Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Resnik III

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja Resnik III

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja Resnik III (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradila tvrtka Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim zavodom za prostorno uređenje.

Članak 2.

Plan se donosi za prostor omeđen na zapadu rubom postojeće ulice I. Resnik, na jugu južnim rubom k.č.br. 4499/1, 4500/2 i 4500/3 k.o. Resnik, na sjeveroistoku i istoku poljskim putom k.č.br. 4975 k.o. Resnik i potokom Sopnica, a od potoka Sopnica prema sjeveru siječe k.č.br. 3972 i 3973 do ulice I. Resnik.

Detaljna granica obuhvata označena je na kartografskim prikazima Plana.

Područje obuhvata Plana iznosi oko 4,87 ha.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Planom se donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba, te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene prostora, uličnu i komunalnu mrežu, te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Plan, sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja Resnik III, sastoji se od:

A) Tekstualnog dijela plana koji sadrži:

I. Obrazloženje

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje

B) Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1.000:

1. Korištenje i namjena površina

2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža

2.A. Prometna i ulična mreža

2.B. Javne telekomunikacije i energetski sustav

2.C. Vodnogospodarski sustav

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3.A. Uvjeti korištenja i područja primjene posebnih mjera zaštite

3.B. Oblici korištenja

4. Način i uvjeti gradnje

Elaborat Plana iz stavka 1. ovog članka ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 5.

Površine javnih i drugih namjena određene su i razgraničene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. - Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:1.000, na kojem su detaljno razgraničene na zone sljedećih namjena:

- mješovita - pretežito stambena namjena - planska oznaka M1 (narančasta)

- mješovita - pretežito poslovna namjena - planska oznaka M2 (narančasta)

- gospodarska namjena - proizvodna - planska oznaka I (ljubičasta)

- zaštitne zelene površine - planska oznaka Z (zelena)

- površine infrastrukturnih sustava - planska oznaka IS (bijela).

U razgraničavanju prostora granice se određuju u korist zaštite prostora te ne smiju ići na štetu javnog prostora.

Građevine se na području obuhvata Plana mogu graditi samo na građevnim česticama koje obvezno moraju imati osiguran neposredan pristup s javnoprometne površine, priključak na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom te odvodnju otpadnih voda.

1.1. Mješovita - pretežito stambena namjena (M1)

Članak 6.

U kazetama B, C i E (zone od M1-1 do M1-8) planira se izgradnja građevina mješovite - pretežito stambene namjene (M1).

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene (M1) postojeće i planirane građevine pretežito su stambene, a mogući su i poslovni sadržaji koji ne ometaju stanovanje. Na tim se prostorima mogu graditi i jednonamjenske građevine (stambene, javne i društvene te iznimno poslovne namjene).

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene (M1), mogu se graditi i uređivati prostori za:

- prodavaonice robe dnevne potrošnje,

- predškolske ustanove, škole,

- tihi obrt i usluge domaćinstvima,

- pošte, banke i sl.,

- druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali ga ne ometaju (osobne usluge, poslovni prostori, uredi i sl.),

- ugostiteljsko - turističku namjenu,

- parkove i dječja igrališta.

U kazetama iz stavka 1. ovog članka moguća je gradnja transformatorskih stanica.

Prateći sadržaji mogu biti u sklopu stambene građevine i u zasebnoj pomoćnoj građevini na građevnoj čestici. Površina prostora za prateće sadržaje može biti do najviše 30% GBP-a na građevnoj čestici.

Na zasebnim građevnim česticama mogu se graditi građevine javne i društvene namjene, uredski prostori, građevine ugostiteljsko - turističke namjene, hoteli, javne garaže, športsko - rekreacijske površine i igrališta, te javne i zaštitne zelene površine.

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene (M1) ne mogu se graditi novi trgovački centri, obrti, proizvodne građevine, skladišta i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način ometaju stanovanje. Postojeći sadržaji se mogu zadržati bez mogućnosti širenja s tendencijom prenamjene u namjenu primjerenu stanovanju.

Za potrebe djece u zoni mješovite - pretežito stambene namjene (M1) potrebno je osigurati površine igrališta za djecu uzrasta:

- do 6 godina - 4 m² po djetetu

- od 7 do 18 godina - 2 m² po djetetu.

Igrališta za potrebe kazete B i C mogu biti smještena i unutar zone mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) - kazeta A.

1.2. Mješovita - pretežito poslovna namjena (M2)

Članak 7.

U kazeti A planira se izgradnja građevina mješovite - pretežito poslovne namjene (M2).

Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) postojeće i planirane građevine su poslovne i stambene, s tim da prevladava poslovna namjena (uredi, trgovine, ugostiteljstvo i sadržaji koji ne ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu grada). Na tim se površinama mogu graditi i jednonamjenske građevine (poslovne, javne i društvene). Površine za pretežito poslovnu namjenu smještene su uz značajnije gradske poteze i u središnjim gradskim prostorima.

Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene (M2), mogu se graditi i uređivati prostori za:

- stanovanje,

- prateće sadržaje,

- javnu i društvenu namjenu,

- rad s komplementarnim sadržajima,

- druge namjene koje dopunjuju osnovnu namjenu zone, ali je ne ometaju.

Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene (M2), ne mogu se graditi opskrbni centri s otvorenim parkiralištem, skladišta kao osnovna namjena i građevine za preradu mineralnih sirovina.

Površina stambene namjene može iznositi najviše 40% ukupne površine GBP-a.

Za potrebe djece u zoni mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) potrebno je osigurati površine igrališta za djecu uzrasta:

- do 6 godina - 4 m² po djetetu,

- od 7 do 18 godina - 2 m² po djetetu.

1.3. Gospodarska namjena - proizvodna (I)

Članak 8.

U kazeti D planira se gradnja građevina gospodarske namjene - proizvodne (I).

Pod građevinama gospodarske namjene - proizvodne (I) podrazumijevaju se industrijski, obrtnički, zanatski, gospodarski pogoni svih vrsta, skladišni prostori, poslovne, upravne, uredske i trgovačke građevine bez negativnog utjecaja na okoliš.

Na površinama proizvodne namjene (I) mogu se graditi i:

- prodavaonice, izložbeno - prodajni saloni i slični prostori i građevine,

- ugostiteljske građevine i građevine za zabavu,

- prometne građevine, javne garaže, športske građevine i površine te rasadnici,

- uredski prostori, istraživački centri i građevine javne i društvene namjene te drugi sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu,

- benzinske postaje.

1.4. Zaštitne zelene površine (Z)

Članak 9.

Zaštitna zelena površina oblikovana je uz potok Sopnicu, između zone M2 na sjeveru i zone M1-1 na jugu. Preko ove zelene površine planirana je izgradnja kanalizacijskog kolektora, a na samoj lokaciji i izgradnja crpne stanice. Nadsloj zemlje iznad kolektora treba biti minimalne debljine 1,0 m radi mogućnosti sadnje stabala.

Uz sve prometnice, gdje je to moguće, planirani su zelene pojasevi širine 2,0 m (bez položene infrastrukture) za sadnju stabala.

1.5. Infrastrukturni sustavi (IS)

Članak 10.

Na površinama predviđenima za prometne infrastrukturne građevine prema GUP-u grada Zagreba grade se i uređuju: postojeća i planirana cestovna ulična mreža, pješačke staze, putovi i slično. Na kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:1.000, ove su površine označene oznakom IS.

Na zasebnim građevnim česticama u površini infrastrukturnih sustava na području obuhvata Plana ne mogu se graditi građevine koje nisu u vezi s obavljanjem osnovne infrastrukturne, odnosno komunalne djelatnosti. Način uređenja infrastrukturnih sustava i njihov odnos prema ostalim namjenama u prostoru određeni su Odredbama za provođenje.

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

Članak 11.

U obuhvatu kazete D planira se izgradnja građevina gospodarske namjene - proizvodnih građevina (I).

Za izgradnju na području zone proizvodne namjene (I) u kazeti D na površini parcele od oko 1,83 ha propisuju se sljedeći uvjeti za izgradnju građevina:

- izgradnja industrijskih, obrtničkih, zanatskih i gospodarskih pogona svih vrsta, skladišnih prostora, poslovnih, upravnih, uredskih i trgovačkih građevina;

- najmanja površina građevne čestice je 1.000 m²;

- omogućuje se gradnja slobodnostojećih i poluugrađenih građevina;

- najveća izgrađenost građevne čestice iznosi 50%;

- najmanji prirodni teren je 20% površine građevne čestice;

- najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) za proizvodnu namjenu iznosi 1,8;

- najveći broj etaža građevina je pet nadzemnih etaža;

- najveća visina građevina iznosi 20,0 m mjereno od kote konačno zaravnanog terena, sukladno tehnologiji i namjeni građevine;

- obvezan je smještaj vozila na građevnoj čestici;

- potreban broj PGM određuje se prema normativima iz ove odluke za određenu namjenu;

- građevne čestice moraju imati osiguran neposredni pristup s javnoprometne površine;

- za proizvodnu namjenu treba planirati zelenu tampon - zonu širine minimalno 10 m prema ostalim namjenama, osim prema javnoprometnim površinama;

- arhitektonska kompozicija i oblikovanje građevina moraju biti primjereni karakteru zone, osobito na potezima uz gradske avenije koji definiraju ulaz u grad.

Članak 12.

Koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) se izračunava s omjerom GBP-a samo nadzemnih etaža, ne računajući podzemne etaže.

Tlocrtna površina (zemljište pod građevinom) je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona na građevnu česticu, uključujući nadzemni dio podzemne etaže i nadstrešnicu prema članku 34. Odluke o donošenju GUP-a grada Zagreba te terase u prizemlju kada su one konstruktivni dio podzemne etaže.

Građevinska (bruto) površina ili GBP zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade uključivo površine lođa, balkona i terasa, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde.

3. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

Članak 13.

Stambene i stambeno - poslovne građevine će se graditi u kazetama A, B, C i E (zone od M1-1 do M1-8 i M2).

Postojeće stambene građevine mogu se rekonstruirati prema odredbama ovog plana.

Položaj, veličina i granice kazeta iz stavka 1. ovog članka određeni su kartografskom prikazu broj 3. - Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, u mjerilu 1:1.000.

Maksimalni građevni pravci, odnosno najmanja udaljenost građevnog i regulacijskog pravca određeni su kartografskim prikazom broj 4. Način i uvjeti gradnje, u mjerilu 1:1.000.

3.1. Stambene i stambeno - poslovne građevine u zonama M1-1 do M1-8

Članak 14.

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene (M1), u zonama od M1-1 do M1-8, predviđena je sljedeća tipologija stambenih građevina:

- gradnja samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina;

- najmanja površina građevne čestice za samostojeću građevinu je 500 m², za poluugrađenu 300 m², a za ugrađenu građevinu 180 m²;

- najveća izgrađenost građevne čestice za samostojeću i poluugrađenu građevinu je 40%, a 50% za ugrađenu građevinu;

- najveći koeficijent iskoristivosti (k_in) nadzemno iznosi 1,2;

- najmanji prirodni teren je 20% površine građevne čestice;

- najveća visina je četiri nadzemne etaže, pri čemu se četvrta etaža oblikuje kao potkrovlje;

- ispod građevina je moguća izgradnja podruma;

- potrebno je osigurati najmanje 1,3 PGM/stan ili 14 PGM/1.000 m² bruto površine (primjenjuje se veći kriterij), uz obvezan smještaj vozila na građevnoj čestici, druge namjene prema normativima GUP-a grada Zagreba;

- pomoćne građevine su iza građevnog pravca glavne građevine;

- udaljenost građevnog pravca glavne građevine od regulacijske linije ulice je najmanje 3,0 m, iznimno, može i manje, u skladu s kontinuiranim građevnim pravcem postojećih građevina;

- najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je 3,0 m iznimno može biti i manja, ali ne manja od 1,0 m;

- najmanja udaljenost pomoćne građevine koja je pretežito ili isključivo namijenjena gospodarskoj namjeni ne može biti manja od 3,0 m od međe susjedne građevne čestice;

- rekonstrukcija i gradnja novih građevina na česticama jednakim ili većim od propisanih izvodi se po pravilima za novu gradnju s tim da se postojeći parametri veći od propisanih mogu zadržati, ali bez povećanja;

- rekonstrukcija i gradnja novih građevina umjesto postojećih i interpolacija moguća je i na građevnim česticama manjima od propisanih za novu gradnju, uz uvjet da je k_i 1,0, najveća visina tri nadzemne etaže, pri čemu se treća etaža oblikuje kao potkrovlje, udaljenost građevina od međe susjedne građevne čestice postojeća, ali ne manje od 1,0 m za nove građevine; potreban broj PGM osigurati na građevnoj čestici; drugi lokacijski uvjeti nisu ograničeni; u rekonstrukciji i gradnji nove građevine umjesto postojeće postojeći k_i i visina, veći od propisanih, mogu se zadržati, ali bez povećavanja.

3.2. Poslovne i stambeno - poslovne građevine u zoni M2

Članak 15.

U kazeti A na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) predviđena je sljedeća tipologija poslovnih i stambeno - poslovnih građevina:

- gradnja samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina;

- najmanja površina građevne čestice za samostojeću građevinu je 500 m², za poluugrađenu 300 m², a za ugrađenu građevinu 180 m²;

- najveća izgrađenost građevne čestice za samostojeću i poluugrađenu građevinu je 40%, a 50% za ugrađenu građevinu;

- najveći koeficijent iskoristivosti (k_in) nadzemno iznosi 1,2;

- najmanji prirodni teren je 20% površine građevne čestice;

- najveća visina je četiri nadzemne etaže, pri čemu se četvrta etaža oblikuje kao potkrovlje;

- ispod građevina je moguća izgradnja podruma;

- potrebno je osigurati najmanje 1,3 PGM/stan ili 14 PGM/1.000 m² bruto površine (primjenjuje se veći kriterij), uz obvezan smještaj vozila na građevnoj čestici, druge namjene prema normativima GUP-a grada Zagreba;

- pomoćne građevine su iza građevnog pravca glavne građevine;

- udaljenost građevnog pravca glavne građevine od regulacijske linije ulice je najmanje 3,0 m, iznimno, može i manje, u skladu s kontinuiranim građevnim pravcem postojećih građevina;

- najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je 3,0 m;

- najmanja udaljenost pomoćne građevine koja je pretežito ili isključivo namijenjena gospodarskoj namjeni ne može biti manja od 3,0 m od međe susjedne građevne čestice;

- površina stambene namjene može iznositi najviše 40% ukupne površine GBP-a;

- u zoni mješovite - pretežito poslovne namjene (M2), za potrebe zona M1 i M2 u kojima se očekuje oko 250 stanovnika, potrebno je u kontaktnoj zoni sa zaštitnom zelenom površinom (Z) osigurati jedno igralište površine 8 m² za djecu uzrasta do 6 godina.

4. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže s pripadajućim objektima i površinama

Članak 16.

Trase i površine građevina i uređaja prometne i komunalne infrastrukturne mreže prikazane su na kartografskim prikazima broj 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, broj 2.A. Prometna i ulična mreža, broj 2.B. Javne telekomunikacije i energetski sustav i broj 2.C. Vodnogospodarski sustav, u mjerilu 1:1.000.

Detaljni raspored vodova komunalne infrastrukture unutar koridora cestovnih prometnica određenih Planom bit će utvrđen lokacijskom dozvolom. Lokacijskom dozvolom može se odrediti gradnja uređaja ili postrojenja sustava prometne ili komunalne infrastrukture i na površinama koje nisu označene u kartografskim prikazima ako se time ne narušavaju uvjeti korištenja površina.

Prometni i infrastrukturni koridori su sve površine i prateće građevine unutar Planom utvrđenih koridora ili zona potrebnih za gradnju ili funkcioniranje prometne i komunalne infrastrukture s pratećim građevinama.

U osnovnoj razini cestovnih koridora predviđeno je urediti prometne površine te površine zaštitnoga razdjelnog zelenila, ako je predviđeno. U prvom i drugom podzemnom sloju prometnih koridora predviđeno je polaganje uređaja u funkciji sustava telekomunikacijskog prometa, cjevovoda vodoopskrbe, javne odvodnje otpadnih i oborinskih voda, plinoopskrbe te elektroenergetskih kabela i kabela javne rasvjete.

Priključenje građevina na javnoprometne površine, odnosno postrojenja i/ili uređaje sustava prometne ili komunalne infrastrukture, bit će određeni posebnim uvjetima građenja.

4.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

4.1.1. Prometna i ulična mreža

Članak 17.

Prometna mreža gradit će se u skladu s kartografskim prikazima broj 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža i broj 2.A. - Prometna i ulična mreža, u mjerilu 1:1.000, čiji su sastavni dio karakteristični profili prometnica.

Planom je određena ukupna širina profila prometnice te načelni raspored pojedinih površina unutar regulacijskih pravaca ulice. Konačno oblikovanje prometnice, uz moguća odstupanja rasporeda i širina pojedinih dijelova uličnog profila kao posljedice detaljnoga tehničkog rješavanja, definirat će se urbanističko - tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Preko uličnog koridora ostvaruje se kolni i pješački pristup do pojedinih kazeta, odnosno građevnih čestica, te se osigurava pojas unutar kojeg je omogućeno polaganje vodova prometne i komunalne infrastrukture.

Prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava odvijanje prometa na javnoj prometnoj površini. Sve prometne površine moraju se graditi i opremati sukladno posebnim propisima određenima prometno - tehničkim uvjetima koji se odnose na formiranje raskrižja, prilaza raskrižju, autobusnih ugibališta, posebnih traka za javni prijevoz, signalizaciju i dr.

Članak 18.

Gornji stroj kolne površine, kao i drugih prometnih površina predviđenih za pristup i operativni rad vatrogasnih vozila, mora zadovoljiti zahtjeve u pogledu osiguranja minimalnoga osovinskog pritiska od 100 kN.

Za nesmetano i sigurno kretanje pješaka predviđeno je urediti pješačke hodnike te prilaze. Sve pješačke površine mogu se koristiti i za kolni pristup interventnih vozila.

Za kretanje pješaka planirano je uređenje pješačkih hodnika minimalne širine 2,0 m.

Za potrebe kretanja osoba smanjene pokretljivosti, osoba s djecom u kolicima i sl., na križanjima u sklopu pješačkih prijelaza obilježenih horizontalnom i vertikalnom signalizacijom predviđeno je izvesti upuštene pješačke hodnike. Hodnici u kontaktnom dijelu s kolnikom moraju biti izvedeni u istoj razini. Nagibi kao i površinska obrada skošenih dijelova hodnika trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.

Visina rubnjaka na svim mjestima gdje pješačke hodnike ili zelenilo odvajaju od kolnika iznosi 15 cm. Na parkiralištima i vatrogasnim pristupima visina rubnjaka ne smije prelaziti 12 cm.

Članak 19.

Poprečni nagibi pješačkih hodnika trebaju biti u padu od regulacijskih linija prema glavnoj osi koridora.

Poprečni nagibi kolnika mogu biti jednostrešni (od jednog do drugog ruba kolnika) ili dvostrešni (od osi kolnika prema vanjskim rubovima).

U svrhu osiguranja preglednosti, u zonama križanja nije dopuštena sadnja visokih nasada zelenila i grmlja niti postavljanje ograda, reklama, naprava ili drugih predmeta koji smanjuju punu preglednost u svim privozima ili svojim sadržajem mogu ugrožavati sigurnost odvijanja prometa.

Postavljanje prometne, druge signalizacije i opreme treba biti u skladu s prometnim projektom.

4.1.2. Javna parkirališta i garaže

Članak 20.

Ne planira se gradnja zasebnih građevina za javne garaže.

Radi postojećih prostornih ograničenja ne planira se izgradnja javnih parkirališta uz javnoprometne površine.

4.1.3. Parkirališno - garažne potrebe

Članak 21.

Na području obuhvata rješavanje parkirališnih potreba predviđeno je u skladu s normativima određenima u GUP-u grada Zagreba prema sljedećim kriterijima i u odnosu na planiranu namjenu:

- stanovanje - 1,3 PGM / stan ili 15 PGM/1.000 m² GBP

(primjenjuje se veći kriterij)

- trgovine - 40 PGM / 1.000 m² GBP

- poslovni sadržaji - 20 PGM / 1.000 m² GBP

- skladišta i sl. - 8 PGM / 1.000 m² GBP

- ugostiteljstvo - 1 PGM / 4 - 12 sjedećih mjesta ili 50 PGM/1.000 m² GBP

(primjenjuje se veći kriterij).

Potreban broj PGM-a treba osigurati na pripadajućoj građevnoj čestici ili česticama. U građevinsku bruto površinu za izračun PGM-a ne uračunavaju se garaže.

Preporučene dimenzije stajanki za parkiranje su 5,00 x 2,50 m. Stajanke mogu biti i manje širine, ali ne uže od 2,30 m.

4.1.4. Pješačke površine

Članak 22.

Površine za kretanje pješaka trebaju biti planirane u minimalnoj širini od 2,0 m. Iznimno, a ovisno o prostornim ograničenjima, mogu biti i uže, ali ne manje od 1,2 m.

Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s teškoćama u kretanju, moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.

4.1.5. Uvjeti za osiguranje nesmetanog kretanja osoba smanjene pokretljivosti

Članak 23.

Planom se za sve građane, bez obzira na dob i vrstu teškoća u kretanju, predviđa osiguranje nesmetanog pristupa javnim površinama.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih i urbanističkih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva. U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe smanjene pokretljivosti moraju se ugraditi iskošeni rubnjaci.

U provedbi Plana potrebno je primjenjivati propise i normative radi smanjenja i eliminiranja postojećih i sprečavanja nastajanja novih urbanističko - arhitektonskih barijera.

4.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 24.

Za izgradnju nepokretne telekomunikacijske mreže osigurani su prostorni pojasevi u obostranim pješačkim hodnicima planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazIma broj 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža i broj 2.B. Javne telekomunikacije i energetski sustav, u mjerilu 1:1.000.

Trase uređaja za prijenos sustava telekomunikacija određene su načelno, dok će se njihov točan položaj odrediti urbanističko - tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Svim građevnim česticama unutar područja obuhvata Plana bit će omogućen priključak na pristupnu telekomunikacijsku mrežu.

Planom se osiguravaju uvjeti za rekonstrukciju i gradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora potrebnim brojem priključaka u cijelom urbanom području. DTK mrežu i kabele potrebno je polagati izvan kolnika, a na mjestima prijelaza kolnika treba postavljati zaštitne cijevi.

Distributivnu kanalizaciju treba graditi montažnim betonskim zdencima i PVC cijevima promjera 110 mm, te PEHD cijevima promjera 50, 40 i 32 mm, u koje će se uvlačiti telekomunikacijski kablovi različitog kapaciteta i namjene. Prema odredbama posebnih propisa treba dodati minimalno dvije cijevi za prijenos radijskih, TV i drugih signalnih kabela, a jedna je rezervna.

U koridoru ulice I. Resnik dopuštena je izgradnja uličnog kabineta (ONU), dimenzija 2 x 1 x 2 m, koji se grade uz glavne ulice na razmaku od cca 600 m.

Telekomunikacijski operateri na području obuhvata Plana za sada nemaju planove izgradnje novih TK kapaciteta (UPS-a), ali to nije isključeno ukoliko se pojave zahtjevi korisnika koji premašuju rezerve u kapacitetima postojećeg UPS-a (izvan obuhvata Plana).

Članak 25.

Unutar područja obuhvata prema normativima za njihovu gradnju bit će postavljene javne telefonske govornice na najpogodnijim lokacijama.

Javne govornice predviđeno je postavljati na javnim površinama kako bi se osigurala njihova cjelodnevna dostupnost. Lokacije javnih govornica treba uskladiti s mjestima sadržaja veće atrakcije, odnosno koncentracije ljudi.

U obuhvatu Plana moguća je gradnja osnovnih postaja antenskih stanica na krovne prihvate planiranih poslovnih građevina. Gradnja antenskih stupova nije moguća.

4.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 26.

Vodovi komunalne infrastrukturne polagat će se u koridorima planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazima broj 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, broj 2.B. Javne telekomunikacije i energetski sustav i broj 2.C. Vodnogospodarski sustav, u mjerilu 1:1.000, a dimenzionirat će se prema prostornim pokazateljima iz točke 4.2. ove odluke.

Trase vodova komunalne infrastrukture određene su načelno, dok će se njihov točan položaj odrediti urbanističko - tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom, prema važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu.

Postojeća mreža komunalne infrastrukture ostaje u funkciji do izgradnje nove mreže komunalne infrastrukture, osim vodova koji se nalaze unutar obuhvata koji će se staviti izvan funkcije. Prije izgradnje ulica u njihovom planiranom koridoru, odnosno poprečnom presjeku, potrebno je izgraditi vodove komunalne infrastrukture, u skladu s planiranim trasama.

4.3.1. Vodoopskrba

Članak 27.

Vodoopskrbni cjevovodi će se polagati u koridorima planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazima broj 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža i broj 2.C. Vodnogospodarski sustav, u mjerilu 1:1.000.

Za čitavo područje obuhvata potrebno je izraditi idejno rješenje vodoopskrbne mreže kojim će se odrediti potrebne količine vode i tlakovi. Potrebni profili cjevovoda će biti određeni na temelju hidrauličkog proračuna i potrebne količine vode za čitavo područje obuhvata. Novi vodoopskrbni cjevovodi mogu se graditi etapno. Profil cjevovoda (potrebnu količinu i tlak) projektant će dokazati hidrauličkim proračunom. Za ulazne podatke za hidraulički proračun upotrijebit će podatke stvarnog i planiranog stanja na terenu (Q-h mjerenja na karakterističnim točkama).

Buduću vodoopskrbnu mrežu treba, radi kvalitetne opskrbe vodom i poštivanja propisa o zaštiti od požara, spojiti na postojeću vodoopskrbnu mrežu. Trasu budućih cjevovoda treba odrediti na temelju lokacijskih uvjeta i treba je tlocrtno i visinski uskladiti s drugim komunalnim instalacijama.

Vodoopskrbna mreža osigurat će potrebne količine sanitarne i protupožarne vode, te izgradnju vanjske hidrantske mreže.

Vodovodna mreža će se polagati tako da minimalna visina nadsloja zemlje iznad tjemena cijevi bude minimalno 1,0 m. Svijetli horizontalni razmak između vodoopskrbnog cjevovoda i ostalih objekata komunalne infrastrukture ne smije biti manji od 1,50 m, a od drvoreda, zgrada i ostalih objekata 2,50 m. Cjevovode treba polagati u prvome podzemnom sloju ponajprije ispod pješačkih hodnika ili razdjelnih pojasa zelenila. Gdje to nije moguće, cjevovodi se mogu polagati ispod površina kolnika. Vodoopskrbnu mrežu treba formirati prstenasto radi osiguranja dvostrane mogućnosti opskrbe vodom za piće kao i stalnog tlaka unutar sustava.

Svijetli vertikalni razmak vodovodnih cijevi i ostalih instalacija na mjestima njihovih križanja ne smije biti manji od 0,50 m. Križanje vodovodne cijevi s kanalizacijom u principu treba rješavati tako da vodovodna cijev bude iznad kanalizacijske cijevi.

Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u skladu s važećim propisima izvesti vanjske nadzemne hidrante. Hidranti će se postaviti u zeleni pojas prometnice ili na vanjski rub pješačkog hodnika. Novi cjevovodi u svrhu provođenja mjera protupožarne zaštite ne mogu imati profil manji od 100 mm.

4.3.2. Odvodnja otpadnih voda

Članak 28.

Odvodnja oborinskih i otpadnih voda omogućit će se izgradnjom kanalske mreže u kolniku planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazima broj 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža i broj 2.C. Vodnogospodarski sustav, u mjerilu 1:1.000.

Svim građevnim česticama unutar područja obuhvata Plana bit će omogućen priključak na mrežu odvodnje oborinskih i otpadnih voda.

Sustav javne odvodnje planiran je kao mješovit i služi istovremeno za prihvat oborinskih i otpadnih voda. Cjelokupni sustav javne odvodnje sa svim priključcima (slivnici, priključci i dr.) treba izvoditi vodonepropusno. Sve planirane cjevovode u funkciji javne odvodnje predviđeno je polagati u koridorima javnih prometnih površina u drugom podzemnom sloju ili u koridorima zaštitnih zelenih površina.

Visinskim položajem i uzdužnim padovima cjevovoda treba u najvećoj mogućoj mjeri omogućiti gravitacijsku odvodnju te minimalizirati moguću pojavu uspora u mreži.

Poklopce revizijskih okana u kolnim površinama ulica treba postavljati u sredini prometnog traka. Ako to iz određenih razloga nije moguće, onda ih treba postavljati u sredini kolnika.

Sabirna okna kućnih, gospodarskih i dr. priključaka treba postavljati unutar čestice neposredno uz rub regulacijske linije prometnice.

Za sve nove građevine na području obuhvata Plana, odnosno za njihovo projektiranje i gradnju, te za rekonstrukciju postojećih, odnosno za izvođenje regionalnih i detaljnih geoloških istraživanja i drugih radova koji se ne smatraju gradnjom, a koji mogu trajno, povremeno ili privremeno utjecati na promjene vodnog režima, potrebno je zatražiti i ishoditi vodopravne uvjete u skladu s odredbama posebnih propisa.

Površinske vode parkirališta prije upuštanja u javnu kanalizaciju treba pročistiti na separatoru ulja i masti.

U zoni Z između zone M2 i M1, gdje se planira izgradnja kanalizacijskog kolektora i crpne stanice, nadsloj zemlje treba biti minimalne debljine 1,0 m radi mogućnosti sadnje stabala.

4.3.3. Plinoopskrba

Članak 29.

Kako bi se osigurala kvalitetna opskrba prirodnim plinom i zadovoljile potrebe za pripremom sanitarne vode, grijanja i hlađenja te tehnološke namjene neophodno je izgraditi plinoopskrbni sustav, tj. novu niskotlačnu plinsku mrežu u kolniku postojećih i planiranih ulica.

Plinofikacija područja obuhvata Plana i opskrba postojećih i planiranih građevina prirodnim plinom će biti izvedena razvodom srednjotlačne plinske mreže (STP) u postojećim i planiranim uličnim koridorima, te izvedbom pripadnih kućnih priključaka, kojima će biti omogućena plinofikacija svih postojećih građevina.

Planirani cjevovodi plinoopskrbe prikazani su orijentacijski.

Članak 30.

STP će se polagati podzemno s nadslojem do kote uređenog terena u načelu minimalno 1,0 m te će biti izvedena u skladu s važećim propisima. Minimalna sigurnosna udaljenost od građevina za niskotlačnu plinsku mrežu i kućne priključke je pri paralelnom vođenju uz građevine 1,0 m. Udaljenosti STP od drugih komunalnih instalacija određuju se sukladno posebnim uvjetima vlasnika tih instalacija, te u skladu s posebnim propisom.

U situacijskom smislu cjevovodi za opskrbu prirodnim plinom obavezno se polažu u skladu s uvjetima za provođenje mjera zaštite od požara i uz pridržavanje obaveznih udaljenosti od različitih objekata i drugih vrsta komunalne infrastrukture pri paralelnom vođenju, odnosno na mjestima križanja s drugim vodovima.

Dimenzije planiranih plinovoda u grafičkom prilogu su načelne, a stvarne dimenzije će se odrediti izvedbenim projektom temeljem hidrauličkog proračuna. Planiranom srednjotlačnom plinskom mrežom prirodnim plinom će se opskrbljivati i područja u okruženju obuhvata Plana.

Svaka građevina imat će na plinskom kućnom priključku glavni zapor kojim se zatvara dotok plina za dotičnu građevinu, a na plinovodima će biti ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razornih nepogoda. Kućni priključci projektirat će se za svaku planiranu građevinu u sklopu projekta plinske instalacije za tu građevinu.

4.3.4. Elektroopskrbna mreža

Članak 31.

Elektroopskrba svih potrošača omogućit će se rekonstrukcijom i nadogradnjom postojeće elektroopskrbne mreže.

Pri projektiranju i izvođenju elektroenergetskih objekata i uređaja treba se obavezno pridržavati svih tehničkih propisa, propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata, pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora te koristiti isključivo tipske kabele i ostalu opremu u skladu s posebnim uvjetima nadležnog distributera. Točne lokacije i kapaciteti transformatorskih stanica definirat će se lokacijskom dozvolom.

Za postojeći 110 kV elektroenergetski nadzemni vod treba zatražiti posebne uvjete od HEP-OPS d.o.o. PrP Zagreb.

Parcele za eventualno nove TS trebaju imati površinu 7 x 7 m i biti locirane uz prometnice.

Trase svih kabela (SN, NN i kabeli javne rasvjete) vode se u pješačkim hodnicima planirane ulice. Sve kabele treba postavljati u prvom podzemnom sloju 0,8 m ispod kote terena. Na mjestima poprečnih prijelaza kolnih površina kabele treba dodatno polagati u zaštitne cijevi.

Za buduće srednjonaponske i niskonaponske kabele treba osigurati koridore min. širine 1,0 m unutar javne neprometne površine prometnice. Na trasama elektroenergetskih kabela nije dopuštena sadnja visokog raslinja.

Članak 32.

Sve prometne površine i parkirališta bit će osvijetljeni postavljanjem visokih i niskih stupova javne rasvjete u skladu s namjenom pojedinog prostora. Boja svjetla treba biti što bliže dnevnom svjetlu kako bi se isključili negativni efekti iskrivljavanja pravih boja i tonova tih boja. Sve površine trebaju biti rasvijetljene u klasi javne rasvjete koja odgovara njihovoj prometnoj funkciji, odnosno namjeni.

Prema preporukama za rasvjetu cesta s motornim i pješačkim prometom određena je klasa javne rasvjete C3 (M4) za kolnik i klasa P4 za pješačke staze. Za sve pješačke površine i parkirališta javna rasvjeta dizajnirat će se i odrediti u sklopu projekta uređenja vanjskih površina u elaboratu za lokacijsku dozvolu. Elektroenergetsko napajanje javne rasvjete izvest će se iz ormarića javne rasvjete koji su postavljeni uz pripadne trafostanice.

Doseg javne rasvjete bit će u opsegu pojedinih elektroenergetskih zona, odnosno unutar konzumnih područja pojedinih trafostanica. Kabeli javne rasvjete bit će tipski koje koristi DP Elektra Zagreb (PP00-A 4 x 25 mm²).

5. Uvjeti uređenja zaštitnih zelenih površina

Članak 33.

Zaštitna zelena površina između zona M2 i M1-1 može se uređivati isključivo sadnjom niske vegetacije (grmlje i trava).

6. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 34.

Unutar područja obuhvata nema kulturno - povijesnih cjelina niti graditeljskih posebnosti, tako da s aspekta zaštite nema posebnih ograničenja.

7. Postupanje s otpadom

Članak 35.

Planom se predviđa sistem izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog i korisnog otpada.

Prostori za privremeno odlaganje komunalnog otpada osigurat će se izvan ili u sklopu građevina uz uvjet da je do njih na udaljenosti do 10 m omogućen kolni pristup prometnicom dimenzioniranom na osovinski pritisak od 100 kPa.

Lokacije za postavljanje kontejnera, posuda i mreža za sakupljanje korisnog otpada odredit će se u koridoru planirane prometnice.

8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

8.1. Zaštita podzemnih voda

Članak 36.

Mjere zaštite podzemnih voda provode se:

- gradnjom nepropusne kanalizacijske mreže s obveznom ugradnjom dodatnih pročistača za oborinske vode parkirališta i pješačkih površina;

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete osiguravajući prirodni tok voda.

8.2. Zaštita zraka

Članak 37.

Mjere zaštite zraka provode se:

- plinofikacijom zone prirodnim plinom i samim tim, s aspekta zaštite zraka, odabirom prihvatljivog energenta za grijanje i pripremu tople vode;

- planiranjem energetski učinkovite gradnje;

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete omogućavajući sadnju visoke i niske vegetacije.

8.3. Zaštita tla

Članak 38.

Mjere zaštite tla provode se:

- osiguravanjem čistoće i sprječavanjem zagađenja

- planiranjem sistema izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada.

8.4. Zaštita od buke

Članak 39.

Mjere zaštite od buke provode se:

- planiranjem namjene prostora i gradnjom građevina u skladu s odredbama posebnih propisa

- formiranjem zaštitnih zelenih pojaseva i sadnjom drvoreda u koridoru prometnice.

8.5. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

8.5.1. Zaštita od požara

Članak 40.

Mjere zaštite od požara provode se:

- osiguravanjem vatrogasnih prilaza i površina za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s odredbama posebnih propisa

- osiguravanjem potrebne količine vode i minimalnog tlaka u vodovodnoj mreži, te gradnjom nadzemne hidrantske mreže u skladu s odredbama posebnih propisa

- planiranjem zasebnih požarnih sektora, između kojih se nalaze protupožarne barijere najmanje širine h1/2 + h2/2, gdje su h1 i h2 visine građevina uz protupožarnu barijeru

- planiranjem plinskih instalacija tako da svaka građevina ima na plinskom kućnom priključku glavni zapor kojim se zatvara plin za dotičnu građevinu, a na plinovodima budu ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razdorne nepogode, te određivanjem minimalne sigurnosne udaljenosti od građevina za niskotlačne plinovode i kućne priključke pri paralelnom vođenju uz građevine 1 m, dok će se udaljenosti plinovoda od drugih komunalnih instalacija određivati u skladu s odredbama posebnih propisa.

8.5.2. Zaštita i sklanjanje stanovništva

Članak 41.

Za potrebe spašavanje i evakuacije stanovništva i imovine, te očuvanja prometnica i infrastrukture naselja, prometnice će se planirati izvan zona urušavanja građevina i tako osigurati prohodnost ulica u svim uvjetima. Osiguravanjem prohodnosti ulica u svim uvjetima, planiranjem zona i dometa rušenja, protupožarnih sektora i barijera bitno će se smanjiti nivo povredivosti fizičkih struktura.

Međusobni razmak građevina treba biti h1/2+h2/2+5m, a ako je razmak manji, projektnom dokumentacijom treba dokazati da je konstrukcija tih građevina otporna na rušenje od elementarnih nepogoda i da u slučaju ratnih razaranje neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim građevinama.

Opskrba vodom u iznimnim uvjetima rješavat će se iz korita rijeke Save.

Članak 42.

Na području obuhvata Plana nije predviđena gradnja skloništa kao mjera zaštite od ratnih opasnosti.

9. Mjere provedbe plana

9.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 43.

Planom se ne predviđa obveza izrade detaljnih planova uređenja.

9.2. Obveza provedbe urbanističko - arhitektonskih natječaja

Članak 44.

Planom se ne predviđa obveza izrade urbanističko - arhitektonskih natječaja.

9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 45.

Na području Plana ne postoje građevine kojima je namjena protivna planiranoj namjeni.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 46.

Plan je izrađen u šest izvornika koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 47.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.