Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Petlja Lučko"

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Petlja Lučko"

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja "Petlja Lučko" (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradila tvrtka Urbanistički zavod Grada Zagreba d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim zavodom za prostorno uređenje.

Članak 2.

Plan se donosi za prostor omeđen:

- sa zapada gradskom autocestom,

- s istoka lateralnim kanalom odteretnog kanala Sava-Odra,

- sa sjevera sjevernim rubom koridora Karlovačke ceste,

- s juga južnim rubom koridora Karlovačke ceste.

Površina obuhvata Plana iznosi 14,9 hektara.

Granice obuhvata Plana prikazane su na kartografskim prikazima iz članka 4. stavka 1. ove odluke, pod točkom B.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Planom se donose pokazatelji za uređenje, izgradnju i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba, te poštujući prometne, infrastrukturne, prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene površina, uličnu i komunalnu mrežu te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Plan, sadržan u elaboratu UPU "Petlja Lučko", sastoji se od:

A. Tekstualnog dijela Plana koji sadrži:

I. Obrazloženje

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje

B. Grafičkog dijela Plana koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:2.000:

0. OBVEZE I OGRANIČENJA 1:2000

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1:2000

2.1. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

CESTOVNI PROMET, TELEKOMUNIKACIJSKI SUSTAV 1:2000

2.2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

SUSTAV PLINOOPSKRBE, ELEKTROENERGETSKI SUSTAV 1:2000

2.3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

SUSTAV VODOOPSKRBE, SUSTAV ODVODNJE 1:2000

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA 1:2000

4. OBLICI KORIŠTENJA I NAČIN GRADNJE 1:2000

Elaborat Plana iz stavka 1., točaka A. i B. ovoga članka ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 5.

Planom se, na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, utvrđuje prostorno rješenje s planom namjene površina.

Na kartografskom prikazu su razgraničene zone različitih namjena pojedinih planskih oznaka namjene:

Unutar obuhvata Plana predviđena je preparcelacija zemljišta, a postojeće se građevne čestice mogu zadržati ili se mogu formirati nove u skladu s ovim odredbama.

Pri određivanju lokalnih uvjeta, na cijelom području treba analizirati i primijeniti sva ograničenja navedena u kartografskom prikazu "0" - OBVEZE I OGRANIČENJA te u tekstualnom dijelu Plana.

Za izgradnju ili postavljanje objekta kojem bi visina prelazila 25 m od kote terena, mora se ishoditi suglasnost MORH-a.

2. UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 6.

Građevine gospodarskih djelatnosti smještaju se unutar obuhvata Plana sukladno određenoj namjeni površina.

Članak 7.

U zoni BP moguća je gradnja:

- benzinske postaje s agregatima za sve vrste goriva,

- trgovina potrepštinama za putnike i vozila u cestovnom prometu,

- servisne radionice, praonice cestovnih vozila, stanice za tehnički pregled i sl.,

- hotela, motela, restorana, kavana i sl.,

- svih trgovačkih sadržaja za promet robama vezanim uz cestovni promet i cestovna vozila,

- pratećih uredskih sadržaja,

- turističko-informativnih agencija, rent a car službi i sl.

Članak 8.

U zoni P moguće je:

- uređenje površina parkirališta kamiona i osobnih vozila, a od građevina samo:

- gradnja poslovnog prostora kontrole ulaza - izlaza vozila,

- gradnja sanitarija.

Članak 9.

U zoni P + RT moguća je gradnja:

- terminala, parkirališta kamiona i drugih cestovnih vozila i robnotransportnih sadržaja,

- sanitarija i prostorija za odmor vozača,

- prenoćišta i restorana,

- prekrcajnih skladišta,

- ureda vezanih na usluge u transportu roba,

- pratećih trgovačkih sadržaja vezanih za transport roba,

- servisnih radionica, praonica vozila,

- uređenje parkirališnih površina.

Članak 10.

U zoni Z4-T moguća je gradnja:

- restorana, kavana, restorana brze prehrane,

- otvorenih i zatvorenih površina i građevina za rekreaciju.

Članak 11.

U zonama svih namjena:

Građevna čestica mora imati neposredan pristup na javnoprometnu površinu.

Površina nove građevne čestice je minimalno 1000 m².

Na svim je građevnim česticama predviđen samostojeći način gradnje.

Na građevnoj čestici može biti više građevina koje čine tehnološko-funkcionalnu cjelinu.

Najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice (osim od javnoprometne površine) je pola visine vijenca pročelja prema toj međi, ali ne manje od 6 m. Iznimno, u južnoj zoni P+RT ta je udaljenost najmanje 3 m.

Građevine mogu imati jednu ili više etaža podruma. Najviša kota poda prizemlja je 120 cm od kote konačno uređenog terena.

Članak 12.

U zoni ( BP ):

Najveća visina vijenca građevine je 13 m. Najveća visina gornje kote stropne konstrukcije potkrovlja je 17 m. Iznimka su dimnjaci i drugi tehnološki uvjetovani dijelovi građevine te antenski stupovi koji mogu biti viši od 17 m.

Najveća nadzemna etažnost E_{max. nadz.} je prizemlje +2 kata + potkrovlje.

Najveća izgrađenost k_{ig max.} je 0,4.

Najveća nadzemna iskoristivost k_{is nadz.} je 1,5.

Najmanja površina zelenila na prirodnom tlu je 20% površine građevne čestice.

Članak 13.

U zonama ( P ) i ( P+RT ):

Najveća visina građevine je 13 m. Iznimka su dimnjaci i drugi tehnološki uvjetovani dijelovi građevine te antenski stupovi koji mogu biti viši.

Najveća nadzemna etažnost E_{max. nadz.} je prizemlje + 2 kata.

Najveća izgrađenost k_{ig max.} = 0,2.

Najveća nadzemna iskoristivost k_{is nadz.} je 0,6.

Najmanja površina zelenila na prirodnom tlu je 20% površine građevne čestice.

Članak 14.

U tematskoj zoni ( Z4 - T ):

Najveća visina građevine je 5 m. Iznimka su dimnjaci i drugi tehnološki uvjetovani dijelovi građevine te antenski stupovi koji mogu biti viši.

Najveća nadzemna etažnost E_{max. nadz.} je prizemlje.

Najveća izgrađenost k_{ig max.} je 0,2.

Najveća nadzemna iskoristivost k_{is nadz.} je 0,2.

Najmanja površina zelenila na prirodnom tlu je 40% površine građevne čestice.

Članak 15.

Prema kartografskom prikazu br. 3, uz regulacijski pravac obvezna je sadnja drvoreda, osim ispod dalekovoda, uz plinovod i u zoni raskrižja gdje bi mogao ometati preglednost. Visoko se zelenilo sadi i prema autocesti (osim u dijelovima štetnih koridora infrastrukture u kojima je sadnja visokog zelenila zabranjena). Ovo se zaštitno zelenilo, kao i ono u zaštitnim koridorima infrastrukture, uračunava u obveznu površinu prirodnog terena građevne čestice koji mora biti uređen kao parkovno, pejsažno ili zaštitno zelenilo bez podzemne ili nadzemne gradnje, bez natkrivanja i bez uređenja parkirališta.

Članak 16.

Svi neizgrađeni dijelovi građevne čestice moraju biti parterno i hortikulturno uređeni.

Građevna čestica može biti ograđena ogradom visine do 2 m.

Oblikovanje građevina i uređenje građevnih čestica mora biti zasnovano na visokim oblikovnim i gradbenim standardima.

Sva pročelja građevina (uključujući i krovove, tj. "petu fasadu") moraju se kvalitetno oblikovati.

Članak 17.

Udaljenost građevina visokogradnje od prometnih i infrastrukturnih građevina iznosi:

- od regulacijskog pravca planiranih nekategoriziranih ulica u obuhvatu najmanje 5 m, osim građevina komunalne infrastrukture (TS)

- od regulacijskog pravca Karlovačke ceste 18 m;

- u pojasu 20-40 m od nožice nasipa autoceste zadržavaju se izvedene građevine i moguća je nova gradnja uz posebne uvjete Hrvatskih autocesta d.o.o. U pojasu manjem od 20 m gradnja nije dopuštena;

- 20 m od osi visokotlačnog magistralnog plinovoda - obostrano;

- 10 m od 110 kV dalekovoda - obostrano;

- 7,5 m od 35 kV dalekovoda - obostrano;

- od planiranoga magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda f 700 - prema posebnim uvjetima nadležne službe, ali ne manje od 5 m.

3. UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 18.

Od građevina ovih sadržaja može se graditi manja športsko-rekreacijska dvorana u tematskoj zoni.

Najveća izgrađenost građevne čestice k_ig = 0,2.

Najveća nadzemna iskorištenost građevne čestice k_is = 0,2.

Najmanji prirodni teren, parkovno uređen, je 40% površine građevne čestice.

Ostali uvjeti smještaja i načina gradnje su kao za građevine gospodarskih djelatnosti.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 19.

U obuhvatu Plana nije moguća gradnja stambenih građevina.

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. Cestovna prometna mreža

Članak 20.

U Planu su određene površine za gradnju prometnica. Unutar takvih površina ovisno o kategoriji prometnice, treba izgraditi i urediti kolnik, nogostupe, biciklističke staze i zelenilo.

U funkciji cestovnoga motornog prometa predviđena je u svim prometnicama izgradnja asfaltiranih kolnika za dvosmjerno kretanje vozila.

S obzirom na to da moraju zadovoljiti zahtjeve u pogledu osiguranja minimalnoga osovinskog pritiska od 100 kN, gornji stroj svih kolnih površina kao i drugih prometnih površina predviđenih za pristup i operativni rad vatrogasnih vozila mora biti izveden od nosivog sloja zbijenoga kamenog materijala, cementom stabiliziranoga nosivog sloja, gornjega nosivog sloja i habajućeg sloja asfaltbetona.

Za kretanje pješaka u svim je prometnicama planirano uređenje nogostupa minimalne širine 1,5 m.

Sve pješačke površine treba izvesti tako da se onemogući stvaranje arhitektonskih i urbanističkih barijera, te omogući pristup i kretanje osobama smanjene pokretljivosti prema posebnim propisima.

U Karlovačkoj cesti i pristupnim prometnicama na Jadransku aveniju planirano je uređenje situacijski izdvojenih biciklističkih staza.

Najmanja širina biciklističke staze za jedan smjer vožnje iznosi 1,0 m, a za dvosmjerno kretanje minimalna širina biciklističke staze iznosi 1,60 m.

5.1.2. Promet u mirovanju

Članak 21.

Parkirališne i garažne potrebe za sve sadržaje građevne čestice u potpunosti se zadovoljavaju na toj građevnoj čestici.

Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta na građevnoj čestici građevine ovisi o vrsti i namjeni prostora u građevini, a određuje se na 1000 m² bruto izgrađene površine, u skladu s normativima određenim Generalnim urbanističkim planom grada Zagreba:

- skladišta i sl. 10 PGM;

- trgovina 50 PGM;

- drugi poslovni sadržaji 25 PGM;

- restorani i kavane 60 PGM;

- hotel, motel 1 PGM za svaku sobu.

U BRP se ne uračunava površina garaža i jednonamjenskih skloništa.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 22.

Telekomunikacijski promet potrebno je usmjeriti na UPS Lučko.

Planom su u svim prometnicama osigurani pojasevi za polaganje distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) uz regulacijske linije, a na mjestima prijelaza kolnika treba postavljati zaštitne cijevi. Najmanja širina pojasa za polaganje distributivne telekomunikacijske kanalizacije iznosi 1,0 m.

Omogućeno je postavljanje komutacijskog čvora kabinetskog tipa, dimenzija 2x1x2 m, u razdjelno zelenilo prometnica.

U sustavu pokretnih komunikacija nije planirano unutar područja obuhvata postavljanje baznih radijskih postaja postojećih tehnoloških generacija analogne (NMT) i digitalne (GSM) mreže.

S obzirom na skoro uvođenje treće generacije UMTS (općepokretni telekomunikacijski sustav) postavljanje baznih postaja ove mreže moguće je i naknadno.

Pozicije baznih postaja za koje je potrebno osigurati tek minimalne prostorne uvjete (fasadni antenski nosač ili krovni antenski stup visine od 2 m do 5 m iznad najviše točke zgrade) bit će određene u skladu s planovima koncesionara.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 23.

Komunalnu infrastrukturnu mrežu treba graditi unutar koridora prometnice u planom osiguranim pojasevima za svaku vrstu infrastrukture, a u skladu s načelnim poprečnim presjecima prometnice.

Magistralna infrastruktura gradi se i u zasebnim koridorima.

Lokacijskim dozvolama odredit će se točan položaj vodova komunalne infrastrukturne mreže. Izgradnja treba biti usklađena s posebnim uvjetima javnih komunalnih poduzeća, koja su nadležna za gradnju i održavanje pojedine mreže.

5.3.1. Odvodnja otpadne i oborinske vode

Članak 24.

Sustav javne odvodnje zone koncipiran je kao polurazdjelni i dio je jedinstvenoga kanalizacijskog sustava Grada Zagreba.

Sve planirane cjevovode u funkciji javne odvodnje predviđeno je polagati u koridorima javnih prometnih površina na način da cjevovodi podsustava odvodnje otpadnih voda budu položeni u drugome, a cjevovodi odvodnje oborinskih voda u prvome podzemnom sloju.

Visinskim položajem i uzdužnim padovima cjevovoda treba u najvećoj mogućoj mjeri omogućiti gravitacijsku odvodnju te minimalizirati moguću pojavu uspora u mreži.

Poklopce revizijskih okana u kolnim površinama ulica treba postavljati u sredini prometnog traka. Ukoliko to iz određenih razloga nije moguće, onda ih treba postavljati u sredini kolnika.

Sabirna okna treba postavljati unutar čestice neposredno uz regulacijsku liniju prometnice.

Idejnim projektima odvodnje bit će određeni profili i nivelete javnih kanala, kote usporne vode, te način priključenja sabirnog kanala na postojeće ili planirane cjevovode.

Interna odvodnja mora se izvoditi i koristiti u skladu s posebnim propisima.

5.3.2. Vodoopskrba

Članak 25.

U postupku izgradnje i uređenja planskih koridora javnih prometnih površina unutar područja obuhvata potrebno je položiti vodoopskrbne cjevovode sukladno posebnim propisima i pravilima struke.

Potrebne količine vode za gašenje požara treba osigurati u skladu s posebnim propisima.

Mreža vodoopskrbnih cjevovoda treba osigurati potrebne količine sanitarne i protupožarne vode, te imati izgrađenu vanjsku nadzemnu hidrantsku mrežu. Hidrante u pravilu treba projektirati kao nadzemne i postavljati izvan prometnih površina. Najveća dopuštena udaljenost između hidranata je 120 m.

Novoplanirane cjevovode u funkciji opskrbe pitkom vodom treba polagati unutar koridora javnih prometnih površina koristeći pri tome prvi podzemni sloj ponajprije ispod nogostupa, biciklističkih staza ili razdjelnih pojasa zelenila. Gdje to zbog određenih okolnosti nije moguće, cjevovod treba položiti ispod površina kolnika.

Vodoopskrbnu mrežu treba formirati prstenasto u svrhu osiguranja dvostrane mogućnosti opskrbe vodom.

Novi cjevovodi zbog mjera protupožarne zaštite ne mogu imati profil manji od f 150 mm.

Trase cjevovoda unutar koridora cestovnih prometnica potrebno je uskladiti s ostalim postojećim i planskim vodovima komunalne infrastrukture u skladu s posebnim uvjetima njihovih korisnika.

U koridoru iznad planiranoga magistralnog cjevovoda f 700 mm širine 5,0 m lijevo i desno od cjevovoda zabranjena je gradnja objekata visokogradnje i sadnja drveća.

5.3.3. Plinoopskrba

5.3.3.1. Magistralni visokotlačni plinovod

Članak 26.

Budući da se područjem obuhvata proteže magistralni visokotlačni plinovod DN 500 (50 bara) treba se pridržavati uvjeta propisanih posebnim propisima, a posebice uvjeta:

- 20 m na svaku stranu od osi plinovoda nije dopušteno građenje industrijskih i sličnih objekata;

- u pojasu širokom 5,0 m na svaku stranu od trase plinovoda proteže se zaštitni pojas unutar kojega nije dopušteno građenje stabilnih građevina, koje nisu u funkciji plinovoda (temelji stupova javne rasvjete, okna vodovoda ili kanalizacije, reklamni stupovi itd.);

- na mjestima križanja cesta i instalacija s plinovodom, kut između osi cjevovoda i osi ceste/instalacija mora biti između 90° i 60°;

- na mjestima križanja cesta s plinovodom, potrebno je mehanički zaštiti postojeći plinovod pomoću dvostruko armirane betonske ploče po čitavoj dužini plinovoda, radi zaštite od vertikalnog opterećenja;

- prilikom križanja instalacija (plinovod, vodovod, kanalizacija, elektrokabel, telefonski kabel, optički kabel i sl.) s plinovodom, instalacije se obavezno postavljaju u zaštitne cijevi većeg promjera i polažu se najmanje 0,5 m ispod plinovoda, a mjesto se mora obilježiti ugradnjom pocinčanog pletiva ispod i iznad plinovoda;

- najmanja udaljenost paralelnog vođenja ceste i plinovoda iznosi 10,0 m;

- najmanja udaljenost paralelno vođenih instalacija s plinovodom iznosi 5,0 m;

- najmanja udaljenost parkirališta, pješačke/biciklističke staze od osi plinovoda iznosi 10,0 m;

- u koridoru iznad plinovoda širine 5,0 m lijevo i desno od cjevovoda zabranjeno je saditi drveće, čije korijenje raste dublje od 1,0 m, odnosno za koje je potrebno obrađivati zemljište dublje od 0,5 m.

5.3.3.2. Distributivna plinoopskrbna mreža

Članak 27.

Planom je predviđena plinofikacija cjelokupnog područja prirodnim plinom. Preduvjet za plinofikaciju područja unutar obuhvata Plana je izrada izvedbenog projekta i izgradnja plinske mreže unutar obuhvata Plana.

Unutar područja obuhvata Plana u postojećim i planiranim prometnicama predviđeni su koridori minimalne širine 1,0 m za polaganje srednjotlačnih plinovoda, tako da će se omogućiti plinofikacija svih planiranih građevina.

Srednjotlačni plinovod će se polagati podzemno na dubini s nadslojem do kote uređenog terena minimalno 1 m te će biti izveden od polietilenskih cijevi i fitinga kvalitete PE 100 klase SDR 11. Minimalna sigurnosna udaljenost od građevina za srednjotlačni plinovod je 2 m, a za srednjotlačne kućne priključke pri paralelnom vođenju uz građevine je 1 m.

Udaljenosti srednjotlačnog plinovoda od drugih komunalnih instalacija određuju se sukladno posebnim uvjetima vlasnika tih instalacija. Pri određivanju trasa plinovoda moraju se poštovati i ostale minimalne sigurnosne udaljenosti od postojećih i planiranih instalacija i građevina kako je to određeno "Odlukom o minimalnim sigurnosnim udaljenostima za plinovode i kućne priključke" Gradske plinare Zagreb.

Svaka građevina mora imati zasebni srednjotlačni kućni priključak koji završava plinskim regulacijskim uređajem, uključivo glavni zapor, smješten u ormariću na fasadi građevine.

5.3.4. Elektroenergetska mreža i javna rasvjeta

Članak 28.

U svim prometnicama unutar područja obuhvata osigurani su koridori za polaganje nove kabelske srednjonaponske (naponska razina 20 kV) i niskonaponske mreže kabela, te polaganje kabela i postavljanje stupova javne rasvjete.

Elektroenergetske kabele neovisno o naponskoj razini treba postavljati isključivo izvan kolnih površina. U tu su svrhu osigurani pojasi ispod površina nogostupa, biciklističkih staza i razdjelnih pojasa zelenila.

Sve kabele treba postavljati 0,80 m ispod kote terena, a na mjestima poprečnih prijelaza kolnih površina kabele treba polagati u zaštitne cijevi.

Rasvijetljenost prometnih površina treba uskladiti s klasifikacijom rasvijetljenosti u Preporukama za rasvjetu cesta s motornim i pješačkim prometom.

Ako se u budućnosti unutar područja Plana pojavi novi korisnik s potrebom za velikom vršnom snagom, tada on mora osigurati građevnu česticu veličine 5x7 m s pristupom na javnoprometnu površinu, za izgradnju nove transformatorske stanice.

Unutar koridora postojećih dalekovoda 35 kV i 110 kV nije dopuštena gradnja. Širina koridora unutar kojeg se ne smije graditi iznosi za 35 kV dalekovod 15,0 m, (2x7,5 m od osi), a za 110 kV dalekovod 20,0 m (po 10 m od osi).

6. UVJETI UREĐENJA ZELENIH POVRŠINA

Članak 29.

Planom je predviđena jedna parkovno uređena površina, javnog korištenja, oznake Z4 -T, tematska zona, koju treba hortikulturno urediti, zasaditi ukrasnim biljem i autohtonim vrstama stabala te opremiti odgovarajućom opremom: klupama, javnom rasvjetom, koševima za otpatke.

U ovoj je zoni predviđena izgradnja ugostiteljskog i/ili rekreacijskog sadržaja.

Najveća izgrađenost (k_ig) i nadzemna iskorištenost (k_is) su 0,2.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 30.

U obuhvatu Plana nema ambijentalnih vrijednosti te prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 31.

Na prostoru obuhvata Plana postupanje s otpadom treba biti u skladu s odredbama posebnih propisa.

Izdvojeno prikupljanje otpada svaki korisnik u pravilu mora riješiti na svojoj građevnoj čestici.

9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ

9.1. Zaštita od poplava i zaštita podzemnih voda

Članak 32.

Uz sjeveroistočnu granicu područja obuhvata proteže se lateralni kanal, a paralelno s njime prometnice koje treba rekonstruirati, ali se mora zadržati postojeći odnos između prometnice i obale kanala. U lateralni kanal mogu se upuštati samo prethodno pročišćene oborinske vode iz prostora obuhvata.

Zbog rekonstrukcije lateralnog kanala zabranjena je nova gradnja na udaljenosti manjoj od 10,0 m od granice građevne čestice lateralnog kanala - granice obuhvata Plana.

Pri odabiru sadržaja i djelatnosti i tehnologija koje će se realizirati u obuhvatu Plana moguće su samo one kod kojih se mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša.

Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti podzemnih voda za što je neophodno izgraditi sustav nepropusne kanalizacije. U okviru pojedinih pogona, ovisno o tehnološkim procesima koji će se obavljati, potrebno je uz dobivanje posebnih uvjeta građenja od nadležnoga vodnogospodarskog poduzeća, postaviti uređaj za pročišćavanje otpadnih voda prije upuštanja u kanalizaciju.

U kanalski sustav odvodnje otpadnih voda mogu se upuštati samo prethodno pročišćene vode do propisanog stupnja onečišćenja u skladu s posebnim propisima.

Sve prometne, manipulativne površine i površine za remont vozila, mehanizacije i strojeva trebaju biti izvedene vodonepropusno s uređenom vodonepropusnom odvodnjom te separatorima ulja, masti i taloga.

9.2. Zaštita od požara i eksplozija

Članak 33.

Planom su osigurani vatrogasni prilazi do svih zona po planiranim javnim prometnim površinama čime je omogućen pristup do svake građevne čestice, prema odredbama posebnih propisa.

Protupožarna zaštita zahtijeva odgovarajuće dimenzioniranje javne vodovodne mreže, uz uvjete osiguranja dovoljnih količina protupožarne vode, te mrežu vanjskih hidranata na maksimalnoj dopuštenoj međusobnoj udaljenosti od 120 m i s vodovodnim priključkom ne manjeg profila od f 150 mm.

U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 6 m ili manje, ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr. da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m neposredno ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

Postava podzemnih ili nadzemnih spremnika zapaljivih tekućina i plinova treba se planirati i projektirati u skladu s odredbama posebnih propisa.

Za postojeći visokotlačni plinovod unutar područja obuhvata, kao i za planirani plinovod srednjeg tlaka, koji će se projektirati i graditi u području obuhvata ovog plana ili njegovom kontaktnom području, trebaju se primijeniti preventivne mjere zaštite od eksplozije koje se odnose ponajprije na primjenu minimalnih sigurnosnih udaljenosti od građevina i drugih vodova komunalne infrastrukture, te primjenu odgovarajućih tehničkih rješenja.

9.3. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

Članak 34.

U obuhvatu Plana najveći očekivani intenzitet potresa, u 500-godišnjem povratnom periodu, je VIII° MCS.

Sve građevine moraju biti dimenzionirane najmanje na očekivani intenzitet potresa.

Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca određena je u kartografskom prikazu br. 4., a od susjednih međa h/2, ali ne manje od 6 m osim u južnoj zoni P+RT gdje iznosi 3 m.

Zaštita od ratnih opasnosti izgradnjom skloništa ne ostvaruje se u zoni obuhvata Plana zbog njene ugroženosti u važnom prometnom čvoru.

9.4. Rekonstrukcija građevina namjena kojih je protivna planiranoj namjeni ili urbanim pravilima

Članak 35.

Građevine koje su građene u skladu s propisima koji su vrijedili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj Generalnim urbanističkim planom grada Zagreba, mogu se, do privođenja konačnoj namjeni, rekonstruirati, dograditi i nadograditi, uz sljedeće uvjete:

- sanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova građevine i krovišta;

- dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl., površine do 10 m² izgrađenosti za građevine do 100 m² BRP-a i do 5% ukupnog BRP-a za veće građevine;

- prenamjena i funkcionalna preinaka građevine, osim u stambenu namjenu;

- dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javnoprometnih površina.

Građevine koje su građene u skladu s propisima koji su vrijedili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju, a namjena kojih jest u skladu s namjenom utvrđenom Generalnim urbanističkim planom grada Zagreba, ali nisu u skladu s ovim odredbama, mogu se rekonstruirati, dograditi i nadograditi uz uvjete iz stavka 1. ovog članka.

9.5. Rekonstrukcija postojećih građevina usklađenih s odredbama ove odluke

Članak 36.

Postojeće građevine, kojima su namjena i prostorni pokazatelji u skladu s odredbama ove odluke, mogu se rekonstruirati na postojećoj ili novoformiranoj građevnoj čestici uz uvjet primjene odredbi ove odluke.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

10.1. Obveza donošenja detaljnih planova

Članak 37.

Ovim se planom ne propisuje obvezna izrada detaljnih planova uređenja niti za jednu površinu ili namjenu u obuhvatu.

10.2. Urbanističko-arhitektonski natječaj

Članak 38.

U obuhvatu Plana utvrđena je obveza provođenja natječaja za uređenje i izgradnju u tematskoj zoni (Z4-T).

Vrstu natječaja određuje Gradski zavod za prostorno uređenje.

10.3. Studija utjecaja na okoliš

Članak 39.

Potreba provedbe procjene utjecaja na okoliš utvrdit će se i provesti prema posebnim propisima.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 40.

Plan je izrađen u šest izvornika, koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 41.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.