Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Savska - Šarengradska - jug"

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Savska - Šarengradska-jug"

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja "Savska - Šarengradska-jug" (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradila tvrtka CPA - Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim zavodom za prostorno uređenje.

Članak 2.

Plan se donosi za područje omeđeno: sa sjeverne strane Zagrebačkom avenijom, sa istočne strane Savskom cestom i rubom nasipa uz željezničku prugu, sa južne strane nasipom uz rijeku Savu, između željezničkog mosta i Jadranskog mosta, i sa zapadne strane rubom nasipa uz željezničku prugu, istočnim rubom koridora planiranog produžetka Šarengradske ulice i istočnim rubom koridora silazne ceste s Jadranskog mosta.

Detaljna granica obuhvata označena je na kartografskim prikazima Plana. Područje obuhvata Plana iznosi oko 10,44 hektara.

Članak 3.

Plan, sadržan u elaboratu "Urbanistički plan uređenja Savska - Šarengradska-jug", sastoji se od:

A. Tekstualnog dijela plana koji sadrži:

I. Obrazloženje

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje

B. Grafičkog dijela plana koji sadrži kartografske prikaze:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA mj. 1 : 2.000

2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA

INFRASTRUKTURNA MREŽA

2.A. Promet mj. 1 : 2.000

2.B. Javne telekomunikacije i energetski sustav mj. 1 : 2.000

2.C. Vodnogospodarski sustav mj. 1 : 2.000

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA mj. 1 : 2.000

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE mj. 1 : 2.000

4.A. Oblici i način korištenja i uređenja prostora mj. 1 : 2.000

4.B. Uvjeti gradnje mj. 1 : 2.000

5. SINTEZNI PRIKAZ KOMUNALNE INFRASTRUKTURE mj. 1 : 2.000.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 4.

Osnovna namjena i način korištenja prostora, te razgraničenje pojedinih zona u prostoru, razmještaj i veličina javnih prometnih površina, površina određenih za gradnju građevina te uređenje zelenih površina detaljno su prikazani na kartografskom prikazu Plana broj 1. - Korištenje i namjena površina na kojem su one detaljno razgraničene bojom i planskim znakom na zone sljedećih namjena:

U razgraničavanju prostora granice se određuju u korist zaštite prostora te ne smiju ići na štetu javnog prostora.

Građevine se na području obuhvata Plana mogu graditi samo na građevnim česticama koje obvezno moraju imati osiguran neposredan pristup s javnoprometne površine, priključak na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom te odvodnju otpadnih voda.

1.1. Mješovita - pretežito poslovna namjena (M2)

Članak 5.

Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene (M2), oznaka od M2-1 do M2-11, postojeće i planirane građevine su poslovne i stambene, s tim da prevladava poslovna namjena (uredi, trgovine, usluge, obrt, ugostiteljstvo i sadržaji koji ne ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu grada).

Iznimno od prethodnog stavka, u zonama M2-3, M2-5, M2-6 i M2-9 planirana je izgradnja isključivo poslovnih građevina (građevine jedne namjene).

Na površinama zona mješovite - pretežito poslovne namjene (M2), oznake od M2-1 do M2-11 (izuzev zona M2-3, M2-5, M2-6, M2-9 i M2-11) uz poslovne sadržaje mogu se graditi i uređivati prostori za:

- stanovanje;

- prateće sadržaje;

- javnu i društvenu namjenu;

- gradske robne kuće, hotele;

- šport i rekreaciju;

- parkove i dječja igrališta;

- druge namjene koje dopunjuju osnovnu namjenu zone, ali je ne ometaju.

U zonama mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) ne mogu se graditi opskrbni centri s otvorenim parkiralištem, skladišta kao osnovna namjena i građevine za preradu mineralnih sirovina.

Ukupni GBP stambene namjene u zonama mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) može biti do 49% nadzemnog GBP-a.

1.2. Športsko-rekreacijska namjena / šport s gradnjom (R1)

Članak 6.

Na površini športsko-rekreacijske namjene/šport s gradnjom (R1) unutar obuhvata Plana mogu se graditi zatvorene i otvorene športske građevine, s gledalištem ili bez gledališta, te drugi prostori što upotpunjuju osnovnu djelatnost koja se obavlja na tim površinama i u građevinama (veslački športovi) i služe joj, pri čemu najveća ukupna površina prostora koji upotpunjuju osnovnu namjenu iznosi 30% ukupno izgrađenog GBP-a osnovne namjene.

1.3. Zaštitne zelene površine (Z)

Članak 7.

Zaštitne zelene površine na području obuhvata Plana oblikovane su radi potrebe zaštite okoliša (zaštita od buke, zaštita zraka i druge zaštitne zone).

1.4. Površine infrastrukturnih sustava (IS)

Članak 8.

Površine infrastrukturnih sustava su površine predviđenima za linijske, površinske i druge infrastrukturne prometne građevine, na kojima se grade i uređuju:

Na građevnoj čestici - zoni IS3 mogu se graditi i poslovne građevine (uredske i prateće) u vezi s obavljanjem osnovne djelatnosti.

Na površinama infrastrukturnih sustava (IS) ne mogu se graditi stambene građevine.

2. Uvjeti smještaja i način gradnje građevina u zonama mješovite - pretežito poslovne namjene (oznaka M2)

2.1. Uvjeti gradnje poslovnih građevina

Članak 9.

Na području obuhvata Plana posebno su izdvojene zone mješovite - pretežito poslovne namjene (oznaka M2-3, M2-5, M2-6 i M2-9) u kojima je planirana izgradnja jednonamjenskih poslovnih građevina.

Građevine unutar ovih zona mogu imati namjene: poslovna, upravna, uredska, trgovačka i uslužna, izložbena, hotelska i slična namjena.

Na površinama zona (oznaka M2-3, M2-5, M2-6 i M2-9) u zoni mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) mogu se graditi i uređivati prostori za:

- prateće sadržaje;

- javnu i društvenu namjenu;

- gradske robne kuće, hotele;

- šport i rekreaciju;

- parkove i dječja igrališta;

- druge namjene koje dopunjuju osnovnu namjenu zone, ali je ne ometaju.

Potrebni broj parkirališnih mjesta u zonama iz stavka 1. ovog članka potrebno je zadovoljiti na pripadajućoj građevnoj čestici planirane građevine.

Ispod građevina u zonama iz stavka 1. ovog članka dopuštena je izgradnja podzemnih etaža.

Za izgradnju na građevnim česticama unutar zone poslovne namjene (oznaka M2-9) propisuju se sljedeći uvjeti:

Zona M2-9

- minimalna površina građevne čestice 700 m²;

- maksimalna površina građevne čestice nije određena;

- kolni prilaz građevnim česticama u zoni M2-9 osiguran je preko javne prometne površine: Horvaćanske ceste;

- minimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice 30%;

- maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice 50%;

- minimalni koeficijent iskoristivosti nadzemno građevne čestice k_isn = 1,0;

- maksimalni koeficijent iskoristivosti nadzemno građevne čestice k_isn = 3,5;

- najveći broj nadzemnih etaža građevine = 6;

- minimalna udaljenost građevina od susjednih građevnih čestica u zoni 6,0 m;

- dopuštena izgradnja na regulacijskoj liniji prema Savskoj cesti i Horvaćanskoj cesti;

- minimalna udaljenost od granice obuhvata Plana 6,0 m;

- uvjet za gradnju u zoni M2-9 je provedba urbanističko-arhitektonskog natječaja za građevne čestice u zoni M2-9.

2.2. Uvjeti gradnje poslovnih i stambeno-poslovnih građevina

Članak 10.

Na području obuhvata Plana izdvojene su zone mješovite - pretežito poslovne namjene (oznaka M2-1, M2-2, M2-4, M2-7, M2-8, M2-10 i M2-11) u kojima je planirana izgradnja poslovnih i stambeno-poslovnih građevina.

Za izgradnju na građevnim česticama unutar zona mješovite - pretežito poslovne namjene iz prethodnog stavka propisuju se sljedeći uvjeti:

Zona M2-1

- minimalna površina građevne čestice 2.500 m²;

- maksimalna površina građevne čestice nije određena;

- kolni prilaz građevnim česticama u zoni M2-1 osiguran je preko javne prometne površine: Savske ceste i planirane servisne ceste uz prugu;

- minimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice 30%;

- maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice 50%;

- minimalni koeficijent iskoristivosti nadzemno građevne čestice k_in = 2,0;

- maksimalni koeficijent iskoristivosti nadzemno građevne čestice k_in = 3,5;

- najveći broj nadzemnih etaža građevine = 9;

- dopuštena izgradnja na regulacijskoj liniji prema Savskoj cesti;

- minimalna udaljenost građevina od osi Nove ceste 7,5 m;

- minimalna udaljenost građevina od osi servisne ceste 7,5 m;

- minimalna udaljenost građevina od susjednih građevnih čestica u zoni 6,0 m;

- uvjet za gradnju u zoni M2-1 je provedba urbanističko-arhitektonskog natječaja za građevne čestice u zoni M2-1.

Zona M2-2

- unutar zone planiran je jedan zahvat u prostoru, identičan površini zone;

- kolni prilaz građevnoj čestici - zoni M2-2 osiguran je preko javne prometne površine: Nove ceste i planirane servisne ceste uz prugu;

- minimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice 30%;

- maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice 50%;

- minimalni koeficijent iskoristivosti nadzemno građevne čestice k_in = 2,0;

- maksimalni koeficijent iskoristivosti nadzemno građevne čestice k_in = 3,5;

- najveća ukupna površina GBP -a građevne čestice 4.200 m²;

- najmanja površina GBP -a poslovnih i drugih sadržaja građevne čestice 2.200 m²;

- najveća površina GBP -a stambenih sadržaja građevne čestice 2.000 m²;

- najveći broj nadzemnih etaža građevine = 5;

- minimalna udaljenost od susjednih građevnih čestica u zoni 6,0 m;

- minimalna udaljenost građevina od osi servisne ceste 5,0 m;

- minimalna udaljenost građevina od osi Nove ceste 7,5 m.

Zona M2-4

- minimalna površina građevne čestice 1.000 m²;

- maksimalna površina građevne čestice nije određena;

- kolni prilaz građevnim česticama u zoni M2-4 osiguran je preko javne prometne površine: Savske ceste i planirane servisne ceste uz prugu;

- minimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice 30%;

- maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice 50%;

- minimalni koeficijent iskoristivosti nadzemno građevne čestice k_in = 2,0;

- maksimalni koeficijent iskoristivosti nadzemno građevne čestice k_in = 3,5;

- najveći broj nadzemnih etaža građevine = 9;

- dopuštena izgradnja na regulacijskoj liniji prema Savskoj cesti;

- minimalna udaljenost građevina od osi servisne ceste uz prugu 7,5 m;

- minimalna udaljenost od susjednih građevnih čestica u zoni 6,0 m;

- uvjet za gradnju u zoni M2-4 je provedba urbanističko-arhitektonskog natječaja za građevne čestice u zoni M2-4.

Zona M2-7

- minimalna površina građevne čestice 600 m²;

- maksimalna površina građevne čestice nije određena;

- kolni prilaz građevnim česticama u zoni M2-4 osiguran je preko javne prometne površine: Savske ceste i planirane servisne ceste uz prugu;

- minimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice 30%;

- maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice 50%;

- minimalni koeficijent iskoristivosti nadzemno građevne čestice k_in = 2,0;

- maksimalni koeficijent iskoristivosti nadzemno građevne čestice k_in = 3,5;

- najveći broj nadzemnih etaža građevine = 6;

- minimalna udaljenost građevina od susjednih građevnih čestica u zoni 6,0 m;

- dopuštena izgradnja na regulacijskoj liniji prema Savskoj cesti;

- minimalna udaljenost građevina od osi servisne ceste 7,5 m;

- uvjet za gradnju u zoni M2-7 je provedba urbanističko-arhitektonskog natječaja za građevne čestice u zoni M2-7.

Zona M2-8

- unutar zone planiran je jedan zahvat u prostoru, identičan površini zone;

- kolni prilaz građevnoj čestici - zoni M2-8 osiguran je preko javne prometne površine: Savske ceste;

- minimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice 30%;

- maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice 50%;

- minimalni koeficijent iskoristivosti nadzemno građevne čestice k_in = 1,0;

- maksimalni koeficijent iskoristivosti nadzemno građevne čestice k_in = 2,0;

- najveća ukupna površina GBP -a građevne čestice 1.600 m²;

- najmanja površina GBP -a poslovnih i drugih sadržaja građevne čestice 850 m²;

- najveća površina GBP -a stambenih sadržaja građevne čestice 750 m²;

- najveći broj nadzemnih etaža građevine = 5;

- minimalna udaljenost od susjednih građevnih čestica u zoni 6,0 m;

- dopuštena izgradnja na regulacijskoj liniji prema Savskoj cesti i planiranoj pješačkoj površini;

- uvjet za gradnju u zoni M2-8 je provedba urbanističko-arhitektonskog natječaja za građevnu česticu u zoni M2-8.

Zona M2-10

- minimalna površina građevne čestice 500 m²;

- maksimalna površina građevne čestice nije određena;

- kolni prilaz građevnim česticama u zoni M2-10 osiguran je preko javne prometne površine: Savske ceste;

- minimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice 20%;

- maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice 50%;

- minimalni koeficijent iskoristivosti nadzemno građevne čestice k_in =1,0;

- maksimalni koeficijent iskoristivosti nadzemno građevne čestice k_in = 2,0;

- najveći broj nadzemnih etaža građevine = 3;

- dopuštena izgradnja na regulacijskoj liniji prema Savskoj cesti i Selskoj cesti;

- minimalna udaljenost građevina od susjednih građevnih čestica u zoni 6,0 m;

- minimalna udaljenost od granice obuhvata Plana 10,0 m;

- uvjet za gradnju u zoni M2-10 je provedba urbanističko-arhitektonskog natječaja za građevne čestice u zoni M2-10.

Zona M2-11

- unutar zone planiran je jedan zahvat u prostoru, identičan površini zone;

- kolni prilaz građevnoj čestici - zoni M2-11 osiguran je preko javne prometne površine: Savske ceste;

- minimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice 30%;

- maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice 50%;

- minimalni koeficijent iskoristivosti nadzemno građevne čestice k_in = 1,0;

- maksimalni koeficijent iskoristivosti nadzemno građevne čestice k_in = 2,0;

- najveća ukupna površina GBP -a građevne čestice 1.400 m²;

- najmanja površina GBP -a poslovnih i drugih sadržaja građevne čestice 750 m²;

- najveća površina GBP -a stambenih sadržaja građevne čestice 650 m²;

- najveći broj nadzemnih etaža građevine = 3;

- minimalna udaljenost građevine od susjednih građevnih čestica u zoni 6,0 m;

- dopuštena izgradnja na regulacijskoj liniji prema Savskoj cesti;

- uvjet za gradnju u zoni M2-11 je provedba urbanističko-arhitektonskog natječaja za građevne čestice u zoni M2-11.

3. Uvjeti smještaja i način gradnje građevina javnih i društvenih djelatnosti

Članak 11.

Smještaj sadržaja javnih i društvenih djelatnosti moguć je kao prateći sadržaj u sklopu poslovnih i stambeno - poslovnih građevina u zonama mješovite - pretežito poslovne namjene (M2), s time da površina prostora za prateće sadržaje na građevinskoj čestici može biti do najviše 30% GBP-a (samo za sadržaje koji se prema posebnim propisima mogu obavljati u stambenim prostorima).

Uređenje predškolskih ustanova moguće je u prizemlju građevina u zonama mješovite - pretežito poslovne namjene (M2-1, M2-3, M2-5, M2-6 i M2-7), pri čemu je za boravak djece obvezno osigurati ozelenjeni prostor površine od najmanje 20 m² po djetetu.

4. Uvjeti gradnje građevina u zoni športsko-rekreacijske namjene/šport s gradnjom (R1)

Članak 12.

Za izgradnju na građevnim česticama unutar zone športsko - rekreacijske namjene/šport s gradnjom (R1) propisuju se sljedeći uvjeti:

- minimalna površina građevne čestice iznosi 3.000 m²;

- maksimalna površina građevne čestice jednaka je površini zone;

- kolni prilaz građevnim česticama u zoni R1 osiguran je preko javne prometne površine: Savske ceste i planirane prometnice uz nasip;

- maksimalna izgrađenost građevne čestice iznosi 30%;

- maksimalni koeficijent iskoristivosti nadzemno k_in = 0,40;

- maksimalna visina građevine iznosi 2 nadzemne etaže;

- najmanji prirodni teren građevne čestice iznosi 30% ukupne površine zone R1 (uređena zelena površina);

- minimalna udaljenost građevina od osi Savske ceste iznosi 30,0 m;

- minimalna udaljenost građevina od granice obuhvata Plana prema savskom nasipu iznosi 20,0 m;

- u ukupnom nadzemnom GBP-u športski sadržaj mora biti zastupljen s najmanje 70%, a drugo mogu biti prateći sadržaji;

- uvjet za gradnju u zoni R1 je provedba urbanističko - arhitektonskog natječaja za građevne čestice u zoni R1.

5. Uvjeti uređenja zaštitnih zelenih površina (Z)

Članak 13.

Prema oblikovno - funkcionalnim karakteristikama zelene površine na području obuhvata Plana se dijele na zelenilo uz poslovne i stambene građevine i zelenilo u koridorima prometnica.

U koridorima prometnica formirat će se alejni i drvoredni krajobrazni oblici uključujući pješačke površine i šetnice, parkirališne površine i prostore ugibališta tvoreći mrežu geometrijski dominantnih pravaca.

Na području obuhvata Plana planirano je uređenje zaštitnih zelenih površina na prostoru uz južni dio Savske ceste (željeznički nadvožnjak i tramvajsko okretište).

Zelene površine integrirane uz poslovne ili stambene građevine trebaju ponajprije oplemeniti ugođaj i humanizirati okoliš suptilnim odabirom vrsta i razmještajem u neposrednoj okolini građevina. Gabariti vegetacije, dekorativni elementi i eventualno oblikovane odmorišne zone slijede namjene prostora unutar građevina i kretanja njihovih korisnika ili stanara u neposrednoj okolini.

Potrebno je formirati poteze i ansamble sukladno kvalitetnom doživljaju pogleda "kroz prozor", zaštiti od buke i utjecaja negativnih učinaka od prometa općenito, te osmisliti zelene komunikacije između pojedinih sadržaja.

Zelenilo ima karakter vezivnog uređajnog tkiva i treba ga tretirati kao kategoriju krajobraznog uređenja. Uređenjem zelenila treba stvoriti uvjete sustavnog prožimanja okoline i stambenih građevina.

Na površinama mješovite - pretežno poslovne namjene uređenje okoliša treba nositi pečat urbaniteta više razine s naglaskom na oblikovno - uređajnu komponentu.

Na zaštitnim zelenim površinama (izuzev zaštitne zelene površine uz savski nasip) dopuštena je izgradnja trafostanica 20/0,4 kV kao samostojećih tipskih građevina kao i vođenje svih podzemnih infrastrukturnih sustava.

Na zaštitnim zelenim površinama dopuštena je postava elemenata urbane opreme (klupa, rasvjete, reklamnih panoa i slično) te izgradnja pješačkih staza.

6. Veličina i izgrađenost građevnih čestica unutar zona

Članak 14.

Građevne čestice unutar zona formiraju se od jedne ili više postojećih katastarskih čestica ili njihovih dijelova i moraju imati površinu i oblik koji omogućava njihovo korištenje u skladu s planiranom namjenom, a obvezno moraju imati osiguran neposredan pristup s javnoprometne površine (postojeća ulica ili javnoprometna površina - trg ili ulica) najmanje širine 9,0 m, priključak na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom, te odvodnju otpadnih voda.

Planirane građevne čestice moraju imati minimalnu površinu određenu prema odredbama ovog plana.

Prigodom rekonstrukcije, dogradnje, nadogradnje, gradnje zamjenskih građevina i interpolacija moguće je građevne čestice manje od onih propisanih ovim odredbama umanjiti za pojas nužan za proširenje ulice.

Na jednoj građevnoj čestici moguće je graditi više građevina.

Ukoliko se na području obuhvata Plana pojavi novi potrošač s potrebom za velikom vršnom snagom, lokacija nove transformatorske stanice osiguravat će se unutar njegove građevne čestice.

7. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

Članak 15.

Trase i površine građevina i uređaja prometne i komunalne infrastrukturne mreže prikazane su na kartografskom prikazu 2. - PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.A. - Promet, 2.B. - Javne telekomunikacije i energetski sustav i 2.C. - Vodnogospodarski sustav.

Detaljni raspored vodova komunalne infrastrukture unutar koridora cestovnih prometnica određenih Planom bit će utvrđen lokacijskom dozvolom. Lokacijskom dozvolom može se odrediti gradnja uređaja ili postrojenja sustava prometne ili komunalne infrastrukture i na površinama koje nisu označene u kartografskim prikazima ako se time ne narušavaju uvjeti korištenja površina.

Prometni i infrastrukturni koridori su sve površine i prateće građevine unutar Planom utvrđenih koridora ili zona potrebnih za gradnju ili funkcioniranje prometne i komunalne infrastrukture s pratećim građevinama.

U osnovnoj razini cestovnih koridora predviđeno je urediti prometne površine te površine zaštitnoga razdjelnog zelenila, ukoliko je predviđeno.

Članak 16.

U prvom i drugom podzemnom sloju prometnih koridora predviđeno je polaganje uređaja u funkciji sustava telekomunikacijskog prometa, cjevovoda vodoopskrbe, javne odvodnje otpadnih i oborinskih voda, plinoopskrbe te elektroenergetskih kabela i kabela javne rasvjete.

Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina, objekata i uređaja prometne i komunalne infrastrukture obavezno je pridržavati se važeće zakonske regulative. U postupku izdavanja lokacijskih dozvola potrebno je pribaviti potrebne uvjete svih korisnika infrastrukturnih koridora.

Priključenje građevina na javnoprometne površine, odnosno postrojenja i/ili uređaje sustava prometne ili komunalne infrastrukture, bit će određeno posebnim uvjetima građenja.

7.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 17.

Planom se određuje gradnja i uređenje osnovne ulične i prometne mreže na način da se osigura usklađen razvoj javnog, pješačkog i biciklističkog prometa te osiguraju uvjeti za formiranje nove mreže javnih urbanih prostora.

Ulična će se mreža na području obuhvata Plana graditi, odnosno rekonstruirati u skladu s kartografskim prikazom broj 2. - PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.A. - Promet, čiji su sastavni dio karakteristični profili prometnica.

Planski koridori prometnica osnovne ulične mreže definirani su osima i planiranim profilima prometnica. Planski prometni koridori određeni su regulacijskim linijama planiranih prometnica.

Preko uličnih koridora ostvaruje se kolni i pješački pristup do građevnih čestica, te osiguravaju pojasevi unutar kojih je omogućeno polaganje vodova prometne i komunalne infrastrukture.

Sve javne prometne površine na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevne čestice, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogućuje vođenje komunalne i druge infrastrukture, prolaz vatrogasnim vozilima te moraju biti vezane na sustav javnih ulica.

Građevine koje će se graditi uz ulicu koja ima značaj javne ceste ne smiju biti na udaljenosti manjoj od udaljenosti određene propisom o javnim cestama.

Članak 18.

Prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava odvijanje prometa na javnoj prometnoj površini. Sve prometne površine moraju se graditi i opremati sukladno posebnim propisima određenim prometno-tehničkim uvjetima koji se odnose na formiranje raskrižja, prilaza raskrižju, autobusnih ugibališta, posebnih traka za javni prijevoz, signalizaciju i dr.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene u skladu s posebnim propisima, bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.

Planom je određena ukupna širina profila prometnica te načelni raspored pojedinih površina unutar regulacijskih pravaca ulice. Unutar Planom utvrđenih prometnih površina mogu se graditi kolne, biciklističke i pješačke površine, autobusna stajališta, parkirališta, zaštitno zelenilo i slično. Planom je određena ukupna širina profila pojedinih ulica, te raspored pojedinih površina unutar regulacijskog pravca ulice. Konačno oblikovanje ulica, uz moguća manja odstupanja rasporeda i širina pojedinih dijelova uličnog profila kao posljedica detaljnoga tehničkog rješavanja, definirat će se urbanističko-tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Članak 19.

U funkciji uličnoga motornog prometa predviđena je izgradnja asfaltiranih kolnika za dvosmjerno kretanje vozila minimalne širine 5,5 m (širina prometne trake 2,75 m). U zonama križanja svih ulica, na udaljenosti 15 - 30 m od križanja, nije moguća sadnja visokog zelenila zbog obveznog osiguranja pune preglednosti u svim privozima.

Gornji stroj svih kolnih površina, kao i drugih prometnih površina predviđenih za pristup i operativni rad vatrogasnih vozila, mora zadovoljiti zahtjeve u pogledu osiguranja minimalnoga osovinskog pritiska od 100 kN.

7.1.1. Ulična prometna mreža

Članak 20.

Planom su određene površine infrastrukturnog sustava (IS1) za izgradnju ulične mreže (površine za kolni, tramvajski, pješački i biciklistički promet).

Ulični koridori namijenjeni su za odvijanje uličnoga motornog prometa te za promet pješaka i biciklista. Površine u osnovnoj razini koridora prometnica treba dimenzionirati tako da se omogući sigurno odvijanje prometa svih vrsta i u svim vremenskim uvjetima.

Planom je predviđena izgradnja i rekonstrukcija cestovne mreže prometnica unutar područja obuhvata.

Planom se predviđa:

- izgradnja produžene ulice Prisavlje u koridoru određenom GUP-om grada Zagreba (spajanje postojeće ulice Prisavlje preko Savske ceste, novog podvožnjaka i Šarengradske ulice s Albaharijevom ulicom na Knežiji);

- izgradnja servisne ceste u koridoru širine 9,0 m uz istočni rub željezničkog nasipa u tri segmenta:

- servisna cesta od Nove ceste prema sjeveru, širina kolnika 6,0 m, dvosmjerna, sistem "ulaz - izlaz";

- servisna cesta od Nove ceste prema produženoj ulici Prisavlje, širina kolnika 6,0 m, dvosmjerna, sistem "ulaz - izlaz" na produženu ulicu Prisavlje;

- servisna cesta od produžene ulice Prisavlje do Savske ceste, širina kolnika 6,0 m, dvosmjerna, sistem "ulaz - izlaz" na produženu ulicu Prisavlje i Savsku cestu;

- izgradnja ceste za pristup zoni R1 s priključkom na Savsku cestu.

Širina planiranih uličnih koridora određena je na kartografskom prikazu broj 2. - PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.A. - Promet.

Poprečni nagibi pješačkih hodnika trebaju biti u padu od regulacijskih linija prema glavnoj osi koridora. Poprečni nagibi kolnika mogu biti jednostrešni (od jednog do drugog ruba kolnika) ili dvostrešni (od osi kolnika prema vanjskim rubovima).

Članak 21.

U svrhu osiguranja preglednosti, u zonama križanja nije dopuštena sadnja visokih nasada zelenila i grmlja niti postavljanje ograda, reklama, naprava ili drugih predmeta koji smanjuju punu preglednost u svim privozima ili svojim sadržajem mogu ugrožavati sigurnost odvijanja prometa.

Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s teškoćama u kretanju, moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.

Tramvajska i autobusna stajališta potrebno je opremiti nadstrešnicom s klupom, te odgovarajućom urbanom opremom.

Postavljanje prometne, druge signalizacije i opreme treba biti u skladu s prometnim projektom.

7.1.2. Javna parkirališta i garaže

Članak 22.

Ne planira se gradnja zasebnih građevina za javne garaže.

Potrebni broj parkirališnih mjesta potrebno je zadovoljiti na pripadajućoj građevnoj čestici planirane građevine.

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta (broj PGM-a) ovisno o namjeni prostora iznosi:

U bruto izgrađenu površinu za izračun PGM-a ne uračunavaju se površine garaža i jednonamjenskih skloništa.

Članak 23.

Kada se potreban broj PGM-a, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti prema normativu iz tablice, odredit će se po jedan PGM za:

- hotele i pansione na svake dvije sobe;

- motele na svaku sobu;

- kina i sl. na 18 sjedala;

- ugostiteljsku namjenu na 4 - 12 sjedećih mjesta;

- predškolske ustanove, na jednu učionicu, odnosno za jednu grupu djece;

- ambulante, poliklinike i sl., na dva zaposlena u smjeni.

Članak 24.

Od ukupnog broja parkirališnih mjesta na javnim parkiralištima, za vozila osoba s invaliditetom mora biti osigurano najmanje 5%. Na parkiralištima s manje od 20 mjesta koja se nalaze uz ambulantu, ljekarnu, trgovinu dnevne opskrbe, poštu, restoran i predškolsku ustanovu mora biti osigurano najmanje jedno parkirališno mjesto za vozilo osoba s invaliditetom.

Propisani broj parkirališno - garažnih mjesta potrebno je osigurati unutar svake pojedine građevne čestice, s tim da je prioritet smještaj u podzemnim etažama.

7.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 25.

Za nesmetano i sigurno kretanje pješaka predviđeno je urediti pješačke hodnike, pješačke putove, te prilaze. Za kretanje pješaka u svim je ulicama planirano uređenje pješačkih hodnika minimalne širine 1,5 m. Uz javne pješačke površine moguće je uređivanje stajališta javnog prijevoza, postavljanje gradske urbane opreme, te kontejnera i posuda za sakupljanje korisnog otpada.

Za potrebe kretanja osoba smanjene pokretljivosti, osoba s djecom u kolicima i sl., na križanjima ulica u sklopu pješačkih prijelaza obilježenih horizontalnom i vertikalnom signalizacijom predviđeno je izvesti upuštene pješačke hodnike. Hodnici u kontaktnom dijelu s kolnikom moraju biti izvedeni u istoj razini. Nagibi kao i površinska obrada skošenih dijelova hodnika trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.

Visina rubnjaka na svim mjestima gdje pješačke hodnike ili zelenilo odvajaju od kolnika iznosi 15 cm. Na parkiralištima i vatrogasnim pristupima visina rubnjaka ne smije prelaziti 8 cm.

Sve pješačke površine mogu se koristiti i za kolni pristup interventnih vozila kao i vozila stanara, odnosno korisnika pojedinih sadržaja. Režim prometa (vremenska ograničenja, ograničenja u pogledu nosivosti i slično) bit će utvrđena posebnom odlukom o regulaciji prometa.

Članak 26.

Planom je određena površina infrastrukturnog sustava (IS4) za uređenje veće pješačke površine - trga na mjestu sadašnjega autobusnog terminala uz Savski most (nakon njegova preseljenja na drugu lokaciju) prema obveznom urbanističko-arhitektonskom natječaju. Preko planiranog trga ostvario bi se kontakt prema jednoj od karakterističnih gradskih vizura - mostovima na rijeci Savi, dok bi s druge, sjeverne strane, trg imao urbano pročelje prema zoni R1 (šport s gradnjom).

Na površini trga dopušta se postava urbane opreme, što uključuje klupe za sjedanje, rasvjetna tijela, košare za otpad i slično. Na trgu je dopuštena postava skulpture i fontane.

Na plohi trga dopuštena je postava pokretnih naprava za prigodne prodaje, kao i postava stolova i stolica te montažne zaštite od sunca (tende i slično).

7.1.4. Biciklističke staze

Članak 27.

Biciklističke staze i trake predlažu se kao dio pješačke staze razgraničene denivelacijom od najmanje 3 cm, zelenom površinom ili tipskim rubnim elementom.

Najmanja širina biciklističke staze ili trake za jedan smjer vožnje je 1,0 m, a za dvosmjerni promet 1,60 m. Uzdužni nagib biciklističke staze ili trake, u pravilu, ne može biti veći od 8%.

Planom je predviđena biciklistička staza uz zapadni rub Savske ceste (u sklopu pločnika).

7.1.5. Javni gradski i prigradski prijevoz putnika

Članak 28.

Na području obuhvata Plana organiziran je javni gradski tramvajski i autobusni prijevoz unutar koridora postojećih ulica (Savska cesta, Selska cesta i Zagrebačka avenija).

Planom je predviđena izgradnja autobusnih i tramvajskih stajališta te nadstrešnica za putnike u koridorima javnog prijevoza.

U južnom dijelu područja obuhvata Plana, na području omeđenom Savskom cestom, željezničkim nasipom i zonom športsko - rekreacijske namjene/šport s gradnjom (R1) predviđen je prostor za uređenje autobusnog terminala (oznaka IS3).

Za izgradnju na građevnoj čestici - zoni IS3 propisuju se sljedeći uvjeti:

- unutar zone planiran je jedan zahvat u prostoru, identičan površini zone;

- na površini građevne čestice IS3 dopuštena je izgradnja kolnih prometnih površina za potrebe prometovanja autobusa javnog prijevoza;

- dopuštena je izgradnja prateće poslovne građevine u funkciji obavljanja osnovne djelatnosti javnog prijevoza sukladno sljedećim uvjetima:

- najveća dopušteni GBP poslovne građevine 200 m²;

- maksimalna visina dvije etaže (P+1);

- udaljenost građevine od osi Savske ceste iznosi najmanje 20,0 m;

- dopuštena je izgradnja nadstrešnica za putnike s klupama za sjedenje;

- kolni prilaz građevnoj čestici - zoni IS3 osiguran je preko javne prometne površine: Savske ceste i planirane prometnice uz sjeverni i istočni rub zone;

- uvjet za gradnju na građevnoj čestici - zoni IS3 je provedba urbanističko - arhitektonskog natječaja za izgradnju autobusnog terminala.

Članak 29.

Planom je određena površina infrastrukturnog sustava (IS2) za potrebe željezničke pruge.

Postojeća željeznička pruga od značaja za međunarodni promet M104 Zagreb Glavni kolodvor - Sisak - Novska predviđena je i za promet lakošinske željeznice, pri čemu je stajalište predviđeno na lokaciji uz željeznički nadvožnjak iznad Savske ceste.

Uz postojeći kolosjek pruge M104 planira se s istočne strane izgradnja drugog kolosjeka, za što je prema traženju HŽ Infrastrukture d.o.o. rezerviran zaštitni koridor širine 16,5 m, mjereno od osi postojeće pruge.

Na planiranom spoju ulica Prisavlje - Albaharijeva ulice predviđa se izgradnja podvožnjaka ispod željezničke pruge.

Smještaj primjerenih sadržaja unutar infrastrukturnog pojasa željezničke pruge, uključivo stajališta, definirat će se detaljnijom prostorno planskom dokumentacijom.

7.1.6. Uvjeti za osiguranje nesmetanog kretanja osoba smanjene pokretljivosti

Članak 30.

Planom se za sve građane, bez obzira na dob i vrstu teškoća u kretanju, predviđa osiguranje nesmetanog pristupa javnim površinama.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih i urbanističkih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva. U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe smanjene pokretljivosti, moraju se ugraditi iskošeni rubnjaci.

Za automobile osoba s invaliditetom na javnim parkiralištima treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, odnosno najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta koja se nalaze uz ambulantu, ljekarnu, trgovinu dnevne opskrbe, poštu, restoran ili predškolsku ustanovu.

U provedbi Plana potrebno je primjenjivati propise i normative u svrhu smanjenja i eliminiranja postojećih i sprečavanja nastajanja novih urbanističko-arhitektonskih barijera.

Za osobe s posebnim potrebama potrebno je predvidjeti izgradnju odgovarajućih stanova u skladu s posebnim propisom.

7.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 31.

Trase telekomunikacijske mreže načelne su, a konačno će se odrediti u postupku izdavanja lokacijske dozvole, prema važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu. Priključak na telekomunikacijsku mrežu osigurat će se za sve građevne čestice na području obuhvata Plana.

Planom se osiguravaju uvjeti za rekonstrukciju i gradnju distributivne telefonske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom području. Sve zračne telekomunikacijske vodove potrebno je zamijeniti podzemnima, a podzemne telefonske kabele dopuniti na kompletnu podzemnu DTK mrežu. DTK mrežu i kabele potrebno je polagati izvan kolnika, a na mjestima prijelaza kolnika treba postavljati zaštitne cijevi.

Distributivnu kanalizaciju treba graditi montažnim betonskim zdencima i PVC cijevima promjera 110 mm, te PEHD cijevima promjera 50, 40 i 32 mm, u koje će se uvlačiti telekomunikacijski kabeli različitog kapaciteta i namjene. Prema odredbama posebnih propisa treba dodati minimalno dvije cijevi koje će se koristiti za prijenos radijskih, TV i drugih signalnih kabela, a jedna je rezervna.

Članak 32.

Na području obuhvata Plana se planira:

- privodi DTK za sve građevne čestice na području obuhvata Plana;

- kapacitet i trasa DTK, veličina zdenaca DTK i broj cijevi sukladno koncentraciji poslovnih i drugih građevina;

- glavnu trasu novoplanirane DTK usmjeriti na komutaciju UPS-a Knežija i Vjesnik;

- izgradnja novoga kolokacijskog prostora za smještaj telekomunikacijske opreme različitih operatora i davatelja telekomunikacijskih usluga veličine 20 - 40 m², a što je moguće osigurati i u sklopu neke od planiranih građevina u blizini centra područja obuhvata Plana;

- glavnu trasu novoplanirane DTK usmjeriti prema novom kolokacijskom prostoru.

Članak 33.

Unutar područja obuhvata prema normativima za njihovu gradnju bit će postavljene javne telefonske govornice na najpogodnijim lokacijama kako bi se osigurala njihova cjelodnevna dostupnost. Lokacije javnih govornica treba uskladiti s mjestima sadržaja veće atrakcije, odnosno koncentracije ljudi (autobusna stajališta, veće trgovine i sl.).

U koridorima distributivne telekomunikacijske kanalizacije treba osigurati i prostor za polaganje vodova kabelske televizije.

Gradnja antenskih sustava baznih postaja - antenskih stupova s prostorom za opremu TK mreža nije moguća unutar obuhvata Plana.

Smještaj antenskih sustava osnovnih postaja krovnim prihvatima na građevinama moguć je samo na građevinama poslovne namjene, visine veće od P+8.

7.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 34.

Uvjeti i način gradnje komunalne infrastrukturne mreže prikazani su u kartografskom prikazu broj 2. - PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.B. - Javne telekomunikacije i energetski sustav i 2.C. - Vodnogospodarski sustav.

Komunalnu infrastrukturnu mrežu (vodoopskrba, odvodnja, plinska mreža, elektroenergetska mreža i javna rasvjeta) potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica u osiguranim pojasevima za svaku vrstu infrastrukture, a u skladu s načelnim poprečnim presjecima prometnica i njihovim širinama. Položaj vodova i uređaja komunalne infrastrukturne mreže načelan je i konačno će se odrediti u postupku izdavanja lokacijske dozvole, prema važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu.

Postojeća mreža komunalne infrastrukture ostaje u funkciji do izgradnje nove mreže komunalne infrastrukture, osim vodova koji se nalaze unutar obuhvata koji će se staviti izvan funkcije. Prije izgradnje ulica u njihovom planiranom koridoru, odnosno poprečnom presjeku, potrebno je izgraditi vodove komunalne infrastrukture, u skladu s planiranim trasama.

Prilikom izgradnje prometnica potrebno je položiti sve planirane vodove komunalne infrastrukture. Polaganje vodova komunalne infrastrukture treba biti u skladu s posebnim uvjetima građenja određenih u postupku izdavanja lokacijskih dozvola od strane nadležnih javnih komunalnih trgovačkih društava.

Iz infrastrukturnog se koridora izvode odvojci - priključci pojedinih građevina na pojedine komunalne instalacije, koji se realiziraju u skladu s uvjetima nadležnih distributera.

7.3.1. Elektroopskrbna mreža i javna rasvjeta

Članak 35.

Unutar područja obuhvata Plana izvedena je niskonaponska mreža za potrebe postojećeg Konzuma. U koridoru novih prometnica treba predvidjeti koridore za elektroenergetsku mrežu u javnim neprometnim površinama i uz propisane udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata.

Elektroenergetska potrošnja procijenjena je na temelju bruto razvijenih površina pojedinih zona, njihove namjene i sadržaja. Na temelju analize buduće elektroenergetske potrošnje koju su diktirali sadržaji u pojedinim prostornim cjelinama, izveden je jedinični parametar potreba za električnom energijom. Prema analizi može se zaključiti da će se taj parametar kretati u granicama 0.014 kW/ m² - 0,055 kW/ m² bruto razvijene površine.

Na temelju pokazatelja, izvedene kvadrature pojedinih zona i uzimajući u obzir to da će se u predviđenim zonama djelomično ili u cijelosti koristiti plin, klimatizacija i toplovodna mreža, izrađena je raspodjela elektroenergetskih potreba po pojedinim zonama iz čega proizlazi potreba za ukupno 8 trafostanica na području obuhvata Plana (od toga su 4 postojeće).

Trase za polaganje svih kabela (SN, NN i kabeli javne rasvjete) vode se u pješačkim hodnicima obodnih prometnica i pješačkim stazama unutar obuhvata Plana.

Članak 36.

Lokacije planiranih trafostanica 20/0,4 kV načelno su određene na kartografskom prikazu 2. - PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.B. - Javne telekomunikacije i energetski sustav, a njihove točne lokacije i kapaciteti definirat će se lokacijskim dozvolama.

Postojeći kabeli elektroopskrbne mreže zadržavaju se u svim koridorima gdje je to bilo moguće neovisno o njihovom položaju unutar novoplaniranog profila ulice, dok se trase svih novih kabela (SN, NN i kabeli javne rasvjete), u pravilu, vode u pješačkim hodnicima planiranih ulica.

Ukoliko se nove trafostanice grade kao samostojeće građevine, potrebno je formirati nove građevne čestice, minimalne površine 5,0 m x 7,0 m. Čestice obavezno treba pozicionirati uz javne prometne površine te tako omogućiti neposredan pristup vozilima u svrhu izgradnje i/ili održavanja postrojenja.

Ukoliko se na području obuhvata Plana pojavi novi potrošač s potrebom za velikom vršnom snagom, lokacija nove transformatorske stanice osiguravat će se unutar njegove građevne čestice.

Sve kabele treba postavljati u prvom podzemnom sloju 0,8 m ispod kote terena. Na mjestima poprečnih prijelaza kolnih površina kabele treba dodatno polagati u zaštitne cijevi.

Pri projektiranju i izvođenju elektroenergetskih objekata i uređaja treba se obavezno pridržavati svih tehničkih propisa, propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata, pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora te koristiti isključivo tipske kabele i ostalu opremu u skladu sa posebnim uvjetima nadležnog distributera.

Članak 37.

Sve ulice, trgovi i parkovi bit će osvijetljeni postavljanjem visokih i niskih stupova javne rasvjete u skladu s namjenom pojedinog prostora. Boja svjetla treba biti što bliže dnevnom svjetlu kako bi se isključili negativni efekti iskrivljavanja pravih boja i tonova tih boja.

Sve prometne površine, uključujući pješačke šetnice i pješačke trgove, trebaju biti rasvijetljeni u klasi javne rasvjete koja odgovara njihovoj prometnoj funkciji, odnosno namjeni. Prema preporukama za rasvjetu cesta s motornim i pješačkim prometom određena je klasa javne rasvjete C3 (M4) za kolnik i klasa P4 za pješačke staze.

Za sve pješačke ulice i trgove te parkove, javna rasvjeta dizajnirat će se i odrediti u sklopu projekta uređenja parkovnih i zelenih površina elaboratom za lokacijsku dozvolu.

Elektroenergetsko napajanje javne rasvjete izvest će se iz ormarića javne rasvjete koji su postavljeni uz pripadne trafostanice.

Doseg javne rasvjete bit će u opsegu pojedinih elektroenergetskih zona, odnosno unutar potrošačkih područja pojedinih trafostanica. Kabeli javne rasvjete bit će tipski kojima se koristi DP Elektra Zagreb (PP00-A 4x25 mm²).

7.3.2. Plinoopskrbna mreža

Članak 38.

Plinofikacija većeg dijela područja obuhvata Plana i opskrba postojećih građevina plinom izvedena je razvodom niskotlačne plinske mreže (NTP) u postojećim uličnim koridorima, te izvedbom pripadnih kućnih priključaka, kojima je omogućena plinofikacija svih postojećih građevina.

Planirane građevine plinoficirat će se izgradnjom niskotlačne plinske mreže (NTP) u planiranim uličnim koridorima. Plinska će mreža činiti tehničku cjelinu s postojećim i planiranim niskotlačnim plinskim mrežama u kontaktnoj zoni ovog plana. Buduća plinska mreža će se graditi kao proširenje ili nastavak postojeće niskotlačne mreže. Postojeći i planirani cjevovodi plinoopskrbe prikazani su orijentacijski.

NTP će se polagati podzemno s nadslojem do kote uređenog terena minimalno 1,0 m te će biti izvedena u skladu s važećim propisima. Minimalna sigurnosna udaljenost od građevina za niskotlačnu plinsku mrežu i kućne priključke pri paralelnom vođenju uz građevine je 1,0 m. Udaljenosti NTP od drugih komunalnih instalacija određuju se sukladno posebnim uvjetima vlasnika tih instalacija, te u skladu s posebnim propisom.

Članak 39.

U situacijskom smislu cjevovodi za opskrbu prirodnim plinom obavezno se polažu u skladu s uvjetima za provođenje mjera zaštite od požara i uz pridržavanje obaveznih udaljenosti od različitih objekata i drugih vrsta komunalne infrastrukture pri paralelnom vođenju odnosno na mjestima križanja s drugim vodovima. Planom su određeni sljedeći obvezujući uvjeti za polaganje niskotlačnih plinovoda:

- min. 0,5 m po vertikali kod križanja s drugim vrstama komunalne infrastrukture s tim da se pri križanju s vrelovodima i parovodima, ukoliko je svijetli razmak manji od 0,7 m, dodatno primijeni zaštitna čelična cijev na jednoj instalaciji;

- min. 1,0 m po horizontali pri paralelnom polaganju;

- min. 1,0 m od stupova javne rasvjete visine do 6,0 m;

- min. 1,5 m od stupova javne rasvjete visine preko 6,0 m;

- min. 1,0 m od okana drugih vrsta komunalne infrastrukture;

- min. 1,5 m od visokog raslinja;

- min. 0,5 m od grmolikog raslinja;

- min. 5,0 m od transformatorskih postrojenja, potencijalnih mjesta istjecanja tekućih ugljikovodika, otapala i drugih agresivnih tekućina;

- min. 1,0 m od građevina.

Članak 40.

Svaka građevina imat će na plinskom kućnom priključku glavni zapor kojim se zatvara dotok plina za dotičnu građevinu, a na plinovodima će biti ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razornih nepogoda. Kućni priključci projektirat će se za svaku planiranu građevinu u sklopu projekta plinske instalacije za tu građevinu.

7.3.3. Toplovod

Članak 41.

Uz sam sjeverni rub zahvata Plana položen je toplovod DN500 s dvije cijevi u betonskom kanalu širine 2 - 2,5 m, tako da se građevine na području obuhvata Plana, u slučaju potrebe, mogu priključiti na ovaj sustav, ukoliko je to prihvatljivije za potrošače. U tom je slučaju obvezno postavljanje toplovoda u zemlju.

7.3.4. Vodnogospodarski sustav

Članak 42.

Postojeći i planirani cjevovodi u funkciji sustava vodoopskrbe prikazani su u kartografskom prikazu broj 2. - PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.C. - Vodnogospodarski sustav. Moguća su manja odstupanja od planiranih trasa vodoopskrbnih cjevovoda sukladno budućim rješenjima u vodoopskrbnom sustavu koja se odnose na izgradnju vodoopskrbnog sustava u planiranoj Šarengradskoj ulici (izvan obuhvata Plana).

Buduću vodoopskrbnu mrežu treba, radi kvalitete opskrbe vodom i poštivanja propisa o zaštiti od požara, spojiti na postojeću vodoopskrbnu mrežu.

Vodovodna mreža će se polagati tako da minimalna visina nadsloja zemlje iznad tjemena cijevi bude minimalno 1,0 m. Svijetli horizontalni razmak između vodoopskrbnog cjevovoda i ostalih objekata komunalne infrastrukture ne smije biti manji od 1,50 m, a od drvoreda, zgrada i ostalih objekata 2,50 m.

Cjevovode treba polagati u prvome podzemnom sloju ponajprije ispod pješačkih hodnika, biciklističkih staza ili razdjelnih pojasa zelenila. Gdje to nije moguće, cjevovodi se mogu polagati ispod površina kolnika. Vodoopskrbnu mrežu treba formirati prstenasto radi osiguranja dvostrane mogućnosti opskrbe vodom za piće kao i stalnog tlaka unutar sustava.

Svijetli vertikalni razmak vodovodnih cijevi i ostalih instalacija na mjestima njihovih križanja ne smije biti manji od 0,50 m. Križanje vodovodne cijevi s kanalizacijom u principu treba rješavati tako da vodovodna cijev bude iznad kanalizacijske cijevi.

Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u skladu s važećim propisima izvesti vanjske nadzemne hidrante. Hidranti će se postaviti u zeleni pojas prometnice ili na vanjski rub pješačkog hodnika. Novi cjevovodi u svrhu provođenja mjera protupožarne zaštite ne mogu imati profil manji od 100 mm.

Članak 43.

Postojeći i planirani cjevovodi u funkciji sustava javne odvodnje otpadne i oborinske vode prikazani su u kartografskom prikazu broj 2. - PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.C. - Vodnogospodarski sustav.

Na području obuhvata Plana planirana je gradnja cjelovitoga kanalizacijskog sustava za odvodnju otpadnih, oborinskih i drugih voda. Kanalizacijsku mrežu potrebno je izvoditi nepropusno. Odvodnja oborinskih voda s prometnih površina i parkirališta predviđa se u javnu kanalizaciju slivnicima s taložnicama. Odvodnja oborinskih i otpadnih voda omogućit će se izgradnjom kanalske mreže u kolnicima planiranih prometnica i djelomičnim zadržavanjem postojeće mreže.

U koridorima novih ulica (npr. produžena ulica Prisavlje, ali i druge) potrebno je planirati izgradnju javnih kanala odgovarajućeg profila, koji će se spajati na planirani kolektor u produženoj Šarengradskoj ulici, a kojem prostor obuhvata Plana slivno pripada, radi rasterećenja postojećih kanala u Savskoj cesti.

Budući kolektor u produženoj Šarengradskoj ulici projektirat će se prema posebnom projektnom zadatku.

Sve planirane građevine bit će priključene na planirani mješoviti sustav odvodnje na području obuhvata Plana javnim kanalima u novoplaniranim ulicama prema posebnim uvjetima, i to nakon razrade tehničke dokumentacije kolektora u produženoj Šarengradskoj ulici.

Članak 44.

Sustav javne odvodnje planiran je kao mješoviti i služi istovremeno za prihvat oborinskih i otpadnih voda. Cjelokupni sustav javne odvodnje sa svim priključcima (slivnici, priključci i dr.) treba izvoditi vodonepropusno. Sve planirane cjevovode u funkciji javne odvodnje predviđeno je polagati u koridorima javnih prometnih površina u drugom podzemnom sloju. Javni kanali i sustav odvodnje oborinskih voda s prometnica trebaju biti predviđeni i izgrađeni vodonepropusno.

Visinskim položajem i uzdužnim padovima cjevovoda treba u najvećoj mogućoj mjeri omogućiti gravitacijsku odvodnju te minimalizirati moguću pojavu uspora u mreži.

Poklopce revizijskih okana u kolnim površinama ulica treba postavljati u sredini prometnog traka. Ukoliko to iz određenih razloga nije moguće, onda ih treba postavljati u sredini kolnika. Sabirna okna kućnih, gospodarskih i dr. priključaka treba postavljati unutar čestice neposredno uz rub regulacijske linije prometnice.

U sustav javne odvodnje dopušteno je upuštati samo propisno pročišćene vode.

Oborinske vode sa svih prometnih površina prikupljat će se slivnicima koji trebaju biti projektirani i izvedeni kao tipski. Stjenke slivnika od gotovih cijevi moraju biti s oblogom betona MB-20 oko cijevi. Debljina podloge mora biti 0,15 m. Dubina taložnice u slivniku mora biti najmanje 1,50 m. Priključak slivnika na odvodni cjevovod mora biti izveden u vodonepropusnoj izvedbi. Slivnici ne smiju biti međusobno spojeni, a nije dopušteno ni uvođenje odvoda jednog slivnika u drugi. Pad priključka slivnika može iznositi najviše 30%. Ukoliko je pad priključka veći od 15%, treba ga izvesti s betonskom podlogom i oblogom.

Članak 45.

Za sve nove građevine na području obuhvata Plana, odnosno za njihovo projektiranje i građenje, te za rekonstrukciju postojećih, odnosno za izvođenje regionalnih i detaljnih geoloških istraživanja i drugih radova koji se ne smatraju građenjem, a koji mogu trajno, povremeno ili privremeno utjecati na promjene vodnog režima, potrebno je zatražiti i ishoditi vodopravne uvjete u skladu s odredbama posebnih propisa.

8. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 46.

Na području obuhvata Plana sukladno odredbama posebnih propisa štite se tri stabla bijele topole (Savska cesta 183 - Veslački klub Trešnjevka) i stablo hrasta lužnjaka, Nova cesta 183, kao objekti parkovne arhitekture (PA). Zaštićena stabla čine krajobraznu cjelinu i prirodna su vrijednost ovog prostora. Ove se vrijednosti štite krajobraznim uređenjem, koji u režimu zaštite i sanacije utječe na stabilizaciju krajobrazne kvalitete vegetacije i staništa.

Članak 47.

Zaštita kulturno-povijesnih cjelina prikazana je na kartografskom prikazu broj 3. - UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA. Područje obuhvata Plana se nalazi u području kulturnog dobra - Povijesna urbana cjelina Grad Zagreb, u dijelu za koji je utvrđen sustav zaštite "B" - Područje različitog stupnja očuvanosti povijesne strukture. Unutar ovog područja nema zaštićenih ili evidentiranih pojedinačnih objekata.

Povijesnu urbanu cjelina Grada Zagreba kao kulturno dobro karakterizira povijesna slojevitost i različitost morfoloških, tipoloških, prostornih i ambijentalnih obilježja pojedinih predjela, te različitost stupnja vrijednosti i očuvanosti povijesne strukture. Sustavu zaštite "B" odgovara režim zaštite osnovnih elemenata povijesne urbane strukture i pejsažnih vrijednosti, te pojedinih skupina i pojedinačnih povijesnih građevina, unutar koje je potrebno očuvati sva bitna obilježja te strukture.

Članak 48.

Područje obuhvata Plana nalazi se gotovo u cijelosti unutar područja arheološke baštine. GUP-om grada Zagreba je propisano da je prigodom građevinskih radova koji zadiru u kulturne slojeve pod zemljom i na arheološkim lokalitetima koji su označeni kao arheološka područja na kartama, obvezan arheološki nadzor iskopa, a izvođač radova dužan je prekinuti radove i o nalazu izvijestiti tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara. Uvjete za očuvanje istraženih arheoloških lokaliteta i za istraživanje novih određuje nadležno tijelo za zaštitu.

Članak 49.

GUP-om grada Zagreba je propisana zabrana izgradnje građevina viših od 9 etaža unutar vizurnog koridora Savske ceste, odnosno između vizurnih pravaca Jadranski most - crkva Krista Kralja na Mirogoju, te Jadranski most - Ilički neboder. Unutar ovog se koridora nalazi samo mali dio područja obuhvata Plana - uski pojas uz zapadni rub Savske ceste, na dijelu od ulice Prisavlje do Zagrebačke avenije.

9. Postupanje s otpadom

Članak 50.

Na području obuhvata Plana s otpadom se postupa u skladu sa cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom. Unutar područja obuhvata Plana pretpostavlja se nastanak samo komunalnog otpada koji treba uključiti u sustav izdvojenog skupljanja korisnog otpada.

Komunalni otpad potrebno je prikupljati u tipizirane posude za otpad ili veće metalne spremnike s poklopcem. Korisni dio komunalnog otpada treba sakupljati u posebne spremnike (stari papir, staklo, istrošene baterije, PET, MET i sl.).

Spremnike za papir i staklo potrebno je postaviti tako da se osigura nesmetani kolni i pješački promet. Za postavljanje posuda/spremnika potrebno je osigurati odgovarajući prostor tako da se ne ometa kolni i pješački promet te koji će biti ograđen tamponom zelenila, ogradom ili sl.

Kruti otpad može se odlagati samo na za to određena mjesta.

Za stambene i poslovne građevine prostori za privremeno odlaganje komunalnog otpada osiguravaju se, u pravilu, u sklopu građevina uz uvjet da je do njih na udaljenosti do 10 m omogućen kolni pristup prometnicom dimenzioniranom na osovinski pritisak od 100 kPa.

Lokacije za postavljanje kontejnera, posuda i mreža za sakupljanje korisnog otpada odredit će se izvan planiranih koridora prometnica uz stambene, poslovne ili druge građevine i oblikovati temeljem prostornog i hortikulturnog rješenja.

Na području obuhvata Plana smještaj reciklažnog dvorišta nije predviđen.

10. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 51.

Na području obuhvata Plana ne predviđa se razvoj djelatnosti koje ugrožavaju zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš.

Programima mjera za unapređenje stanja u prostoru i programima zaštite okoliša utvrđivat će se realizacija mjera zaštite i sanacije okoliša, te mjera sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš utvrđenih ovim planom te drugih mjera kao i subjekti odgovorni za njihovo provođenje.

Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova provodit će se u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku.

Unutar područja obuhvata Plana ne mogu se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavale život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dopuštenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša u naselju. Također, ne može se uređivati ili koristiti zemljište na način koji bi mogao izazvati posljedice u tom smislu.

Članak 52.

Da bi se saniralo, zaštitilo i unaprijedilo stanje okoliša na području obuhvata, Planom su utvrđene provedbe mjera zaštite:

- zraka;

- tla;

- voda;

- od buke;

- od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti;

- od požara i eksplozije.

10.1. Mjere zaštite zraka

Članak 53.

Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama posebnih propisa, uz obvezno provođenje mjera za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja zraka. Nije dopušteno prekoračenje preporučene vrijednosti kakvoće zraka propisane odredbama posebnih propisa, niti ispuštanje u zrak onečiščujuće tvari u količini i koncentraciji višoj od propisane odredbama posebnih propisa.

Unutar obuhvata Plana ne mogu se smještati namjene koje svojim postojanjem i radom otežavaju i ugrožavaju okoliš i stambenu namjenu kao osnovnu funkciju u naselju.

Oblikovanjem sustava prometnica, orijentacijom na javni prijevoz i bezolovna goriva osigurat će se rasterećenje urbanih naseljenih područja od intenzivnog prometa i negativnog utjecaja onečišćavanja zraka prometom. Poticanjem gradnje i korištenja biciklističke mreže i pješačkih putova dodatno će se umanjiti negativni utjecaj sustava mobilnosti na kakvoću zraka u urbanom području.

Zaštita zraka osigurat će se i proširivanjem toplinske i plinske mreže te sustavnom kontrolom rada malih kotlovnica.

Plinofikacijom, te štednjom i racionalizacijom energije, energetski učinkovitom gradnjom i uporabom obnovljivih izvora energije, te prostornim razmještajem, kvalitetnim tehnologijama i kontinuiranom kontrolom gospodarskih djelatnosti osigurava se očuvanje i unapređenje kakvoće zraka.

Članak 54.

U cilju zaštite okoliša postojećih i planiranih zona utvrđene su mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.

Mjere zaštite zraka provode se:

- plinofikacijom naselja, s aspekta zaštite zraka odabirom prihvatljivog energenta za grijanje i pripremu tople vode;

- planiranjem energetski učinkovite gradnje;

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete omogućavajući sadnju visoke i niske vegetacije.

10.2. Mjere zaštite od buke

Članak 55.

Na području obuhvata Plana, mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno odredbama posebnih propisa.

Smanjenje prekomjerne buke provodit će se:

- sprječavanjem nastajanja prekomjerne buke pri lociranju građevina, sadržaja ili namjena i njenim svođenjem u dopuštene granice;

- planiranjem namjene prostora i gradnjom građevina u skladu s odredbama posebnih propisa;

- formiranjem zaštitnih zelenih pojaseva sadnjom drvoreda visokog zelenila u koridorima prometnica;

- praćenjem provođenja zaštite od buke na temelju karte buke.

10.3. Mjere zaštite voda

Članak 56.

Zaštita voda provodi se sukladno odredbama posebnih propisa.

Na području obuhvata Plana ne postoje otvoreni vodotoci ni registrirani zagađivači vode.

Mjerama provedbe treba osigurati cjelovitu izgradnju sustava otpadnih voda i sustava lokalne zaštite tla i podzemnih voda od potencijalnih zagađivača. Potrebno je provoditi mjere zbrinjavanja otpada te proširivati i modernizirati mrežu odvodnje otpadnih voda i graditi oborinsku odvodnju na prometnicama.

Zaštita voda ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće voda i potencijalnim izvorima zagađenja, pri čemu se čuvanje i poboljšanje kvalitete površinskih i podzemnih voda osigurava:

- planiranjem i gradnjom nepropusnog sustava za odvodnju otpadnih voda s uređajem za pročišćavanje, te priključenjem svih građevina na sustav javne odvodnje;

- obveznom ugradnjom dodatnih pročistača za otpadne vode iz garaža kao i za oborinske vode parkirališta i pješačkih površina,

- zabranom, odnosno ograničenjem ispuštanja opasnih tvari propisanih Uredbom o opasnim tvarima u vodama;

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine namjene, osiguravajući prirodni tok voda;

- uspostavljanjem sustavnog nadgledanja s osiguranjem stalnog praćenja kvalitete voda.

10.4. Mjere zaštite tla

Članak 57.

Racionalnim korištenjem prostora namijenjenog gradnji, uz ograničavanje izgrađenosti parcela i planiranjem javnih parkova, sačuvat će se tlo neizgrađenim, a time ukupna kvaliteta gradskoga naseljenog prostora. Tlo se onečišćuje neadekvatnom odvodnjom i neprimjerenim odlaganjem otpada, pa posebnu pažnju treba posvetiti modernizaciji i proširivanju mreže odvodnje otpadnih voda, te kontrolirati cjeloviti sustav zbrinjavanja otpada; fizičke i pravne osobe dužne su s otpadom postupati u skladu s pozitivnim propisima.

Zoniranjem područja gradnje, propisivanjem urbanih pravila, te mjerama očuvanja krajobraznih vrijednosti racionalizirat će se korištenje zemljišta i sačuvati prirodne karakteristike tla negradivih područja.

Mjere zaštite tla provode se osiguravanjem čistoće i sprječavanjem zagađenja te planiranjem sistema izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada.

10.5. Mjere zaštite od požara

Članak 58.

Dovoljne količine vode za gašenje požara potrebno je osigurati odgovarajućim dimenzioniranjem planirane i rekonstrukcijom postojeće javne vodovodne mreže s mrežom vanjskih hidranata u skladu s važećim propisima. Vanjske (ulične) hidrante potrebno je projektirati i izvoditi kao nadzemne.

Vatrogasni pristupi osigurani su po svim javnim prometnim površinama, a dodatni vatrogasni pristupi i površine za rad vatrogasne tehnike mogu se uređivati temeljem lokacijskih dozvola u skladu s posebnim propisima. U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina u skladu s posebnim propisima.

Pristupni putovi za vatrogasna vozila su kolne, kolno-pješačke i pješačke površine. Uvjeti pristupa za vatrogasna vozila su:

- pristupi minimalne širine 3,0 m s prolazima visine 4,0 m i rampama nagiba do 10%,

- površine za operativni rad vozila minimalnih dimenzija 5,5x11,0 m,

- površine za operativni rad i pristup vozila moraju imati nosivost od 100 kN osovinskog pritiska.

Članak 59.

S obzirom na to da se radi o urbanističkom planu uređenja, a ne o detaljnom planu uređenja, točan položaj površina za intervenciju vatrogasnog vozila bit će moguće odrediti tek kada se budu znale točne lokacije građevina i njihova tipologija. Planom su osigurani pristupi pojedinim zonama obuhvata (načelnim proračunskim jedinicama). Potrebno je primjenjivati minimalne sigurnosne udaljenosti od postojećih i planiranih visokotlačnih i niskotlačnih plinovoda koji će se projektirati i graditi u području obuhvata Plana ili u njegovom kontaktnom području.

Svaka građevina imat će na plinskom kućnom priključku glavni zapor kojim se zatvara dotok plina za dotičnu građevinu, a na plinovodima će biti ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razornih nepogoda.

U cijelom će se području obuhvata Plana u zgradama izvesti unutarnja hidrantska mreža u skladu s propisima. Vanjsku hidrantsku mrežu će se izvesti hidrantima na udaljenosti najviše do 80,0 m. Svaku građevinu treba podijeliti na požarne sektore. U potpuno ukopanim garažama potrebno je izvesti sprinkler sistem za gašenje požara.

Potrebno je osigurati potrebne količine vode za gašenje požara u skladu s odredbama posebnih propisa. Za gašenje požara koristit će se planirani nadzemni hidranti koji će omogućiti odgovarajući protok vode za protupožarne potrebe. Planiranu hidrantsku mrežu treba izvesti prema odredbama posebnih propisa.

10.6. Mjere zaštite od eksplozija

Članak 60.

Pri projektiranju i izgradnji niskotlačnog plinovoda i priključaka moraju se poštivati minimalne sigurnosne udaljenosti (svijetli razmak postojećih i planiranih instalacija i građevina). Za priključke građevina na plinovode vrijedi isto što i za pripadajuće plinovode s tim da je pri paralelnom vođenju uz zgrade minimalna udaljenost 1,0 m.

Iznimno, ako se radi o križanju plinovoda i priključaka građevina s ostalim instalacijama, dopušteno je da udaljenost po vertikali (svijetli razmak) bude minimalno 0,15 m, ali uz primjenu zaštite jedne od instalacija (plastična ili čelična cijev, barijera od opeka ili betonskih cijevi ili polucijevi) i uz suglasnost vlasnika druge instalacije.

Plinoopskrbni cjevovodi načelno trebaju biti ukopani minimalno 1,0 m ispod nivelete kolnika prometnice. Krajevi zaštitne cijevi ili zaštitne barijere moraju biti na udaljenostima od instalacija, okana ili objekata određenim kao minimalne sigurnosne udaljenosti.

10.7. Mjere zaštite i sklanjanja

Članak 61.

Na području obuhvata Plana predviđena je gradnja skloništa kao mjera zaštite stanovništva od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti.

Planom se propisuju sljedeće mjere zaštite:

- za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara potrebno je osigurati skloništa osnovne zaštite otpornosti 100 kPa;

- sva skloništa moraju biti projektirana, izvedena i opremljena u skladu s posebnim propisom;

- svaka građevina mora imati podmirene potrebe za sklanjanjem u sklopu vlastite građevne čestice, ispod građevine (kao najniža podrumska etaža) sukladno odredbama posebnih propisa kojima je određeno:

- broj sklonišnih mjesta za potrebe stanovanja određuje se za broj stanara, s tim da ne može biti manji od 1 sklonišnog mjesta na 50 m² bruto stambene površine,

- broj sklonišnih mjesta poslovnih sadržaja određuje se za 2/3 broja zaposlenih u najvećoj smjeni;

- sva skloništa osnovne zaštite moraju biti dvonamjenska i trebaju se koristiti u mirnodopske svrhe uz suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova, a u slučaju ratnih opasnosti trebaju se u roku od 24 sata osposobiti za potrebe sklanjanja.

Članak 62.

Planom se propisuju sljedeći uvjeti za gradnju skloništa:

- na području obuhvata Plana gradit će se skloništa osnovne zaštite otpornosti 100 kPa za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara;

- skloništa će se graditi kao dvonamjenska s tim da sekundarna namjena ne umanjuje kapacitet skloništa, ne sprečava ili ne usporava pristup u sklonište;

- skloništa se ne smiju graditi u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih materija, u razini nižoj od najnižeg podruma zgrade i u potencijalno plavnom području;

- zavisno od potreba, na području obuhvata Plana mogu se graditi i skloništa za materijalna dobra;

- potrebno je osigurati pregledan, slobodan i dovoljno dimenzioniran pristup skloništu, kako se ne bi stvarala "uska grla" na tom pristupu i pred skloništem;

- lokacija skloništa treba biti tako odabrana da je pristup skloništu omogućen i u uvjetima rušenja građevine u kojoj je smješteno sklonište, pri čemu se domet ruševina mjeri pravokutno na stranice tlocrta d = h/2 pri čemu je h visina građevine od razine terena do vijenca krova;

- površina prostorija za boravak u skloništu se određuju po normativu od 0,60 m² podne površine po jednom mjestu, i to tako da sklonište omogućava boravak od najviše 7 dana, s tim da ima sve uređaje u skladu s Pravilnikom o tehničkim normativima za izgradnju skloništa.

11. Mjere provedbe Plana

11.1. Obveze izrade detaljnih planova uređenja

Članak 63.

Planom se ne predviđa obveza izrade detaljnih planova uređenja.

11.2. Obveza provedbe urbanističko - arhitektonskih natječaja

Članak 64.

Sukladno odredbama članka 99. GUP-a grada Zagreba radi dobivanja što kvalitetnijih rješenja za uređenje gradskih površina, njihovo oblikovanje i oblikovanje pojedinih građevina, raspisivat će se urbanističko-arhitektonski natječaji za:

- zonu mješovite - pretežito poslovne namjene (oznaka M2-1);

- zonu mješovite - pretežito poslovne namjene (oznaka M2-4);

- zonu mješovite - pretežito poslovne namjene (oznaka M2-7);

- zonu mješovite - pretežito poslovne namjene (oznaka M2-8);

- zonu mješovite - pretežito poslovne namjene (oznaka M2-9);

- zonu mješovite - pretežito poslovne namjene (oznaka M2-10);

- zonu mješovite - pretežito poslovne namjene (oznaka M2-11);

- zonu športsko - rekreacijske namjene / šport s gradnjom (R1);

- autobusni terminal (oznaka IS3);

- trg između zone R1 i savskog nasipa (oznaka IS4).

Rezultati urbanističko-arhitektonskih natječaja su polazišta za zahvat uređenja prostora.

Vrstu natječaja za uređenje prostora i gradnju građevina određuje Gradski zavod za prostorno uređenje.

Podloge za izradu natječaja, obuhvat natječaja i program natječaja izrađuje ili verificira Gradski zavod za prostorno uređenje.

Članak 65.

Sukladno odredbama članka 101. GUP-a grada Zagreba za gradnju građevina viših od 9 etaža određenih ovim planom obvezna je izrada programa i provođenje javnog arhitektonskog natječaja u skladu s urbanističkim propozicijama koje su određene ovim planom.

Sukladno odredbi iz stavka 1. ovog članka, obveza izrade programa i provođenje javnog arhitektonskog natječaja propisano je za sljedeće zone:

- zonu mješovite - pretežito poslovne namjene (oznaka M2-3);

- zonu mješovite - pretežito poslovne namjene (oznaka M2-5);

- zonu mješovite - pretežito poslovne namjene (oznaka M2-6).

11.3. Smjernice za rekonstrukciju građevina

Članak 66.

Građevine koje su građene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), kojih namjena jest u skladu s namjenom utvrđenom Planom, a nisu u skladu s uvjetima i načinom gradnje iz ovog plana, mogu se rekonstruirati, dograditi ili nadograditi uz uvjete propisane stavkom 2., alineja 1. i 2. članka 103. Odluke o donošenju GUP-a grada Zagreba.

Za rekonstrukciju, dogradnju ili nadogradnju građevina koje su građene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju, a čija je namjena protivna namjeni utvrđenoj GUP-om grada Zagreba ili urbanim pravilima, odnosno čija namjena jest u skladu s namjenom utvrđenom Planom, a nisu u skladu s uvjetima i načinom gradnje iz ovog Plana, nije propisana obveza provedbe urbanističko - arhitektonskog natječaja.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 67.

Plan je izrađen u šest izvornika koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 68.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.