prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenja površina - kazete A-M1-1, A-M1-2, A-M1-3, A-M1-4, A-M1-5A, A-M1-5B, A-M1-6A, A-M1-6B

Članak 16.

Koeficijent k_is nije određen zbog mogućnosti gradnje više podzemnih etaža.

Koeficijent k_is obračunava se na ukupni BRP, a k_in u odnosu na nadzemni BRP.

Koeficijent k_in se odnosi na kazetu.

Tlocrtna površina (zemljište pod građevinom) je površina dobivena vertikalnom projekcijom svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih nadzemnih dijelova građevine osim balkona na građevnu česticu, uključujući nadzemni dio podruma i nadstrešnicu prema članku 34. Odluke o donošenju GUP-a grada Zagreba i terase u prizemlju kada su konstruktivni dio podzemne etaže.

BRP (bruto razvijena površina) je površina identična građevinskoj bruto površini.

3. Uvjeti smještaja građevina mješovite - pretežito poslovne namjene - M2

Članak 17.

Poslovne i poslovno-stambene građevine će se graditi u kazetama B-M2-1, B-M2-2 i B‑M2-3.

Položaj, veličina i granice kazete određeni su kartografskim prikazom 4.a NAČIN I UVJETI GRADNJE - SMJEŠTAJ GRAĐEVINA u mjerilu 1:1000.

Građevni pravci, odnosno najmanja udaljenost građevnog i regulacijskog pravca određeni su također kartografskim prikazom 4.a NAČIN I UVJETI GRADNJE - SMJEŠTAJ GRAĐEVINA u mjerilu 1:1000.

Izvan građevnog pravca moguća je gradnja balkona, lođa, istaka i sl., podzemnih garaža i infrastrukturnih građevina.

Obvezni prostorni pokazatelji kazete za namjenu, način korištenja i uređenja površina određeni su točkom 3.3. ovih odredbi.

U svim građevinama moguća je gradnja više podrumskih etaža, a broj podzemnih etaža nije ograničen, ali se zbog nivoa podzemnih voda preporučuje gradnja do dvije podzemne etaže.

3.1. Kazeta B-M2-1

Članak 18.

U kazeti B-M2-1 gradit će se građevina - gradska robna kuća i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojeće građevine;

- trgovački sadržaj tipologijom i ponudom prilagođen lokalnim uvjetima, uz uvjet da se najviše jedna trećina potrebnih PGM-a može osigurati na razini terena;

- najveća visina građevina, odnosno,visina vijenca do 10 m (2 etaže) od konačne kote zaravnanog poda;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - kazete je 0,25;

- najmanje 20% površine zahvata u prostoru - kazete mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- za gradnju na regulacijskoj liniji najmanja širina koridora ulice je 15,0 m;

- uvjeti uređenja javnih zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.4. ovih odredbi;

- najmanja udaljenost građevine od katastarskih čestica izvan zahvata u prostoru je h/2, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz točke 5.1.2. ovih odredbi.

3.2. Kazete B-M2-2 i B-M2-3

Članak 19.

U kazetama B-M2-2 i B-M2-3 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojećih građevina;

- najveća visina građevina je podrum i 6 nadzemnih etaža;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - kazete je 0,5;

- najveći je koeficijent iskoristivosti nadzemno k_in 3,0 za poslovnu, stambenu i stambeno-poslovnu namjenu;

- najmanji je koeficijent iskoristivosti nadzemno k_in 1,5, osim građevina javne i društvene namjene;

- najmanje 20% površine zahvata u prostoru - kazete mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- za gradnju na regulacijskoj liniji najmanja širina koridora ulice je 15,0 m;

- uvjeti uređenja javnih zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.4. ovih odredbi;

- najmanja udaljenost građevine od katastarskih čestica izvan zahvata u prostoru je h/2, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina;

- najmanja međusobna udaljenost građevina unutar zahvata u prostoru - kazete je 12 m;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz točke 5.1.2.

3.3. Prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenja površina - kazete B-M2-1, B-M2-2 i B-M2-3

Članak 20.

Koeficijent k_is nije određen zbog mogućnosti gradnje više podzemnih etaža. Koeficijent k_is obračunava se na ukupni BRP, a k_in u odnosu na nadzemni BRP.

Koeficijent k_in se odnosi na kazetu.

Tlocrtna površina (zemljište pod građevinom) je površina dobivena vertikalnom projekcijom svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih nadzemnih dijelova građevine osim balkona na građevnu česticu, uključujući nadzemni dio podruma i nadstrešnicu prema članku 34. Odluke o donošenju GUP-a grada Zagreba i terase u prizemlju kada su konstruktivni dio podzemne etaže.

BRP (bruto razvijena površina) je površina identična građevinskoj bruto površini.

4. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

Članak 21.

Kako se radi o relativno maloj zoni, unutar prostora UPU Rudeš ne predviđa se izgradnja novih škola i vrtića budući da su te namjene predviđene GUP-om i UPU "Oranice", u neposrednoj blizini planirane zone obuhvata.

Također GUP-om Grada Zagreba predviđeno je proširenje školske ustanove južno od planirane zone obuhvata uz Ratarsku ulicu.

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 22.

Prometna mreža gradit će se u skladu s kartografskim prikazom 2.a PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - PROMETNA I ULIČNA MREŽA, u mjerilu 1:1000.

Planom je određena ukupna širina profila prometnica te načelni raspored pojedinih površina unutar regulacijskih pravaca ulice.

Preko uličnih koridora ostvaruje se kolni i pješački pristup do kazeta, odnosno građevnih čestica, te osiguravaju pojasevi unutar kojih je omogućeno polaganje vodova prometne i komunalne infrastrukture.

U funkciji uličnoga motornog prometa predviđena je izgradnja asfaltiranih kolnika za dvosmjerno kretanje vozila minimalne širine 6,00 m.

U zonama križanja svih ulica, na udaljenosti 15 - 30 m od križanja, nije moguća sadnja visokog zelenila zbog obveznog osiguranja pune preglednosti u svim privozima.

Gornji stroj svih kolnih površina, kao i drugih prometnih površina predviđenih za pristup i operativni rad vatrogasnih vozila, mora zadovoljiti zahtjeve u pogledu osiguranja minimalnog osovinskog pritiska od 100 kN.

Za nesmetano i sigurno kretanje pješaka predviđeno je urediti pješačke hodnike, pješačke putove, te prilaze. Sve pješačke površine mogu se koristiti i za kolni pristup interventnih vozila.

Za kretanje pješaka u svim je ulicama planirano uređenje pješačkih hodnika minimalne širine 1,50 m.

Uz javne pješačke površine moguće je uređivanje stajališta javnog prijevoza, postavljanje gradske urbane opreme, te kontejnera i posuda za sakupljanje korisnog otpada.

Za potrebe kretanja osoba smanjene pokretljivosti, osoba s djecom u kolicima i sl., na križanjima ulica u sklopu pješačkih prijelaza obilježenih horizontalnom i vertikalnom signalizacijom predviđeno je izvesti upuštene pješačke hodnike. Hodnici u kontaktnom dijelu s kolnikom moraju biti izvedeni u istoj razini. Nagibi kao i površinska obrada skošenih dijelova hodnika trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.

Visina rubnjaka na svim mjestima gdje pješačke hodnike ili zelenilo odvajaju od kolnika iznosi 15 cm. Na parkiralištima i vatrogasnim pristupima visina rubnjaka ne smije prelaziti 12 cm.

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

Članak 23.

Ne planira se gradnja zasebnih građevina za javne garaže, ali se garaže u sklopu poslovnih građevina mogu dijelom koristiti i kao javne garaže.

U koridorima ulica omogućeno je uređenje stajanki za parkiranje osobnih motornih vozila neposredno uz kolnik. Umjesto svake četvrte stajanke sadit će se stablo.

Preporučene dimenzije stajanki za parkiranje su 5,00 x 2,50 m. Stajanke mogu biti i manje širine, ali ne uže od 2,30 m.

Na mjestima gdje su stajanke položene neposredno uz pješačke hodnike i/ili biciklističke staze, stajanke treba izvesti s nadvišenjem (dubina stajanke 4,60 m + nadvišenje 0,40 m - ukupna dubina stajanke 5,00 m), te tako zapriječiti da vozila svojim stražnjim dijelom zadiru u koridore drugih javnoprometnih površina.

Radi sigurnog odvijanja prometa parkirališta u ulicama ne mogu se predvidjeti na udaljenosti manjoj 15 - 30 m od križanja.

Na javnim parkiralištima potrebno je osigurati najmanje 5% mjesta od ukupnog broja parkirališnih mjesta za vozila osoba s invaliditetom.

5.1.2. Parkirališno - garažne potrebe

Članak 24.

Na području obuhvata rješavanje parkirališnih potreba predviđeno je u skladu s normativima određenim u GUP-u grada Zagreba prema sljedećim kriterijima:

Uz navedene normative treba primjenjivati i sljedeće:

Zadovoljenje parkirališnih potreba predviđeno je na parkirališno-garažnim površinama pojedinih kazeta i građevnih čestica, te na parkiralištima uz ulice.

Potreban broj parkirališta u pojedinoj kazeti, odnosno na građevnoj čestici, bit će riješen tako da će se za svaki zahvat u prostoru posebno utvrditi parkiralište, u sklopu izdavanja lokacijske dozvole.

Na parkiralištima i u garažama potrebno je osigurati najmanje 5% mjesta od ukupnog broja parkirališnih mjesta za vozila osoba s invaliditetom, dok na manjim parkiralištima i u garažama (do 20 PGM) barem 1 PGM, mora biti namijenjeno za parkiranje vozila osoba s invaliditetom.

5.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 25.

Predviđeni pješački tokovi u kazetama A-M1-1, A-M1-2, A-M1-3 i A-M1-4 planirani su kao pozicije pješačkih šetnica širine 5 metra koje će u jednu cjelinu povezati planirane javne i društvene sadržaje i pješačke površine pojedinih kazeta - stambenih susjedstva.

Na većim pješačkim površinama moguće je postavljanje gradske urbane opreme, te kontejnera i posuda za sakupljanje korisnog otpada.

5.1.4. Javni gradski i prigradski prijevoz putnika

Članak 26.

Autobusne linije se prema potrebi mogu uvesti u sve ulice unutar obuhvata Plana.

Točne lokacije stajališta, te linije javnog prijevoza putnika, definirat će se urbanističko-tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Neposredno uz područje obuhvata u planiranom produžetku Ulice A.Šoljana planira se koridor lake gradske željeznice. Planom se predviđa prostorno - programsko povezivanje stambenih kazeta i prostora namijenjenog za gradsku robnu kuću s budućim stajalištem lake željeznice čime bi se omogućio što povoljniji prilaz pješačkih komunikacija do planiranog stajalište.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 27.

Za izgradnju nepokretne telekomunikacijske mreže osigurani su prostorni pojasevi u obostranim pješačkim hodnicima planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazom 2.b PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, u mjerilu 1:1000.

Trase uređaja za prijenos sustava telekomunikacija određene su načelno, dok će se njihov točan položaj odrediti urbanističko - tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Za sve kazete, odnosno za građevne čestice, unutar područja obuhvata bit će omogućen priključak na pristupnu telekomunikacijsku mrežu.

Planom se osiguravaju uvjeti za rekonstrukciju i gradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora potrebnim brojem priključaka u cijelom urbanom području.

Sve zračne telekomunikacijske vodove treba zamijeniti podzemnim kabelima, a postojeće telekomunikacijske kabele dopuniti na kompletnu podzemnu DTK mrežu.

Unutar područja obuhvata prema normativima za njihovu gradnju bit će postavljene javne telefonske govornice na najpogodnijim lokacijama.

Javne govornice, osim unutar kazeta i čestica, predviđeno je postavljati i na javnim površinama kako bi se osigurala njihova cjelodnevna dostupnost. Lokacije javnih govornica treba uskladiti s mjestima sadržaja veće atrakcije odnosno koncentracije ljudi (autobusna stajališta, veće trgovine i sl.).

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 28.

Vodovi komunalne infrastrukturne polagat će se u koridore planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazom 2.b PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, u mjerilu 1:1000, a dimenzionirat će se prema prostornim pokazateljima.

Trase vodova komunalne infrastrukture određene su načelno, dok će se njihov točan položaj odrediti urbanističko - tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Postojeća mreža komunalne infrastrukture ostaje u funkciji do izgradnje nove mreže komunalne infrastrukture, osim vodova koji se nalaze unutar obuhvata koji će se staviti izvan funkcije.

5.3.1. Vodoopskrba

Članak 29.

Vodoopskrba svih potrošača omogućit će se izgradnjom nove vodovodne mreže u kolnicima planiranih prometnica i spajanjem postojećih cjevovoda, koji se zadržavaju, s novima.

Vodoopskrbna mreža osigurat će potrebne količine sanitarne i protupožarne vode, te izgradnju vanjske hidrantske mreže.

5.3.2. Odvodnja

Članak 30.

Odvodnja oborinskih i otpadnih voda omogućit će se izgradnjom kanalske mreže u kolnicima planiranih prometnica i djelomičnim zadržavanjem postojeće mreže. Oborinske i otpadne vode preuzet će kolektorski kanali u Ratarskoj ulici, odnosno kolektorski kanali u planiranom produžetku Ulice A. Šoljana.

5.3.3. Plinoopskrba

Članak 31.

Po planiranim prometnicama potrebno je projektirati i izgraditi niskotlačne plinovode koji će s postojećom plinskom mrežom u okruženju činiti tehničku cjelinu. Planirana plinska mreža unutar obuhvata Plana bit će spojena na postojeće i planirane plinovode u kontaktnoj zoni obuhvata Plana tako da će se prije svega opskrbljivati plinom iz NTP d225 u Ratarskoj ulici. S obzirom na to da se unutar obuhvata Plana predviđa nova izgradnja sa znatnom potrošnjom, po potrebi planirana plinska mreža bit će spojena na NTP d225 u Rudeškom ogranku, istočno od obuhvata Plana, te na budući NTP u planiranoj produženoj Ulici A. Šoljana sjeverno od obuhvata Plana. Dimenzije plinovoda u grafičkom prilogu su načelne, a stvarne dimenzije će se odrediti izvedbenim projektom temeljem hidrauličkog proračuna.

Kućni priključci projektirat će se za svaku planiranu građevinu u sklopu projekta plinske instalacije za tu građevinu.

NTP će se polagati podzemno na dubini s nadslojem do kote uređenog terena minimalno 1 m te će biti izveden od polietilenskih cijevi i fitinga kvalitete PE100 klase SDR11 ili SD17. Minimalna sigurnosna udaljenost od građevina za NTP i niskotlačne kućne priključke pri paralelnom vođenju uz građevine je 1 m.

Udaljenosti NTP od drugih komunalnih instalacija određuju se sukladno posebnim uvjetima vlasnika tih instalacija, a u načelu pri paralelnom vođenju uz druge instalacije iznosi 1 m. Pri određivanju trasa plinovoda moraju se poštovati i ostale minimalne sigurnosne udaljenosti od postojećih i planiranih instalacija i građevina kako je to određeno posebnim propisima.

Pri izradi Plana vodilo se računa da trase NTP budu izvan planiranih parkirališta za automobile.

Svaka građevina imat će zasebni niskotlačni kućni priključak koji završava glavnim zaporom smještenim u ormariću na fasadi građevine ili iznimno unutar građevine.

5.3.4. Elektroopskrbna mreža

Članak 32.

Procjena elektroenergetske potrošnje:

- mješovita - pretežito stambena namjena:

- mješovita - pretežito poslovna namjena:

Na temelju gore navedenih pokazatelja i izvedene kvadrature pojedinih zona izrađena je raspodjela elektroenergetskih potreba po pojedinim zonama.

Transformatorske stanice locirat će se u kazetama poslovne i pretežito poslovne namjene, te po potrebi i u kazetama stambene namjene. Transformatorske stanice mogu se locirati i na javnim zelenim površinama. Njihove točne lokacije i kapaciteti definirat će se detaljnijom razradom pojedinih prostornih cjelina - kazeta.

Postojeći kabeli elektroopskrbne mreže zadržavaju se u svim koridorima gdje je to bilo moguće neovisno o njihovom položaju unutar novoplaniranog profila ulice, dok se trase svih novih kabela (SN, NN i kabeli javne rasvjete), u pravilu, vode u pješačkim hodnicima planiranih ulica.

5.3.5. Toplovod

Članak 33.

Postojeći toplovod nalazi se u koridoru Zagrebačke ulice. Planira se po potrebi mogućnost spajanja na toplovod za potrebe kazeta B-M2-1, B-M2-2, B-M2-3, trgovačko-poslovne namjene, nova se trasa toplovoda predviđa u koridoru novoplaniranog produžetka Ulice A. Šoljana.

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 34.

Javne zelene površine uređuju se temeljem cjelovitoga prostornog rješenja kazete u kojoj se nalaze.

Za javne zelene površine obvezna je izrada projekta krajobraznog uređenja.

Prema oblikovno - funkcionalnim karakteristikama javne zelene površine se dijele na: javni park, zelenilo uz stambene građevine, zelenilo uz poslovne građevine, te zelenilo u koridorima prometnica.

6.1. Javni park - kazete C-Z1-1

Članak 35.

Javni je park planiran u kazeti C-Z1-1, ukupno cca 3180 m² ili 6,45% naselja.

U kazeti C-Z1-1 planira se park gabarita i karaktera koji su određeni namjenom i volumenom obodnih sadržaja. Njegova funkcionalna komponenta proizlazi iz njegove pozicije u zapadnom dijelu planiranog područja što definira i njegov oblikovni i uređajni profil sukladno zahtjevima okolnih sadržaja.

Uređenje parka, odnosno parkovne površine utječu na sliku i identitet područja, te oblikovnim karakteristikama i sadržajima, uz vrtno - tehnička rješenja, omogućavaju korištenje ekoloških, rekreacijskih i estetskih gradskih prostora. Struktura planiranog parka trebala bi sadržavati visoko i nisko zelenilo, šetnice, dječje igralište, te sadržaje za boravljenje stanovnika.

U sklopu parka se uređuje i dječje igralište. Oprema planiranog dječjeg igrališta treba zadovoljiti uvjete razvoja i psihofizičke sposobnosti djece s adekvatnim spravama postavljenim prema edukativnim, sigurnosnim i ekološkim standardima.

6.2. Zelenilo uz stambene građevine - kazete A-M1-1, A-M1-2, A-M1-3, A-M1-4, A-M1-5A, A-M1-5B, A-M1-6A, A-M1-6B

Članak 36.

Zelene površine integrirane uz stambene građevine trebaju ponajprije oplemeniti ugođaj i humanizirati okoliš suptilnim odabirom vrsta i razmještajem u neposrednom okolišu stanovanja.

Gabariti vegetacije, dekorativni elementi i eventualno oblikovane odmorišne zone slijede namjene stambenih prostora unutar građevina i kretanja stanara u njihovom neposrednom okolišu.

Potrebno je formirati poteze i ansamble sukladno kvalitetnom doživljaju pogleda "kroz prozor", zaštiti od buke i utjecaja negativnih učinaka od prometa općenito, te osmisliti zelene komunikacije između pojedinih sadržaja unutar područja. Ove su enklave integralni dio ukupnog krajobraznog rješenja naselja i medij kojim naselje prestaje biti samo skup stambenih građevina, već ono funkcionira kao realna društvena stvarnost u kvalitetnom životnom okviru.

Zelenilo na površinama mješovite - pretežito stambene namjene ima karakter vezivnog uređajnog tkiva i treba ga tretirati kao kategoriju krajobraznog uređenja.

Uređenjem zelenila treba stvoriti uvjete sustavnog prožimanja okoline i stambenih građevina.

U kazetama najmanje 20% površine mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta.

6.3. Zelenilo uz poslovne građevine - kazete B-M2-1, B-M2-2 i B-M2-3

Članak 37.

Zelene površine kao dio uređenja okoliša poslovnih i trgovačkih građevina nemaju funkcionalno, pa time ni nužno oblikovno isti karakter krajobraznog uređenja preostalog dijela područja.

Na površinama mješovite - pretežno poslovne namjene uređenje okoliša treba nositi pečat urbaniteta više razine s naglaskom na oblikovno - uređajnu komponentu.

Okoliš svake pojedine poslovne cjeline tvori prostorni segment čije krajobrazno uređenje treba sugerirati reprezentativnost i ostvariti prepoznatljivost.

Ova naglašena dekorativnost postiže se odabirom vrsta dekorativnih habitusa, parternog zelenila i cvjetnica i podrazumijeva mogućnost uključivanja vrtno - tehničkih i dizajnerskih posebitosti oblikovanja sa svrhom stvaranja identiteta prostornog uređenja.

U kazetama najmanje 20% površine mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja.

6.4. Zelenilo u koridorima prometnica

Članak 38.

U koridorima prometnica formirat će se alejni i drvoredni krajobrazni oblici uključujući pješačke površine i šetnice, parkirališne površine i prostore ugibališta tvoreći mrežu geometrijski dominantnih pravaca.

U koridorima ulica omogućeno je uređenje stajanki za parkiranje osobnih motornih vozila neposredno uz kolnik. Umjesto svake četvrte stajanke sadit će se stablo.

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 39.

Evidentirani vrijedni dijelovi prirode prikazani su na kartografskom prikazu 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA, u mjerilu 1:1000.

7.1. Prirodne cjeline

Članak 40.

Evidentirani vrijedni dijelove prirode, drvored jablana očuvani su u cijelosti jer čine krajobraznu cjelinu i prirodna su vrijednost ovog prostora. Postojeće prirodne i ambijentalne vrijednosti štite se krajobraznim uređenjem, koji u režimu zaštite i sanacije utječe na stabilizacije krajobrazne kvalitete vegetacije i staništa.

Održavanje, njegovanje i zaštita postojećeg drvoreda jablana, kao i interpolacija unutar arhitektonskih rješenja treba obuhvatiti navedene vrijednosti u cilju atraktivnosti i raznolikosti vrijednih mikroprostora, a u funkcionalnom smislu treba zadovoljiti široki spektar sadržaja.

Navedeni lokalitet drvoreda treba se interpolirati unutar krajobraznog uređenja, jer čini prirodne, estetske i biološke vrijednosti ovog prostora.

8. Postupanje s otpadom

Članak 41.

Planom se predviđa sistem izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog i korisnog otpada.

Za višestambene i poslovne građevine prostori za privremeno odlaganje komunalnog otpada osiguravaju se, u pravilu, u sklopu građevina uz uvjet da je do njih na udaljenosti do 10 m omogućen kolni pristup prometnicom dimenzioniranom na osovinski pritisak od 100 kPa.

Lokacije za postavljanje kontejnera, posuda i mreža za sakupljanje korisnog otpada odredit će se izvan planiranih koridora prometnica u kazetama višestambene ili poslovne gradnje i oblikovati temeljem prostornog i hortikulturnog rješenja kazete.

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

9.1. Zaštita podzemnih voda

Članak 42.

Mjere zaštite podzemnih voda provode se:

- gradnjom nepropusne kanalizacijske mreže s obveznom ugradnjom dodatnih pročistača za otpadne vode iz garaža kao i za oborinske vode parkirališta i pješačkih površina;

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete osiguravajući prirodni tok voda.

9.2. Zaštita zraka

Članak 43.

Mjere zaštite zraka provode se:

- plinofikacijom naselja, s aspekta zaštite zraka odabirom prihvatljivog energenta za grijanje i pripremu tople vode,

- planiranjem energetski učinkovite gradnje,

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete omogućavajući sadnju visoke i niske vegetacije.

9.3. Zaštita tla

Članak 44.

Mjere zaštite tla provode se:

- osiguravanjem čistoće naselja i sprječavanjem zagađenja te planiranjem sistema izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada.

9.4. Zaštita od buke

Članak 45.

Mjere zaštite od buke provode se:

- planiranjem namjene prostora i gradnjom građevina u skladu s odredbama posebnih propisa;

- formiranjem zaštitnih zelenih pojaseva sadnjom drvoreda visokog zelenila u koridorima prometnica.

9.5. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

9.5.1. Zaštita od požara

Članak 46.

Mjere zaštite od požara provode se:

- osiguravanjem vatrogasnih prilaza i površina za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s odredbama posebnih propisa;

- osiguravanjem potrebne količine vode i minimalnog tlaka u vodovodnoj mreži, te gradnjom nadzemne hidrantske mreže u skladu s odredbama posebnih propisa;

- planiranjem svake prostorne kazete kao zasebnog požarnog sektora, između kojih se nalaze protupožarne barijere najmanje širine h₁/2 +h₂/2, gdje su h₁ i h₂ visine građevina uz protupožarnu barijeru;

- sprječavanjem širenja požara između građevina unutar kazete određivanjem najmanje međusobne udaljenosti građevina od 12 m;

- sprečavanjem širenja požara na susjedne građevine kod skupnog načina gradnje na najjednostavniji i najsigurniji način, odnosno izvedbom ravnih krovova vatrootpornosti najmanje 90 minuta;

- planiranjem plinskih instalacija tako da svaka građevina ima na plinskom kućnom priključku glavni zapor kojim se zatvara plin za dotičnu građevinu, te da se na plinovodima ugrade sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razdorne nepogode, te određivanjem minimalna sigurnosne udaljenosti građevina od VTP-a 10 m, od STP-a 2 m, a od NTP-a i srednjotlačnih i niskotlačnih kućnih priključaka pri paralelnom vođenju uz građevine 1 m, dok će se udaljenosti plinovoda od drugih komunalnih instalacija određivati u skladu s odredbama posebnih propisa.

9.5.2. Zaštita i sklanjanje stanovništva

Članak 47.

Zone i domet ruševina pojedinih kazeta, te mreža i okvirni kapaciteti skloništa prikazani na kartografskom prikazu 5. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, u mjerilu 1:1000, u skladu s odredbama posebnih propisa.

Za potrebe spašavanje i evakuacije stanovništva i imovine, te očuvanja prometnica i infrastrukture naselja, prometnice će se planirati izvan zona urušavanja građevina i tako osigurati prohodnost ulica u svim uvjetima. Osiguravanjem prohodnosti ulica u svim uvjetima, planiranjem zona i dometa rušenja i protupožarnih sektora i barijera bitno će se smanjiti nivo povredivosti fizičkih struktura.

Međusobni razmak građevina treba biti h₁/2 +h₂/2 + 5 m, a ukoliko je razmak manji projektnom dokumentacijom treba dokazati da je konstrukcija tih građevina otporna na rušenje od elementarnih nepogoda i da u slučaju ratnih razaranje neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim građevinama.

Opskrba naselja vodom u iznimnim uvjetima rješavat će se iz korita rijeke Save.

Zaštita stanovništva od ratnih opasnosti provest će se gradnjom skloništa osnovne zaštitne otpornosti 100 kPa.

Okvirne potrebe sklonišnih mjesta, procijenjene temeljem mogućeg najmanjeg i najvećeg BRP-a, iznose 1441-2171 mjesta, a okvirni kapaciteti skloništa su iskazani 1500 - 2215 mjesta. Konačni kapaciteti pojedinih skloništa odredit će se detaljnijom prostornom razradom temeljem BRP-a koji će se realizirati, a u skladu s odredbama posebnih propisa.

Potrebe sklonišnih mjesta za kazetu osiguravaju se gradnjom skloništa potrebnog kapaciteta unutar zahvata u prostoru - kazete i to gradnjom dvonamjenskog skloništa za svaku građevinu veću od 1000 m² BRP-a.

Skloništa će se graditi u sklopu građevina.

Skloništa se planiraju kao dvonamjenska, a njihova mirnodopska funkcija bit će u skladu s namjenom prostorne kazete u kojoj se nalaze.

Za kazetu B-M2-1 moguće je potrebe sklonišnih mjesta riješiti ili na prostoru kazete B‑M2-1 ili u sklopu kazete B-M2-2 ili B-M2-3, i to prije ili istovremeno s gradnjom na kazeti B‑M2-1.

10. Mjere provedbe plana

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 48.

Planom se ne predviđa obveza izrade detaljnih planova uređenja.

10.2. Obveza provedbe urbanističko-arhitektonskih natječaja

Članak 49.

Na kartografskom prikazu 4.b NAČIN I UVJETI GRADNJE - PRORAČUNSKE ZONE ZAHVATA I NATJEČAJI, u mjerilu 1:1000, prikazane su prostorno - funkcionalne cjeline za koje će se provoditi urbanističko - arhitektonski natječaji s ciljem dobivanja što kvalitetnijeg prostorno - funkcionalno - oblikovnog rješenja kako slijedi:

- javni park - kazeta C-Z1-1.

Programe za provedbu urbanističko - arhitektonskih natječaja za kazetu C-Z1-1 izrađuje ili verificira Gradski zavod za prostorno uređenje.

10.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni ili urbanim pravilima

Članak 50.

Građevine koje su građene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj Planom, mogu se rekonstruirati, dograditi i nadograditi prema uvjetima određenim Odlukom o donošenju GUP-a grada Zagreba kako slijedi:

1. stambene, odnosno stambeno-gospodarske građevine:

- sanacija i zamjena dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i krovišta u postojećim gabaritima;

- dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih prostora i spremišta za ogrjev tako da s postojećim ne prelazi više od 75 m² bruto - građevne površine svih etaža, s tim da se ne povećava broj stanova;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- postavljanje novog krovišta bez nadozida, na građevinama s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom, ako se radi o povećavanju stambenog prostora iz točke 1. alineje 2. ovog stavka;

- sanacija postojećih ograda i gradnja potpornih zidova radi sanacije terena;

2. građevine drugih namjena (gospodarske građevine, građevine javne i društvene namjene komunalne i prometne te prateće građevine i sl.):

- sanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova građevine i krovišta;

- dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl., površine do 10 m² izgrađenosti za građevine do 100 m² BRP-a i do 5% ukupnog BRP-a za veće građevine;

- prenamjena i funkcionalna preinaka građevine, osim u stambenu namjenu;

- dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javnoprometnih površina.

Građevine koje su građene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju, kojih namjena jest u skladu s namjenom utvrđenom Planom, a nisu u skladu s uvjetima i načinom gradnje iz ovog plana, mogu se rekonstruirati, dograditi i nadograditi uz iste uvjete iz točke 1. ovog odlomka.

10.4. Druge mjere

Članak 51.

Odlukom o donošenju GUP-a grada Zagreba omogućuje se:

1. u građevinama stambenih odnosno stambeno-gospodarskih namjena:

- prenamjena i funkcionalna preinaka postojećih građevina;

- rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih građevina i interpolacija na područjima gdje je to omogućeno urbanim pravilima ove odluke;

- rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja individualnih građevina ne s više od tri stana, s povećanjem postojećeg BRP-a do 20%, na područjima gdje to urbanim pravilima ove odluke nije omogućeno;

2. u građevinama drugih namjena (gospodarskim građevinama, građevinama javne i društvene namjene, komunalnim i prometnim te pratećim građevinama i sl.):

- rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja građevina do 10 m² BRP-a za građevine do 100 m² BRP-a, i do 20% ukupnog BRP-a za veće građevine, ali ne više od 500 m² BRP-a, jednokratno, a iznimno više ukoliko je neophodno za funkcionalno i oblikovno poboljšanje građevine, odnosno dovršenje građevine.

Do provedbe urbanističko - arhitektonskog natječaja, moguća je rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, promjena namjene građevine, gradnja i rekonstrukcija tehnološkog procesa i gradnja građevina javne namjene, ulica i infrastrukturnih građevina s pripadajućom mrežom uz suglasnost nositelja izrade Plana.

Do provedbe urbanističko-arhitektonskog natječaja, moguća je rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja građevina koje su građene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj Generalnim urbanističkim planom Grada Zagreba u skladu s člankom 102.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 52.

Plan je izrađen u šest izvornika koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 53.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.