Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Kruge"

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Kruge"

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja "Kruge" (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradio Arhitektonski fakultet - Zavod za arhitekturu iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim zavodom za prostorno uređenje.

Članak 2.

Plan se donosi za prostor omeđen:

- sa sjevera južnim rubom kolnika Ulice grada Vukovara, zapadnom i dijelom južne granice katastarske čestice 1435/2, zapadnom i dijelom južne granice katastarske čestice 1435/1, sjevernim i istočnim građevnim pravcem zgrade u Trnjanskoj cesti br. 21, južnom i istočnom granicom katastarske čestice 1435/1 te južnim rubom planiranog i postojećeg pješačkog hodnika u Ulici grada Vukovara;

- sa zapada istočnim rubom kolnika Ulice Hrvatske bratske zajednice;

- s juga sjevernim rubom kolnika Slavonske avenije;

- sa istoka istočnom granicom katastarske čestice ulice Kruge, sjevernom i zapadnom granicom katastarske čestice 1754/1 (telefonska centrala Trnje), sjevernom i zapadnom granicom katastarske čestice 1725 (Dom zdravlja Trnje), GUP-om određenom granicom obuhvata oko nogometnog igrališta NK Trnje, zapadnom granicom Trga kardinala Franje Šepera, zapadnim građevnim pravcem Dječjeg vrtića "Iskrica" nastavno do Slavonske avenije.

Iz područja obuhvata izdvojena je zona niske, pretežito obiteljske, izgradnje omeđena Bosutskom ulicom na sjeveru, Ukrinskom ulicom na istoku, Marakovićevom ulicom na zapadu i na jugu određena južnim granicama katastarskih čestica: 1686, 1696, 3661 i 3663.

Površina obuhvata Plana iznosi oko 18,34 hektara.

Granice obuhvata Plana prikazane su na kartografskim prikazima iz članka 4. stavka 1. ove odluke, pod točkom B.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Ovim se odredbama donose pokazatelji za gradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba, te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene gospodarskih i drugih površina, uličnu i komunalnu mrežu te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Plan, sadržan u elaboratu UPU ''Kruge'', sastoji se od:

A. Tekstualnog dijela Plana koji sadrži:

I. Obrazloženje

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje

B. Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1.000:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

2.a Prometna i ulična mreža

2.b Komunalna i infrastrukturna mreža - postojeće stanje

2.c Komunalna i infrastrukturna mreža - planirano stanje

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

3.a Uvjeti korištenja i uređenja površina

3.b Uvjeti zaštite površina

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE

4.a Način i uvjeti gradnje

4.b Procedure urbano-prostornog uređenja

4.c Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

Elaborat iz stavka 1., točaka A. i B. ovoga članka ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni je dio ove odluke.

Članak 5.

U smislu ove odluke, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju sljedeće značenje:

1. koeficijent izgrađenosti (k_ig) - odnos tlocrtnih površina svih građevina na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice;

2. tlocrtna površina (TP) - površina dobivena vertikalnom projekcijom svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih nadzemnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključujući nadzemni dio podzemne etaže i nadstrešnicu prema čl. 34. GUP-a i terase stanova u prizemlju kada su one konstruktivni dio podzemne etaže;

3. koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_is) - odnos građevinske bruto površine i površine građevne čestice;

4. koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_isn) - odnos građevinske bruto površine samo nadzemnih etaža i površine građevne čestice, ne računajući podzemne etaže;

5. građevinska (bruto) površina (GBP) - zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, S, P, K, Pk) uključivo površine lođa, balkona i terasa, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde;

6. blok - dio gradskog prostora (područja) definiran sa svih strana uličnom mrežom ili drugom javnom gradskom površinom (trg, park, javno zelenilo i sl.);

7. kazeta - najmanja prostorna cjelina (izdvojeni zahvat u prostoru) unutar bloka.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 6.

Površine javnih i drugih namjena određene su i razgraničene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:1.000 kako slijedi:

1. Mješovita - pretežito stambena namjena (narančasta) M1

2. Mješovita - pretežito poslovna namjena (narančasta) M2

3. Javna i društvena namjena - predškolska (crvena) D4

4. Zaštitne zelene površine (zelena) Z

5. Javni park (zelena) Z1

6. Dječje igralište (znak) di

7. Površine infrastrukturnih sustava (bijela) IS

1.1. Mješovita - pretežito stambena namjena - M1

Članak 7.

U kazetama B1-1, B1-2, B2-2, C1-1, C1-2, C1-3, C1-4, C1-5, C2-1, C2-2, C2-3, C2-4, C3-1, C3-2, C3-3, C3-4, C3-5, C4-1, C4-2, C4-3, C4-4, D1-1, D1-2, D1-3a, D1-3b, D2, D3, D4-1,D4-2 i D4-4 planira se gradnja građevina stambene, stambeno - poslovne, javne i društvene namjene.

Građevine mogu biti jednonamjenske - stambene, javne i društvene namjene.

U svim kazetama, uz stanovanje, mogu se graditi i uređivati prostori za: prodavaonice robe dnevne potrošnje, predškolske ustanove, đačke domove, ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, tihi obrt i usluge domaćinstvima, političke, društvene organizacije i sadržaje kulture, pošte i banke, šport i rekreaciju, osobne usluge, poslovne prostore - uredi i ugostiteljstvo, te parkove i dječja igrališta.

U kazeti C1-1 prizemne etaže građevina planiraju se za prateće sadržaje stanovanja - tržnica s pratećim sadržajima.

U kazetama C1-1 i C2-3 planira se gradnja dječjih ustanova manjeg kapaciteta do 4 skupine u prizemlju građevina.

Ukupni GBP stambene namjene mora biti najmanje 80% ukupnoga nadzemnog GBP-a kazete, osim u kazeti C1-1 gdje može biti i manji, ali ne manji od 70%.

1.2. Mješovita - pretežito poslovna namjena - M2

Članak 8.

U kazetama A1, A2, A3, B2-1 i B3 planira se gradnja građevina poslovne namjene, poslovno-stambene, stambeno-poslovne, te javne i društvene namjene.

U kazetama A1, A2, A3, B2-1 i B3 mogu se graditi i uređivati prostori za: poslovnu namjenu (uredi, trgovine, ugostiteljstvo i sadržaji koji ne ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu grada), prateće sadržaje, javnu i društvenu namjenu, manje robne kuće, hotele, rad, šport i rekreaciju, javne garaže, parkove i dječja igrališta, te posebnu namjenu.

Iznimno, stambenu namjenu moguće je planirati samo u dijelu kazete A2 uz Trnjansku cestu u iznosu od najviše 20% ukupnoga nadzemnog GBP-a kazete.

1.3. Javna i društvena namjena - predškolska - D4

Članak 9.

U kazeti D4-3 planira se gradnja predškolske ustanove kapaciteta 10 -12 odgojnih skupina.

1.4. Zaštitne zelene površine - Z

Članak 10.

Zaštitne zelene površine planiraju se u kazetama F1, F2 i F3 isključivo vegetacijom bez mogućnosti gradnje.

1.5. Javni park - Z1

Članak 11.

Javni park planira se u kazetama E1, E2, E3, E4, E5, E6, E7 i E8.

U javnim parkovima u kazetama E2, E4, E5 i E6 planira se uređenje dječjih igrališta.

Javne parkovne površine oblikuju se sadnjom pretežno visoke vegetacije, opremanjem parkovnom opremom i gradnjom pješačkih komunikacija.

Unutar površina javnih parkova nije moguća gradnja građevina. Iznimno u kazeti E7 zadržava se postojeća trafostanica.

1.6. Dječje igralište - di

Članak 12.

Dječja igrališta se planiraju u sklopu parkovnih i pješačkih površina, a njihov točan položaj odredit će se temeljem prostornog rješenja kazete.

U kazetama C1-2, C2-3, D1-3, E2, E4, E5 i E6 naznačene su načelne lokacije dječjih igrališta.

U svim kazetama mješovite-pretežito stambene (M1) i mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) potrebno je osigurati površine igrališta za djecu i kada to nije određeno grafičkim prikazima ovog plana.

Dječja igrališta se planiraju za:

- uzrast djece do 6 godina - 4 m² po djetetu;

- uzrast djece od 7-18 godina - 2 m² po djetetu.

1.7. Infrastrukturna namjena

Članak 13.

U površinama infrastrukturne namjene mogu se graditi komunalne građevine i uređaji infrastrukture, te linijske i površinske građevine za promet.

Površine infrastrukturnih sustava koje se nalaze u bloku C2, između kazeta C2-1, C2-2 i C2-3 i E4 uredit će se kao veće pješačke površine.

Površine infrastrukturnih sustava u blokovima C3 i C4, kao i između blokova C1 i C3 uredit će se kao kolno-pješačke površine.

U koridoru Ulice Hrvatske bratske zajednice, ispod nivoa kolnika, moguće je ostvariti povezivanje prostora Kruga s prostorom Brezja.

1.8. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina

Članak 14.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 15.

Poslovne i poslovno-stambene građevine će se graditi u kazetama A1, A2, A3, B2-1 i B3.

Uvjeti korištenja, položaj, veličina i granice kazeta određeni su kartografskim prikazom 3.a Uvjeti korištenja i uređenja površina, u mjerilu 1:1.000.

Građevni pravci, odnosno najmanja udaljenost građevnog i regulacijskog pravca, te najmanja udaljenost građevina od katastarskih čestica ili kazeta izvan zahvata određeni su kartografskim prikazom 4.a Način i uvjeti gradnje, u mjerilu 1:1.000 i provedbenim odredbama ovog plana.

Najveća površina građevne čestice identična je površini kazete. Iznimno, površina građevne čestice može biti i manja kada je to potrebno zbog gradnje infrastrukturnih građevina na zasebnim građevnim česticama unutar kazete.

Najmanja površina građevne čestice je 96 % površine kazete.

Izvan građevnog pravca nije moguća gradnja istaka, balkona, lođa, i sl. Iznimno, moguća je gradnja izlaza iz skloništa, infrastrukturnih građevina, te podzemnih garaža i skloništa.

Na jednoj građevnoj čestici moguće je graditi više građevina. Najmanja međusobna udaljenost građevina, kod takvog načina gradnje, iznosi 15,0 m. Gradnja istaka, balkona, lođa, i sl., kod takvog načina gradnje, moguća je tek kad je međusobna udaljenost pojedinih građevina ≥ 18,0 m. Kod gradnje građevina razvedenog tlocrta međusobna udaljenost nadzemnih dijelova građevine može biti manja, međusobna udaljenost istaka, balkona i sl., nije propisana.

Građevine je potrebno kvalitetno suvremeno arhitektonski oblikovati, vodeći računa o slici ulice i urbanističkoj skladnosti cjelokupnog naselja. Planirane građevine moraju i pojedinačno svojim volumenom, proporcijama i obradom pročelja predstavljati kvalitetnu arhitektonsku cjelinu.

Ovim se planom ne predviđa izgradnja ograda građevne čestice.

U svim građevinama mješovite-pretežito poslovne namjene potrebno je osigurati mješovitost namjene javnim korištenjem dijelova prizemlja ili prizemlja i prvog kata građevina, osobito uz Ulicu Hrvatske bratske zajednice i Ulicu grada Vukovara.

Za gradnju u svakoj pojedinačnoj kazeti obvezna je provedba urbanističko arhitektonskog natečaja. Sastavni dio natječajnog programa su konzervatorske propozicije nadležnog tijela zaštite.

Za gradnju u kazetama A1, A2 i A3 uz Ulicu Hrvatske bratske zajednice visina građevina ili dijelova građevina je 7E, odnosno ne može biti veća od visine vijenca Nacionalne i sveučilišne knjižnice koja iznosi 146.40 mnm.

Regulacijski pravci Ulice Hrvatske bratske zajednice i Ulice grada Vukovara su maksimalni građevini pravci.

U svim građevinama moguća je gradnja podruma. Broj podzemnih etaža nije ograničen, ali se zbog blizine crpilišta i razine podzemnih voda preporučuje gradnja do dvije podzemne etaže.

Kolni priključak za kazetu B2-1 nije moguće planirati iz Ulice Petra Grgeca, već samo iz obodnih servisnih prometnica oznake k1 i/ili l1.

Kolni priključak za kazetu B3 nije moguće planirati iz Ulice Petra Grgeca, već samo iz obodne servisne prometnice oznake l1.

Pri projektiranju građevina i prilaznih putova potrebno je omogućiti nesmetano kretanje osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti u skladu s odredbama posebnih propisa.

Obvezni prostorni pokazatelji kazete za namjenu, način korištenja i uređenja površina određeni su člankom 21. ove odluke.

Poslovni prostori u funkciji stambenog naselja uređivat će se u sklopu višestambenih građevina u kazetama mješovite - pretežito stambene namjene (M1). Centralni gospodarski sadržaji naselja uredit će se unutar kazete C1-1 - tržnica s pratećim sadržajima. Ukupni GBP stambene namjene na površinama mješovite - pretežito stambene namjene mora biti najmanje 80% ukupnoga nadzemnog GBP-a kazete, osim u kazeti C1-1 gdje može biti i manji, ali ne manji od 70%.

2.1. Kazeta A1

Članak 16.

U kazeti A1 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojeće građevine;

- najveća visina građevine je podrum i sedam etaža, pri čemu ukupna visina građevine izražena u metrima ne može biti veća od visine vijenca Nacionalne i sveučilišne knjižnice koja iznosi 146.40 mnm;

- najveća visina građevine kada se gradi na regulacijskom pravcu Trnjanske ceste iznosi najviše 20,0 m. Etaže građevine koje su više od 20,0 m potrebno je uvući od regulacijskog pravca Trnjanske ceste najmanje za polovinu njihove visine (h/2), mjereno na regulacijskom pravcu Trnjanske ceste;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - građevne čestice je 0,7;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - građevne čestice je 3,5;

- najmanji postotak prirodnog terena nije propisan;

- uvjeti uređenja građevne čestice određeni su člancima 50., 60., 66. i 68. ove odluke;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz članka 49. ove odluke;

- obveza provedbe urbanističko - arhitektonskog natječaja.

2.2. Kazeta A2

Članak 17.

U dijelu kazete A2 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina;

- najveća visina građevine je podrum i sedam etaža, pri čemu ukupna visina građevine izražena u metrima ne može biti veća od visine vijenca Nacionalne i sveučilišne knjižnice koja iznosi 146.40 mnm;

- najveća visina građevine kada se gradi na regulacijskom pravcu Trnjanske ceste iznosi najviše 20,0 m. Etaže građevine koje su više od 20,0 m potrebno je uvući od regulacijskog pravca Trnjanske ceste najmanje za polovinu njihove visine (h/2), mjereno na regulacijskom pravcu Trnjanske ceste;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - građevne čestice je 0,5;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - građevne čestice je 3,0;

- najmanje 15% površine zahvata u prostoru - građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- kada je dužina kontinuiranoga uličnog pročelja građevine veća od 100 m, potrebno je osigurati najmanje 1 pješački prolaz kroz građevinu i omogućiti njegovo javno korištenje;

- potrebno je osigurati kontinuitet Bosutske ulice prema Ulici Hrvatske bratske zajednice (pješačka veza, vizura);

- uvjeti uređenja građevne čestice određeni su člancima 50., 60., 66. i 68. ove odluke;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz članka 49. ove odluke;

- obveza provedbe urbanističko - arhitektonskog natječaja.

2.3. Kazeta A3

Članak 18.

U kazeti A3 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojeće građevine;

- najveća visina građevine je podrum i sedam etaža, pri čemu ukupna visina građevine izražena u metrima ne može biti veća od visine vijenca Nacionalne i sveučilišne knjižnice koja iznosi 146.40 mnm;

- najveća visina građevine kada se gradi na regulacijskom pravcu Trnjanske ceste iznosi najviše 20,0 m. Etaže građevine koje su više od 20,0 m potrebno je uvući od regulacijskog pravca Trnjanske ceste najmanje za polovinu njihove visine (h/2), mjereno na regulacijskom pravcu Trnjanske ceste;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - građevne čestice je 0,6;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - građevne čestice je 3,5;

- najmanje 15% površine zahvata u prostoru - građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja građevne čestice određeni su člancima 50., 60., 66. i 68. ove odluke;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz članka 49. ove odluke;

- obveza provedbe urbanističko - arhitektonskog natječaja.

2.4. Kazeta B2-1

Članak 19.

U kazeti B2-1 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojeće građevine;

- najveća visina građevina je podrum i 9 etaža;

- najviše etaže građevina moraju zadovoljiti uvjet da su udaljene najmanje h/2 od međa pripadajuće građevne čestice, osim od onih međa prema javnoprometnim površinama i javnom parku;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - građevne čestice je 0,6;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - građevne čestice je 3,25;

- najmanje 20% površine zahvata u prostoru - građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja građevne čestice određeni su člancima 50., 60., 66. i 68. ove odluke;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz članka 49. ove odluke;

- obveza provedbe urbanističko - arhitektonskog natječaja.

2.5. Kazeta B3

Članak 20.

U kazeti B3 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojeće građevine;

- najveća visina građevina je podrum i 21 etaža;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - građevne čestice je 0,6;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - građevne čestice je 4,0;

- najmanje 20% površine zahvata u prostoru - građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja građevne čestice određeni su člancima 50., 60., 66. i 68. ove odluke;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz članka 49. ove odluke;

- obveza provedbe urbanističko - arhitektonskog natječaja.

2.6. Prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenja površina

Članak 21.

Koeficijent k_is nije određen zbog mogućnosti gradnje više podzemnih etaža. Koeficijent k_isn obračunava se u odnosu na nadzemni GBP.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 22.

U bloku D4, kazeti D4-3 planira se gradnja predškolske ustanove (dječjeg vrtića) kapaciteta 10 - 12 odgojnih skupina.

U kazetama C1-1 i C2-3, u višestambenim građevinama, planira se gradnja predškolskih ustanova (dječjih vrtića) najvećega pojedinačnog kapaciteta od 4 odgojne skupine.

Položaj, veličina i granice kazeta određeni su kartografskim prikazom 3.a Uvjeti korištenja i uređenja površina, u mjerilu 1:1.000.

Građevni pravci, odnosno najmanja udaljenost građevnog i regulacijskog pravca, te najmanja udaljenost građevina od katastarskih čestica izvan zahvata određeni su kartografskim prikazom 4.a Način i uvjeti gradnje, u mjerilu 1:1.000.

Izvan građevnog pravca moguća je gradnja istaka, balkona, lođa, i sl., izlaza iz skloništa, infrastrukturnih građevina, te podzemnih garaža i skloništa.

Pri projektiranju građevina i prilaznih putova potrebno je omogućiti nesmetano kretanje osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti u skladu s odredbama posebnih propisa.

Način i uvjeti gradnje predškolskih ustanove iz stavka 2. ovog članka određeni su člankom 24. ove odluke.

3.1. Kazeta D4-3

Članak 23.

Kazeta D4-3 uređivat će se prema sljedećim uvjetima:

- gradnja predškolske ustanove i uređenje zelenih površina;

- najveća visina građevine je podrum i 2 etaže;

- najveća površina građevne čestice predškolske ustanove je identična površini kazete D4-3 i iznosi oko 3.415 m², najmanja površina građevne čestice je 96 % površine kazete;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - građevne čestice je 0,4;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - građevne čestice je 0,7;

- najmanje 30% površine zahvata u prostoru - kazete mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja građevne čestice određeni su člancima 60. i 63. ove odluke;

- potreban broj PGM osigurati prema normativu iz članka 49. ove odluke;

- obveza provedbe urbanističko - arhitektonskog natječaja.

Članak 24.

Predškolske ustanove u višestambenim građevinama u kazetama C1-1 i C2-3 uređivat će se prema sljedećim uvjetima:

- osiguranje najmanje 15 m² površine po djetetu, uključivo i otvorene prostore;

- na građevnoj čestici potrebno je osigurati površine za vanjski boravak djece namijenjene isključivo za korištenje dječje ustanove, uz uvjet neometanog izlaska djece na te površine;

- uvjeti uređenja otvorenih prostora određeni su člancima 60 i 63. ove odluke;

- potreban broj PGM potrebno je osigurati prema normativu iz članka 49. ove odluke.

3.2. Prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenja površina

Članak 25.

Koeficijent k_is nije određen zbog mogućnosti gradnje više podzemnih etaža.

Koeficijent k_is obračunava se na ukupni GBP, a k_isn na ukupni nadzemni GBP.

Koeficijenti k_isn i k_ig se odnose na građevnu česticu.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 26.

Planom su površine za gradnju podijeljene na:

- površine nove gradnje;

- površine održavanja.

Stambene i stambeno - poslovne građevine gradit će se na prostorima nove gradnje u kazetama B1-2, B2-2, C1-1, C1-3, C1-4, C1-5, C2-2, C2-3, C3-1, C3-2, C3-5, C4-1, C4-2, C4-4, D1-1, D1-3a, D1-3b, D2, D3, D4-2 i D4-4.

Osim nove gradnje stambenih i stambeno - poslovnih građevina predviđeno je održavanje postojećih stambenih i stambeno-poslovnih građevina u kazetama: B1-1, C1-2, C2-1, C2-4, C3-3, C3-4, C4-3, D1-2 i D4-1.

Uvjeti korištenja određeni su kartografskim prikazom 3.a Uvjeti korištenja i uređenja površina, u mjerilu 1:1.000.

Građevni pravci, odnosno najmanja udaljenost građevnog i regulacijskog pravca, te najmanja udaljenost građevina od katastarskih čestica izvan zahvata određeni su kartografskim prikazom 4.a Način i uvjeti gradnje, u mjerilu 1:1.000 i provedbenim odredbama ovog plana.

Pri projektiranju građevina i prilaznih putova potrebno je omogućiti nesmetano kretanje osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti u skladu s odredbama posebnih propisa.

Obvezni prostorni pokazatelji kazete za namjenu, način korištenja i uređenja površina određeni su člankom 46. ove odluke.

4.1. Nova gradnja

Članak 27.

Najveća površina građevne čestice identična je površini kazete. Iznimno, površina građevne čestice može biti i manja kada je to potrebno zbog gradnje infrastrukturnih građevina na zasebnim građevnim česticama unutar kazete.

Najmanja površina građevne čestice je 96 % površine kazete osim kada je to određeno kao iznimka u detaljnim pravilima za pojedine kazete.

Izvan građevnog pravca moguća je gradnja istaka, balkona, lođa, i sl., izlaza iz skloništa, infrastrukturnih građevina, te podzemnih garaža i skloništa. Iznimno u kazeti C1-1, za potrebe javne garaže, moguća je gradnja pješačkih izlaza iz garaže i na prostoru između građevnog i regulacijskog pravca.

Na jednoj građevnoj čestici moguće je graditi više građevina. Najmanja međusobna udaljenost građevina, kod takvog načina gradnje, iznosi 15,0 m. Gradnja istaka, balkona, lođa, i sl., kod takvog načina gradnje, moguća je tek kad je međusobna udaljenost pojedinih građevina ≥ 18,0 m.

Gradnja balkona i lođa dubine do 0,5 m moguća je kod gradnje visokih građevina na regulacijskom ili građevnom pravcu. Ako je koridor ulice ili razmak između građevnih pravaca najmanje širine 15,0 m, gradnja istaka nije moguća. Kada je koridor ulice ili razmak između građevnih pravaca najmanje širine 18,0 m, istake, balkoni, lođe i sl. mogu se planirati s najvećom dubinom od 1,5 m. Iznimno, kada je koridor ulice manji od navedenoga, ali je s druge strane ulice predviđeno uređivanje javnih parkovnih površina, istake, balkoni, lođe i sl. mogu se planirati s najvećom dubinom od 1,5 m.

Građevine je potrebno kvalitetno suvremeno arhitektonski oblikovati, vodeći računa o slici ulice i urbanističkoj skladnosti cjelokupnog naselja. Planirane građevine moraju i pojedinačno svojim volumenom, proporcijama i obradom pročelja predstavljati kvalitetnu arhitektonsku cjelinu.

Ovim se planom ne predviđa izgradnja ograda građevnih čestica.

Za kazete D1-3a, D1-3b, D2, D3 i D4-4, uz Slavonsku aveniju, obvezna je provedba urbanističko-arhitektonskog natječaja.

U svim građevinama moguća je gradnja podruma, a broj podzemnih etaža nije ograničen, ali se zbog blizine crpilišta i razine podzemnih voda preporučuje gradnja do dvije podzemne etaže.

Svakoj građevnoj čestici potrebno je osigurati najmanje jedan priključak na javnu prometnu površinu, kao i priključenje na vodove sve planirane komunalne infrastrukture.

Kolni priključak za kazetu B1-2 nije moguće planirati iz Ulice Petra Grgeca, već samo iz obodne prometnice oznake k1.

Kolni priključak za kazetu B2-2 nije moguće planirati iz Ulice Petra Grgeca, već samo iz obodnih servisnih prometnica oznake k1 i/ili l1.

Kolni priključak za kazetu C2-2 potrebno je planirati iz prometnice oznake b.

Kolne priključak za kazetu C2-3 potrebno je planirati iz prometnice oznake b.

Kolne priključke za kazete C3-5, C4-1 i C4-2 nije moguće planirati iz postojećih prometnica, već iz novoplanirane prometnice oznake k3.

4.1.1. Kazeta B1-2

Članak 28.

U kazeti B1-2 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja poluugrađene, iznimno samostojeće građevine;

- najveća visina građevine je podrum i 6 etaža;

- najviše etaže građevina moraju zadovoljiti uvjet da su udaljene najmanje h/2 od međa pripadajuće građevne čestice, osim od onih međa na koje je prislonjena, javnoprometnih površina i javnog parka.

Iznimno, najvišu etažu građevine potrebno je uvući u odnosu na građevni pravac prema Ulici Petra Grgeca i Trnjanskoj cesti za najmanje 1,5 m;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - građevne čestice je 0,6;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - građevne čestice je 3,25;

- najmanje 5% nadzemnog GBP-a moraju biti otvoreni dijelovi građevine - lođe, balkoni, terase i sl.;

- najmanje 15% površine zahvata u prostoru - građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja građevne čestice određeni su člancima 60. i 67. ove odluke;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz članka 49. ove odluke.

4.1.2. Kazeta B2-2

Članak 29.

U kazeti B2-2 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojeće građevine;

- najveća visina građevine je podrum i 7 etaža;

- najviše etaže građevina moraju zadovoljiti uvjet da su udaljene najmanje h/2 od međa pripadajuće građevne čestice, osim od međa prema javnoprometnim površinama i javnom parku.

Iznimno, sedmu etažu građevine potrebno je uvući u odnosu na građevni pravac Ulice Petra Grgeca za najmanje 1,5 m, te planirati s površinom od najviše 70% površine karakteristične etaže;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - građevne čestice je 0,6;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - građevne čestice je 3,25;

- najmanje 5% nadzemnog GBP-a moraju biti otvoreni dijelovi građevine - lođe, balkoni, terase i sl.;

- najmanje 15% površine zahvata u prostoru - građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja građevne čestice određeni su člancima 60. i 67. ove odluke;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz članka 49. ove odluke.

4.1.3. Kazeta C1-1

Članak 30.

U kazeti C1-1 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja poluugrađenih i ugrađenih građevina, gradnja predškolske ustanove prema odredbama iz članka 24. ove odluke i uređenje tržnice;

- gradnja javne garaže prema uvjetima iz članka 48. ove odluke;

- najveća visina građevina je podrum i 5 etaža uz južnu granicu kazete, podrum i 6 etaža uz Trnjansku cestu i Ulicu Petra Grgeca, te prema novoplaniranoj prometnici oznake k2;

- najviše etaže građevina moraju zadovoljiti uvjet da su udaljene najmanje h/2 od međa pripadajuće građevne čestice, osim od onih međa na koje prislonjena i javnoprometnih površina.

Iznimno, šestu etažu građevine potrebno je uvući u odnosu na građevni pravac prema Trnjanskoj cesti i Ulici Petra Grgeca za najmanje 1,5 m;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - građevne čestice je 0,6;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - građevne čestice je 2,50;

- najmanje 5% nadzemnog GBP-a moraju biti otvoreni dijelovi građevine - lođe, balkoni, terase i sl.;

- najmanje 10% površine zahvata u prostoru - građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- osigurati pješačku komunikaciju između Karašićke i Trnjanske ceste, te urediti trg u sjeveroistočnom dijelu kazete između regulacijskog pravca Karašićke ulice i Ulice Petra Grgeca i građevnih pravaca tih ulica;

- uvjeti uređenja građevne čestice određeni su člancima 50., 60., 66. i 67. ove odluke;

- postojeća stabla, posebno drvored platana u sjeveroistočnom dijelu kazete, potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri očuvati i interpolirati u krajobrazno rješenje zahvata u prostoru - građevne čestice;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz članka 49. ove odluke;

- iznimno, unutar kazete moguće je zadržati postojeću uličnu građevinu uz Trnjansku cestu na k.č.br. 1600 i uklopiti u cjelovito rješenje kazete.

4.1.4. Kazeta C1-3

Članak 31.

U kazeti C1-3 gradit će se građevina i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojeće građevine;

- najveća visina građevina je podrum i 3 etaže;

- najviše etaže građevina moraju zadovoljiti uvjet da su udaljene najmanje h/2 od međa pripadajuće građevne čestice, osim od međa prema javnoprometnim površinama i javnom parku;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - građevne čestice je 0,60;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - građevne čestice je 2,0;

- najmanji postotak prirodnog terena nije propisan;

- uvjeti uređenja građevne čestice određeni su člancima 60. i 67. ove odluke;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz članka 49. ove odluke.

4.1.5. Kazete C1-4 i C1-5

Članak 32.

U kazetama C1-3 i C1-4 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojećih građevina;

- najveća visina građevina je podrum i 3 etaže;

- najviše etaže građevina moraju zadovoljiti uvjet da su udaljene najmanje h/2 od međa pripadajuće građevne čestice, osim od međa prema javnoprometnim površinama i javnom parku;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - građevne čestice je 0,55;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - građevne čestice je 1,8;

- najmanje 5% površine zahvata u prostoru - građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja građevne čestice određeni su člancima 60. i 67. ove odluke;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz članka 49. ove odluke.

4.1.6. Kazeta C2-2

Članak 33.

U kazeti C2-2 gradit će se građevina i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojeće građevine;

- najveća visina građevine je podrum i 6 etaža;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - građevne čestice je 0,7;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - građevne čestice je 3,5;

- najmanje 5% nadzemnog GBP-a moraju biti otvoreni dijelovi građevine - lođe, balkoni, terase i sl.;

- najmanji postotak prirodnog terena nije propisan;

- uvjeti uređenja građevne čestice određeni su člankom 50. i 60. ove odluke;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz članka 49. ove odluke.

4.1.7. Kazeta C2-3

Članak 34.

U kazeti C2-3 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojeće građevine, gradnja predškolske ustanove prema odredbama iz članka 24. ove odluke;

- najveća visina građevine je podrum i 4 etaže, podrum i 6 etaža;

- najviše etaže građevina moraju zadovoljiti uvjet da su udaljene najmanje h/2 od međa pripadajuće građevne čestice, osim od međa prema javnoprometnim površinama.

Iznimno, šestu etažu građevine potrebno je uvući u odnosu na građevni pravac prema obodnim javnoprometnim površinama za najmanje 1,5 m;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - građevne čestice je 0,5;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - građevne čestice je 3,0;

- najmanje 5% nadzemnog GBP-a moraju biti otvoreni dijelovi građevine - lođe, balkoni, terase i sl.;

- najmanje 15% površine zahvata u prostoru - građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja građevne čestice određeni su člancima 60. i 67. ove odluke;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz članka 49. ove odluke.

4.1.8. Kazeta C3-1

Članak 35.

U kazeti C3-1 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja poluugrađene građevine;

- najveća visina građevine je podrum i 5 etaža;

- najviše etaže građevina moraju zadovoljiti uvjet da su udaljene najmanje h/2 od međa pripadajuće građevne čestice, osim od onih međa na koje je prislonjena, javnoprometnih površina i javnog parka.

Iznimno, petu etažu građevine uz novoplaniranu prometnicu oznake c i Trnjansku cestu potrebno je uvući u odnosu na građevni pravac za najmanje 1,5 m. Na zabatu građevine, prema kazeti C3-3, petu etažu potrebno je uvući u odnosu na građevni pravac za najmanje 2,0 m;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - građevne čestice je 0,65;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - građevne čestice je 3,0;

- najmanje 5% nadzemnog GBP-a moraju biti otvoreni dijelovi građevine - lođe, balkoni, terase i sl.;

- najmanje 5% površine zahvata u prostoru - građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja građevne čestice određeni su člancima 60. i 67. ove odluke;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz članka 49. ove odluke.

4.1.9. Kazeta C3-2

Članak 36.

U kazeti C3-2 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja ugrađene građevine;

- najveća visina građevine je podrum i 5 etaža;

- najviše etaže građevina moraju zadovoljiti uvjet da su udaljene najmanje h/2 od međa pripadajuće građevne čestice, osim od onih međa na koje je prislonjena, javnoprometnih površina i javnog parka.

Iznimno, petu etažu građevine uz Trnjansku cestu i Bosutsku ulicu potrebno je uvući u odnosu na građevni pravac za najmanje 1,5 m;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - građevne čestice je 0,6;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - građevne čestice je 3,0;

- najmanje 5% nadzemnog GBP-a moraju biti otvoreni dijelovi građevine - lođe, balkoni, terase i sl.;

- najmanje 5% površine zahvata u prostoru - građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja građevne čestice određeni su člancima 60. i 67. ove odluke;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz članka 49. ove odluke;

- iznimno, najmanja građevna čestica identična je površini kazete umanjene za k.č.br. 1623.

4.1.10. Kazeta C3-5

Članak 37.

U kazeti C3-5 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja poluugrađene građevine;

- najveća visina građevine je podrum i 3 etaža, podrum i 5 etaža;

- najviše etaže građevina moraju zadovoljiti uvjet da su udaljene najmanje h/2 od međa pripadajuće građevne čestice, osim od onih međa na koje je prislonjena, javnoprometnih površina i javnog parka.

Iznimno, petu etažu građevine potrebno je uvući u odnosu na građevni pravac prema novoplaniranoj prometnici oznake k3 i Bosutskoj ulici za najmanje 1,5 m. Na zabatu građevine, prema novoplaniranoj prometnici oznake c, petu etažu potrebno je uvući u odnosu na građevni pravac za najmanje 2,0 m;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - građevne čestice je 0,6;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - građevne čestice je 2,5;

- najmanje 5% nadzemnog GBP-a moraju biti otvoreni dijelovi građevine - lođe, balkoni, terase i sl.;

- najmanje 5% površine zahvata u prostoru - građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja građevne čestice određeni su člancima 60. i 67. ove odluke;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz članka 49. ove odluke.

4.1.11. Kazeta C4-1

Članak 38.

U kazeti C4-1 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojeće građevine;

- najveća visina građevine je podrum i 6 etaža;

- najviše etaže građevina moraju zadovoljiti uvjet da su udaljene najmanje h/2 od međa pripadajuće građevne čestice, osim od međa prema javnoprometnim površinama i javnom parku;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - građevne čestice je 0,6;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - građevne čestice je 3,0;

- najmanje 5% nadzemnog GBP-a moraju biti otvoreni dijelovi građevine - lođe, balkoni, terase i sl.;

- najmanje 5% površine zahvata u prostoru - građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja građevne čestice određeni su člancima 60. i 67. ove odluke;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz članka 49. ove odluke.

4.1.12. Kazeta C4-2

Članak 39.

U kazeti C4-2 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja poluugrađene građevine;

- najveća visina građevine je podrum i 5 etaža;

- najviše etaže građevina moraju zadovoljiti uvjet da su udaljene najmanje h/2 od međa pripadajuće građevne čestice, osim od onih međa na koje je prislonjena i javnoprometnih površina.

Iznimno, petu etažu građevine potrebno je uvući u odnosu na građevni pravac prema novoplaniranoj prometnici oznake k3 i Bosutskoj ulici za najmanje 1,5 m;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - građevne čestice je 0,55;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - građevne čestice je 3,0;

- najmanje 5% nadzemnog GBP-a moraju biti otvoreni dijelovi građevine - lođe, balkoni, terase i sl.;

- najmanje 5% površine zahvata u prostoru - građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja građevne čestice određeni su člancima 60. i 67. ove odluke;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz članka 49. ove odluke.

4.1.13. Kazeta C4-4

Članak 40.

U kazeti C4-4 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja ugrađene građevine;

- najveća visina građevine je podrum i 5 etaža;

- najviše etaže građevina moraju zadovoljiti uvjet da su udaljene najmanje h/2 od međa pripadajuće građevne čestice, osim od onih međa na koje je prislonjena i javnoprometnih površina.

Iznimno, petu etažu građevine potrebno je uvući u odnosu na građevni pravac prema novoplaniranoj prometnici oznake o i Bosutskoj ulici za najmanje 1,5 m;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - građevne čestice je 0,6;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - građevne čestice je 3,0;

- najmanje 5% nadzemnog GBP-a moraju biti otvoreni dijelovi građevine - lođe, balkoni, terase i sl.;

- najmanje 5% površine zahvata u prostoru - građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja građevne čestice određeni su člancima 60. i 67. ove odluke;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz članka 49. ove odluke;

- iznimno, unutar kazete moguće je zadržati postojeću uličnu građevinu uz Bosutsku ulicu na k.č.br. 1656 i uklopiti u cjelovito rješenje kazete.

4.1.14. Kazeta D1-1

Članak 41.

U kazeti D1-1 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja ugrađene građevine;

- najveća visina građevine je podrum i 5 etaža, podrum i 6 etaža;

- najviše etaže građevina moraju zadovoljiti uvjet da su udaljene najmanje h/2 od međa pripadajuće građevne čestice, osim od onih međa na koje je prislonjena, javnoprometnih površina i javnog parka.

Iznimno, šestu etažu građevine potrebno je uvući na ravninu šeste etaže građevine na k.č.br. 3695/1 u Trnjanskoj cesti, te za najmanje 1,5 m u odnosu na građevni pravac Bosutske ulice;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - građevne čestice je 0,6;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - građevne čestice je 3,25;

- najmanje 5% nadzemnog GBP-a moraju biti otvoreni dijelovi građevine - lođe, balkoni, terase i sl.;

- najmanji postotak prirodnog terena nije propisan;

- uvjeti uređenja građevne čestice određeni su člancima 60. i 67. ove odluke;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz članka 49. ove odluke.

4.1.15. Kazete D1-3a i D1-3b

Članak 42.

U kazetama Dl-3a i Dl-3b gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja ugrađenih građevina;

- najveća visina građevina je podrum i 8 etaža. Osnovni volumen građevina visine je 6E. Dvorišni dio građevine u kazeti Dl-3a, koji se pruža od dijela građevine uz Trnjansku cestu do dijela građevine uz Marekovićevu ulicu najveće je visine 5E. Sedmu i osmu etažu građevine uz Trnjansku cestu moguće je planirati na minimalnoj udaljenosti od 11,0 m od ugrađene građevine na k.č.br. 3695/1 u Trojanskoj ulici. Kada se gradi na sjevernom građevnom pravcu najviše etaže građevina moraju zadovoljiti uvjet da su udaljene najmanje h/2 od međa pripadajuće građevne čestice. Sedmu i osmu etažu građevine prema Trnjanskoj cesti potrebno je uvući od regulacijskih pravca najmanje za 2,0 m, mjereno na regulacijskom pravcu Trnjanske ceste. Sedmu i osmu etažu građevine prema Marekovićevoj ulici potrebno je uvući za 2,0 m u odnosu na ravninu pročelja;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - građevne čestice je 0,6;

- najveći ki_sn zahvata u prostoru - građevne čestice je 3,5;

- najmanje 15% površine zahvata u prostoru - građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja građevne čestice određeni su člancima 60. i 67. ove odluke;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz članka 49. ove odluke;

- obveza provedbe urbanističko - arhitektonskog natječaja.

4.1.16. Kazete D2, D3 i D4-4

Članak 43.

U kazetama D2, D3 i D4-4 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojećih građevina;

- najveća visina građevina je podrum i 8 etaža.

- najviše etaže građevina moraju zadovoljiti uvjet da su udaljene najmanje h/2 od međa pripadajuće građevne čestice, osim od međa prema javnoprometnim površinama;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - građevne čestice je 0,5;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - pojedine građevne čestice je 3,5;

- najmanje 15% površine zahvata u prostoru - građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja. Za kazetu D3 hortikulturno uređene površine potrebno je planirati uz sjevernu među prema k.č.br. 1696.;

- uvjeti uređenja građevne čestice određeni su člancima 60. i 67. ove odluke;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz članka 49. ove odluke;

- obveza provedbe urbanističko - arhitektonskog natječaja.

4.1.17. Kazeta D4-2

Članak 44.

U kazeti D4-2 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojeće građevine;

- najveća visina građevine je podrum i 5 etaža;

- najviše etaže građevine moraju zadovoljiti uvjet da su udaljene najmanje h/2 u odnosu na granicu susjedne katastarske čestice ili kazete izvan obuhvata, osim od javnoprometnih površina i javnog parka.

Iznimno, petu etažu građevine potrebno je uvući u odnosu na građevni pravac prema kazeti D4-3 i Ukrinskoj ulici za najmanje 1,5 m;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - kazete je 0,5;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - građevne čestice je 2,5;

- najmanje 10% površine zahvata u prostoru - građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja građevne čestice određeni su člancima 60. i 67. ove odluke;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz članka 49. ove odluke.

4.2. Održavanje

Članak 45.

U kazetama B1-1, C1-2, C2-1, C2-4, C3-3, C3-4, C4-3, D1-2 i D4-1 održavat će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- održavanje i manji zahvati sanacije građevina u postojećim gabaritima i namjeni;

- iznimno, moguće je privođenje namjeni poslovnih prostora u kazeti D4-1;

- iznimno, moguća je prenamjena postojećih poslovnih prostora pri čemu nije dopušteno povećanje potrebnog broja PGM-a;

- najveća visina građevina je postojeća;

- građevna čestica je postojeća, odnosno umanjena za dio koji je potreban za formiranje građevne čestice prometnice;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - građevne čestice je postojeći;

- najveći k_is zahvata u prostoru - građevne čestice je postojeći;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - građevne čestice je postojeći;

- najmanji postotak prirodnog terena je postojeći;

- uvjeti uređenja građevne čestice određeni su člancima 60. i 67. ove odluke;

- potreban broj PGM osigurati prema normativu iz članka 49. ove odluke.

4.3. Prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenja površina

Članak 46.

- nova gradnja

Koeficijent k_is nije određen zbog mogućnosti gradnje više podzemnih etaža.

Koeficijent k_isn se odnosi na građevnu česticu.

- održavanje

Iskazani koeficijent k_ig i k_isn su postojeći i odnose se na građevnu česticu koja je identična kazeti.

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 47.

Prometna mreža gradit će se u skladu s kartografskim prikazom 2.a Prometna i ulična mreža, u mjerilu 1:1.000.

Planom je određena ukupna širina profila prometnica te načelni raspored pojedinih površina unutar regulacijskih pravaca ulice. Konačno oblikovanje prometnica, uz moguća odstupanja rasporeda i širina pojedinih dijelova uličnog profila kao posljedica detaljnog tehničkog rješavanja, definirat će se urbanističko-tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Preko uličnih koridora ostvaruje se kolni, biciklistički i pješački pristup do kazeta, odnosno građevnih čestica, te osiguravaju pojasevi unutar kojih je omogućeno polaganje vodova prometne i komunalne infrastrukture.

Poprečni nagibi pješačkih hodnika, biciklističkih staza i razdjelnih površina zelenila trebaju biti u padu od regulacijskih linija prema glavnoj osi koridora. Poprečni nagibi kolnika mogu biti jednostrešni (od jednog do drugog ruba kolnika) ili dvostrešni (od osi kolnika prema vanjskim rubovima).

U funkciji uličnoga motornog prometa predviđena je izgradnja asfaltiranih kolnika za dvosmjerno kretanje vozila minimalne širine kolnika 6,00 m.

U zonama križanja svih ulica, na udaljenosti manjoj od 15 m od pojedinog križanja, nije moguća sadnja visokog zelenila zbog obveznog osiguranja pune preglednosti u svim privozima. Postojeći drvored platana na k.č.br. 1600 potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri očuvati i interpolirati u krajobrazno rješenje prometnice.

Gornji stroj svih kolnih površina, kao i drugih prometnih površina predviđenih za pristup i operativni rad vatrogasnih vozila, mora zadovoljiti zahtjeve u pogledu osiguranja minimalnoga osovinskog pritiska od 100 kN.

Za nesmetano i sigurno kretanje pješaka predviđeno je urediti pješačke hodnike, pješačke putove, te prilaze. Sve pješačke površine mogu se koristiti i za kolni pristup interventnih vozila.

Za kretanje pješaka u svim je ulicama planirano uređenje pješačkih hodnika minimalne širine 1,50 m.

Na potezima gdje je uz pješačke hodnike predviđeno vođenje biciklističkog prometa, pješački hodnici se mogu planirati kao visinski uzdignuti za cca 0,03 m ili u istoj razini kao i pješački hodnici, ali označeni odgovarajućom signalizacijom.

Sve pješačke površine treba izvesti u skladu s odredbama posebnih propisa, na način da se omogućili nesmetano kretanje osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Uz javne pješačke površine moguće je uređivanje stajališta javnog prijevoza, postavljanje gradske urbane opreme, te kontejnera i posuda za sakupljanje korisnog otpada.

Visina rubnjaka na svim mjestima gdje pješačke hodnike ili zelenilo odvajaju od kolnika iznosi cca 15 cm. Na parkiralištima i vatrogasnim pristupima visina rubnjaka ne smije prelaziti 12 cm.

5.1.1. Javna parkirališta

Članak 48.

Na prostoru kazete C1-1 predviđena je izgradnja manje javne garaže kapaciteta cca 100 - 150 PGM.

Garaže u sklopu poslovnih građevina potrebno je planirati na način da se osigura javno korištenje najmanje 30% od ukupno ostvarenog broja PGM-a.

U koridorima ulica omogućeno je uređenje stajanki za parkiranje osobnih motornih vozila neposredno uz kolnik. Umjesto svake treće ili četvrte stajanke kod okomitog parkiranja ili između svake pojedinačne stajanke kod uzdužnog parkiranja, sadit će se stablo ukoliko to omogućava raspored komunalne infrastrukture.

Preporučene dimenzije stajanki za parkiranje su 5,00 x 2,50 m za okomito parkiranje, odnosno 2,0 x 5,5 za uzdužno parkiranje. Stajanke za okomito parkiranje mogu biti i manje širine, ali ne uže od 2,30 m.

Na mjestima gdje su stajanke položene neposredno uz pješačke hodnike i/ili biciklističke staze, stajanke treba izvesti s nadvišenjem (dubina stajanke 4,60 m + nadvišenje 0,40 m - ukupna dubina stajanke 5,00 m). Na taj način zapriječit će se da vozila svojim stražnjim dijelom zadiru u koridore drugih javnoprometnih površina.

Radi sigurnog odvijanja prometa parkirališta u ulicama ne mogu se predvidjeti na udaljenosti manjoj od 15 m od križanja.

Na javnim parkiralištima potrebno je osigurati najmanje 5% mjesta od ukupnog broja parkirališnih mjesta za vozila za osobe s invaliditetom.

5.1.2. Parkirališno - garažne potrebe

Članak 49.

Na području obuhvata rješavanje parkirališnih potreba predviđeno je u skladu s normativima određenim u GUP-u grada Zagreba, koji ovisno o korištenju i namjeni prostora iznose:

Uz navedene normative za prostore nove gradnje treba primjenjivati i sljedeće:

Zadovoljenje parkirališnih potreba predviđeno je na parkirališno-garažnim površinama pojedinih kazeta i građevnih čestica, te na parkiralištima uz ulice.

Potreban broj parkirališta u pojedinoj kazeti, odnosno na građevnoj čestici, osigurat će se tako da se utvrdi potreban broj PGM-a za svaki zahvat u prostoru posebno, u sklopu izdavanja lokacijske dozvole.

Potreban broj PGM-a osigurat će se prema sljedećim uvjetima:

- na prostorima nove gradnje u kazetama: A1, A2, A3, B1-2, B2-1, B2-2, B3, C1-1, C1-4, C2-3, C3-1, C3-5, C4-1, C4-2, C4-4, D1-1, D1-3a, D1-3b, D2, D3, D4-3 i D4-4 obvezan je smještaj potrebnog broja PGM-a unutar zahvata u prostoru - građevne čestice;

- na prostorima nove gradnje u kazetama: C1-3 i C2-2 obvezan je smještaj potrebnog broja PGM-a za stambenu namjenu unutar zahvata u prostoru - građevne čestice, a preostali potrebni broj PGM-a za sadržaje poslovne namjene moguće je smjestiti u koridorima obodnih prometnica;

- na prostorima održavanja:

- u kazetama C1-2, C2-1, C3-3 i D1-2 unutar kazete,

- za kazete C2-4, C3-4, C4-3 i D4-1 unutar kazete i u koridorima obodnih prometnica;

- za kazetu B1-1 u koridoru obodne prometnice.

Na parkiralištima i u garažama potrebno je osigurati potreban broj parkirališnih mjesta za vozila za osobe s invaliditetom u skladu s odredbama posebnih propisa.

5.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 50.

Veće pješačke površine - šetnice i/ili trgovi uređivat će se u blokovima oznake C1 i C2.

Veća pješačka površina - trg uređivat će se u sjeveroistočnom dijelu kazete C1-1.

Pješačke površine smještene u koridoru infrastrukturnih sustava između kazeta C2-1, C2-2, C2-3 i javnog parka E4 planiraju se kao šetnice različitih širina sa soliterima stablašica, odmorištima i sl. Na navedenu pješačku površinu nastavlja se prema jugu kolno-pješačka površina uz istočni rub bloka C4.

Osim trgova i pješačkih površina predviđeno je uređenje i manjih kolno-pješačkih površina u blokovima C3 i C4, kao i između blokova C1 i C3.

Sve pješačke površine treba izvesti u skladu s odredbama posebnih propisa, na način da se omogući nesmetano kretanje osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

U koridoru Ulice Hrvatske bratske zajednice, moguće je ostvariti podzemno, pješačko povezivanje prostora Kruga s Brezjem.

Na većim pješačkim površinama moguće je postavljanje gradske urbane opreme, te kontejnera i posuda za sakupljanje korisnog otpada.

5.1.4. Biciklistički promet

Članak 51.

U koridoru Slavonske avenije i Ulice Hrvatske bratske zajednice planirana je dvosmjerna biciklistička traka.

Minimalna širina biciklističke trake za dvosmjerno kretanje je 1,6 m.

Ako je biciklistička traka neposredno uz kolnik, dodaje se zaštitna širina od 0,75 m.

5.1.5. Javni gradski i prigradski prijevoz putnika

Članak 52.

Unutar obuhvata Plana nije predviđeno uvođenje linija javnoga gradskog prijevoza putnika.

Za postojeća stajališta javnoga autobusnog prometa u Ulici Hrvatske bratske zajednice omogućeno je njihovo uređenje u funkciji osnovne namjene.

U koridoru ulice Kruge te nastavno u koridoru produžene Strojarske ulice, planirana je izgradnja lakotračničke željeznice. Točne lokacije stajališta, te linije javnoga prijevoza putnika, definirat će se urbanističko-tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 53.

Za izgradnju nepokretne telekomunikacijske mreže osigurane su trase u obostranim pješačkim hodnicima planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazom 2.c Komunalna i infrastrukturna mreža - planirano stanje, u mjerilu 1:1.000.

Trase uređaja za prijenos sustava telekomunikacija orijentacijske su, a detaljno će biti određene u postupku izdavanja lokacijske dozvole.

Za sve kazete, odnosno za građevne čestice, na području Plana bit će omogućen priključak na pristupnu telekomunikacijsku mrežu.

Sve zračne telekomunikacijske vodove treba zamijeniti podzemnim kabelima, a postojeće telekomunikacijske kabele dopuniti na kompletnu podzemnu DTK mrežu.

Opremanje prostora uređajima pristupne mreže unutar telekomunikacijskoga prometnog sustava predviđeno je djelomičnim zadržavanjem postojećih instalacija, te dopunom postojeće i izgradnjom potpuno nove distributivne telekomunikacijske kanalizacije u koridorima novoplaniranih prometnica.

Nove trase distributivne telekomunikacijske kanalizacije u pravilu se vode u pješačkim hodnicima planiranih ulica obostrano. Distributivna telekomunikacijska kanalizacija (DTK) gradit će se s montažnim betonskim zdencima i PVC cijevima profila Æ110, Æ 50 i Æ 40 mm, u koje će se uvlačiti TKC kabeli. Osim potrebnog broja cijevi za polaganje TKC kabela, potrebno je osigurati dvije dodatne cijevi za prijenos radijskih, televizijskih i drugih signalnih kabela, te položiti i dodatnu rezervnu cijev.

Unutar područja obuhvata prema normativima za njihovu gradnju bit će postavljene javne telefonske govornice na najpogodnijim lokacijama.

Javne govornice, osim unutar kazeta i čestica, predviđeno je postavljati i na javnim površinama kako bi se osigurala njihova cjelodnevna dostupnost. Lokacije javnih govornica treba uskladiti s mjestima sadržaja veće atrakcije, odnosno koncentracije ljudi (autobusna stajališta, veće trgovine i sl.).

U cilju proširivanja područja javnih telekomunikacija u pokretnoj mreži moguća je gradnja krovnih prihvata (antenskih stupova) na objektima poslovne namjene u kazetama A1, A2, A3, B2-1 i B3.

Unutar površina javne i društvene namjene (kazeta D4-3) moguće je planirati kolokacijski prostor za smještaj telekomunikacijske opreme unutar građevine javne namjene.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 54.

Vodovi komunalne infrastrukturne polagat će se u koridore planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazom 2.c Komunalna i infrastrukturna mreža - planirano stanje, u mjerilu 1:1.000, a dimenzionirat će se prema prostornim pokazateljima iz članaka 21., 25. i 46. ove odluke.

Trase vodova komunalne infrastrukture iz stavka 1. ovog članka orijentacijske su, a detaljno će biti određene u postupku izdavanja lokacijske dozvole.

Planom je predviđeno da postojeća mreža komunalne infrastrukture obavezno ostane u funkciji dok se ne realizira Plan, odnosno dok se ne izgradi nova mreža.

5.3.1. Vodoopskrba

Članak 55.

Unutar obuhvata Plana predviđene su trase za razvoj vodoopskrbne mreže, kao i djelovi mreže koji svojim profilom ne odgovaraju planiranim potrebama.

Vodoopskrba svih potrošača omogućit će se izgradnjom nove vodovodne mreže u kolnicima planiranih prometnica i spajanjem postojećih cjevovoda, koji se zadržavaju, sa novima.

Vodoopskrbna mreža osigurat će potrebne količine sanitarne i protupožarne vode, te izgradnju vanjske hidrantske mreže.

Vodoopskrbnu mrežu moguće je etapno realizirati u skladu s cjelovitim rješenjem kojim će se odrediti količine vode i potrebni tlakovi za potrebe cijelog naselja.

5.3.2. Odvodnja

Članak 56.

Odvodnja oborinskih i otpadnih voda omogućit će se izgradnjom kanalske mreže u kolnicima planiranih prometnica i djelomičnim zadržavanjem postojeće mreže. Oborinske i otpadne vode preuzet će kolektorski kanali u Ulici grada Vukovara i Slavonskoj aveniji.

Nove trase kanalske mreže za odvodnju oborinskih i otpadnih voda u pravilu se vode sredinom kolnika planiranih ulica.

Za sve kazete, odnosno za građevne čestice, na području Plana bit će omogućen priključak na mrežu odvodnje oborinskih i otpadnih voda.

5.3.3. Plinoopskrba

Članak 57.

Kako bi se osigurala kvalitetna opskrba plinom i zadovoljile potrebe za pripremom sanitarne vode, grijanja, kuhanja, te eventualno hlađenja, planira se potpuna plinofikacija prirodnim plinom građevina unutar obuhvata Plana za što će se osigurati dovoljne količine plina unutar postojećega i planiranoga plinoopskrbnog sustava unutar obuhvata Plana.

Unutar obuhvata Plana predviđene su trase za niskotlačne plinovode (u nastavku NTP), kako bi se omogućila plinofikacija planiranih građevina. To uključuje izgradnju niskotlačne plinske mreže (niskotlačni plinovodi d315) u kolnicima planiranih ulica, te njihovo spajanje sa postojećim plinovodima koji se zadržavaju.

Zbog mogućnosti etapne izgradnje novih građevina i prometnica, u slučaju potrebe izgradnje plinovoda koji će služiti kao prespojni plinovodi sa svrhom kontinuirane opskrbe plinom preostalih plinoficiranih građevina, moguća je gradnja kućnih priključaka, odnosno kraćih plinovoda koji nisu ucrtani u kartografskom prikazu kao planirani niskotlačni plinovodi.

Postojeći VT plinovod u Trnjanskoj cesti će se na potezu od Slavonske avenije do Ulice Petra Grgeca premjestiti u novu trasu, a kako bi se osigurao propisani zaštitni koridor u odnosu na postojeću i planiranu izgradnju u Trnjanskoj cesti.

S obzirom na to da se na lokacijama postojećih građevina planira nova izgradnja s većom potrošnjom plina, bit će potrebno provjeriti dostatnost dimenzija postojećih plinovoda koji se eventualno zadržavaju, a po potrebi projektirati i izgraditi nove niskotlačne plinovode većeg kapaciteta koji će zadovoljiti potrebe planirane veće potrošnje plina.

Minimalna sigurnosna udaljenost od građevina za niskotlačne plinovode i niskotlačne kućne priključke pri paralelnom vođenju uz građevine je 1 m. Minimalna sigurnosna udaljenost građevine od VTP je 10 m s time da se ova minimalna sigurnosna udaljenost može smanjiti uz primjenu posebnih mjera zaštite i suglasnost Gradske plinare Zagreb d.o.o.

Pri određivanju trase plinovoda moraju se poštovati i ostale minimalne sigurnosne udaljenosti od postojećih i planiranih instalacija i građevina kako je to određeno određeno Odlukom o minimalnim sigurnosnim udaljenostima za plinovode i kućne priključke Gradske plinare Zagreb.

Svaka građevina odnosno svako odvojeno stubište u višestambenim građevinama mora imati zasebni niskotlačni kućni priključak koji završava glavnim zaporom smještenim u ormariću na fasadi građevine ili, iznimno, unutar građevine. Kućni priključci projektirat će se za svaku planiranu građevinu u sklopu projekta plinske instalacije za tu građevinu.

5.3.4. Elektroenergetska mreža

Članak 58.

Elektroopskrba svih potrošača omogućit će se rekonstrukcijom i nadogradnjom postojeće elektroopskrbne mreže.

Postojeći kabeli elektroopskrbne mreže zadržavaju se u svim koridorima gdje je to bilo moguće, neovisno o njihovom položaju unutar novoplaniranog profila ulice, dok se trase svih novih kabela (SN, NN i kabeli javne rasvjete) u pravilu vode u pješačkim hodnicima planiranih ulica.

Transformatorske stanice locirat će se u kazetama poslovne i pretežito poslovne namjene, te po potrebi i u kazetama stambene namjene u kojim se planira gradnja preko 50 stanova. Transformatorske stanice locirane na javnim zelenim površinama mogu se zadržati kada je to određeno ovim planom. Transformatorske stanice moraju imati pristup na javnoprometnu površinu. Njihove točne lokacije i kapaciteti definirat će se detaljnom razradom pojedinih prostornih cjelina - kazeta.

5.3.5. Toplovod

Članak 59.

Planom se predviđa premještanje svih magistralnih toplovoda unutar obuhvata Plana u nove koridore planiranih prometnica.

Toplovod koji prolazi jugoistočnim dijelom obuhvata premjestit će se u koridor planirane servisne prometnice sjeverno od Slavonske avenije. Postojeći priključak Đačkog doma HŽ premjestit će se iz katastarskih čestica u privatnom vlasništvu u koridor prometnica.

Nova trasa toplovoda, za potrebe priključenja planiranih poslovnih građevina u kazetama A1, A2-1 i A3, osigurana je od magistralnog toplovoda u koridoru Slavonske avenije, koridorom planirane servisne prometnice sjeverno od Slavonske avenije do Ulice Hrvatske bratske zajednice i istočnim pješačkim hodnikom Ulice Hrvatske bratske zajednice do Ulice grada Vukovara.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 60.

Krajobraznim uređenjem otvorenih prostora potrebno je oblikovati kvalitetne ambijente sa sadržajima i opremom u funkciji planiranih namjena.

Oblikovno i funkcionalno zelene površine potrebno je strukturirati sukladno sadržajnoj koncepciji obuhvata.

Sadržajna poveznica zelenih površina sa širim prostorom formirana je drvoredima, alejama i parkovnim površinama kao estetski, oblikovno i ekološki dominantnim tipološkim oblicima.

Gabariti planiranih građevina uvjetuju planiranje zelenih površina stablašicama raskošnog habitusa, kako radi oblikovnog ujednačavanja općega krajobraznog dojma tako i radi osiguranja povoljnijih mikroklimatskih uvjeta.

U odabiru vrsta potrebno je preferirati autohtone vrste, a u skladu s hortikulturnim uređenjem kao i već zatečenim vegetacijskim fondom moguća je upotreba i dekorativnih vrsta.

Namjenom površina definirani su tipološki oblici zelenih površina kao i razmještaj dječjih igrališta sukladno zadanim standardima, dok su osnovom krajobraznog uređenja zelene površine definirane prema svojim funkcionalno-oblikovnim karakteristikama unutar zadanih namjena.

Javne zelene površine dijele se prema oblikovno-funkcionalnim karakteristikama na:

- javni park - parkovne površine naselja;

- javni park - parkovne površine susjedstva uz stambenu namjenu;

- zelene površine uz predškolsku ustanovu;

- zelene površine uz koridore prometnica;

- zaštitne zelene površine.

Na površinama javnih zelenih površina nije dopuštena gradnja građevina osim na površinama navedenim u članku 11. ove odluke.

Planom se omogućava ugradnja i postavljanje urbane opreme: javne rasvjete, klupa i opreme za sjedenje i odmor, opreme za dječja igrališta, urbanog mobilijara za različita događanja i prigodne aktivnosti, umjetničkih instalacija, fontana, plitkih bazena, koševa za otpatke, smjerokaza i dr.

Javne zelene površine koje su određene ovim planom realiziraju se temeljem projekta krajobraznog uređenja za svaku pojedinu kazetu.

Najveća površina građevne čestice identična je površini kazete. Iznimno, površina građevne čestice može biti i manja kada je to potrebno zbog gradnje infrastrukturnih građevina na zasebnim građevnim česticama unutar kazete.

6.1. Javni park - parkovne površine naselja, kazete E1, E2 i E4

Članak 61.

Strukturu parkovnih površina naselja čini pretežno visoka vegetacija, šetnice i staze, sadržaji u funkciji boravka korisnika uključujući i dječja igrališta.

Točna lokacija, veličina i način uređenja dječjih igrališta kao i drugi oblici korištenja javnog parka odredit će se temeljem projekta krajobraznog uređenja za zahvat u prostoru - građevnu česticu.

6.2. Javni park - parkovne površine susjedstva uz stambenu namjenu - kazete E3, E5, E6, E7 i E8

Članak 62.

Parkovne površine uz stambenu namjenu uređuju se sukladno smještaju u okolini stanovanja izborom i gabaritima vegetacije kojom će se zadovoljiti kriteriji boravka na otvorenom i kretanja u neposrednom okolišu stanovanja.

Točna lokacija, veličina i način uređenja dječjih igrališta kao i drugi oblici korištenja parkovne površine odredit će se temeljem projekta krajobraznog uređenja za zahvat u prostoru - građevnu česticu.

6.3. Zelena površina uz predškolsku ustanovu - kazeta D4-3

Članak 63.

Zelena površina uz predškolsku ustanovu uređuje se radi uspostavljanja kvalitetnih mikroklimatskih uvjeta boravka djece u vanjskom prostoru, a ima funkciju zaštite i formiranja ambijentalno kvalitetnog i sigurnosnog prostora.

Najmanje 30% površine građevne čestice dječjeg vrtića treba biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja za zahvat u prostoru - građevnu česticu.

6.4. Zelene površine uz koridore prometnica

Članak 64.

U koridorima prometnica formiraju se alejni i drvoredni krajobrazni oblici uključujući pješačke površine i šetnice, parkirališne površine, prostore ugibališta i biciklističke staze, tvoreći mrežu geometrijski dominantnih pravaca.

U koridorima ulica, ukoliko to omogućava raspored komunalne infrastrukture, sadit će se drvoredi u pojasu stajanki za parkiranje vozila.

Osim postojećih drvoreda novi drvoredi su planirani u Ulici Hrvatske bratske zajednice, Slavonskoj aveniji, Ulici Petra Grgeca, ulici Kruge i novim prometnicama oznaka: h, k1, k2, k3 i l1. Postojeći drvored platana na k.č.br. 1600 potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri očuvati i interpolirati u krajobrazno rješenje prometnice.

Zelenilo u koridorima prometnica uređuje se temeljem projekta krajobraznog uređenja za prometnicu.

6.5. Zaštitne zelene površine - kazete F1, F2 i F3

Članak 65.

Zaštitne zelene površine koje se planiraju u kazetama F1, F2 i F3 nisu tipično strukturirane kao zaštita od inkompatibilnih namjena. U obuhvatu one imaju funkciju razdjelnice od pogleda i različitih, ne nužno i inkompatibilnih namjena, te oblikovno i funkcionalno pripadaju matrici zelenih površina obuhvata.

Zaštitne zelene površine uređuju se visokom vegetacijom i dekorativnim grmljem temeljem projekta krajobraznog uređenja za zahvat u prostoru - građevnu česticu.

6.6. Zelenilo na većim pješačkim površinama

Članak 66.

Uz sadnju visokog zelenila ove površine uređuju se kao žarišta urbanog korištenja s postavom elemenata urbane opreme kao što su: rasvjeta, klupe, skulpture, vodene instalacije, te urbani mobilijari za različita događanja i prigodne aktivnosti. Zelenilo u sklopu većih pješačkih površina uređuje se temeljem projekta krajobraznog uređenja za cijeli obuhvat Plana. Zelenilo na većim pješačkim površinama u sklopu pojedinih kazeta uređuje se temeljem projekta krajobraznog uređenja za zahvat u prostoru - građevnu česticu.

6.7. Zelene površine uz stambene i stambeno-poslovne građevine na prostorima nove gradnje i prostorima održavanja građevina

Članak 67.

Zelene površine uz stambene građevine uređuje se sukladno smještaju u okolini stanovanja izborom i gabaritima vegetacije kojom će se zadovoljiti kriteriji boravka na otvorenome i kretanja u neposrednom okolišu stanovanja.

Ove zelene površine uređuju se temeljem projekta krajobraznog uređenja za zahvat u prostoru - građevnu česticu.

6.8. Zelene površine uz poslovne građevine

Članak 68.

U zoni mješovite - pretežno poslovne namjene uređenje okoliša treba nositi pečat urbaniteta više razine s naglaskom na oblikovno - uređajnu komponentu.

Okoliš svake pojedine poslovne cjeline tvori prostorni segment čije krajobrazno uređenje treba sugerirati reprezentativnost i ostvariti prepoznatljivost. Ove zelene površine uređuju se temeljem projekta krajobraznog uređenja za zahvat u prostoru - građevnu česticu.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 69.

Na području obuhvata postoje sljedeće kulturno-povijesne cjeline i graditeljske posebnosti, kao i prirodne i ambijentalne vrijednosti koje je potrebno očuvati i zaštititi:

- spomenik parkovne arhitekture - drvored u Bosutskoj ulici;

- spomenik parkovne arhitekture - drvored u Trnjanskoj cesti;

- sjeverni dio obuhvata - područje između Ulice grada Vukovar i Ulice Petra Grgeca nalazi se unutar zone Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba i uvršteno je u sustav zaštite "B" - Područje različitog stupnja očuvanosti povijesne strukture;

- arheološki lokalitet.

Zaštićene prirodne i kulturno-povijesne cjeline i građevine i ambijentalne vrijednosti prikazane su na kartografskom prikazu 3.b Uvjeti zaštite površina.

Osim navedenih zaštićenih prirodnih i ambijentalnih vrijednosti određenih GUP-om grada Zagreba mjerama iz čl. 70. ove odluke štitit će se i postojeći park u kazeti E4.

Članak 70.

Očuvanje i zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti

Mjere zaštite i uređenja spomenika parkovne arhitekture - postojeći drvoredi u Bosutskoj ulici i Trnjanskoj cesti:

- povijesne drvorede treba očuvati u cijelosti, a dopušteni su samo oni zahvati koji ne narušavaju i ne mijenjaju njihove estetske i kulturno-povijesne vrijednosti;

- drvoredi se ne mogu smanjivati niti prenamijeniti za druge potrebe;

- obnova spomenika parkovne arhitekture temelji se na povijesnoj matrici izvornim biljnim vrstama drveća i grmlja na temelju prethodno izrađene povijesne studije, koja će odrediti metode obnove drvoreda;

- vrijedne skupine, kao i pojedinačne vrste drveća veće starosti potrebno je sanirati najsuvremenijom metodom;

- zamjenska sadnja treba se izvoditi s istovjetnim vrstama, ne narušavajući prvotnu povijesnu kompoziciju prostora.

Za sve eventualne zahvate na prirodnim vrijednostima zaštićenim Zakonom o zaštiti prirode kao i onima koji će se štititi Zakonom potrebno je ishoditi uvjete zaštite prirode nadležnog tijela.

Članak 71.

Očuvanje i zaštita nepokretnih kulturnih dobara

Sustav zaštite "B" - Područje različitog stupnja očuvanosti povijesne strukture

Mjere zaštite i odredbe za provedbu:

- za gradnju uličnih objekata uz Ulicu grada Vukovara ovim planom je određena obveza provedbe urbanističko-arhitektonskog natječaja;

- za sve zahvate unutar ovog područja potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

Gradnja visokih objekata (viših od 9 etaža) nije dopuštena unutar prostornog koridora središnje osi, između zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice i Trnjanske ceste, odnosno unutar vizurnih linija Most slobode - Crkva sv. Marka i Most slobode - Katedrala, sukladno propozicijama definiranim u Konzervatorskoj podlozi za detaljnije urbanističke planove središnjeg prostora Trnja (ožujak 2004).

Za gradnju uličnih objekata uz Ulicu Hrvatske bratske zajednice ovim planom je određena obveza provedbe urbanističko-arhitektonskog natječaja.

Članak 72.

Arheološki lokalitet

Prigodom građevnih radova koji zadiru u kulturne slojeve pod zemljom i na arheološkim lokalitetima koji su označeni kao arheološka područja na kartama, obvezan je arheološki nadzor nad iskopom, a izvođač radova dužan je prekinuti radove i o nalazu izvijestiti tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara.

Uvjete za očuvanje istraženih arheoloških lokaliteta i za istraživanje novih određuje nadležno tijelo za zaštitu.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 73.

Planom se predviđa sistem izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog i korisnog otpada.

Kod višestambenih i poslovnih građevina prostori za privremeno odlaganje komunalnog otpada osiguravaju se, u pravilu, u sklopu građevina uz uvjet da je do njih na udaljenosti do 10 m omogućen kolni pristup prometnicom dimenzioniranom na osovinski pritisak od 100 kPa.

Lokacije za postavljanje kontejnera, posuda i mreža za sakupljanje korisnog otpada odredit će se izvan planiranih koridora prometnica u kazetama višestambene ili poslovne gradnje i oblikovati temeljem prostornog i hortikulturnog rješenja kazete.

9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ

9.1. Zaštita podzemnih voda

Članak 74.

Mjere zaštite podzemnih voda provode se:

- gradnjom nepropusne kanalizacijske mreže s obveznom ugradnjom dodatnih pročistača za otpadne vode iz garaža kao i za oborinske vode parkirališta i pješačkih površina;

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete osiguravajući prirodni tok voda.

9.2. Zaštita zraka

Članak 75.

Mjere zaštite zraka provode se:

- plinofikacijom naselja i izgradnjom toplovoda, te samim time, s aspekta zaštite zraka, odabirom prihvatljivog energenta za grijanje i pripremu tople vode;

- planiranjem energetski učinkovite gradnje;

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete omogućavajući sadnju visoke i niske vegetacije.

9.3. Zaštita tla

Članak 76.

Mjere zaštite tla provode se:

- osiguravanjem čistoće naselja i sprječavanja zagađenja planiranjem sistema izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada.

9.4. Zaštita od buke

Članak 77.

Mjere zaštite od buke provode se:

- planiranjem namjene prostora i gradnjom građevina u skladu s odredbama posebnih propisa;

- formiranjem zaštitnih zelenih pojaseva sadnjom visokog zelenila uz Slavonsku aveniju i glavne gradske ulice - Ulicu grada Vukovara i Ulicu Hrvatske bratske zajednice;

- planiranjem drvoreda u koridorima prometnica.

9.5. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

9.5.1. Zaštita od požara

Članak 78.

Mjere zaštite od požara provode se:

- osiguravanjem potrebne količine vode i minimalnog tlaka u vodovodnoj mreži, gradnjom nadzemne hidrantske mreže u skladu s odredbama posebnih propisa. Opskrba naselja protupožarnom vodom u iznimnim uvjetima rješavat će se iz korita rijeke Save;

- osiguravanjem vatrogasnih prilaza i površina za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s odredbama posebnih propisa. Pristupni putevi za vatrogasna vozila su kolne, kolno-pješačke i pješačke površine u naselju preko kojih je osiguran pristup do svake pojedine kazete. Propisani broj i razmještaj pristupa i površina za operativni rad vatrogasnih vozila kao i druge mjere zaštite od požara odredit će se detaljnijom razradom svake pojedine kazete u skladu s odredbama posebnih propisa;

- planiranjem gradnje građevina i komunalne infrastrukture u skladu s odredbama posebnih propisa.

9.5.2. Zaštita i sklanjanje

Članak 79.

Zone i domet urušavanja pojedinih kazeta prikazane na kartografskom prikazu 4.c Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, u mjerilu 1:1.000, u skladu s odredbama posebnih propisa.

Za potrebe spašavanje i evakuacije stanovništva i imovine osigurat će se prohodnost ulica u svim uvjetima, planiranjem zona i dometa rušenja te obavezom da, ukoliko je međusobni razmak građevina manji od h₁/2 +h₂/2 + 5 m, projektnom dokumentacijom treba dokazati da je konstrukcija tih građevina otporna na rušenje od elementarnih nepogoda i da u slučaju ratnih razaranje neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim građevinama.

Zaštita stanovništva od ratnih opasnosti provest će se gradnjom skloništa osnovne zaštitne otpornosti 100 kPa.

Mreža i okvirni kapaciteti skloništa prikazani su na kartografskom prikazu 4.c Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, u mjerilu 1:1.000.

Kapacitet skloništa potrebno je utvrditi u skladu s odredbama posebnih propisa kojima je određeno:

- broj sklonišnih mjesta za potrebe stanovanja određuje se za broj stanara, s time da ne može biti manji od 1 sklonišnog mjesta na 50 m² bruto stambene površine;

- broj sklonišnih mjesta za poslovne sadržaje određuje se za 2/3 broja zaposlenih u najvećoj smjeni, a prema normativu od 30 m² / 1 zaposleni;

- potrebe sklonišnih mjesta za predškolsku ustanovu procjenjuje se za 2/3 planiranog broja djece i zaposlenih.

Okvirne potrebe sklonišnih mjesta procijenjene temeljem mogućeg GBP-a iznose 6920 mjesta. Konačni kapaciteti pojedinih skloništa odredit će se detaljnom prostornom razradom temeljem GBP-a koji će se realizirati, a u skladu s odredbama posebnih propisa.

Potrebe sklonišnih mjesta za svaku pojedinu kazetu osiguravaju se gradnjom skloništa potrebnog kapaciteta unutar te kazete. Iznimno, potreban broj sklonišnih mjesta za kazete i dijelove kazeta, koji su prikazani na kartografskom prikazu 3.a Uvjeti korištenja i uređenja površina, u mjerilu 1:1.000: B1-1, C1-3, C1-4, C1-5, C2-1, C2-4, C3-3, C3-4, C4-3 i D4-1, osigurat će se u skloništima u kazetama C1-1 i D4-3 na sljedeći način:

- kazete B1-1, C1-3, C1-4, C1-5, C2-1, C2-4, C3-3, C3-4 i C4-3 u skloništu u kazeti C1-1;

- kazeta D4-1 u skloništu u kazeti D4-3 (predškolska ustanova).

Skloništa se mogu graditi u sklopu građevina ili izvan njih.

Skloništa se planiraju kao dvonamjenska, a njihova mirnodopska funkcija bit će u skladu s namjenom prostorne kazete u kojoj se nalaze.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

10.1. Obaveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 80.

Planom se ne predviđa obveza izrade detaljnih planova uređenja.

10.2. Detaljno uređenje izdvojenih prostornih cjelina - kazeta

Članak 81.

Za sve kazete u kojima je predviđena nova izgradnja, koje su određene i prikazane na kartografskom prikazu 3.a Uvjeti korištenja i uređenja površina, u mjerilu 1:1.000, ovog plana obavezna je preparcelacija zemljišta. Najmanji zahvat za koji je potrebno izraditi cjelovito prostorno i programsko rješenje je građevna čestica.

Za sve kazete u kojima je planirano održavanje postojećih građevina, koje su određene i prikazane u kartografskom prikazu 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA, u mjerilu 1:1.000, ovog plana moguća je pojedinačna realizacija zahvata u prostoru za pojedinu katastarsku česticu.

10.3. Obveza provedbe urbanističko-arhitektonskih natječaja

Članak 82.

Na području obuhvata određeno je deset kazeta unutar kojih za uređenje i oblikovanje pojedinih građevina postoji obveza provedbe urbanističko - arhitektonskih natječaja (u skladu sa čl. 99. GUP-a).

Na kartografskom prikazu 4.b Procedure urbano-prostornog uređenja, u mjerilu 1:1.000, prikazane su prostorno - funkcionalne cjeline za koje će se provoditi urbanističko - arhitektonski natječaji radi dobivanja što kvalitetnijeg prostorno - funkcionalno - oblikovnog rješenja kako slijedi:

- kazete A1, A2 i A3 uz Ulicu Hrvatske bratske zajednice;

- kazete B2-1 i B3 uz Ulicu grada Vukovara;

- kazete D1-3a, D1-3b, D2, D4 i D4-4 uz Slavonsku aveniju;

- predškolska ustanova u kazeti D4-3.

Obuhvatom urbanističko-arhitektonskog natječaja za kazete A1, A2 i A3 uz Ulicu Hrvatske bratske zajednice, osim urbanističko-arhitektonskog rješenja pojedinih kazeta mora biti uključeno i urbanističko rješenje cijelog poteza (od Slavonske avenije do Ulice grada Vukovara).

Sastavni dio programa za provedbu urbanističko - arhitektonskih natječaja za kazete A1, A2, A3, B2-1 i B3 su konzervatorske propozicije nadležnog tijela zaštite.

Propozicije za provedbu urbanističko-arhitektonskih natječaja određene su čl. 15., 16., 17., 18., 19., 20., 22., 23., 26., 27., 42. i 43. ove odluke i kartografskim prikazima ovog plana.

10.4. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni i/ili načinu korištenja, uvjetima i načinu gradnje propisanim ovim planom

Članak 83.

Građevine koje su građene u skladu s propisima koji su vrijedili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj Urbanističkim planom uređenja Kruge, mogu se, do privođenja konačnoj namjeni, rekonstruirati, dograditi i nadograditi prema uvjetima određenim člankom 103. GUP-a kako slijedi:

1. stambene, odnosno stambeno-gospodarske građevine:

- sanacija i zamjena dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i krovišta u postojećim gabaritima;

- dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih prostora i spremišta za ogrjev tako da s postojećim ne prelazi više od 75 m² bruto - građevne površine svih etaža, s tim da se ne povećava broj stanova;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- postavljanje novog krovišta bez nadozida, na građevinama s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom, ako se radi o povećavanju stambenog prostora iz točke 1. alineje 2. ovog stavka;

- sanacija postojećih ograda i gradnja potpornih zidova radi sanacije terena;

2. građevine drugih namjena (gospodarske građevine, građevine javne i društvene namjene, komunalne i prometne te prateće građevine i sl.):

- sanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova građevine i krovišta;

- dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl., površine do 10 m² izgrađenosti za građevine do 100 m² GBP-a i do 5% ukupnog GBP-a za veće građevine;

- prenamjena i funkcionalna preinaka građevine, osim u stambenu namjenu;

- dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javnoprometnih površina.

Građevine koje su građene u skladu s propisima koji su vrijedili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju, a kojih namjena jest u skladu s namjenom utvrđenom ovim planom, a nisu u skladu s načinom korištenja, uvjetima i načinu gradnje propisane ovim planom, mogu se rekonstruirati, dograditi i nadograditi uz iste uvjete iz stavka 1. ovog članka.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 84.

Plan je izrađen u šest izvornika koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 85.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.