Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Ulica grada Gospića - sjeveroistok"

ODLUKU

o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja

"Ulica grada Gospića - sjeveroistok"

Članak 1.

U Odluci o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Ulica grada Gospića - sjeveroistok" (Službeni glasnik Grada Zagreba 10/06) u članku 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

"Donose se Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja "Ulica grada Gospića - sjeveroistok", što ih je izradio Arhitektonski fakultet - Zavod za arhitekturu iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim zavodom za prostorno uređenje."

Članak 2.

U članku 3. stavak 2. mijenja se i glasi:

"Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba, te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene gospodarskih i drugih površina, uličnu i komunalnu mrežu te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora."

Članak 3.

U članku 4. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

"Izmjene i dopune Plana, sadržane u elaboratu Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja Ulica grada Gospića - sjeveroistok sastoje se od:

A. Tekstualnog dijela u knjizi pod naslovom Urbanistički plan uređenja "Ulica grada Gospića - sjeveroistok" - izmjene i dopune, koji sadrži:

I. Obrazloženje

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje

B. Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1.000:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

2.a Prometna i ulična mreža

2.b Komunalna i infrastrukturna mreža

2.c Vodnogospodarski sustav

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

3.a Uvjeti korištenja i uređenja površina

3.b Uvjeti zaštite površina

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE".

Iza dosadašnjeg stavka 2. koji postaje stavak 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

"Izmjene i dopune Plana iz stavka 2. ovog članka ovjerene pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba sastavni su dio ove odluke."

Članak 4.

Članak 5. mijenja se i glasi:

"U smislu ove odluke, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju sljedeće značenje:

1. izgrađenost građevne čestice - odnos tlocrtnih površina svih građevina na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice izražen u postocima;

2. tlocrtna površina (zemljište pod građevinom) - vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključujući i terase stanova u prizemlju građevine kada su one konstruktivni dio podzemne etaže;

3. koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_i) - odnos građevinske (bruto) površine i površine građevne čestice; koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) se izračunava s omjerom GBP-a samo nadzemnih etaža, ne računajući podzemne etaže;

4. građevinska (bruto) površina - GBP zgrade - zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, PPo, S, P, K, Pk) uključivo površine lođa, balkona i terasa, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde;

5. kazeta - prostorna cjelina unutar zone jedne namjene, odnosno zona jedne namjene."

Članak 5.

Iza članka 6. dodaje se podnaslov "1.1. Mješovita - pretežito stambena namjena - M1".

Članak 6.

Članak 7. mijenja se i glasi:

"U zoni mješovite - pretežito stambene namjene (M1) planira se gradnja građevina stambene, stambeno-poslovne, javne i društvene namjene te poslovne namjene.

Ovim je planom određeno da nadzemna površina GBP-a pratećih sadržaja stambene namjene koji ne ometaju stanovanje može iznositi najviše 20% ukupne nadzemne površine GBP-a unutar građevne čestice.

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene mogu se graditi i uređivati prostori za: prodavaonice robe dnevne potrošnje, predškolske ustanove, škole, ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, tihi obrt i usluge domaćinstvima, političke, društvene sadržaje i sadržaje kulture, vjerske sadržaje, pošte, banke i sl., posebnu namjenu, šport i rekreaciju u manjim dvoranama bez gledališta, športsko - rekreacijska igrališta, druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali ga ne ometaju (osobne usluge, poslovni prostori - uredi i sl.), ugostiteljsko - turističku namjenu, hotel, javne garaže, parkove i dječja igrališta te tržnice.

Na zasebnim građevnim česticama unutar površina mješovite - pretežito stambene namjene (M1) mogu se graditi: građevine javne i društvene namjene, uredski prostori, prostori ugostiteljsko - turističke namjene, hoteli, javne garaže, športsko - rekreacijske površine i igrališta, javne i zaštitne zelene površine, komunalne i infrastrukturne građevine uz uvjet da ukupan nadzemni GBP poslovnih građevina uključivo i površine poslovne i prateće namjene na građevnim česticama stambeno-poslovnih građevina mora biti manji od 50 % ukupno planiranog nadzemnog GBP zone namjene M1.

U zoni mješovite - pretežito stambene namjene - M1 planira se gradnja predškolske ustanove manjeg kapaciteta - do 6 skupina (za cca 120 djece).

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene ne mogu se graditi novi trgovački centri, obrti, proizvodne građevine, skladišta i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način ometaju stanovanje. Postojeći sadržaji iz prethodnog stavka mogu se zadržati bez mogućnosti širenja s tendencijom prenamjene u namjenu primjerenu stanovanju.

Na prostoru zone mješovite - pretežito stambene namjene - M1 evidentirano je hortikulturno uređenje parkovnog oblikovanja u formi grupacija kvalitetetnih stablašica, drvoreda i kvalitetnih solitera, determinirano i valorizirano u Elaboratu: Lokacija GHETALDUS - Zagreb, Determinacija i valorizacija biljnih vrsta.

Pri planiranju zahvata u prostoru zone mješovite - pretežito stambene namjene - M1, potrebno je pridržavati se smjernica uređenja prostora i zaštite postojećeg zelenila iz članaka 17. i 28.a, odnosno točke 6.1. ovih odredbi."

Članak 7.

Iza članka 7. dodaje se podnaslov "1.2. Mješovita - pretežito poslovna namjena - M2".

Članak 8.

Članak 8. mijenja se i glasi:

"U kazetama 2., 3. i 4. planira se gradnja građevina poslovne namjene i stambeno-poslovne namjene.

U kazetama 2., 3. i 4. mogu se graditi i uređivati prostori za: poslovnu namjenu (uredi, trgovine, ugostiteljstvo i sadržaji koji ne ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu grada), prateće sadržaje, javnu i društvenu namjenu, manje robne kuće, hotele, rad, šport i rekreaciju, javne garaže, trgove, parkove i dječja igrališta te posebnu namjenu.

Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene ne mogu se graditi opskrbni centri s otvorenim parkiralištem, skladišta kao osnovna namjena i građevine za preradu mineralnih sirovina.

Ovim je planom određeno da se na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) planira isključivo izgradnja jednonamjenskih poslovnih građevina u kazetama broj 2. i 4., dok se na građevnoj čestici broj 3. planira izradnja građevina mješovite - pretežito poslovne namjene, pri čemu površina GBP-a stambene namjene ne može iznositi više od 20% ukupne površine GBP-a kazete."

Članak 9.

Iza članka 8. dodaje se podnaslov "1.3. Zaštitne zelene površine - Z".

Članak 10.

Članak 9. mijenja se i glasi:

"U kazeti 5. uređuje se zona zaštitne zelene površine oblikovana radi potrebe zaštite okoliša planirane zone mješovite pretežito stambene i pretežito poslovne namjene.

Unutar zone zaštitne zelene površine mogu se graditi i uređivati javne zelene površine i dječja igrališta, zatim manje površine za rekreaciju, putovi i staze te građevine komunalne infrastrukture.

U prostoru kazete 5. zadržava se postojeći kolni pristup zgradi Tekstilprometa."

Članak 11.

Iza članka 9. dodaje se podnaslov "1.4. Dječje igralište - di".

Članak 12.

Članak 10. mijenja se i glasi:

"U kazetama 1. i 5. naznačene su lokacije dječjih igrališta.

Površine dječjih igrališta prema kriteriju za djecu različitih uzrasta:

- do 6 godina - 4 m² po djetetu,

- od 7 do 18 godina - 2 m² po djetetu,

potrebno je osigurati unutar prostora kazete 1. planiranjem izgradnje dječjih igrališta u svakom zahvatu unutar prostora kazete 1. za planirani broj djece unutar tog zahvata.

Dječja igrališta je moguće planirati unutar kazeta mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) i kada to nije određeno kartografskim prikazima ovog plana."

Članak 13.

Iza članka 10. dodaje se podnaslov "1.5. Površine infrastrukturnih sustava - IS".

Članak 14.

Članak 11. mijenja se i glasi:

"Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se gradi i uređuje ulična mreža, pješačke i biciklističke staze.

Na površinama predviđenima za prometne infrastrukturne građevine grade se i uređuju: postojeća i planirana ulična mreža, parkirališta, autobusne stanice, mreža biciklističkih staza i traka, te pješačke zone, staze, putovi i slično."

Članak 15.

Iza članka 11. dodaje se podnaslov "1.6. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina".

Članak 16.

Članak 12. mijenja se i glasi:

Članak 17.

Iza članka 12. dodaje se podnaslov "2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI".

Članak 18.

Članak 13. mijenja se i glasi:

"Na području obuhvata Plana planirana je gradnja sadržaja gospodarske namjene unutar površina mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) u kazetama 2., 3. i 4.

U kazetama 2. i 4. planirana je izgradnja jednonamjenskih - gospodarskih sadržaja, dok je u kazeti 3. planirana izgradnja i stambenih sadržaja, pri čemu ukupni GBP stambene namjene ne može biti veći od 20% GBP-a kazete.

Članak 19.

Iza članka 13. podnaslov "2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI", mijenja se podnaslovom "2.1. Nova gradnja".

Članak 20.

Članak 14. mijenja se i glasi:

"Na području obuhvata Plana predviđena je gradnja građevina gospodarskih djelatnosti, koje će se graditi kao niske i visoke građevine.

Građevni pravci, odnosno najmanja udaljenost građevnog i regulacijskog pravca, te najmanja udaljenost građevina od katastarskih čestica izvan zahvata određeni su kartografskim prikazom 4. NAČIN i Uvjeti gradnje, u mjerilu 1:1.000.

Izvan građevnog pravca moguća je gradnja istaka, balkona, lođa i sl., izlaza iz skloništa, infrastrukturnih građevina, te podzemnih garaža i skloništa.

Građevine je potrebno kvalitetno suvremeno arhitektonski oblikovati, vodeći računa o slici ulice i urbanističkoj skladnosti cjelokupnog naselja. Planirane građevine moraju i pojedinačno svojim volumenom, proporcijama i obradom pročelja predstavljati kvalitetnu arhitektonsku cjelinu.

U svim građevinama moguća je gradnja podruma, broj podzemnih etaža nije ograničen, ali se zbog blizine crpilišta i razine podzemnih voda preporučuje gradnja do dvije podzemne etaže.

Ovim se planom ne predviđa gradnja pomoćnih građevina na građevnim česticama.

Svakoj građevnoj čestici potrebno je osigurati najmanje jedan priključak na javnu prometnu površinu, kao i priključenje na vodove sve planirane komunalne infrastrukture.

Ovim se planom ne predviđa obavezna izgradnja ograda građevnih čestica, ali se ona omogućuje ako je potrebna zbog namjene građevine.

Pri projektiranju građevina i prilaznih puteva potrebno je omogućiti nesmetano kretanje osoba s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti u skladu s odredbama posebnih propisa.

Sadržaje predviđene ovim planom moguće je etapno realizirati."

Članak 21.

Iza članka 14. dodaju se podnaslov 2.1.1. i članak 14.a, podnaslov 2.2. i članak 14.b, podnaslov 2.2.1. i članak 14.c, podnaslov 2.2.2. i članak 14.d i podnaslov 2.3. i članak 14.e, koji glase:

"2.1.1. Kazeta 3.

Članak 14.a

U kazeti 3. gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- planirana gradnja novih samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina;

- na jednoj građevnoj čestici moguće je graditi više građevina;

- nije moguća gradnja opskrbnih centara s otvorenim parkiralištem, skladišta kao osnovne namjena i građevina za preradu mineralnih sirovina;

- građevna čestica jednaka je površini kazete. Iznimno, površina građevne čestice može biti i manja kada je to potrebno zbog gradnje infratrukturnih građevina na zasebnim građevnim česticama;

- izgrađenost građevne čestice ne može biti veća od 50%;

- površina GBP-a stambenih sadržaja može iznositi najviše 20% ukupne površine GBP-a unutar građevne čestice;

- najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno k_in = 3,0 za mješovitu - pretežito poslovnu namjenu;

- najmanji koeficijent iskoristivosti nadzemno k_in = 1,5 za mješovitu - pretežito poslovnu namjenu;

- potreban broj PGM osigurati prema normativu iz točke 5.1.1. ovih odredbi;

- potreban broj PGM-a treba osigurati na građevnoj čestici, odnosno prometnicama u neposrednom kontaktu s građevnom česticom;

- visina novih građevina je najviše 9 nadzemnih etaža;

- rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja izvode se u skladu s uvjetima za novu gradnju;

- uvjeti uređenja zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.2. ovih odredbi;

- najmanji postotak prirodnog terena je 20%.

2.2. Održavanje

Članak 14.b

Održavanje i manji zahvati sanacija i dovršenja građevina predviđeni su za postojeće građevine poslovne namjene u kazetama 2. i 4.

Na površini mješovite - pretežito poslovne namjene (M2), u kazetama 2. i 4. ne mogu se graditi opskrbni centri s otvorenim parkiralištem, skladišta kao osnovna namjena i građevine za preradu mineralnih sirovina. Planirana je gradnja novih samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina.

Na površini mješovite - pretežito poslovne namjene (M2), u kazetama 2. i 4. ne mogu se graditi stambeni sadržaji.

Dovršenje građevine uključuje rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnju.

Iznimno, moguća je gradnja i zamjenskih građevina.

Iznimno, moguća je prenamjena postojećih poslovnih prostora uz obavezu zadovoljenja potrebnog broja PGM-a.

2.2.1. Kazeta 2.

Članak 14.c

U kazeti 2. moguće je održavanje i manji zahvati, sanacija i dovršenja građevina prema uvjetima kako slijedi:

- rekonstrukcija, nadogradnja i zamjenska gradnja izvode se u skladu s pravilima za novu gradnju iz točke 2.1.1. ovih odredbi.

2.2.2. Kazeta 4.

Članak 14.d

U kazeti 4. moguće je održavanje i manji zahvati, sanacija i dovršenja građevina prema uvjetima kako slijedi:

- rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i zamjenska gradnja izvode se u skladu s pravilima za novu gradnju iz točke 2.1.1. ovih odredbi, osim najveće dopuštene visine građevine;

- najveća dopuštena visina kod rekonstrukcije, dogradnje, nadogradnje i zamjenske gradnje je 6 etaža.

2.3. Prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenja površina

Članak 14.e

"

Koeficijent k_i nije određen zbog mogućnosti gradnje više podzemnih etaža.

Koeficijent k_in obračunava se u odnosu na nadzemni GBP."

Članak 22.

Članak 15. mijenja se i glasi:

"Smještaj sadržaja javnih i društvenih djelatnosti moguć je kao prateći sadržaj u sklopu stambenih i stambeno - poslovnih građevina u zoni mješovite - pretežito stambeno namjene (M1), i to:

- u sklopu stambenih ili stambeno - poslovnih građevina visoke gradnje s tim da površina prostora za prateće sadržaje na građevnoj čestici može biti do najviše 20% ukupnog nadzemnog GBP-a (samo za sadržaje koji se prema posebnim propisima mogu obavljati u stambenim prostorima),

- na zasebnim građevnim česticama.

Uređenje dječjih ustanova moguće je u prizemlju građevina visoke gradnje ili na zasebnim građevnim česticama u zoni mješovite - pretežito stambene namjene (M1). Za boravak djece obavezno je potrebno osigurati ozelenjeni prostor površine od najmanje 15 m² po djetetu.

Sadržaji javnih i društvenih djelatnosti grade se prema pravilima struke, posebnim propisima i normativima.

Članak 23.

Iza članka 15. podnaslov "4.1. Veličina i izgrađenost građevnih čestica" briše se.

Članak 24.

Članak 16. mijenja se i glasi:

"Stambene, stambeno - poslovne i poslovne građevine gradit će se u zoni mješovite - pretežito stambene namjene (M1), na prostorima nove gradnje u kazetama 1A, 1B, 1C, 1D i 1E.

Članak 25.

Iza članka 16. podnaslov 4.2. Način gradnje, veličina i smještaj građevine na građevnoj čestici zamjenjuje se podnaslovom "4.1. Kazete 1A, 1B, 1C, 1D i 1E".

Članak 26.

Članak 17. mijenja se i glasi:

"Za uređenje prostora visoke gradnje u zoni mješovite - pretežito stambene namjene (M1) - kazete 1, 1A, 1B i 1C utvrđena su sljedeća detaljna pravila za novu gradnju:

- gradnja stambeno i stambeno-poslovnih građevina;

- gradnja samostojećih, a poluugrađenih građevina samo u kazetama 1A i 1C duž jugoistočne granice zone M1;

- najmanja površina građevne čestice 4000 m² za građevine stambene i stambeno-poslovne namjene;

- površina GBP-a pratećih sadržaja stambene namjene koji ne ometaju stanovanje može iznositi najviše 20% ukupne nadzemne površine GBP-a unutar građevne čestice;

- gradnja predškolske ustanove s najviše 6 jedinica u sklopu građevine stambene ili stambeno-poslovne namjene izvodi se prema točki 3. ovih odredbi;

- najmanja visina građevina veća od 4 nadzemne etaže osim za građevine javne i društvene namjene;

- za gradnju na regulacijskoj liniji najmanja širina koridora ulice je 15,0 m pri čemu su iznad javnoprometne površine mogući balkoni, lođe, istaci i sl., a mogu se planirati najniže u razini poda druge nadzemne etaže;

- visina građevine najviše 9 nadzemnih etaža;

- najveća izgrađenost građevne čestice 50 %;

- najmanji k_in = 1,5 (osim za građevine javne i društvene namjene);

- najveći k_in = 3,0 za stambenu i stambeno - poslovnu namjenu;

- najmanja površina prirodnog hortikulturno uređenog terena 20% površine građevne čestice;

- udaljenost nadzemnih dijelova građevine od nadzemnih dijelova postojećih građevina na susjednim građevnim česticama, odnosno česticama u neposrednom kontaktu, osim od čestica na koje je prislonjena, javnoprometnih površina (ulica, trg) i javnog parka, ne manja od 15 m;

- udaljenost građevina od međe susjedne građevne čestice, osim od međa na koje je prislonjena, javnoprometnih površina (ulica, trg) i javnog parka ne manja od 3 m;

- građevne čestice građevina stambene i stambeno-poslovne namjene se međusobno ne ograđuju;

- udaljenost građevina od regulacijskog pravca određena je grafički na kartografskom prikazu broj 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE, u mjerilu 1:1.000;

- potreban broj PGM osigurati prema normativu iz točke 5.1.1. ovih odredbi, na građevnoj čestici, odnosno prometnicama u neposrednom kontaktu s građevnom česticom;

- uvjeti uređenja zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.1. ovih odredbi;

- kod planiranja zahvata u prostoru, odnosno u postupku ishođenja lokacijske dozvole, potrebno je kroz idejni projekt namjeravanog zahvata u prostoru evidentirati postojeće zelenilo prema kategorizaciji iz kartografskog prikaza broj 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA i broj 3.b Uvjeti zaštite površina, u mjerilu 1:1.000 te utvrditi mjere koje omogućuju zaštitu i održavanje prema uvjetima uređenja zelenih površina iz točki 6. i 6.1 ovih odredbi.

Gradnja predškolske ustanove na zasebnoj građevnoj čestici izvodi se prema sljedećim uvjetima:

- najmanja površina građevne čestice 2000 m²;

- veličina građevne čestice određuje se tako da se osigura, u pravilu, 25-50 m² građevnog zemljišta po djetetu;

- najveća izgrađenost građevne čestice je 30%;

- najveći broj nadzemnih etaža građevine je 1 etaža;

- ispod građevine je dopuštena izgradnja podrumskih etaža;

- najmanji prirodni teren 40% površine građevne čestice, parkovno uređen;

- najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je 5,0 m;

- maksimalni GBP nije propisan;

- najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice je h/2;

- potreban broj PGM-a prema točki 5.1.1. ovih odredbi osigurati na vlastitoj čestici, odnosno prometnicama u neposrednom kontaktu s građevnom česticom."

Članak 27.

Iza članka 17. dodaju se članci 17.a i 17.b koji glase:

"Članak 17.a

Članak 28.

Iza članka 17. podnaslov "4.3. Oblikovanje građevine i uređenje građevne čestice" zamjenjuje se podnaslovom "4.2. Prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenja površina".

Članak 29.

Članak 18. mijenja se i glasi:

"

Koeficijent k_is nije određen zbog mogućnosti gradnje više podzemnih etaža.

Koeficijent k_in obračunava se u odnosu na građevnu česticu sukladno točki 4.1."

Članak 30.

U članku 19., stavku 1. riječi "2.A. Promet" zamjenjuju se riječima "2.a Prometna i ulična mreža".

Članak 31.

Članak 20. mijenja se i glasi:

"Gradnja i uređivanje parkirališnih i garažnih mjesta moguća je ovisno o vrstama i namjeni građevina za potrebe kojih se grade.

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta (broj PGM) za stambenu namjenu određuje se prema kriteriju 1,0 PGM/1 stan ili 15 PGM/1.000 m² GBP, s tim da se uzima onaj kriterij koji osigurava veći broj PGM. Potreban broj PGM-a za druge namjene određuje se na 1.000 m² građevinske bruto površine, ovisno o namjeni prostora u građevini:

Uz navedene normative treba primjenjivati i sljedeće:

U građevinsku bruto površinu za izračun PGM-a ne uračunavaju se površine garaža i jednonamjenskih skloništa.

Kada se potreban broj parkirališno - garažnih mjesta, s obzirom na posebnosti djelatnosti, ne može odrediti prema tablicama, odredit će se prema normativima određenim GUP-om grada Zagreba.

Potreban broj parkirališno - garažnih mjesta obvezno je osigurati na građevnoj čestici, odnosno prometnicama u neposrednom kontaktu s građevnom česticom.

Ovisno o potrebi za parkiranjem, raspoloživom prostoru, horizontalnoj i vertikalnoj preglednosti, prolazima za pješake i bicikliste, pristupu interventnih vozila i ostalim lokalnim uvjetima u ulicama M. Getaldića i M. Čavića, kao i u drugim ulicama čiji će položaj biti naknadno utvrđen lokacijskom dozvolom moguća je gradnja javnih parkirališta.

Parkirališta koja se grade uz kolnik Ulice M. Getaldića i Ulice M. Čavića moraju biti uzdužna ili kosa.

Javna parkirališta koja se uređuju u uličnim koridorima u kojima nije planirana sadnja drvoreda treba opremiti drvoredima u rasteru parkirališnih mjesta u omjeru 1 drvo na svaka 4 parkirališna mjesta."

Članak 32.

U članku 21., stavku 1. riječi "2.A. Promet" zamjenjuju se riječima "2.a Prometna i ulična mreža".

Stavak 3. mijenja se i glasi:

"Sve pješačke površine mogu se koristiti i za kolni pristup interventnih vozila."

Iza stavka 3. dodaju se novi stavci od 4. do 7. koji glase:

"Za kretanje pješaka u svim je ulicama planirano uređenje pješačkih hodnika minimalne širine 1,50 m.

Na potezima gdje je uz pješačke hodnike predviđeno vođenje biciklističkog prometa, pješački hodnici visinski su uzdignuti 0,03 m ili su u nivou, ali označeni horizontalnom signalizacijom.

Sve pješačke površine treba izvesti u skladu s odredbama posebnih propisa, na način da se omogući nesmetano kretanje osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti.

Uz javne pješačke površine moguće je uređivanje stajališta javnog prijevoza, postavljanje gradske urbane opreme, te kontejnera i posuda za sakupljanje korisnog otpada."

Članak 33.

U članku 22., stavku 1. riječi "2.A. Promet" zamjenjuju se riječima "2.a Prometna i ulična mreža".

Članak 34.

Iza članka 22., u podnaslovu 5.1.4., iza riječi "osoba" dodaju se riječi "s invaliditetom i osoba".

Članak 35.

U članku 24., stavku 1. riječi " 2.B. Energetski sustav i telekomunikacije" zamjenjuje se riječima "2.b. - Komunalna i infrastrukturna mreža".

Iza stavka 8. dodaje se novi stavak 9. koji glasi:

"Telekomunikacijski operateri na području obuhvata Plana za sada nemaju planove izgradnje novih TK kapaciteta (UPS-a), ali je za buduće potrebe potrebno predvidjeti ulične kabinete (ONU) dimenzija 2x1x2 m, smještene uz glavne ulice u razmaku od cca 600 m te prostorne koridore za telekomunikacijske kapacitete do savkog objekta kao i prijelaze kod većih raskrižja."

Članak 36.

U članku 25., stavku 1. riječi "2.B. Energetski sustav i telekomunikacije" zamjenjuje se riječima "2.b Komunalna i infrastrukturna mreža".

Članak 37.

Iza članka 25., podnaslov "5.3.1. Energetski sustav" zamjenjuje podnaslovom "5.3.1. Vodoopskrba".

Članak 38.

Članak 26. mijenja se i glasi:

"Unutar obuhvata Plana u svim planiranim ulicama predviđen je smještaj vodoopskrbnih cjevovoda u skladu s potrebama korisnika prostora i gradnjom novih sadržaja.

Vodovodna mreža će se polagati tako da minimalna visna nadsloja zemlje iznad tjemena cijevi bude minimalno 1,0 m. Svijetli horizontalni razmak između vodoopskrbnog cjevovoda i ostalih objekata komunalne infrastrukture ne smije biti veći od 1,50 m, a od drvoreda, zgrada i ostalih objekata 2,50 m.

Svijetli vertikalni razmak vodovodnih cijevi i ostalih instalacija na mjestima njihovih križanja ne smije biti manji od 0,50 m.

Križanje vodovodne cijevi s kanalizacijom u principu treba rješavati tako da vodovodna cijev bude iznad kanalizacijske cijevi. Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u skladu s važećim propisima izvesti vanjske nadzemne hidrante. Hidranti će se postaviti u zeleni pojas prometnice ili na vanjski rub pješačkog hodnika na razmaku od 80 m.

U dijelu vodozaštitnog područja vodocrpilišta 'Sašnjak I. i II.' (III. zona zaštite) potrebno je provoditi mjere zaštite u skladu s posebnom odlukom."

Članak 39.

Iza članka 26. dodaje se novi podnaslov 5.3.2. i članak 26.a koji glase:

"5.3.2. Odvodnja

Članak 26.a

Na području obuhvata Plana planirana je gradnja cjelovitoga kanalizacijskog sustava za odvodnju otpadnih, oborinskih i drugih voda. Kanalizacijsku mrežu potrebno je izvoditi nepropusno.

Nove trase kanalske mreže za odvodnju oborinskih i otpadnih voda u pravilu se vode sredinom kolnika planiranih ulica.

Odvodnja oborinskih voda s prometnih površina i parkirališta predviđa se u javnu kanalizaciju slivnicima s taložnicama. Revizijska okna potrebno je smjestiti, u pravilu, u sredinu vozne trake."

Članak 40.

Iza članka 26. dosadašnji podnaslov 5.3.2. Vodnogospodarski sustav zamjenjuje se podnaslovom "5.3.3. Plinoopskrba".

Članak 41.

Članak 27. mijenja se i glasi:

"Za potrebe dalje plinofikacije područja obuhvata i opskrbe planiranih građevina po svim planiranim prometnicama unutar Plana i u kontaktnoj zoni planiran je razvod niskotlačne plinske mreže (NTP) s pripadnim kućnim priključcima kako bi se omogućila plinofikacija svih planiranih građevina. Opskrba plinom će biti osigurana iz plinskih regulacijskih stanica široke potrošnje PRS KOLAREVA i PRS PEŠČENICA.

Plinska će mreža činiti tehničku cjelinu s postojećim i planiranim niskotlačnim plinskim mrežama na području obuhvata UPU-a "Ulica grada Gospića - jugozapad" i UPU-a "Ferenščica - istok", te mora osigurati nastavak izgradnje plinske mreže za planiranu izgradnju u kontaktnoj zoni ovog plana.

Niskotlačna plinska mreža će se polagati podzemno s nadslojem do kote uređenog terena minimalno 1,0 m te će biti izvedena u skladu s važećim propisima. Minimalna sigurnosna udaljenost od građevina za niskotlačnu plinsku mrežu i kućne priključke je pri paralelnom vođenju uz građevine 1,0 m. Udaljenosti NTP od drugih komunalnih instalacija određuju se sukladno posebnim uvjetima vlasnika tih instalacija, te u skladu s Odlukom o minimalnim sigurnosnim udaljenostima za plinovode i kućne priključke Gradske plinare Zagreb.

U Ulici M. Čavića izgrađen je visokotlačni plinovod, a s obzirom na minimalne sigurnosne udaljenosti (unatoč tome što se nalazi izvan obuhvata Plana) treba ga uzeti u obzir kao ograničavajući element u korištenju prostora. VTP je položen na dubini s nadslojem do kote uređenog terena min. 1,0 m, a minimalna sigurnosna udaljenost građevina od VTP je 10,0 m.

Svaka građevina imat će na plinskom kućnom priključku glavni zapor kojim se zatvara dotok plina za dotičnu građevinu, a na plinovodima će biti ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razornih nepogoda. Kućni priključci projektirat će se za svaku planiranu građevinu u sklopu projekta plinske instalacije za tu građevinu.

Plinske regulacijske stanice unutar obuhvata Plana, uključivo pripadni visokotlačni i izlazni razvodni plinovodi, stavit će se izvan uporabe izgradnjom planiranih građevina i ukloniti kako ne bi ograničavali korištenje prostora, a planirane će se građevine plinom opskrbljivati niskotlačnim plinovodima."

Članak 42.

Iza članka 27. dodaju se novi podnaslov 5.3.4. i članak 27.a i podnaslov 5.3.5. i članak 27.b koji glase:

"5.3.4. Elektroopskrbna mreža

Članak 27.a

Elektroopskrba svih potrošača omogućit će se rekonstrukcijom i nadogradnjom postojeće elektroopskrbne mreže.

Nove transformatorske stanice 20/0,4 kV mogu se graditi kao samostojeće građevine ili u sklopu gospodarskih građevina. Ukoliko se nove trafostanice grade kao samostojeće građevine, potrebno je formirati nove građevne čestice, površine 7x7 m, s osiguranim pristupom na javnoprometnu površinu ili površinu na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza, a kojom se osigurava pristup do građevne čestice.

Nove trafostanice moguće je graditi i na građevnim česticama stambeno, stambeno-poslovnih i poslovnih građevina uz osiguranje tehničkih uvjeta prema posebnim propisima.

Ukoliko se na području obuhvata Plana pojavi novi potrošač s potrebom za velikom vršnom snagom, lokacija nove transformatorske stanice osiguravat će se unutar njegove građevne čestice.

Na području obuhvata Plana planirano je polaganje srednjonaponske kabelske elektroenergetske mreže za koju su osigurani pojasevi unutar koridora prometnica (pješački hodnik ili zelenilo). Koridori potrebni za niskonaponsku elektroenergetsku mrežu načelno su osigurani u karakterističnim poprečnim presjecima prometnica.

Pri projektiranju i izvođenju elektroenergetskih objekata i uređaja treba se obavezno pridržavati svih tehničkih propisa, propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata, pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora te koristiti isključivo tipske kabele i ostalu opremu u skladu sa posebnim uvjetima nadležnog distributera.

Planom su u svim ulicama osigurani koridori za mrežu javne rasvjete.

Javnu rasvjetu prometnih površina potrebno je uskladiti s klasifikacijom prema standardima, a na temelju prometnih funkcija. Stupovi javne rasvjete mogu se smjestiti u zeleni pojas ili na vanjski rub pješačkog hodnika.

5.3.5. Toplovod

Članak 27.b

Planom se predviđa demontaža postojećeg parovoda koji se koristio za potrebe tvornice Gethaldus i čija je trasa ucrtana na kartografskom prikazu 2.b. Komunalna i infrastrukturna mreža, u mjerilu 1:1.000.

Planom se planira gradnja novog voda toplovoda / parovoda u Ulici M. Getaldića kao dijela centralnoga toplinskog sustava (CTS) čija je trasa ucrtana na kartografskom prikazu 2.b Komunalna i infrastrukturna mreža, u mjerilu 1:1.000.

Centralni toplinski sustav (CTS) na području obuhvata Plana koristit će se kao izvor energije alternativno s elektroenergetskom i plinskom mrežom pri čemu će prednost u korištenju imati izvor energije koji je prihvatljiviji za potrošače."

Članak 43.

U članku 28., stavak 3., briše se.

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 3.

Članak 44.

Iza članka 28. dodaju se novi podnaslov 6.1. i članak 28.a, podnaslov 6.2. i članak 28.b, podnaslov 6.3. i članak 28.c i podnaslov 6.4. i članak 28.d, koji glase:

"6.1. Zelene površine uz građevine stambene i stambeno-poslovne namjene

Članak 28.a

Zelene površine uz stambene građevine uređuje se sukladno smještaju u okolini stanovanja izborom i gabaritima vegetacije kojom će se zadovoljiti kriteriji boravka na otvorenome i kretanja u neposrednom okolišu stanovanja. Ove zelene površine uređuju se temeljem projekta krajobraznog uređenja za građevnu česticu.

Planom je propisano da prirodni hortikulturno uređen teren mora iznositi 20%, odnosno 30%, površine građevne čestice ili građevnih čestica.

Na prostoru zone mješovite - pretežito stambene namjene - M1 evidentirano je hortikulturno uređenje parkovnog oblikovanja u formi grupacija kvalitetnih stablašica, drvoreda i kvalitetnih solitera, determinirano i valorizirano u Elaboratu: Lokacija Ghetaldus - Zagreb, Determinacija i valorizacija biljnih vrsta.

U kartografskom prikazu broj 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA i broj 3.b Uvjeti zaštite površina, u mjerilu 1:1.000 evidentirane su zone u kojima se nalazi postojeće kvalitetno zelenilo za koje je se ovisno o kategoriji određuje sljedeće:

- u zoni naročito kvalitetnih stablašica osim očuvanja pojedinačnih solitera, naročito je potrebno očuvati postojeću veću grupaciju stablašica unutar kazete 1B, a samo vrlo iznimno moguća je zamjena pojedinačnih stablašica zamjenskom sadnjom kvalitetnom dendrovrstom;

- u zoni vrlo kvalitetnih stablašica potrebno je zatečene pojedinačne solitere ugraditi u cjelovito hortikulturno uređenje, a samo iznimno moguća je zamjena pojedinačnih stablašica zamjenskom sadnjom kvalitetnom dendrovrstom;

- u zoni kvalitetnih stablašica potrebno je sačuvati postojeće drvorede te cjelovitim hortikulturnim uređenjem omogućiti dopunjavanje i održavanje, a samo iznimno moguća je zamjena pojedinačnih stablašica zamjenskom sadnjom kvalitetnom dendrovrstom;

- u zoni stablašica za koje je moguć zamjenski smještaj potrebno je sukladno cjelovitom hortikulturnom uređenju omogućiti zadržavanje postojećih stablašica koje se mogu ugraditi u planirani prostorni koncept, a za preostale je potrebno predvidjeti zamjensku sadnju kvalitetnim dendrovrstama.

Kod planiranja zahvata u prostoru, odnosno u postupku ishođenja lokacijske dozvole, potrebno je kroz idejni projekt namjeravanog zahvata u prostoru evidentirati postojeće zelenilo prema kategorizaciji iz kartografskog prikaza broj 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA i broj 3.b Uvjeti zaštite površina, u mjerilu 1:1.000 te cjelovitim hortikulturnim uređenjem građevne čestice omogućiti očuvanje i zaštitu postojećeg zelenila i sadnju novog zelenila, sukladno postojećim obilježjima i planiranom načinu korištenja.

6.2. Zelene površine uz poslovne građevine i građevine javne i društvene namjene

Članak 28.b

U zoni mješovite - pretežno poslovne namjene i javne i društvene namjene uređenje okoliša treba nositi pečat urbaniteta više razine s naglaskom na oblikovno - uređajnu komponentu.

Okoliš svake pojedine poslovne cjeline tvori prostorni segment čije krajobrazno uređenje treba sugerirati reprezentativnost i ostvariti prepoznatljivost. Ove zelene površine uređuju se temeljem projekta krajobraznog uređenja za kazetu.

Planom je propisano da prirodni hortikulturno uređen teren mora iznositi 20% površine građevne čestice ili građevnih čestica.

6.3. Zaštitne zelene površine - kazeta 5

Članak 28.c

Zaštitna zelena površina planira se u kazeti 5. U obuhvatu one imaju funkciju razdjelnice od pogleda i različitih, ne nužno i inkopatibilnih namjena, te ih oblikovno i funkcionalno treba uključiti u matricu zelenih površina obuhvata.

Zaštitne zelene površine uređuju se visokom vegetacijom i dekorativnim grmljem temeljem projekta krajobraznog uređenja za kazetu.

6.4. Zelenilo u koridorima prometnica

Članak 28.d

U koridorima prometnica formiraju se alejni i drvoredni krajobrazni oblici uključujući pješačke površine i šetnice, parkirališne površine, prostore ugibališta i biciklističke staze, tvoreći mrežu geometrijski dominantnih pravaca.

U koridorima ulica, ukoliko to omogućava raspored komunalne infrastrukture, sadit će se drvoredi u pojasu stajanki za parkiranje vozila.

Zelenilo u koridorima prometnica uređuje se temeljem projekta krajobraznog uređenja za prometnicu."

Članak 45.

Članak 33. mijenja se i glasi:

"Mjere zaštite od prirodnih i civilizacijskih katastrofa temelje se na polazištima i ciljevima Plana, pri čemu je organizacija i namjena prostora planirana integralno s planiranjem zaštite, što se posebno ističe propisanim načinom gradnje, gustoćom izgrađenosti i gustoćom stanovanja.

Na području obuhvata Plana predviđena je provedba mjera zaštite pučanstva od prirodnih i civilizacijskih katastrofa u skladu s odredbama posebnih propisa koje uređuju ovo područje. Planom se propisuju sljedeće mjere zaštite:

- na području obuhvata Plana grade se skloništa za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara, i to osnovne zaštite otpornosti 100 kPa;

- skloništa se izgrađuju kao dvonamjenska skloništa s tim da sekundarna namjena ne umanjuje kapacitet skloništa, ne sprečava ili ne usporava pristup u sklonište;

- skloništa se ne grade u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih materija, u razini nižoj od podruma zgrade i u potencijalno plavnom području;

- zavisno od potreba na području obuhvata Plana mogu se graditi i skloništa za materijalna dobra;

- skloništa se lociraju prema radijusu gravitacije, i to tako da radijus gravitacije osigurava zaposjedanje skloništa u roku od 5 minuta brzog hoda ili najdalje 250 metara (pri čemu se vertikalna udaljenost računa trostruko);

- potrebno je osigurati pregledan, slobodan i dovoljno dimenzioniran pristup skloništu, kako se ne bi stvarala 'uska grla' na tom pristupu i pred skloništem;

- skloništa se mogu graditi u sklopu građevina ili izvan njih na zelenim površinama;

- lokacija skloništa treba biti postavljena tako da je pristup skloništu omogućen i u uvjetima rušenja građevine u kojoj je smješteno sklonište, pri čemu se domet ruševina mjeri pravokutno na stranice tlocrta d = h/2 pri čemu je h visina građevine od razine terena do vijenca krova;

- površina prostorija za boravak u skloništu se određuju po normativu podne površine po jednom mjestu, i to tako da sklonište omogućava boravak od najviše 7 dana, s tim da ima sve uređaje u skladu s odredbama posebnih propisa.

Kapacitet skloništa utvrđuju se prema odredbama posebnih propisa kojima je određeno:

- broj sklonišnih mjesta za potrebe stanovanja određuje se za broj stanara, s time da ne može biti manji od 1 sklonišnog mjesta na 50 m² bruto stambene površine za sve građevine GBP većeg od 1000 m²,

- broj sklonišnih mjesta poslovnih sadržaja određuje se za 2/3 broja zaposlenih u najvećoj smjeni,

- potrebe sklonišnih mjesta za dječji vrtić procijenjene su za 2/3 planiranog broja djece i zaposlenih.

Svaka građevina mora osigurati potrebe za sklanjanjem u sklopu vlastite građevne čestice.

Konačni kapaciteti pojedinih skloništa odredit će se detaljnom prostornom razradom temeljem GBP-a koji će se realizirati u pojedinom zahvatu u prostoru."

Članak 46.

Iza članka 33., u podnaslovu 11.1 brišu se riječi: "i urbanističko - arhitektonskih natječaja".

Članak 47.

U članku 34. stavku 1. riječi "niti provedba urbanističko-arhitektonskih natječaja", brišu se.

Članak 48.

Iza članka 34. dodaju se novi podnaslov 11.2. i članak 34.a i podnaslov 11.3. i članak 34.b koji glase:

"11.2. Obveza provedbe urbanističko-arhitektonskih natječaja

Članak 34.a

Na prostoru obuhvata Plana propisana je obaveza provedbe arhitektonskog natječaja za gradnju unutar kazete 1E u kojoj je moguće graditi građevinu visine veće od 9 nadzemnih etaža, a radi dobivanja što kvalitetnijih rješenja za oblikovanje građevine.

Za taj se zahvat u prostoru izrađuje program i provodi javni arhitektonski natječaj u skladu s urbanističkim propozicijama koje su određene ovim planom.

11.3. Detaljno uređenje izdvojenih prostornih cjelina - kazeta

Članak 34.b

Za kazete 1E, 2., 3., 4. i 5. koje su određene i prikazane u kartografskom prikazu 4.a Način i UVJETI gradnje, u mjerilu 1:1.000, ovog plana potrebno je izraditi cjelovito prostorno i programsko rješenje, te ishoditi lokacijsku dozvolu za cijelu kazetu.

Za kazete 1A, 1B, 1C i 1D koje su određene i prikazane u kartografskom prikazu broj 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE, u mjerilu 1:1.000, moguća je etapnost realizacije.

Na području obuhvata Plana građevine se mogu graditi samo na građevnim česticama koje obavezno moraju imati osigurane sljedeće uvjete:

- neposredan pristup s javnoprometne površine (postojeća ili planirana ulica najmanje širine 9,0 m);

- priključak na mrežu za opsrkbu električnom energijom;

- priključak na mrežu za opsrkbu vodom;

- priključak na plinoopskrbnu mrežu ili CTS;

- odvodnju otpadnih voda."

Članak 49.

Iza članka 34.dosadašnji podnaslov 11.2. Smjernice za rekonstrukciju građevina zamjenjuje se podnaslopvom "11.4. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni i/ili načinu korištenja, uvjetima i načinu gradnje propisanim ovim planom".

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 50.

Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja "Ulica grada Gospića - sjeveroistok" izrađene su u 6 (šest) izvornika koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 51.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.